“Nisam imao osjećaj da je na konferenciji bilo toliko optimizma među nama da bi svi mislili kako je to moguće od 2030. Godine 2004. taj optimizam je postojao i ja sam to rekao. Nitko ne vjeruje da će EU i države u regiji biti spremne do 2030. godine, ako nastavimo ovako ni 2050. godine regija neće biti spremna. Svi znamo da vrijeme curi i uz sve te geopolitičke izazove – rat u Ukrajini, konflikt na Bliskom Istoku – nemojmo se šaliti. Odgovorni smo za očuvanje mira i dobrobiti ljudi u tom dijelu Europe. Samo proširenje EU je održivi garant mira i stabilnosti”, rekao je Pahor.

Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine koji je u zastoju, ponudio se kao zamjena Miroslavu Lajčaku na mjesu specijalnog izaslanika EU i naveo kako je taj dijalog stao zbog nedostatka povjerenja.

“Odlučio sam ići u taj proces, nudim im sve refrence za koje mislim da imam, da dam svoj plan. Treba iznaći način da se ide dalje jer se bez dijaloga ne može postići ništa, ni za Kosovo, ni za Srbiju ono što im treba za budućnost”, poručio je Pahor.

/Desk/

Objava Pahor: “Ako se ovako nastavi, zemlje Balkana neće u EU ni do 2050.” pojavila se prvi puta na Republika.

“Inzistirali smo na onome što nas ujedinjuje, a ne dijeli, iako znamo da postoje neke stvari oko kojih se ne slažemo. Diskusije i rasprave nisu bile toliko dramatične da nas onemoguće donijeti zajedničke zaključke. Nažalost, nismo bili u mogućnosti donijeti deklaraciju, prestali smo spremati deklaraciju u potpunosti jer su postojale neke stvari koje su nas razjedinjavale”, rekao je slovenski predsjednik Borut Pahor referirajući se na ‘konstitutivnost naroda’ oko čega se nisu mogli usaglasiti sa dva člana Predsjednišva BiH, Željkom Komšićem (DF) i Šefikom Džaferovićem (SDA). On je ocijenio sastanak uspješnim, bez obzira što su postojali različiti stavovi i činjenice da nije donesena deklaracija.

Pahor je, nadalje, rekao: “Vidjeli smo da razina povjerenja nije visoka, možda i nema želje da dođemo do zajedničkog stajališta. Zbog toga smo shvatili da će biti teško ovo organizirati i to nije dobar signal za Zapadni Balkan”.

Umjesto deklaracije, usvojeno je ukupno šest zaključaka. Jedan od zaključaka se odnosi na davanje statusa kandidata EU Bosni i Hercegovini do kraja 2022. godine, kao i ukidanje viznog režima.

Potvrđeno je da su voditelji procesa Brdo – Brijuni za mir i stabilnost u regiji kao i za širenje Europske unije. Također je rekao da su potrebna rješenja za ublažavanje posljedica ekonomske i energetske krize.

Milanović: “Dokaz da se moramo boriti za temeljna prava

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nakon sastanka je rekao kako se odustalo od deklaracije koju su pripremali, ali da su doneseni zaključci koji su, kako je rekao “u principu ista stvar”, iako Komšić i Džaferović nisu prihvatili da se u istoj navodi ” “konstitutivni narodi”, a što je podržavao Milanović.

“Zaključci su najniži zajednički naznačnik oko kojeg smo se mogli dogovoriti, ali i dalje zajednički. Ja ću još kazati da ću sa svoje strane učiniti sve moguće da se ova inicijativa nastavi. Ovaj sastanak je bio dobra vježba dijaloga, pogotovo u ovim teškim okolnostima u kojima se nalazi svijet, Europa i Zapadni Balkan. To nije mala stvar. Zadovoljan sam onim što smo danas napravili”, rekao je.

Milanović je rekao kako je predložio da se u dokumentu spomene konsitutivnost naroda, ali da to nije prihvaćeno.

“Nama se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH to nisu dale, onda smo odlučili da na deklaraciju nećemo ni ići, ali smo na kraju našli nešto zajedničko”, rekao je.

U dokumentu je konkretno trebalo stajati: “Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punoj saglasnosti s EU standardima”.

