Oštro brašno koristimo u situacijama kad ne želimo da ono jako brzo upije vlagu, stoga je odličan izbor kad želimo posuti radnu površinu prije nego što razvaljamo tijesto. Kod oštrog brašna čestice su veće, dok su kod glatkog sitne, a upravo ta tekstura pravi razliku.

U nastavku možete provjeriti u kojim se receptima koristi glatko, a u kojima oštro brašno.

Glatko brašno koristimo za:

• meke i prozračne biskvite
• buhtle
• krafne
• tjesteninu
• savijače
• mafine
• kruh
• peciva
• kolače od dizanog tijesta

Oštro brašno koristimo za:

• posipanje radne površine
• zgušnjavanje jela
• prhko tijesto
• kekse
• kuhano tijesto
• žličnjake
• pohanje

Za sve te recepte jasno je koje se brašno koristi, ali raspravu izaziva pitanje:

Koje brašno ide u palačinke?

Postoje zagovaratelji i jedne i druge opcije, a vi provjerite naš recept za palačinke mekane kao duša, u koje ide pola oštrog, a pola glatkog brašna.

Objava Kada koristimo glatko, a kada oštro brašno? pojavila se prvi puta na Republika.

Nikad skuplje grijanje i ogrjev

Vlada Republike Srpske (RS) na posljednjoj sjednici ograničila je cijene peleta na 480 KM plus PDV i ova mjera će vrijediti do kraja ožujka sljedeće godine, a donošenje slične odluke očekuje se i u Federaciji BiH (FBiH). Međutim, cijena tone peleta u Federaciji BiH je oko 700 do 750 i više KM, piše Dnevni list.

-U dogovoru sa Vladom Federacije BiH očekujemo da i oni u što skorije vrijeme urade isto. Tako da bi cijena na tržištu u buduće u cijeloj BiH mogla biti ograničena na 480 KM, plus PDV po jednoj toni, što je i usuglašeno sa proizvođačima peleta, rekao je premijer RS Radovan Višković.

Predvišene su i visoke kazne za prekršitelje, od 10.000KM do 20.000 KM, a za odgovorne osobe od 5.000 do 10.000 KM.

Vlada u Sarajevskoj županiji najavila je pomoć najugroženijim Sarajlijama, njih 39 tisuća koji primaju minimalnu mirovinu kao i 2.500 korisnika socijalne pomoći te 1.500 osoba boračke populacije i to po 50 KM za studeni i prosinac za troškove subvencioniranja energenata za grijanja. Naime, od 1. travnja veleprodajna cijena prirodnog plina u BiH poskupjela je za 21,7% i to nakon poskupljenja u siječnju za 14,95% te je došlo je do uvećanja cijena centralnog grijanja za korisnike sarajevskih Toplana za 16,30%.

Mlinari iz RS-a najavljuju poskupljenje brašna

Prije nekoliko dana mediji su prenijeli najavu mlinara iz RS-a o poskupljenju brašna do kraja godine i to zbog povećanja cijena goriva. To bi se odrazilo i na porast cijena u FBiH, nakon čega bi vreća brašna od 25 kg bila skuplja za oko tri do 4 KM, kao i pekarskih proizvoda.

No, poskupljenje se dovodi u svezu i s otežanom dopremom žitarica iz ratom pogođene Ukrajine, a poskupljenja se ne najavljuju samo u BiH – mlinari i pekari na isto potrošače „pripremaju“ i u susjednoj Hrvatksoj i Srbiji.

Primjerice, prema podacima Eurostata, Hrvatska je među zemljama u kojima poskupljenje kruha jedno od najvećih. Uodnosu na kolovoz prošle godine, kruh je najviše, i to čak 66%, poskupio uMađarskoj. Slijedi Litva gdje je kruh skuplji 33%, u Estoniji i Slovačkoj cijene su više za 32%, a u Hrvatskoj 31%, dok je u Francuskoj poskupljenje kruha i peciva samo 8%.

Novo poskupljenje mlijeka

Zbog poskupljenja stočne hrane u velikom su problemu i ono malo farmera u BiH, kojima se ionako plaća niska otkupna cijena mlijeka, a najvišu zaradu imaju otkupljivači i trgovci dok se farmeri u BiH tuže kako jedva uspijevaju održati proizvodnju. Međutim, poskupljenje opravdanima ističu proizvođači u mljekarama, pozivajući se na poskupljenje energenata, radne snage, ambalaže itd.

Naime, a kako je, primjerice,nedavno analizirala Al Jazeera, mljekare faremrima za litar sirovog mlijeka plaćaju 0,46 eura po litru, potom ga prevoze do pogona računajući troškove goriva i amortizacije u iznosu od 0,10 eura po litru, hlađenje, pasterizacju i sterilizaciju koju računaju 0,20 eura po litri zbog poskupljenja te PDV od 17% što, na koncu, uz maržu od 8%, daje zbirni iznos od 0,95 eura po litri mlijeka.

Ali, mlijeko u BiH košta oko 1,27 eura, oko 2,48 KM, te se postavlja pitanje tko ostvaruje taj profit, a inspekcija najavljuje pojačanu kontrolu mljekara. U cijeloj priči farmeri dobijaju namanje te je tu i opravdana bojazan od gašenja farmi i ostanak BiH bez proizvodnje mlijeka.

Ipak, daljnje poskupljenje energenata, ambalaže itd. intenziviralo je nove najave i poskupljenja mlijeka te pojedni očekuju kako će ono do kraja godine poskupjeti na skoro 1,5 eura.

Poskupljenje najavljuju i peradari

I iz Udruženja peradara FBiH pozvali su nadležne institucije na racionalnije upravljanje rudom mrkoga uglja.

