Odlukom Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) američki profesionalni diplomat Crishock je za privremenog visokog predstavnika postavljen 30. lipnja uz očekivanja da će osoba koja će trajno zamijeniti Christiana Schmidta nakon njegove ostavke biti imenovana do 14. srpnja.

Iako se taj rok približava za sada nema naznaka da su utjecajne europske države poput Francuske, Njemačke i Velike Britanije s jedne te SAD s druge strane blizu dogovora o novom visokom predstavniku. Crishock je u intervjuu za javni servis TV Federacije BiH (FTV) jučer navečer naznačio kako je moguće da ranije postavljeni rok bude probijen.

“To je pitanje za Upravni odbor PIC-a. Oni trebaju imenovati kandidata i nadamo se da će to i učiniti do roka koji su odredili, a ako ne do tada, onda uskoro nakon toga”, kazao je.

Pritom je sugerirao kako prijepori oko kandidata ne dovode u pitanje funkciniranje visokog predstavnika i njegova ureda (OHR) što znači i mogućnost uporabe širokih izvršnih ovlasti, koje uključuju nametanja odluka i zakona i smjene izabranih dužnosnika.

“Važno je istaknuti da ja imam pune ovlasti visokog predstavnika, a to uključuje i korištenje bonskih ovlasti ukoliko bude ozbiljno ugrožen Daytonski sporazum ili mir i stabilnost u BiH”, rekao je Crishock.

Dodao je da uporaba takvih ovlasti ni do sada nije bilo prvo rješenje za kojim se posezalo jer se uvijek nastojalo potaknuti domaće političare da oni sami nađu rješenja za probleme i otvorena pitanja u zemlji.

Takva su očekivanja u prošlosti često bila iznevjerena pa je bivši visoki predstavnik Schmidt tijekom petogodišnjeg mandata opetovano posezao za ovlastima koje su mu bile na raspolaganju.

Njegov privremeni nasljednik sada kaže kako je jasno da pri rješavanju otvorenih pitanja teško može biti pune suglanosti, no pritom je nužna otvorena komunikacija ali i privrženost potpunoj provedbi Daytonskog sporazuma, miru i stabilnosti te suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i ustavnom poretku na čemu će OHR nastaviti inzistirati.

/Desk/

Objava Chrishock: OHR ostaje u BiH, visoki predstavnik zadržava bonske ovlasti pojavila se prvi puta na Republika.

Na pres-konferenciji nakon dvodnevnog zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, na kojem je razmatrana aktualna situacija u Bosni i Hercegovini, a kako prenosi RTV HB, Schmidt je ponovio da entiteti postoje samo u okviru Bosne i Hercegovine na način na koji je to definirano Ustavom BiH.

Dodao je da su na sastanku PIC-a članovi oštro osudili postupke dužnosnika Republike Srpske i njenih vlasti i nepoštivanje odluka Ustavnog Suda te da ne može biti razlike između izvornog Daytona i današnjeg Daytona.

– Ukoliko je došlo do transfera nadležnosti, odnosno prijenosa nadležnosti na državni nivo, to znači da te nadležnosti ostaju na državnom nivou i državni nivo treba da odluči o tome hoće li te nadležnosti vratiti na entitetski nivo ili na druge nivoe vlasti. To se može odlučiti jedino putem glasanja u odgovarajućim institucijama. To sam želio ponoviti, ukoliko to nije do kraja jasno nekim ljudima u Banja Luci – kazao je Schmidt.

Aktivnosti koje su do sada vidjeli s te strane, istakao je, ne služe građanima, posebno ne građanima Republike Srpske jer oni vode ka destabilizaciji, političkoj izolaciji i ekonomskom problemima.

Ponovio je da sankcije nisu namijenjene i usmjerene protiv građana Republike Srpske te je pozvao sve političke aktere, civilno društvo i građane Republike Srpske da nastave braniti vladavinu prava.