“Samo doticanje tog pojma u smislu jednaka prava za sve konstitutivne narode nije prošlo. Nekima to naprosto smeta, uopće spominjanje tog pojma smeta. Legitimno ili ne, to moramo znati. Sa sličnim problemom sam se suočio i na suumitu NATO-a u Bruxellesu kada sam se morao danima boriti i prijetiti blokadama zajedničkog komunikea prije nego što je ušao samo spomen daytonskog paketa. To nam govori u kakvim okolnostima živimo, da se moramo boriti za temeljna prava”, zaključio je Milanović nakon pitanja novinara za pojašnjenje što se dogodilo s dijelom koji je izbačen.

Milanović je rekao kak je davanje statusa kandidatkinje Ukrajini, a ne i Bosni i Hercegovini “moralni užas”.

“Da sam bio u Europskom vijeću uvjetovao bi dobivanje statusa Ukrajini, statusom BiH. Ne zato da bi učinio zlo Ukrajini jer to njoj puno neće ni pomoći, kao ni BiH, već da iskažem stav. Ovo što je uradilo Europska komisija je totalno netransparentan proces i nije dobar”, rekao je Milanović

/Desk/

Objava Pahor nakon nedonošenja deklaracije: “Niska razina povjerenja, nema želje za zajedničkim stajalištem” – BiH ipak status kandidata do kraja godine pojavila se prvi puta na Republika.

Na skupu su najavljeni albanski predsjednik Bajram Begaj, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Ovogodišnji susret bit će prilika za razgovor o trenutnoj situaciji u regiji i za novi poziv članicama i institucijama Europske unije da ubrzaju proces proširenja, stoji u najavi događaja.

Srbija i Crna Gora već pregovaraju s EU-om, Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile su pregovore u srpnju nakon godina zastoja, a Kosovo i BiH još čekaju status kandidata.

Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se od 2013. na inicijativu Hrvatske i Slovenije. Inicijativa inače ima običaj ugostiti dužnosnike zemalja i izvan područja jugoistoka Europe, no ove godine nije najavljen nijedan.

Njemačka kancelarka Angela Merkel imala je tu ulogu u Dubrovniku 2014., francuski predsjednik Francois Hollande na prvom skupu u Brdu 2013., prošle godine je u istom dvorcu bio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a 2015. je na skupu u Zagrebu bio tadašnji američki potpredsjednik, a danas predsjednik Joe Biden.

Milanović je u Sloveniju stigao još u nedjelju. U Ljubljani je održao radni sastanak s Pahorom na kojem se razgovaralo o temama skupa, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH.

/Desk/

Objava BRDO-BRIJUNI Predsjednici zapadnog Balkana o ubrzanju članstva u EU pojavila se prvi puta na Republika.

“Rat u Ukrajini ne pomaže miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu ali i Vučić i ja se slažemo da na Zapadnom Balkanu, bez obzira na sva nepovjerenja i bilateralnih problema, ima dovoljno političke volje kako bi se sačuvao mir i europska perspektivu“, rekao je Pahor.

On je izjavio kako “misli da postoji mogućnost da se sve vođe regije slože oko tri središnja pitanja”.

“Prvo je da se Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ubrzaju pregovori za ulazak u EU, da Bosna i Hercegovina dobije do kraja tjedna status kandidata i da EU ispuni svoju obavezu o viznoj liberalizaciji“, rekao je on.

Pahor je izjavio da ga brine činjenica što je u svezi s dijalogom Beograda i Prištine stupanj povjerenja manji nego što je bio ranije i da dijalog nije doveo do rješenja koje su svi željeli.

“Mislim da je projekat Otvoreni Balkan kao stvoren da bi se neke stvari, ako bi mu se pridružili Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, da bi se problemi koji sada izgledaju nerješivo da bi se lakše riješili u duhu suradnje“, rekao je on.

On je na pitanje o stavu Srbije o sankcijama koje je EU uvela Rusiji odgovorio da misli da kada bi postojala sigurna europska budućnost pred Beogradom da bi on više razmišljao o sankcijama a ne samo o osudi rat u Ukrajini.

“Ne podržavam odluku predsjednika Srbije da ne uvede sankcije Rusiji, ali mogu da razumijem njegovu odluku. Mislim da bi doprinijela toj odluci neka veća i odlučnija volja Bruxellesa da brže uključuje države Zapadnog Balkana u EU”, rekao je on.

Pahor je posjetio Beograd uoči summita inicijative Brdo-Brioni koji će se održati u Sloveniji 12. rujna, prenosi beogradski Danas.