-Uslijed nekontroliranog izvoza uglja, koji se udvostručio u odnosu na prošlu godinu, potrebe bosanskohercegovačkog tržišta su ostale „pothlađene“. Najveći uvoznik (prema procjeni oko 90%) bh uglja je Srbija. Usporedbe radi, Srbija je, u jeku aktualne krize, onemogućila izvoz žitarica kako bi, prije svega, osigurala vlastite potrebe. Izvoz žitarica iz Srbije je, potom, omogućen u skladu sa kvotama koje je odredila Vlada Republike Srbije, a sve u cilju zaštite vlastitih potreba. Legitimno i logično. Srbija je važan strateški i ekonomski partner Bosni i Hercegovini i u duhu toga pozdravljamo ekonomsku suradnju naših zemalja. Ali, BiH bi važniji partner morala biti – BiH, istaknuli su iz Udruženja peradara FBiH.

Posebno apeliraju kako je nuužno uvesti kvote i kontrolirati izvoz, kako bi se osigurale vlastite potrebe jer, ističu, deficit uglja ozbiljno narušava stabilnost, ionako nestabilne, peradarske proizvodnje.

-Uzgoj brojlera je sofisticiran proces i zahtjeva uvjete izuzetno visokih temperatura (do 34 C). Stoga, ugalj kao energent je od vitalnog značaja za našu proizvodnju. Nemogućnost kontinuirane nabavke uglja, rokovi isporuke koji prelaze po 30 dana i divlji skokovi cijena itd. dodatno destabiliziraju našu proizvodnju i donose nam neizvjesnu zimu. A, nažalost, i poskupljenje naših proizvoda, najavljuju peradari.

Schmidt pred UN-om: I oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem

No, podsjetimo i na nedavno izvješće visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a u kojem je, između ostaloga, govorio i o socijalno-ekonomskim (ne)prilikama u BiH.

-Stopa registrirane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 posto. Zbog visoke inflacije, prosječna plaća i mirovina znatno su ispod prosječne potrošačke košarice, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem, izvijestio je Schmidt Vijeće sigurnosti UN-a.

Pri tom podsjetimo da je sindikalna potrošačka košara potreba i troškova četveročlane obitelji koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec rujan ove godine 2.852,37 KM.

Pri tom, prosječna plaća u FBiH za mjesec srpanj 2022. je iznosila 1.122,00 KM, dok je minimalna plaća 543 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 39,34%, a pokrivenost Sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 17,99%. Kako preživljava najveći broj bh žitelja – to nikome nije jasno.

/Desk/

Objava Inflacija ne jenjava – Najavljuju se poskupljenja brašna, kruha i peciva, mlijeka, piletine… pojavila se prvi puta na Republika.

Tako je u prva dva mjeseca od proglašenja nesreće u BiH, od ožujka do svibnja 2020. godine, zabilježeno ogromno povećanje prodaje brašna.

“Teško je taj period usporediti s bilo kojim ranije, jer to nisu bili redoviti tijekovi, to je bila izvanredna situacija u kojoj je potražnja bila i do 50 puta veća nego inače, u nekom normalnom periodu. Strah se bio uvukao u ljude i zbog toga su nagomilali zalihe, nakon čega se situacija od svibnja bila malo smirila te se tek krajem godine ušlo u neko normalno funkcioniranje i rada i tržišta”, kazali su za Klix.ba iz Mlina Nezić.

Iako je potražnja bila mnogo veća nego ranijih godina, ni u jednom trenutku nije bilo upitno hoće li građani BiH imati dovoljne količine brašna. Potvrdio je ovo Madžid Avdagić, direktor kompanije Klas, koji nam je kazao i kako su oni odmah kao prioritetno stavili domaće tržište, ali su u isto vrijeme bili u mogućnosti i da odgovore na potrebe inozemnog tržišta, koje je također bilo u porastu kada je riječ o potrošnji brašna.

“Stanje u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prošle, je neusporedivo. Međutim, tržište se počelo polako oporavljati, tako da, kada je riječ o prodaji brašna, očekujemo svakako rast do kraja ove godine”, istaknuo je Avdagić. Ova godina počela je brojnim poskupljenjima, od repromaterijala, sirovina, troškova rada, kao i transportnih troškova, što se odrazilo i na krajnje cijene proizvoda. Iako to nije bilo neko veće poskupljenje, ono se u našoj zemlji osjetilo.

“Znamo da u BiH poskupljenja ne prati i povećanje prihoda i onda dolazi i do smanjenja potrošnje. Tako je cijena brašna u ovoj godini porasla za dva feninga po kilogramu, što je 2,5 posto. To su bile korekcije početkom godine, čisto da se napravi prilagodba na novonastale troškove koje su imali proizvođači”, kazali su iz Mlina Nezić.

Za sada je neizvjesno hoće li cijena brašna još rasti, to najviše zavisi od tržišta i cijene pšenice. “Pšenica je burzovna roba, imamo velike proizvođače u Mađarskoj i Srbiji, a za sada imamo informacije da godina ne bi trebala biti loša po pitanju uroda, niti po pitanju kvalitete, tako da svi čekamo što će tržište reći. Tek nakon toga ćemo imati neku realnu sliku o tome hoće li biti potrebe za dodatnim povećavanjem cijena. Nadam se da će to ići na ruku kupaca i da neće dolaziti do nekih većih promjena u cijenama”, zaključili su iz Mlina Nezić.

/Republikainfo.com/

Objava Potražnja za brašnom u BiH na početku pandemije bila 50 puta veća nego inače pojavila se prvi puta na Republika.