Visoki predstavnik smatra potrebnim napraviti određene promjene kako bi se osiguralo održavanje izbora 2026. godine te da država mora osigurati sredstva za izbore.

Ponovio je da je Ustav Bosne i Hercegovine vrhunska pravna norma u BiH te da entiteti imaju zakonsku obavezu da poštuju sve odluke institucija Bosne i Hercegovine.

– Pokušaj da se blokiraju institucije u provođenju njihovih nadležnosti su neprihvatljivi. Tako da moram opet napomenuti da ovdje imamo puno pravnih i ustavnih pitanja, ali opet kažem da su ova pravila osnova za budući razvoj ove zemlje i dobru suradnju unutar zemlje. Tako da smo sve podsjetili da Ustavni sud Bosne i Hercegovine jeste odgovarajući mehanizam za rješavanje ustavnih sporova – kazao je.

Osudio je huškačku retoriku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika protiv drugih grupa, posebno protiv bošnjačkog naroda i opozicije iz RS-a.

– Odluka Vijeća EU o otvaranju pristupnih pregovora pruža okvir oko kojeg se lideri širom BiH mogu okupiti i fokusirati se na reforme i ostvariti značajan napredak. Vidim da imamo podršku da osiguramo funkcionalnost državnih institucija, a to uključuje i usvajanje neophodnih zakona za europske integracije – kazao je Schmidt.

Smatra da treba voditi računa da se ne propusti ova prilika da BiH bude dio Plana rasta Europske unije.

– Spominjali smo i zahtjeve predstavnika hrvatskog naroda da se izvrše izmjene Izbornog zakona u pogledu izbora članova Predsjedništva, a neki su spominjali i provedbu odluke Sejdić-Finci i mogućnosti i za predstavnike ostalih da imaju pravo da budu birani – naveo je.

Ocjenjuje kako o tim pitanjima treba dodatno razmišljati te da će sa svoje strane poduzeti napore.

Na jučerašnjem sastanku Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) i lidera političkih stranaka, kojem su prisustvovali predstavnici Trojke iz Federacije BiH (SDP, NiP, Naša stranka), opozicije iz Republike Srpske (PDP, SDS, Lista za pravdu i red), te HDZ-a 1990 zaključeno je da je hitno potrebno odblokirati rad institucija, usvojiti europske zakone i proračun za 2025. godinu te ubrzati reformski put ka EU, uz snažnu osudu secesionističkih poteza vlasti RS-a.

/Desk/

Objava Schmidt: Ako političari rade svoj posao, nema potrebe da koristim bonske ovlasti” pojavila se prvi puta na Republika.

U petak je tijesnom većinom glasova izabrana nova vlada Federacije BiH koju čine ministri iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH i stranaka Trojke. U oporbu je otišla najjača nacionalna stranka Bošnjaka Stranka demokratske akcije (SDA) koja je više mjeseci opstruirala formiranje vlade.

Deblokadu je dan ranije omogućio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt donijevši odluku za koju je rekao da je jednokratna.

Odgovarajući na novinarska pitanja u Čakovcu, Milanović je rekao da je Schmidtova odluka “možda trenutno pomogla Hrvatima, ali dugoročno nije”.

“Dugoročno, ako postane presedan, opasna je. Ne pomaže ako kažete ‘ali ovo se primjenjuje samo jednom’”, izjavio je Milanović.

Dodao je da će Schmit jednog dana otići iz BiH-a, ali će problemi u toj zemlji ostati. Izbor nove vlade obilježile su optužbe iz SDA i bliskih organizacija da je Schmidt pogodovao Hrvatima.

/Desk/

Objava Milanović:” Schmidtova odluka možda trenutno pomogla Hrvatima, ali dugoročno nije” pojavila se prvi puta na Republika.