Macron je kazao kako je “spreman razmotriti proširenja”

No, podsjetimo da je prošli tjedan, francuski predsjednik Emmanuel Macron, nakon sastanka sa slovenskim premijerom Robertom Golobom, govoro o stanju u zemljama zapadnog Balkana. U ovom kontekstu spomenuo je i BiH te se sada čini da je na putu potpune promjene mišljenja – od prvobitne rezerviranosti oko proširenja Unije do izjave kako je “spreman razmotriti prijedlog proširenja”.

“Stabilnost zapadnog Balkana je apsolutno ključna i jasno je da smo tijekom jednog od naših posljednjih sastanaka Europskog vijeća savršeno uočili frustraciju i ogorčenost koja raste u regiji. Mislim da je ono što smo uspjeli popraviti između Bugarske i Sjeverne Makedonije na kraju francuskog predsjedavanja (EU) bilo ključno za otključavanje situacije za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Ali u isto vrijeme, jasno je da se BiH sada nalazi u situaciji potpuno jedinstvenoj na Zapadnom Balkanu. Dakle, potpuno sam na raspolaganju za potpunu raspravu kako bi razmotrili prijedlog gospodina premijera (Goloba) i koji su ga iznijele neke kolege s jednom perspektivom i jednim ciljem na mojoj strani – moramo pružiti maksimalnu šansu za stvaranje mira i stabilnosti u regiji. I jasno je, ako slušamo, da imamo sve veće vanjske snage koje koriste ovu situaciju, tenzije među zajednicama za destabiliziranje ne samo BIH već i najbliže susjede i cijelu regiju. Mislim da to ne možemo prihvatiti. Dakle, ako je europska perspektiva dio paketa s uvjetim da se to popravi, potpuno sam spreman to razmotriti”, rekao je francuski predsjednik Macron.

/Desk/

Objava Pahor: Moguće je da BiH do kraja tjedna dobije status kandidatkinje pojavila se prvi puta na Republika.

Trilateralni sastanak predsjednika Zorana Milanovića, slovenskog predsjednika Boruta Pahora i austrijskog predsjednika Alexandera Van der Bellena bio je u petak na Brijunima, prenose hrvatski mediji.

Milanović je rekao da je po prvi puta ugostio svoje kolege u okviru formata trilaterale. “I neformalno, posebno s Pahorom, imam čast razgovarati i pretresati materiju”, kazao je Milanović.

Razgovarali su o ratu u Ukrajini. “Tri glave su uvijek vrednije od jedne”, kazao je Milanović. Dodao je da je po porivu govorio o statusu Hrvata u BiH. “Prava se sistematski i perfidno krše. Nasilni rasplet, ako je to utjeha, praktički nije moguć. No, politička nestabilnost je stvarnost Hrvata u BiH i preko toga Hrvatska neće moći prijeći”, rekao je predsjednik.

Hrvatski predsjednik je rekao da je BiH, u kojoj je situacija za Hrvate „grozna”, već godinama izvan fokusa zapada, pa su odluke koje su po svojoj prirodi „dalekosežne za kvalitetu života i odnose među konstitutivnim narodima” u toj zemlji prepuštene onima koji po razini odgovornosti to ne bi trebali činiti.

Te odluke s „negativnim učinkom za Hrvate u BiH” se donose dok „ljudi u Europi koji čine razliku” ili mogu utjecati „nemaju pojma” o tome.

„Dvojica mojih kolega i prijatelja o tome znaju više, jer su bliže tom prostoru i jer im svakom prilikom govorim o tome”, rekao je Milanović o predsjedniku Slovenije i Austrije, „ali sam isto tako ostao zapanjen razinom neznanja koje srećem kod većine europskih lidera – ljudi ne znaju ništa o tome”.

Milanović je rekao da je to zadatak za hrvatsku diplomaciju i visoku politiku: „To je jedino što možemo”.

„To neznanje, jedan hladni manjak interesa onih koji bi mogli učiniti tu razliku baš me boli”, naglasio je.

O zalaganju za blokiranje članstva Švedske i Finske u NATO savezu ako se ne osiguraju politička prava Hrvata u BiH predsjednik je rekao da to ne radi „da nekome napakosti, nego da pomogne onima koji na drugi način tu pomoć ne mogu dobiti”, pa i pod cijenu da se „zamjeri nekom izvan Hrvatske”.

Pahor je na Brijunima rekao da se godinama zalaže da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU-u preko reda „kako bi se izvukla iz tog začaranog kruga u kojem nema nikakvog napretka”. Slovenski predsjednik je naglasio kako je proširenje geopolitičko pitanje, što se pokazalo invazijom na Ukrajinu nakon koje europski lideri zagovaraju ubrzanje ukrajinskog puta prema članstvu, što se može primijeniti i na BiH.

