Hrvatska se, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati ove nedjelje, suočava s izazovom suzbijanja stranog utjecaja na svoje demokratske procese. Naime, prema izvješću Centra za informacijsku otpornost (CIR), neovisne organizacije posvećene razotkrivanju prijetnji demokraciji i kršenja ljudskih prava, uočen je snažan utjecaj proruskih bot mreža na predsjedničke izbore u Hrvatskoj.

Dva vala

Istraživanje  objavljeno na web stranici ove organizacije poznate po istraživanju dezinformacija i zloćudnih aktivnosti u sukobima poput onih u Ukrajini, Sudanu i Mianmaru, otkrilo je neautentično ponašanje računa na društvenim mrežama poput X-a (bivši Twitter), Facebooka, Reddita, TikToka i drugih društvenih mreža, a analizirane su i web stranice s vijestima u razdoblju od 4. prosinca 2024. do 4. siječnja 2025. godine. Ključni pojmovi koji su istraživani bili su „Zoran Milanović” i „Dragan Primorac”, a cilje je bio razotkriti mrežu proruskih, anti-EU i anti-NATO botova.

U   izvješću CIR-a navodi se da su proruske mreže djelovale su u dva vala – nakon Milanovićeve pobjede u prvom krugu i nakon njegovih izjava protiv potencijalnog hrvatskog uplitanja u ukrajinski rat. Te mreže sustavno hvale aktualnog predsjednika Zorana Milanovića i promoviraju sadržaje koji podržavaju njegove stavove. Istovremeno, šire poruke protiv Europske unije i NATO-a, ciljajući pritom na Milanovićevog protukandidata, Dragana Primorca.

Kako se navodi u izvješću CIR-a, računi često koriste AI-generirane profilne slike, slogane proruskog sadržaja i imaju neobične obrasce objavljivanja. Aktivnosti su se intenzivirale nakon što je Milanović osvojio 49,1 posto glasova u prvom krugu izbora, dok je njegov protukandidat Dragan Primorac dobio 19,35 posto. Milanovića se u izvješću opisuje kao „otvorenog kritičara zapadne vojne potpore Ukrajini”, te podsjeća kako je ranije rekao da Hrvatska ne bi trebala zauzimati strane i da bi se trebala držati podalje od globalnih sporova, unatoč tome što je članica NATO-a i EU-a.

Koordinirani botovi

U izvješću se navodi da su se unutar ovih mreža posebno istaknuli srpski elementi, koji su svojim objavama napadali Primorca dok su istovremeno promovirali Milanovića kao idealnog kandidata. Ta aktivnost nije ograničena samo na X (Twitter); botovi i slični računi pokazali su zavidnu razinu koordinacije i na drugim društvenim mrežama poput Facebooka.

Facebook stranice povezane s Milanovićem, uključujući one pod okriljem SDP-a, bilježe značajnu bot aktivnost, osobito u komentarima i dijeljenjima. Takvi računi često objavljuju repetitivne komentare podrške Milanoviću, što ukazuje na neautentično ponašanje, tvrde u CIR-u.

Osvrću se i na propagandne medije povezane s Kremljem, poput RT-a i Sputnika, koji su zauzeli povoljan stav prema Milanoviću. Njihova izvješća, kažu, često ga prikazuju u pozitivnom svjetlu, dok istovremeno kritiziraju njegovog protukandidata. Ovi sadržaji dodatno su pojačani kroz mrežu botova i srodnih računa, čime se nastoji utjecati na javno mnijenje, navodi se u izvješću.

Izvršni direktor CIR-a: Poštujem želju hrvatskih istraživača da ostanu anonimni, a izvješća su provjerena

Izvješće Centra za informacijsku otpornost (CIR) u kojem se upozorava da je “uočen snažan utjecaj proruskih bot mreža na predsjedničke izbore u Hrvatskoj” te da su te mreže “nastojale iskoristiti njegove kritike NATO-a i EU-a kako bi pojačale proruske poruke”, izazvao je cijeli niz reakcija. CIR je organizacija koja surađuje s novinarima diljem svijeta, a njihova istraživanja prenose svjetski mediji poput Financial Timesa, The Guardiana, BBC-a…

U pitanje se dovodi kvaliteta (i namjera) ovoga istraživanja, kao i autentičnost udruge koja ga je objavila, ali i tko je njegov stvarni naručitelj, odnosno inicijator. Za komentar ovih dvojbi, kao i samoga izvješća, Novi list je kontaktirao Rossa Burleya, suosnivača i CEO ove organizacije poznate po istraživanju dezinformacija i zloćudnih aktivnosti u sukobima poput onih u Ukrajini, Sudanu i Mianmaru.