SDA: Poništava se većinska volja Bošnjaka

“Odluka Visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne privremenu odluku je skandalozna suspenzija Ustava Federacije i svih demokratskih načela, na šta nitko, pa ni Visoki predstavnik nema pravo. Namjera da se iz pojedinih veleposlanstava i OHR-a oktroira neustavna Vlada Federacije, pri čemu će se u potpunosti zaobići potpredsjednik FBiH iz reda bošnjačkog naroda i većinska volja Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH, ponižavajući je presedan, čije posljedice nitko ne može predvidjeti”, ističe se u reakciji iz SDA.

Iz SDA nadalje navode kako se, “izuzev potpredsjednika iz reda bošnjačkog naroda i Kluba Bošnjaka, ignorira i uvjerljiva većinska volja probosanskih stranaka koje u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH imaju najmanje 47 zastupnika”.

“Novom nametnutom odlukom ponovo se izlazi u susret HDZ-u, kojem se na ovakav način želi omogućiti da oktroiranu Vladu formira sa manjinskom grupom političkih kolaboracionista iz Trojke, koja ima 28 zastupnika i nekolicinu kupljenih ruku. Obrazloženjem odluke na današnjoj konferenciji za medije, u kojem tvrdi da ne djeluje protiv bilo kojeg naroda, da se ne smije ignorisati volja birača izražena na izborima i da donosi odluku jer nije bilo dogovora, Visoki predstavnik vrijeđa inteligenciju građana. Jer, uradio je upravo suprotno. Grubo je degradirao volju Bošnjaka, potpuno je ignorirao izbornu volju građana i nagradio je one koji su odbijali bilo kakav dogovor”, kritike su prema visokom predstavniku iz SDA.

“Od Christiana Schmidta zahtjevamo da bosanskohercegovačkoj i svjetskoj javnosti objasni je li njegova odluka ponovno dogovorena s premijerom hrvatske vlade, i je li bazirana na „kršćanskim vrijednostima i osnovama“, kako je o tome govorio mađarski ministar vanjskih poslova – odnosno poništava li većinsku volju Bošnjaka zbog toga što su većinom muslimani”, poručili su Schmidtu iz stranke Bakira Izetbegovića.

DF: Odbacujemo nametanje ustava i okupacijske vlasti

Demokratska fronta u potpunosti odbacuje i najoštrije osuđuje novo nametanje izmjena Ustava Federacije BiH od strane posljednjeg Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Potpuno je jasno da se radi o brutalnom napadu na ustavni poredak od strane stranca u našoj državi na poziciji Visokog predstavnika, a s ciljem nametanja izbornih pravila u interesu HDZ-a BiH, te s ciljem formiranja vlasti okupacijskog kakatera koju bi pored HDZ-a činile stranke okupljene oko Čovića, u prvom redu SDP, NiP i NS”, reagirali su iz Demokratske fronte predsjednika Željka Komšića.

Iz DF-a smatraju kako “svatko onaj tko prihvati formirati vlast po ovim nametnutim, antiustavnim i nedemokratskim pravilima vrši izravan ‘zločin’ protiv države i građana”.

“Prihvatiti obnašanje vlasti na okupacijskoj osnovi, protivno je volji građana, a u interesu stranog faktora i političkih centara iz susjedstva. To znači ništa drugo do povijesno poniženje građana, u prvom redu građana Bošnjaka, ali i svih onih građana nebošnjačke nacionalnosti, Hrvata, Srba i Ostalih, te građana kao takvih, koji se ne uklapaju u betonirani etnički koncept”, navodi se u reakciji iz DF-a.

/Desk/

Objava Nakon Schmidtove odluke iz DF-a i SDA oštre reakcije, vrijeđanje, ali i prijetnje: Nepredvidljive posljedice, okupacijska vlast… pojavila se prvi puta na Republika.

Schmidt odgodio intervenciju zbog Bajrama

„Navodno je Schmidt svoju očekivanu intervenciju odgodio kako bi sačekao da prođe mjesec ramazana i Bajram“, piše Michael Martens u svom tekstu, objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung, a prenosi Deutsche Welle. Ona se odnosi na entitet Federaciju BiH, koja nakon izbora u listopadu 2022. godine još nije dobila novu vladu.