„Mislim da nije moguće ne vidjeti zaplete na Balkanu u kontekstu Ukrajine i da pomognemo tamo gdje možemo”, rekao je.

„Europska perspektiva je jedino trajno jamstvo za mir i sigurnost na zapadnom Balkanu”, istaknuo je Pahor, upozorivši da će se odgađanjem proširenja otvoriti prostor nacionalizmima i politikama koje će stremiti promjenama granica, što može biti opasno ne samo za Balkan, nego i šire.

Slovenski predsjednik smatra „velikom srećom” da se NATO širio brže od EU-a te da sad uključuje Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.

Austrijski predsjednik rekao je kako stanovnici zemalja zapadnog Balkana moraju osjetiti da je sam proces pristupanja EU-u donio prednosti tijekom pregovora i da on mora biti „povezan s konkretnim koristima”.

Van der Bellen je rekao da su mu Brijuni predivni. “Povezuje nas sadašnjost i budućnost, a to je EU”, kazao je. Pahor je naglasio da je oduvijek bio za mirno rješavanje svih sukoba, referirajući se na rat u Ukrajini.

Posebna pozornost posvetila se situaciji u jugoistočnoj Europi, uključujući aktualnu situaciju u Bosni i Hercegovini te europskoj perspektivi država jugoistočne Europe.

Prvi Trilateralni sastanak predsjednika Republike Hrvatske, Republike Slovenije i Republike Austrije održan je 2014. u Beču, kada je dogovoreno da sastanci postanu tradicija razmjene mišljenja o aktualnim pitanjima u međunarodnim odnosima, situaciji u EU i regiji te o odnosima triju država.

Od tada se sastanci održavaju redovito svake godine, a domaćinstvo sastanaka se izmjenjuje. Predsjednik Milanović do sada je sudjelovao na dva sastanka: 2020. u Beču u Austriji i 2021. u Kostanjevici na Krki u Sloveniji.

/desk/

Objava Milanović na trilaterali s Pahorom i Van der Bellenom: Prava Hrvata u BiH sustavno i perfidno se krše pojavila se prvi puta na Republika.

Pahor je kazao kako je svima jasno da je politička stabilnost preduvjet ekonomskog razvoja, a regija zapadnog Balkana i dalje je prostor političke nestabilnosti, prenosi HINA.

Ocijenio je da stalno prijeti nestabilnost zbog bugarske blokade makedonskih pregovora o članstvu u EU što se prelijeva i na Albaniju, izostankom napretka u pregovorima Srbije i Kosova ali i unutarnjim problemima koje ima BiH.

Pahor je uvjeren kako je najvažnije riješiti zastoj u slučaju Bosne i Hercegovine pred koju je postavljeno 14 prioriteta koje valja riješiti kako bi dobila kandidatski status. Zastoj na tom planu traje već duže od dvije godine, a slovenski predsjednik sada predlaže da se BiH ipak da takav status kao važan politički signal o postojanju jasne evropske perspektive te da se nakon toga radi na ispunjenu postavljenih kriterija.

Pojasnio je kako je integracijski proces zbog prevelike sporosti prouzročio porast nacionalizma i potakao neprihvatljive ideje o promjenama granica u regiji.

Predložio je stoga da se o proširenju razmišlja kao o najvažnijem pitanju koje je posebno dobilo na značaju nakon ruske invazije na Ukrajinu.

“Podržavam ubrzani pristup Ukrajine, no, želim ubrzani pristup i kada je riječ o BiH. Ne znam je li ovo izvodivo i koliko će biti komplicirano postići konsenzus oko ovoga, no, to mi se čini trenutno najproduktivnijom idejom kada je riječ o postupku proširenja”, kazao je Pahor dodajući kako je potrebno iskoristiti sadašnji trenutak i pomoći BiH jer je to od ključne važnosti ne samo za nju nego i za stabilnost cijele regije.

Zaključio je da je sada potrebna odlučna podrška iz Bruxellesa da bi se i ljudima u BiH pokazalo da je europska perspektiva dostižna.

/Desk/

Objava Pahor za kandidacijski status za BiH: “Podržavam ubrzani pristup Ukrajine, ali i za BiH – Bruxelles mora pokazati podršku” pojavila se prvi puta na Republika.