“Javili su nam se istraživači iz Hrvatske i rekli da žele istraživanje objaviti preko naše udruge, te da to žele napraviti anonimno. Oni su nam poslali izvješće i sirove informacije, a naši su timovi prošli kroz njihovo izvješće i verificirali njihove nalaze. Riječ je o informacijama iz otvorenih izvora i mi smo ih odlučili objaviti”, pojasnio je Burley, dodajući kako izvješće nije napisao CIR.

“Njega su napravili hrvatski istraživači s kojima smo već prije surađivali oko nekih drugih tema vezano za krajnju desnicu, prije puno godina. Poznajem osobno te osobe već dugo godina. Oni su željeli ostati anonimni, što ja poštujem. Oni rade samo i isključivo pomoću otvorenih izvora i oni su jako dobri istraživači. Ponavljam, naši su analitičari poslije provjerili njihove podatke”, rekao je, dodajući da je riječ o “neovisnim istraživačima koji nisu ni u jednoj organizaciji”.

“Rade individualno. Najbolja strana otvorenih izvora je ta da ih svatko može provjeriti”, kaže Burley.

Pojašnjavajući svrhu samih botova, kaže da njihov motiv “nije nužno taj da podrže nekog kandidata”.

“Iz mojeg iskustva motiv ovih proruskih mreža nije nužno taj da podrže nekog kandidata, nego da stvore prostor za dvojbe, kaos i neizvjesnost u okružju u kojem se pojavljuju informacije. Situacija ima neke sličnosti s onim što se događalo u Rumunjskoj i Moldovi, ali ipak postoje i razlike. U tim zemljama bila je puno jača i otvorenija podrška pojedinom kandidatu. Usto, Hrvatska ipak ima puno čvršći izborni i politički sustav, kao i civilno društvo, tako da ima puno veću otpornost prema takvim vrstama napada”, zaključio je suosnivač i izvršni direktor Centra za informacijsku otpornost.

CIR je organizacija koja surađuje s novinarima diljem svijeta, a njihova istraživanja prenose svjetski mediji poput Financial Timesa, The Guardiana, BBC-a… Nemaju stalno financiranje nego skupljaju novac za pojedine projekte, piše Novi list.

Ankete potvrdile “botove” i manipulacije

Da su „botovi“ i manipulacije u kampanji za predsjedničke izbore popularni pokazuje i slučaj anketa koje su objavljene u Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji. Naime, kako su objavila ta dva portala, na početku anketa vodio je Zoran Milanović da bi nakon nekoliko sati Primorac zasjeo na prvo mjesto s više desetaka tisuća glasova iz – SAD-a.

Proruski računi s botovskim karakteristikama šire Milanovićev sadržaj na više jezika, uključujući hrvatski, srpski, talijanski, engleski, španjolski i francuski. Njihova je aktivnost usklađena s ključnim trenucima u kampanji, poput Milanovićeve pobjede u prvom krugu izbora te njegovih izjava protiv uplitanja Hrvatske u rat u Ukrajini.

U CIR-u tvrde da su, osim međunarodnih medija, regionalni mediji poznati po širenju dezinformacija također su promovirali Milanovića te nastojale iskoristiti njegove kritike NATO-a i EU-a kako bi pojačale proruske poruke.

Poništeni izbori u Rumunjskoj

Ovakvo ponašanje nije novost u regiji. Tijekom nedavnih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, drugi krug predsjedničkih izbora koji se trebao održati 8. prosinca 2024. je otkazan zbog navodnog uplitanja Rusije u tijek izbora što je bilo vidljivo u dokumentu koji je deklasificiran i u kojemu piše da je Rumunjska bila meta “agresivnih ruskih hakerskih napada” tijekom provedbe izbora što je utjecalo na njihov rezultat te je zbog toga Ustavni sud donio odluku o poništenju i ponavljanju izbora.