Ali, kako pojašnjava njemački novinar, cijela priča seže puno dublje u prošlost. Zapravo je svo vrijeme poslove u Federaciji BiH obavljala vlada izabrana 2014. godine, jer nakon izbora 2018. nije došlo do formiranja vladajuće koalicije. Osim toga, aktualni premijer Federacije Fadil Novalić je zbog kupovine preskupih respiratora tijekom pandemije početkom travnja proglašen krivim za korupciju i prvostupanjsko osuđen na četiri godine zatvora.

FAZ piše kako u novom sazivu parlamenta odavno postoji većina za formiranje nove vlade ali da to blokira jedan jedini akter. Prema Ustavu, predsjednik entiteta Federacija BiH i dva njegova zamjenika, od kojih svaki mora pripadati različitoj etničkoj grupi, pismeno odobravaju listu kandidata, prije nego što se ona izglasa u parlamentu. Međutim jedan od njih, potpredsjednik FBiH Refik Lendo, odbija dati svoj potpis. Martens dalje pojašnjava kako je Lendo kao i Novalić – član SDA, tradicionalno najjače političke partije bh. muslimana.

„Zbog umiješanosti u brojne korupcijske afere, poput one sa respiratorima, SDA je posljednjih godina izgubila podršku mnogih birača. Još 2018. je akademik i aktivist porijeklom iz BiH Jasmin Mujanović napisao da je SDA ‘manje politička stranka, a više glorificirani kriminalni sindikat. Gotovo da ne prođe mjesec dana, a da neki vodeći član SDA ne bude umiješan u veliki korupcijski skandal, fizički obračun ili nešto slično‘”, citira Martens Mujanovića.

“SDA-čovjek Lendo blokira volju parlamentarne većine”

FAZ dalje piše kako je očigledno da to uviđa i sve veći broj birača i kako je SDA na posljednjim izborima u FBiH osvojila 25 posto, a na razini države jedva 18 posto glasova. Konstatira i kako se u Federaciji BiH oformila heterogena koalicija od devet stranaka s ciljem da pošalje SDA „na ozdravljenje“ u oporbu.

„I tako SDA-čovjek Lendo blokira volju parlamentarne većine protiv svoje stranke navodeći kako najveća politička snaga bh. muslimana mora biti uključena u vlast, a onaj tko to ignorira, udara u temelje bh. države, u kojoj je od kraja rata 1995. sve zasnovano na kompromisima i podjeli vlasti između tri konstitutivna naroda: Srba, Bošnjaka i Hrvata.”

FAZ potom navodi kako je to upravo argument na kojem je često inzistirao HDZ, tvrdeći da oni, kao najjača politička snaga Hrvata ne bi trebali biti isključeni iz vlasti.

„Od Schmidta se sada očekuje rješavanje ono što bi domaća politička elita morala sama riješiti da nema guvernera postavljenog iz inozemstva“, piše FAZ i navodi kako je moguće da on dekretom uvede odluku o većinskom odlučivanju, što bi značilo da se neka odluka može donijeti s dva, umjesto tri glasa iz Predsjedništva Federacije BiH.

FAZ dodaje i kako je sada izbila „vruća rasprava“ o tome da bi li se Schmidtova intervencija trebala odnositi samo na ovu blokadu ili na sprječavanje drugih mogućih zloupotreba ili bi on trebao ostati suzdržan. Jer, svojom odlukom bi Schmidt mogao „pospješiti kraj Bakira Izetbegovića“.

“Vulgarno da sin preuzima očevu stranku”

Martens potom objašnjava poznate detalje o vezi Alije i Bakira Izetbegovića s turskim predsjednikom Erdoganom i genezi SDA, podsjećajući na izjavu Jasmina Imamovića po kojoj je naprosto „vulgarno“ i „kao u srednjem vijeku“ da sin preuzima očevu političku stranku, kao da se radi o „imanju koje nasljeđuje“.