Prošloga tjedna regiju je uzburkao “non-paper” koji je, navodno, barem djelomično nastao u kabinetu slovenskog premijera Janeza Janše, što on posljednjih dana kategorički poriče. Nakon prvog neuvjerljivog demantija u kojem je poricao samo da je osobno predao non-paper predsjedniku Europskog vijeća, Janša je kasnije demantirao i samo postojanje tog dokumenta. Međutim, i taj se demanti pokazao netočnim nakon izjave albanskog premijera Edija Rame koji je u subotu izjavio da je non-paper osobno vidio, piše Nacional.

I predsjednik Slovenije Borut Pahor, bliski Janšin saveznik u provođenju radikalno desne politike, raspitivao se o mogućnosti “mirnog razilaska” tijekom službenog posjeta Sarajevu i Skoplju, a zapravo se raspitivao o mogućnosti realizacije ideja iz non-papera. Pahor je kasnije neuvjerljivo demantirao da je bio obaviješten o postojanju non-papera prije posjeta glavnim gradovima BiH i Sjeverne Makedonije. Poslije velikog odjeka non-papera, koji je zapravo plan za nove ratove, etnička čišćenja i genocid na Balkanu i u regiji, slovenska vlada je krenula u taktiku smanjivanja štete, ali ona je već počinjena i svi službeni demantiji Janše i Pahora, koji su već puno puta dosad uhvaćeni u laži, nisu posebno uvjerljivi.

Međutim, za razumijevanje važnosti ovog dokumenta i uloge Janeza Janše i Boruta Pahora u njegovu sastavljanju, treba sagledati širu situaciju i veze koje je Slovenija njegovala sa srpskom i ruskom politikom u prošlosti, jer destabilizacija Balkana i Europske unije nešto je što koristi Vladimiru Putinu koji izdašno financira radikalno desne stranke u Europi i Viktora Orbána. U trenutku kada Rusija jača svoje oružane snage na granici s Ukrajinom i kada se ponovno otvara pitanje aneksije Krima, Rusija ima interes za destabilizaciju situacije na Balkanu, osobito nakon što su u NATO ušle i Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Poslije godina diplomatskih, obavještajnih i drugih sukoba, bivši pro-ruski makedonski premijer Nikola Gruevski pobjegao je od sudskih procesa u Budimpeštu, gdje ga je primio Viktor Orbán koji mu je dao i politički azil. Orbán je, kao glavni eksponent politike Vladimira Putina, milijunima eura proslijeđenim preko svojih oligarha pomogao Janezu Janši da se vrati na vlast u Sloveniji.

Prema informacijama koje su procurile iz slovenske policije, dok je prije političkih čistki još istraživala pranje novca i Orbánovo financiranje Janšinih propagandnih medija, najmanje četiri milijuna eura bilo je plasirano u te medije iz Mađarske preko slovenske banke. Jedan i pol milijun eura završio je u Janšinoj televiziji Nova24TV i u stranačkom tjedniku Demokracija, dok je 2,5 milijuna bilo proslijeđeno u Sjevernu Makedoniju, za stranačke medije nacionalističke stranke VMRO–DPMNE bivšeg premijera Gruevskog. Navodno je veliki dio tog novca bio potrošen za medijske kampanje protiv promjene imena Makedonije, koja je omogućila ulazak Makedonije u NATO. Ne treba zaboraviti da je Orbán sličan pokušaj ulaska na medijsko tržište imao i u Hrvatskoj kada je početkom 2019. godine njegov tajkun Peter Schatz poslao pismo namjene o preuzimanju televizije Z1.

Zanimljivo je i da je mađarska tvrtka Belfry, preko koje se financiraju slovenski i makedonski mediji, uključena u proširenje nuklearne elektrane Paks, koju grade i s 10 milijardi eura kredita financiraju Rusi.

Takvo financiranje Orbánove politike podsjeća na slično financiranje od Gazproma tijekom ekonomske krize 2008., kada su preko ukrajinskog oligarha Dmitra Firtaša mađarskom MOL-u, tvrtki za distribuciju plina Emfesz i još nekoliko tvrtki iz poreznih oaza koje su vodili direktori MOL-a uplaćeni deseci milijuna eura namijenjenih širenju utjecaja Orbána i Rusije. Navodno je dio tog novca putem podmićivanja najviših političara završio i u Hrvatskoj.

Nema sumnje da bi mađarski premijer Viktor Orbán volio od Janše napraviti ono što je u Srbiji napravio od tamošnjeg predsjednika Aleksandra Vučića, odnosno da i u Sloveniji zaživi „jednopartijski sistem unutar višestranačkog parlamentarizma“ kao što je to već slučaj u Mađarskoj i Srbiji, a već dulje takav sistem održava na vlasti i Vladimira Putina u Rusiji.