Prvi krug predsjedničkih izbora u Rumunjskoj održao se 24. studenog 2024. te su u drugi krug ušli proruski kandidat Calin Georgescu i proeuropska kandidatkinja Elena Lasconi. Sumnja u rusku upletenost u izbore nastala je nakon naglog skoka u popularnosti i broju glasova Calina Georgescua, a potvrđena je deklasifikacijom dokumenta u kojemu je bilo vidljivo da je Rusija tijekom izbora u Rumunjskoj sustavno reklamirala i promovirala Georgescua na društvenim mrežama, a pojavile su se i informacije da je ruskim novcem i financirana njegova kampanja te se trenutno nalazi pod istragom.

Američki izbori

Valja se prisjetiti da je Rusija bila optužena i za uplitanje u predsjedničke izbore u SAD-u, posebno tijekom kampanje 2016. godine. Razne istrage, uključujući one američkih obavještajnih agencija, otkrile su sofisticirane metode koje su koristile ruske državne i povezane organizacije kako bi utjecale na ishod izbora. Istrage su pokazale da su Rusi koristili su društvene mreže poput Facebooka, Twittera i YouTubea za širenje polarizirajućeg sadržaja. Cilj je bio potaknuti podjele u američkom društvu, demotivirati određene skupine birača, te promovirati određene političke kandidate ili agende.

Američke obavještajne agencije, uključujući FBI, CIA i NSA, u zajedničkom izvješću iz 2017. godine zaključile su da je Rusija sustavno radila na tome da podrži Donalda Trumpa u njegovoj kandidaturi i oslabi povjerenje u američku demokraciju. Izvješće iz 2019. potvrdilo je opseg ruskog uplitanja, iako nije pronašlo dokaze o izravnoj zavjeri između Trumpove kampanje i ruskih subjekata, piše Novi list.

O izvješću Centra za informacijsku otpornost piše i Index.hr koji prenosi kako se istraživalo ponašanje računa na društvenim mrežama poput X-a, Facebooka, Reddita, TikToka i drugih u proteklih mjesec dana. Ključni pojmovi bili su “Zoran Milanović” i “Dragan Primorac”, a cilj je bio razotkriti mrežu proruskih, anti-EU i anti-NATO botova.

Navodi se da su proruske mreže djelovale u dva vala – nakon Milanovićeve pobjede u prvom krugu i nakon njegovih izjava protiv potencijalnog hrvatskog uplitanja u ukrajinski rat.

Te mreže sustavno hvale aktualnog predsjednika Milanovića i promoviraju sadržaje koji podržavaju njegove stavove. Istovremeno šire poruke protiv Europske unije i NATO-a, ciljajući pritom na Milanovićevog protukandidata Dragana Primorca.

“Botovi pišu na hrvatskom, srpskom, talijanskom, engleskom…”

Kako se navodi u izvještaju, računi često koriste profilne slike generirane AI-jem te slogane proruskog sadržaja i imaju neobične obrasce objavljivanja.

Milanovića se opisuje kao “otvorenog kritičara zapadne vojne potpore Ukrajini” te podsjeća da je ranije rekao da Hrvatska ne bi trebala zauzimati strane i da bi se trebala držati podalje od globalnih sporova unatoč tome što je članica NATO-a i EU.

Proruski računi s botovskim karakteristikama šire Milanovićev sadržaj na više jezika, uključujući hrvatski, srpski, talijanski, engleski, španjolski i francuski, navodi uz ostalo CIR.

Grafike, piše CIR, ukazuju na to i da je korisnički račun “@towhee”, neautentičan profil koji tvrdi da se nalazi u Kaliforniji i pokazuje proruske atribute, objavio post hvaleći Zorana Milanovića. Ogromna globalna mreža ruskih bot-računa odmah je proširila ovu objavu.

Neki od ovih bot-računa su otvoreno proruski nastrojeni, dok drugi, kao što je “@mayainthesky”, koriste slike profila koje je generirala umjetna inteligencija i redovito šire rusku propagandu.

Svi ovi računi pokazuju karakteristike robota, među kojima su:

Jednaki ili neobično visoki omjeri sljedbenika i računa koje se slijedi – Snažna aktivnost objavljivanja koja se održava 24 sata dnevno.

Botovi su, navodi CIR pozivajući se na svoje neimenovane istraživače koji su provodili istraživanje u Hrvatskoj, posebno bili aktivni nakon pobjede aktualnog predsjednika Zorana Milanovića u prvom krugu izbora, promovirajući ga kao idealnog kandidata jer je otvoreni kritičar zapadne vojne potpore Ukrajini.