Pri tom njemački novinar konstatira da jedan Izetbegović „i dalje sjedi u prvom redu“, dok su drugi akteri jugoslovenskih ratova odavno nestali s političke scene, poput Miloševićevog sina Marka koji živi u Moskvi i koji se ne bavi politikom ili Tuđmanovog sina Miroslava koji je dogurao do parlamentarnog zastupnika, ali ne i u prve političke redove u Hrvatskoj.

FAZ piše i kako Izetbegović i SDA, s kojom nitko ne želi u koaliciju, trenutno raspiruju neraspoloženje zbog prijeteće propasti. Jer u Federaciji se radi o kontroli nad aerodromom Sarajevo ili Telekomom.

Izetbegović, kako se dalje navodi, nema saveznika ni u regiji. A njegovoj supruzi je oduzeta titula doktora i ne smije predavati na sveučilištu, nakon čega je ona pokrenula pravnu borbu.

„Izetbegovićev klan se trenutno nalazi pred velikom probom, ali je pod srpskom opsadom Sarajeva preživio i teža vremena. Moguće da dekret visokog predstavnika Schmidta, kojeg većina Bošnjaka smatra nepravednim, Izetbegoviću pomogne da se, ako ništa, barem održi na vrhu stranke”, piše FAZ, a prwnosi DW.

/Desk/

Objava FAZ najavljuje Schmidtove nove bonske ovlasti: “Postoji većina u Federaciji, ali blokira jedan akter” pojavila se prvi puta na Republika.

Međutim, iz Ustavnog suda BiH, a kako su prenijeli za medije, sljedeća sjednica planirana je tek sredinom sljedećeg mjeseca, što je vrlo “nonšalantno” opravdanje za ovo goruće pitanje.

Tako je novo Schmidtovo posezanje za bonskim ovlastima došlo u posljednji trenutak te tako Nalog visokog predstavnika od 12. travnja 2022. godine na Zakon Republike Srpske o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske, br. 16/23), izgleda ovako:

Članak 1.

Nalog od 12. travnja 2022. godine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 22/22) će se primjenjivati na Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 16/23) čija primjena se obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ili dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku o privremenim mjerama u vezi s navedenim zakonom.

Članak 2.

Visoki predstavnik zadržava pravo da dodatno produži primjenu Naloga od 12. travnja 2022. godine, s ciljem da se obustavi primjena bilo kojeg budućeg zakona ili drugog pravnog akta, kojima se jednostrano regulira pitanje državne imovine na način za koji visoki predstavnik smatra da onemogućava postizanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne imovine.

Naime, za podsjetiti je kako su zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske su 28. prosinca prošle godine usvojili Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS-u. Isti takav zakon Ustavni sud BiH je stavio van snage na sjednici 22. rujna, odlučujući na osnovu apelacije šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. U obrazloženju, Ustavni sud BiH je naveo da RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje tog pitanja, jer se radi o nadležnosti države.

Zakon koji je Schmidt suspendirao usvojen je na sjednici NSRS 10. veljače, no malo uoči njegovog stupanja na snagu, visoki predstavnik je donio odluku da se ne provodi do odluke Ustavnog suda BiH. Prema ovom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti Republike Srpske, jedinice lokalne samouprave, javna pouzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovala RS, “po sili zakona” kako se navodi u tekstu, pripada RS-u.

Dodiku odluka ništa ne znači

Reagirajući na ovu Schmidtovu odluku, predsjednik Republike Srpske (RS) i ujedno predsjednik vladajućeg SNSD-a, Milorad Dodik, ponovio je svoj poznati stav kako “Christian Schmidt nije visoki predstavnik” te da “to nije samo stav Republike Srpske, već i dvije stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, koje je trebalo potvrditi njegovo imenovanje, a nije”.