S druge strane, Janez Janša je već u devedesetim godinama prošloga stoljeća kao ministar obrane bio snažno umiješan u ratove na području Jugoslavije. Janša je prodavao oružje Hrvatskoj vojsci i HVO-u te je istovremeno lihvario Muslimane koji su imali velike probleme u tranzitu oružja preko Slovenije u BiH. Kasnije je Janša bio umiješan i u naoružavanje OVK-a na Kosovu, ali dio transporta te vojne opreme završio je i u Makedoniji. Kao jedan od najvećih ratnih profitera na Balkanu, Janša živi od stvaranja izvanrednog stanja i ratova jer mu je to devedesetih godina omogućilo neslućeno bogaćenje, ali i političku karijeru.

To što takav sadržaj non-papera, koji se ponovno bavi krojenjem granica na teritoriju Jugoslavije i samim time otvara vrata novim ratovima, dolazi upravo od Janeza Janše, nikoga ne bi trebalo iznenaditi. Pogotovo ako se non-paper stavi u kontekst nedavnih Janšinih izjava o Srebrenici. Naime, prošloga srpnja, kada se u Srebrenici obilježavala obljetnica najvećeg genocida u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, slovenski premijer Janez Janša izjavio je da su za genocid u Srebrenici krivi komunisti. Njegova izjava naišla je na oštru reakciju javnosti, a slovenski književnik Boris A. Novak za Nacional je napisao da je takva Janšina izjava neodgovorna simplifikacija i cinična manipulacija s politikantskim namjerama te da ona svjedoči o potpunoj odsutnosti etičkog kompasa čovjeka koji je bio radikalni komunist u vrijeme kada je to značilo imati veliku vlast nad drugima, a sada sve koji se s njim ne slažu demonizira kao komunističke zločince.

Ne treba zaboraviti ni da je upravo Janša bio taj koji je prenio naredbu Predsjedništva Slovenije jedinicama da pucaju na mlade regrute JNA u Sloveniji, čime su počeli jugoslavenski ratovi. Slovensko-srpski dogovori i pakt Kučana i Miloševića protiv savezne vlade Jugoslavije iz siječnja 1991., s druge strane, pokazuju da je Slovenija dugo igrala prljavu igru na području bivše zajedničke države pa ne iznenađuje da su Janša i Pahor ponovo pokušali otvoriti Pandorinu kutiju, a uskoro će se vidjeti jesu li u tome uspjeli. Od destabilizacije i novih ratova na Balkanu najviše bi profitirali nacionalisti – Putin, Orbán i ostali likovi iz te paukove mreže krajnjih desničara koji očigledno stvaraju nove sile osovine u Europi.

Naravno, takav plan odgovara i iskusnim ratnim profiterima koji su prodavali i preprodavali oružje devedesetih godina, kada su ratovi na području Jugoslavije odnijeli više od 130.000 života, jer bi se ponovo otvorile mogućnosti za nove izuzetno visoke ratne profite. Zato ne iznenađuje što je non-paper kao plan za nove ratove u regiji počeo promovirati upravo ratni profiter Janez Janša, piše Nacional.

/Republikainfo.com/

Objava Nacional: Putin i Orbán koriste ratnog profitera Janšu za izazvanje novih sukoba i jačanje ruskog utjecaja na području bivše Jugoslavije pojavila se prvi puta na Republika.

– Očuvanju teritorijalne cijelovitosti država istočne Europe posvećujem svoju veliku pažnju kao predsjednik Republike. Zato sam i dao prijedlog za inicijativu koja je prerasla u Berlinsku konferenciju. U pripremama za ovogodišnju konferenciju nedavno sam posjetio Sarajevo i susreo se sa svih troje člana predsjedništva. Jedan sam od rijetkih predsjednika koji naglašava za njihovu budućnost važnost pomirenja – ustvrdio je Borut Pahor, piše 24ur.

Pahor je ustvrdio da mu nije bio poznat non-paper kad je nedavno bio u BiH. Kazao je da prema njemu važno pitanje proširenja Europske unije.