“Primorca napadao račun koji je ranije bio uključen u druge napade trolanjem”

“Analizirali smo 4000+ komentara i dijeljenja Facebook objava od 3. do 5. siječnja s Facebook stranice SDP-a te službene stranice Zorana Milanovića i Dragana Primorca. Identificirali smo brojne račune s botovskim ili neautentičnim atributima, kao što su nedostatak autentičnog sadržaja objave, malen angažman/malen broj prijatelja i nedavni datumi kreiranja, koji su objavljivali brojne komentare o podršci Milanoviću na njegovim povezanim stranicama.

Račun Ivica Grigić bavi se trolanjem i napada Primorčevu stranicu dok istodobno podržava Milanovića. Ovaj je račun u prošlosti bio uključen u druge napade trolanjem, uključujući one koje su označili EU analitičari dezinformacija”, piše CIR.

“Korisnički račun Mila Hodak objavljuje više od 100 puta dnevno, i to u svako doba dana, uglavnom dijeljenjem i objavljivanjem slika koje napadaju Dragana Primorca ili podržavaju Milanovića. Račun nema prepoznatljive autentične atribute, objave ili ponašanja poput normalnih korisnika”, piše CIR.

“Milanovića podržavali poznati dezinformacijski mediji”

“Tijekom razdoblja izvještavanja mediji povezani s Kremljom uglavnom su o Milanoviću objavljivali povoljno ili neutralno prema povoljnom”, piše CIR. “Naprimjer, RT Balkans, regionalni ogranak ruske državne mreže RT, objavio je 14 članaka o Milanoviću od prosinca 2024. Od toga je 10 imalo povoljan ili neutralan do povoljan ton prema sadašnjem predsjedniku.

Sputnik, još jedno poznato propagandno glasilo Kremlja, objavio je nekoliko članaka na svojoj web stranici na srpskom jeziku. Primjetno je da je jedan članak o rezultatima prvog kruga izbora naglasio negativne aspekte skupova Dragana Primorca, dok je Milanovića prikazao u pozitivnom svjetlu.

Drugi mediji povezani s Kremljom također su proizvodili sadržaj naklonjen Milanoviću. Naprimjer, engleska stranica Al Mayadeena, poznata propagandna platforma povezana s Hezbolahom, objavila je dva članka u kojima se lažno tvrdi da je Milanović osigurao novi mandat u prvom krugu izbora”, piše CIR i dodaje da su botovi podržali ove tvrdnje.

“Otkrili smo da su brojni hrvatski i regionalni marginalni mediji, označeni zbog širenja dezinformacija o ratu u Ukrajini, također promovirali Milanovića. Istraživački rad Edmo.eu-a pod nazivom ‘Mapiranje dezinformacijskog ekosustava u Hrvatskoj i Sloveniji o ratu u Ukrajini’ identificira nekoliko medija kao distributere dezinformacija o ratu u Ukrajini. Među njima su Epoha, Projekt Velebit i Maxportal.hr.

Epoha objavljuje proputinovske, kao i zavjereničke te dezinformativne sadržaje, ali je objavljivala i sadržaje koji favoriziraju Milanovića”, piše u izvještaju.

Rakar: CIR se do sad nije bavio Europom

IT stručnjaci Marko Rakar i Lucijan Carić za Index.hr komentirali su izvještaj Centra za informacijsku otpornost (CIR) prema kojemu je u Hrvatskoj uočen snažan utjecaj pro-ruskih botova na predsjedničke izbore.

Stručnjak na području informatičkih sustava Marko Rakar kaže da je Centar za informacijsku otpornost autentična organizacija, ali koja se, po njezinim izvještajima, do sada nije bavila Europom na ovaj način.

“Pročitao sam taj izvještaj i to je jedno vrlo površno štivo, screenshotovi su jedva raspoznatljivi a linkova na koje se pozivaju i temeljem kojih rade zaključke jednostavno nema”, rekao je u izjavi Hini. Dodao je da uočeni botovi nisu bili u službi kampanje.

“Taj je izvještaj interpretiran na način da detektirane mreže botova imaju utjecaja na naše lokalne odnose, dok u stvarnosti botovi koriste pojedine izjave kako bi (na engleskom govornom području) stvorili za njih poželjnu sliku”, kazao je.

Carić: Botovi nisu imali utjecaj na izbore

Stručnjak za informatičku sigurnost Lucijan Carić također smatra da botovi nisu imali utjecaj na ishod izbora.