Ponovno aludirajući na “političko Sarajevo”, Dodik je kazao:” Danas se u Sarajevu, s pravnog stajališta, nije dogodilo ništa. Republika Srpska je usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koji ostaje na snazi. Odluke ilegalno biranih visokih predstavnika se ne objavljuju u Službenom glasniku Republike Srpske. Ne može se svaki putnik namjernik miješati u unutarnja pitanja BiH i RS-a”, rekao je entitetski predsjednik, time poručivši kako se ova Schmidtova odluka neće poštovati.

Slično je komentirao i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić. “U ovom bh. entitetu primjenjivati će se ono što donese Narodna skupština, a ne Christian Schmidt. Žao mi je što i mi njega ne možemo suspendirati i njegove odluke zato što ga ne priznajemo”.

/Desk/

Objava Schmidt suspendirao Zakon o nepokretnoj imovini RS, Dodik najavio kako se odluka neće poštovati pojavila se prvi puta na Republika.

Na pitanje predsjednice Odbora Alicia Kearns o tome hoće li pojedinci koji su organizirali proslavu odgovarati i hoće li visoki predstavnik upotrijebiti Bonske ovlasti da to spriječi, Schmidt je rekao da ta opcija nije isključena.

– Nekada bih volio da budem kao Paddy Ashdown. On je imao drugačije okruženje. Takvo okruženje je imalo veće prisustvo SFOR-a i međunarodnih policijskih snaga. Nije isključena opcija upotrebe Bonskih ovlasti za sankcionisanje pojedinaca. Želio bih se zahvaliti vladi Velike Britanije na sankcijama. Republika Srpska je finansijski uslovljena i potrebna joj je novčana pomoć.

Kearns je u ime Odbora iskazala potrebu da se uklone zvaničnici koji organizuju proslave takve vrste “tako blizu Sarajeva” i upitala je Schmidta o intenzitetu ruskog uticaja na zemlju.

– Prema informacijama koje ja imam, uticaj Rusije nije toliko prisutan. Vidjeli smo da je taj uticaj u Srbiji puno veći, s obzirom da je dokazano da grupa Vagner pokušava regrutirati borce za rat u Ukrajini. Nismo vidjeli nikakav uticaj ove grupe u BiH, ali postoji mogućnost da Rusija priprema teren za povećanje svog uticaja u ovoj državi – kazao je on.

Kearns je izrazila zabrinutost zbog pojave pripadnika Moto kluba Noćni vukovi na ulicama Republike Srpske, kao i nedavne dodjele ordena ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, istaknuvši da nema sumnje da je Milorad Dodik “Putinov igrač”.

Schmidt je kazao da je za borbu protiv ruskog uticaja potrebna saradnja lokalnih političara, ali i podrška Velike Britanije, EU i SAD-a.

– Dijelim vašu zabrinutost i radimo na tome – kazao je on.

Upitan o tome koliko uticaja imaju susjedne zemlje Srbija i Hrvatska na unutrašnja pitanja BiH, Schmidt je kazao da postoji prevelik uticaj.

– To je posebno evidentno s nedavnim komentarima hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o uslovljavanju ulaska Švedske i Finske u NATO ako se donese izborni zakon u BiH – napomenuo je Schmidt.

Na upit o tome hoće li vratiti orden Reda Ante Starčevića, koji je Hrvatska ranije dodijelila i dvojici presuđenih ratnih zločinaca Dariu Kordiću i Jadranku Prliću, Schmidt je kazao da se “to dogodilo davno i da ga nije prihvatio dok je bio član njemačkog parlamenta”.

/Desk/

Objava Schmidt ne isključuje upotrebu još bonskih ovlasti pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, kako piše ovasj portal, prema vrlo kredibilnim dokazima koji su dostavljeni OHR-u ali i drugim predstavnicima međunarodne zajednice, kadrovi SDA i DF-a i njima bliskih tajkuna izvršili su kazneno djelo primanje /davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, a vezano za Opće izbore 2022.godine.