– Proširenje postaje pitanje vremena, a ne samo političke volje. Spori tempo proširenja hladi povjerenje u europsku perspektivu u tim zemljama, a posljedice bi mogle biti jačanje nacionalizma i povećanje utjecaja trećih zemalja – napomenuo je. Osvrnuo se i na ulogu Slovenije u regiji. – Neki nisu bili mišljenja dugo vremena da bi se visoki predstavnici Slovenije da se miješaju u pitanja regije. Razumio sam to u ’90-ima – kazao je i nadodao kako danas to ne razumije i da on želi da jednog dana sve zemlje koje su bile zajedno u Jugoslaviji postanu članice Unije.

(Izvor: Agencije)

Objava Pahor o ‘non-paperu’: Nisam upoznat s njime, mijenjanje granica mirnim putem nije moguće pojavila se prvi puta na Republika.

Navodni non- paper, neslužbeni diplomatski dokument, o komadanju BiH, priključenju Republike Srpske Srbiji i ujedinjenju Kosova s Albanijom naslovljen “Zapadni Balkan – put naprijed”, objavio je slovenski portal Necenzurirano.si, a za kojeg Europska komisija tvrdi kako uopće ne postoji. Dokument je objavljen bez zaglavlja i potpisan, a pisan je na engleskom jeziku. Njegov navodni sadržaj čije se autorstvo pripisuje slovenskom predsjedniku Vlade Janezu Janšu i njegovoj administraciji već je izazvao niz reakcija.

Darko Mršić za https://t.co/lo6LK6swBw: Afera non-paper nastala u sarajevsko-ljubljanskoj kuhinji | https://t.co/lo6LK6swBw https://t.co/c2nxTaGFpD

— Janez Janša (@JJansaSDS) April 16, 2021

U Sloveniji dokument Janšina lijeva oporba napada i optužuje da je udaljio vanjsku politiku Slovenije od europskog pravca. Kako je za Dnevnik.ba istaknuo slovenski novinar i politički analitičar, Darko Mršić, inače podrijetlom iz BiH zanimljivo je što je navodni non- paper objavio portal necenzurirano.si čiji je referentni sugovornik Avdo Avdić, sarajevski novinar, piše Dnevnik.ba.

“Portal na kojem je navodni non-paper objavljen je žestoki kritičar vlade Janeza Janše i čak je nastao kada je Janša preuzeo slovensku Vladu”, izjavio je Darko Mršić. Za Mršića navodni non-paper nema nikakvog kredibiliteta, kao ni popratna karta podjela zemalja bivše Jugoslavije.

“Svaki iole ozbiljan čovjek, a kamoli profesionalni novinar, word dokument na dvije strane, bez zaglavlja, datuma, potpisa, ne bi smatrao relevantnim za plasiranje u javnost, a pogotovo ne u ovako već usijanoj situaciji koja može neslućeno eskalirati”, istaknuo je Mršić. Borut Pahor, slovenski predsjednik, nedavno je prilikom neformalnog razgovora s članovima Predsjedništva BiH, upitao ‘je li moguć mirni razlaz BiH’ , na što su mu bošnjački članovi, Šefik Džaferović i Željko Komšić odgovorili da nije moguć bez rata.

Slično je kasnije ponovila i SDA, najveća bošnjačka stranka, zaprijetivši ratom Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji te ostatku Europe uz upozorenje da bi u slučaju rata došlo do lančane reakcije.

“Na sve to reagirao je ugledni slovenski novinar Gluck, u političkom tjednu Reporter, gdje u tekstu vrhunski demaskirao Komšića i nazvao ga bošnjačkim političarom koji je uzurpirao hrvatsku poziciju na koju je došao isključivo bošnjačkim glasovima”, istaknuo je Mršić.

Afera non-paper za Mršića je odrađena i plasirana po već ustaljenom protokolu Sarajevo – Ljubljana. I sama Europska komisija je poručila kako nema informacija ni o kakvom Janšinom non-paperu.

“Slovenska javnost, kao i u drugim pitanja, podijeljena je ideološkom linijom. Opozicijske strane ljevice, unatoč korona krizi, koriste svaku priliku za napad na trenutnu Vladu Janeza Janše i njegova osobno. Tako i u slučaju ove konstruirane afere”, rekao je. Mršić za Dnevnik.ba

Podsjeća, kako je u slovenskim medijima izrazito prisutan novinar Avdo Avdić iz Sarajeva, koji je u tamošnju javnost dospio, također, kroz afere – onu o slovenskim vehabijama koje vrbuju sigurnosno-obavještajne službe Hrvatske te ‘travničkom slučaju’ kada je zajedno s Emirom Suljagićem govorio o apartheidu kojeg hrvatska manjina provodi nad bošnjačkom većinu u travničkoj gimnaziji. Inače, portal necenzurirano.si objavio je i kako postoje, ustvari, tri non-papera, i da je jedan od njih, završio u veljači ove godine u uredu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michaela, ali ne diplomatskom poštom, nego je dostavljen iz krugova bliskih Janezu Janši.