”Kad se radi o malim razlikama, možda nešto možete napraviti, no nije realno da su ruski botovi omogućili Milanoviću pobjedu u prvom krugu. Stvari su bile jasne od početka kampanje, ako pogledamo ankete o rejtinzima kandidata”, rekao je Carić za Hinu.

Botovi su jeftin način za kupovinu utjecaja, napomenuo je, čak i ako se ne ostvari željeni rezultat na izborima, može se pomoću njih stvoriti dojam da značajna dio ljudi podržava neki stav ili ideju. Na pitanje može li se suzbiti njihov manipulativan utjecaj na građane ili birače koji svakodnevno koriste društvene mreže pune botova, Carić odgovara da stvari nisu tako jednostavne.

“Ako ukinete botove, smanjuje vam se vrijednost sajta, a onda ne možete reći oglašivačima da vas prati toliko i toliko ljudi. Isto tako, ako skinete, npr. 30 posto botova, imat ćete manje interakcija i ne biste se pokazali baš u najboljem svjetlu”.

Putin kaže da bi volio da pobijedi Biden i tako opet podržao Trumpa – Sjećate se Prigožina:”Miješali smo se i miješati ćemo se u američke izbore”

Objava Londonski Centar za informacijsku otpornost: Ruski i srpski botovi hvale Milanovića, upliću se u izbore u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Republika.

Podatke je objavio Pekka Kallioniemi koji vodi niz na Twitteru Vatniksoup u kojem objavljuje detalje o profilima proruskih propagandista iz čitavog svijeta. U svome istraživačkom radu oslanja se na neformalni pokret nazvanu “NAFO” koja je fokusirana na borbu protiv ruskih dezinformacija, prenosi.

Naime prema navodima, profil na Twitteru poznat 200_zoka koji je imao više od 180.000 pratitelja je pripadao muškarcu porijekom iz Nevesinja, a koji živi i radi u Mostaru. Ovaj profil je označen kao jedan od tri najznačajnija proruska propagandna profila koji su širili dezinformacije o ratu u Ukrajini, ali i Siriji.

In today's #vatniksoup I'll introduce a Bosnian social media personality and nurse, @200_zoka aka Lazo Z. He's best-known for his conspiratorial analysis on the war in Syria, and for his pro-Russian takes on the Russo-Ukrainian War.

This soup was a NAFO collaboration.

1/20 pic.twitter.com/ARDgrxnjS8

— Pekka Kallioniemi (@P_Kallioniemi) July 24, 2023

Nakon što je u javnost objavio ovu informaciju, profil na Twitteru poznat 200_zoka je deaktiviran.

Rad NAFO grupe je ranije pozitivno ocijenjen i podržan od Ministarstva obrane Ukrajine, ministra obrane Oleksij Reznikov, premijerke Estonije Kaje Kallas, ministra vanjskih poslova Gabrieliusa Landsbergisa.

Borba protiv ruske propagande je jedan od prioriteta koje je pred sebe stavila Europska unija u narednom periodu te je širenje lažnih informacija identificirano kao jedna od najvećih prijetnja po nju.

Nadalje, Klix.ba prenosi komentar digurnosnog stručnjaka Safeta Mušića koji kaže kako je jačanje društvenih mreža pokazalo da su aktualni i planski pokušaji da se na taj način utječe na javno mnijenje, što je dovelo do pojave prvih automatiziranih algoritama, takozvanih botova, koji su programirani da funkcioniraju sa ili bez ljudskog utjecaja.

“Botovi na društvenim mrežama su algoritmi osmišljeni tako da oponašaju ljudsko ponašanje u cilju podudaranja s obrascima koje koriste ljudi. Sa druge strane istraživanja su pokazala da čak i pojedine vlade stvaraju i koriste lažne naloge te su oni postali poznati kao trolovi koje podržava država”, kaže Mušić.

Navodi da većina ljudi, kada čuje riječ “internet bot”, prvo što pomisli kako se radi o nekoj grupi ili agenciji koja preko društvenih mreža, online medija, vrši propagadu ili promoviše određene političke opcije, pokušava da definiše političke stavove i sl. To i nije daleko od istine, ali treba znati da su i pojedinci često u ulozi botova i da djeluju na društvenim mrežama.

“Još od spornih predsjedničkih izbora 2016. u Sjedinjenim Državama, utjecaj internetskih trolova i botova na društvenim mrežama pojavile su se optužbe za miješanje u izbore ruskih ‘farmi trolova’, u znak podrške Donaldu Trumpu. Botovi i trolovi su upleteni u širenje dezinformacija i teorija zavjere, manipulaciju javnim mnijenjem, narušavanje povjerenja u medije i javne institucije i ciljano uznemiravanje javnih osoba na društvenim mrežama”, kaže Mušić.

Ističe da je karakteristično da se pojavljuju i cijele kompanije sastavljene od bivših obavještajnih visokih dužnosnika, cyber stručnjaka, vojnih stručnjaka koji nude svoje usluge koje dobro naaplaćuju.

“Tako je The Guardian u veljači 2023. godine pisao o timu izraelskih stručnjaka koji je odgovoran za manipuliranje više od 30 izbora diljem svijeta putem hakiranja, sabotaže i automatiziranog dezinformiranja. Kompanija je razvila automatizirani sustav baziran na umjetnoj inteligenciji (AIMS) koji kontrolira više od 30.000 lažnih profila na društvenim mrežama od kojih se svi mogu koristiti za širenje dezinformacija ili propagande nadaleko i naširoko iznimnom brzinom”, kaže Mušić.

Tvrdi da kao što je slučaj sa svim sigurnosno interesantnim globalnim pojavama, ovaj trend nije zaobišao ni prostor Zapadnog Balkana, pa tako ni BiH.

“Osjetljivost ovog prostora prepoznata je i od strane SAD, EU, Velike Britanije, pa je tako još 2019. godine, Američka cyber komanda poslala stručnjake da blisko surađuju s balkanskim saveznicima poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije kako bi im pomogli izgraditi svoju obranu od hakera koji se često nalaze u Rusiji”, istaknuo je Mušić.

Podsjetio je da je nedavno u Srbiji otkrivena velika afera koja je potresla vladajuću političku strukturu i predsjednika Aleksandra Vučića. Procurio je i spisak od 14.310 profila povezanih s vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS) na društvenim mrežama Facebooku, Instagramu, Twitteru i TikToku. Što govori o tome da su i u državama regiona političari ozbiljno zaigrali na kartu botova, odnosno korištenja njihovih usluga.

“Shvatajući opasnosti nad Zapadnim Balkanom, Komitet za vanjske poslove Europskog parlamenta zatražio je studiju o dezinformiranju, koja je prihvaćena od strane Europskog parlamenta 1. prosinca 2020. godine, a revidirana verzija je završena 23. veljače 2021. godine. U studiji je navedeno da su dezinformacije endemski i sveprisutni dio politike na cijelom zapadnom Balkanu, bez izuzetka”, kaže Mušić.

Ključni nalazi studije su bili da u zemljama poput Srbije i Crne Gore ukojima je dominirala jedna grupa dezinformacije imaju tendenciju pratiti “stranačku liniju”, služeći interesima moćne i podrivajuće opozicije. U Bosni i Hercegovini, dezinformacijskim pejzažom dominiraju srpski mediji, često uz podršku ruskih dezinformacijskih mreža, a fokus je na ksenofobiji. Bosna i Hercegovina je mjesto velikih pokušaja diskreditacije EU.

“Svi navedeni dokazi upućuju na to da je BiH područje koje je trenutno, ali zasigurno će biti i u narednom periodu pod konstantnim djelovanjem raznih vrsta botova i trolova, a time će i dalje biti pod udarom dezinformiranja i prostor na kome će se plasirati lažne vijseti. Osim stranih aktera, očekivati je da će sve aktivniji biti i domaći akteri, što se već pokazalo kao nešto što je prisutno, posebno u političkim razračunavanjima i političkoj borbi unutar BiH”, zaključio je Mušić.

/Desk/

Objava Jedan od najvećih proruskih botova iz Mostara – širio dezinformacije o ratu u Ukrajini i Siriji? pojavila se prvi puta na Republika.

Srbiju potresa afera koja je uzdrmala političku scenu na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Naime, nedavno je na internetu procurio popis od 14.310 profila povezanih s vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS) na društvenim mrežama Facebooku, Instagramu, Twitteru i TikToku.

Objava NIJE JEDINI Afera ‘botovi’ u Srbiji: Više od 14 tisuća pro Vučićevih ‘internet ratnika’ pojavila se prvi puta na Republika.