Čak i po cijenu derogiranja međunarodnog ugleda Slovenije i to pred skorašnje predsjedanje u EU, neki ne odustaju od plasiranja laži, smatra Mršić.

“U tome prednjače Socialni demokrati na čelu s Tanjom Fajon i stranka LMŠ prethodnoj premijera Marjana Šarca koji je neslavno završio mandat. Uvezene bh. afere ove dvije stranke koriste, ne samo kao oružje protiv Janše, nego ih s bošnjačkim političkim elitama vežu interesi i različite poveznice”, istaknuo je Mršić.

Iza svega stoji, smatra slovenski novinar, podrška unitarizmu i hegemonizmu koz demoniziranje Hrvata i Srba u BiH. “Pa, jasno je da Tanju Fajon uvijek sarajevska politička čaršija izvlači kao asa u rukavu kada treba nekakvu europsku pomoć, zadnji takav slučaj je bio Zakon o financiranju BHRT-a”, istaknuo je Mršić.

Podsjetio je i na slučaj Cirila Ribičića, veterana Saveza komunista, a kasnije Socialnih demokrata, koji je bio jedan od glavnih aktera u demoniziranju Herceg-Bosne pred općom javnosti, a tako i pred Haškim tribunalom. Mršić smatra i kako je žalosno kako je slovenski predsjednik Pahor tretiran u Sarajevu.

“Političko Sarajevo koristi sva raspoloživa sredstva i kanale da kreira sliku žrtve, pa čak ne ustručavajući se podvaliti iskrenom prijatelju BiH, gospodinu Pahoru. Kontinuirano traže mete i napadaju ‘velike igrače’ kako bi izazvali pažnju”, dodaje Mršić.

“Sjetite se samo napada na francuskog predsjednika Macrona, hrvatskog predsjednika Milanovića, ovih dana ponovno na račun novog visokog predstavnika Schmidta. Komšićev non-paper bacili su u koš u Bruxellesu. Tu je odgovor zašto se Sarajevo obrušilo na Sloveniju”, rekao je.

Samo u Sloveniji afere uvezen iz sarajevske kuhinje, mišljenja je Mršić, dobivaju pažnju i to traje nekoliko dana. “Slovenija na vanjskopolitičkom terenu nema vremena, kapaciteta a ni želje preslagivati geostrateške kockice na Zapadnom Balkanu. Najjači utjecaj Slovenije na područje bivše SFRJ uvijek je bio kroz dobar status slovenskih proizvoda te kao zemlje prvog izbora za ekonomske migracije, prvenstveno iz BiH”, kazao je. Utjecaj preko ekonomske diplomacije je usahnuo jer je Slovenija izgubila imidž pouzdanog i ozbiljnog partnera, smatra.

“U ovom vremenu krize, jedan od prioriteta vanjskopolitičke agende je vraćanje tog imidža na ex-yu tržište, a prioritet je stabilnost i mir u regiji. Bez obzira radilo se o unutarnjim konfliktima država u regiji, migrantskog krizi. Odgovorno tvrdim da u slovenskim diplomatskim krugovima ne postoji čovjek koji bi crtao karte razgraničenja na tom tzv. zapadnom Balkanu”, zaključio je slovenski novinar Mršić za Dnevnik.ba.

/Republikainfo.com/

Objava JANŠA NA TWITTERU PODIJELIO TEKST – KOMŠIĆ IZGUBIO JOŠ JEDNOG PRIJATELJA Gdje je nastala afera ‘non paper’? Slovenski novinar tvrdi: U Sarajevu i ljubljanskoj oporbi pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je rekao Komšić, on i Šefik Džaferović rekli su da mirno razdruživanje nije moguće, dok je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik iznio suprotan stav.

Komšić je u izjavi za Fenu potvrdio je da je predsjednik Republike Slovenije postavio to pitanje, prenosi i N1.

“Jest, istina je! Između ostalog, ali ne samo zbog toga, smo i poslali non paper”, kazao je za Fenu Komšić.

/Republikainfo.com/

Objava SVE ČEŠĆI GLASOVI U EUROPI Komšić potvrdio da ga je Pahor pitao je li moguć miran razlaz u BiH pojavila se prvi puta na Republika.