Trgovanje uz pomoć botova prema procjenama stručnjaka čini i do 40 posto ukupnog prometa na burzama, koriste se i u trgovanju kritopvalutama, ali široko su rasprostranjeni i u svakodnevnom životu korisnika interneta.

Bot je skraćeni naziv za računalni program na internetu ili nekoj drugoj mreži koji može komunicirati sa sustavima ili korisnicima, a određenu radnju obavlja samostalno.

Okruženi smo internetskim botovima čiji se raspon “profesija” prostire od chat botova (najpoznatiji ChatGPT) pa do onih koji, možemo reći, upravljaju burzama.

Botovi često uključuju elemente umjetne inteligencije, a najbolji je primjer ChatGPT, koji može položiti pravosudni ili fakultetski ispit. Iako je domet njegove inteligencije još uvijek nepoznat, koristi ga dosta učenika, studenata i mladih ljudi.

Botove koristimo na razne načine, pa i za plaćanje računa, slanje novca, a i korisnička podrška koja radi od 0 do 24 također je većinom bot.

Botovi u konačnici mogu biti “dobri” ili “zli”. Koriste se od najosnovnijih zadataka na internetu poput pretraživanja, do složenih poslovnih transakcija. Proizvodi ih i Google, iako su u pravilu njihovi autori samostalni računalni developeri.

“Zli” botovi su razni, od malwarea do organizirane skupine botova čiji je cilj umrežiti se u tuđe sustave.

Ti botovi zapravo su hrpa programčića koji se postavljaju u tuđe sustave, a na zahtjev će početi napadati neku web-stranicu, objašnjava IT stručnjak Hrvoje Prpić.

Možete imati oko deset milijuna takvih programa po svijetu i netko može platiti da se pomoću njih sruši web-stranica koja je dotad imala ukupni promet do sto klikova i ne može podnijeti toliki promet, pojasnio je.

Botovi za najbrži prst

Aplikacijski (DDoS) napadi u 2022. godini porasli su za 82 posto u odnosu na prethodnu, navodi se u istraživanju Imperve, softverske tvrtke koja pruža zaštitu podataka poduzeća i aplikacijskog softvera.

Prema tom istraživanju, najveći DDoS napad u prošloj godini bio je onaj s otkupninom koji je mjerio 3,9 milijuna klikova u sekundi. Upravo takvi napadi označavaju još jednu vrstu botova koji su programirani da glume najbrži prst u natjecanju “najbržeg prsta”.

Smisao je da umjesto ručnog otvaranja i osvježavanja stranice programirani bot to sve radi sam i brže no što bi bilo koji čovjek mogao.

Unatoč tome što je strogo zabranjeno takvo korištenje botova, pogotovo u natječajima za fondove, botovi se mogu programirati da “kasne”.

Bot možete programirati da kasni za nekoliko milisekundi kako ne bi bilo ‘sumnjivo’, no ipak dovoljno brzo da osvoji najbrži prst, rekao je Prpić.

Botovi i tržište – superbrzi broker

Sličan, ali ipak sasvim zaseban dio botova su oni koji motre i sudjeluju u burzovnom trgovanju. Nije neobično da na burzi u kratkom vremenu padne cijena nekih dionica, no može se dogoditi namjerno snižavanje cijena uz pomoć botova.

Informatički stručnjak Marko Rakar kaže je da su takvi botovi proizašli iz tehnike trgovanja koja je razvijena početkom osamdesetih, a zove se High Frequency Trading.

U trenutku kada su burze počele s elektroničkim trgovanjem pojavila se tehnička mogućnost da se programira algoritam koji će u trenutku donijeti odluku o tome treba li kupiti ili prodati neku vrijednosnicu, i to u času kada se promijene tržišne okolnosti, a sve to puno brže nego bilo koji ljudski operater, kaže Rakar.

Objašnjava da je ideja i način na koji botovi funkcioniraju načelno vrlo jednostavna.

U času kada se pojavi povoljna kupnja pojedine vrijednosnice, bot kupuje, a vrlo skoro je i prodaje u trenutku kada se cijena promijeni, rekao je.

Dodaje da takvo algoritamsko trgovanje prema nekim procjenama nosi i do 40 posto ukupnog prometa burze, a u pokušaju da se napravi najbrži bot pazilo se na svaki detalj, pa tako i na udaljenost između zgrade/servera burze i lokacije na kojoj se bot nalazi.

Botovi mogu biti programirani da odmah počnu prodavati dionice ako njihova cijena padne na neki određeni iznos, na primjer 400 dolara, kaže Prpić. Takvi botovi su oni složeniji, dok jednostavniji samo promatraju cijene na burzi.

Iako se čini nevjerojatnim, botovima se koriste gotovo svi tradicionalni investitori i investitori u kriptovalute, kažu stručnjaci.

Botove danas može programirati bilo tko, kaže Rakar. Trgovinske platforme imaju svoje aplikacijsko programsko sučelje (API) na koje se program može spojiti, a neki brokeri pružaju svojim klijentima manje ili više sofisticirane aplikacije koje im omogućavaju da sami “isprogramiraju” svoje botove, dodaje.

Od svih vrsta investitora, najviše novca takvim načinom poslovanja gube daily traderi, kojima je cilj podići velike sume novca u kratkom vremenu, kaže Prpić i dodaje da dugoročni investitori ne gube novac u istoj mjeri.

Rakar tvrdi da u teoriji vlasnik bota zarađuje novac, no da su margine zarade uz pomoć botova vrlo malene, u sitnom dijelu postotka. Moramo uzeti u obzir da oni mogu izvoditi neograničen broj transakcija istovremeno i takve minijaturne zarade mogu se akumulirati u velike brojeve, kaže on.

U teoriji, botovi uvijek dobivaju, no zna se dogoditi da ponekad neki od tih algoritama bude suočen s okolnostima koje nisu bile predviđene, pa počne trgovati na svoju štetu i ako se to brzo ne uoči, štete mogu vrlo brzo narasti na stotine milijuna dolara, kaže Rakar. Kao primjer navodi Knight Capital, koji je 2012. greškom algoritma izgubio 440 milijuna dolara u četrdesetak minuta.

Tvrdi da je u proteklih četrdeset godina tržište “uglavnom apsorbiralo i prilagodilo se postojanju botova” te da je bitno razumjeti koji volumeni trgovanja se događaju zbog “organske” kupovine, a koji se odnosi na algoritmičko trgovanje.

Botovi su, dakle, sastavni dio tržišta na koji se računa, oni uglavnom iskrivljavaju stvarnu sliku likvidnosti i ponekad svojim greškama mogu uzrokovati značajne pomake u valuaciji vrijednosnica, zaključuje.

Kriptovalute i botovi

Za razliku od trgovine na burzama gdje je pristup tržištu reguliran i redovito kontroliran, kod kripto tržišta je situacija posve drukčija, jer većina sudionika tržišta nisu profesionalci (institucije, brokeri) nego fizičke osobe.

Također, pristup bazama podataka (blockchainu) je neograničen i slobodan i bilo tko može raditi štogod želi unutar tehničkih parametara mreže.

Rakar kaže da se upravo zato puno trgovanja s kriptovalutama događa uz pomoć botova koji, kao i kod dioničkih tržišta, mogu biti vrlo jednostavni pa kupuju jeftino, a prodaju skuplje, pa skroz do vrlo složenih mehanizama koji koriste mnogobrojne varijable na temelju kojih se donose investicijske odluke.

Posebni problem je cijela klasa botova čija je funkcija umjetno podizanje cijena pojedinih kriptovaluta kako bi u jednom trenutku ostvarili prodaju veće količine kriptovalute i tako ostvarili velike profite, kaže Rakar.

Do botova za trgovanje kriptovalutama može doći svatko, a neki od najpoznatijih su Pionex, Crypto Hopper, Bitsgap koji trguju sa nekoliko valuta poput Bitcoina. Na internetskoj stanici Guru99 mogu se pronaći i savjeti kako i kada ih je najbolje integrirati u svoje trgovanje, a ta stranica nije jedina koja uči korisnike trgovanju kriptovalutama.

Prpić predviđa još veću integraciju botova u naše svakodnevne živote. Razni stručnjaci, od informatičkih pa do medijskih, tvrde isto. Iako se svi ne bave trgovanjem dionicama, vrijednosnicama ili kriptovalutama, kontakt s botovima ostvarujemo čim upalimo mobilni telefon ili računalo.

Dosta, botovi su svuda oko nas.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava Znate li što su botovi? Stručnjaci otkrivaju gdje se nalaze, a da toga nismo ni svjesni pojavila se prvi puta na Republika.