U prijavi se spominju već sada bivši članovi PDA Senad Alić, Jakub Suljkanović, koji su kao kandidati PDA dobili podršku građana, da bi odmah nakon izbora tu volju građana poklonili SDA-u. U istoj prijavi se spominje Abdurahman Hodžić zvani “Hodža” , tajkun koji je prema informacijama iz prijave osigurao veliku sumu novca za kupovinu dvojice izaslanika PDA u Skupštini TK, što je rezultiralo da SDA i DF nelegalno dobiju dva dodatna izaslanika u Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBiH.

Pozivajući se na neslužbenu informaciju izvora, Schmidt namjerava nametnuti nove izmjene Izbornog zakona koje bi spriječile nove krađe izaslanik, ali i nametnuo zabranu bavljenja politikom nalogdavcima dvojcu iz PDA koji su očitom prodajom mandata prešli u SDA i time na jedan krajnje kriminalan način krivotvorili izbornu volju građana, piše portal Narod.ba.

/Desk/

Objava Zbog ‘preletača’ Schmidt ponovno poseže za bonskim ovlastima i oduzima im mandate? pojavila se prvi puta na Republika.

No, jedan od najoštrijih, osuđujućih govora prema visokom predstavniku u BiH, čak oštrijih i od ‘tradicionalno’ suprotstavljenih stajališta Rusije, ali i Vlade Republike Srpske čije je pismo čitala ruska predstavnica, imao je predstavnik BiH Sven Alkalaj. On je, između ostaloga, za Schmidta optužio za urušavanje demokratskih principa u BiH te doveo BiH u destabilizirajuće stanje, kao i da je “sve učinio u dogovoru s Hrvatskom i u korist bh Hrvata”. Već prije je sarajevski portal Klix.ba upozorio kako će Alkalaj imati oštar govor protiv Schmidta, te da mu je pisani govor pristigao iz kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Schmidt: “Vrijeme za sračunato političko manipuliranje što smo, nažalost, vidjeli i tijekom sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, je završeno”

Na službenom Twitter nalogu OHR-a navodi se da visoki predstavnik od svih stranaka u BiH očekuje da ubrzano krenu s formiranjem vlasti koje će se pozabaviti ključnim izazovima, uključujući i uklanjanje diskriminacije iz izbornog sustava u skladu s odlukama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, te poboljšanje integriteta izbornog procesa.

”Predizborna kampanja je završena. Vrijeme za sračunato političko manipuliranje što smo, nažalost, vidjeli i tijekom sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, je završeno. Sada je vrijeme da se uradi konkretan posao koji građani BiH očekuju: ispunjavanje uvjeta za integraciju u EU, poticanje ekonomskog razvoja, ublažavanje posljedica inflacije i zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz zemlje”, rekao je visoki predstavnik.

Što su rekli govornici na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a

U raspravi koja je uslijedila nakon izglasavanja, mnogi članovi Vijeća i predstavnici zabrinutih država pozdravili su produženje mandata EUFOR-Althea, istovremeno naglašavajući upozorenje zbog povećane upotrebe zapaljive retorike s ciljem podjele zemlje, posebno prije ili tijekom općih izbora održanih 2. listopada, navodi se u sažetu izvješća Vijeća sigurnosti UN.

Sažetci izjava

THOMAS BYRNE, državni ministar za europska pitanja Irske, rekao je da zbog rata u Ukrajini mladi Europljani danas doživljavaju isti osjećaj nevjerice kao i starije generacije tijekom Balkanskog rata 1990-ih. Pozdravio je što je Europska komisija preporučila Bosni i Hercegovini kandidatski status u Europskoj uniji, ali je dodao da poticaj za reforme mora doći iznutra. Također je ohrabrio sve strane u Bosni i Hercegovini da poštuju i surađuju s Uredom visokog predstavnika. Iako je pozitivno to što su prošlomjesečni izbori uglavnom bili mirni, pozvao je stranke da odbace korištenje podjela i negativne retorike. “Nema mjesta za takvu retoriku u modernoj europskoj demokraciji”, rekao je.

Nakon završenih izbora mora se formirati Vlada koja će brzo okončati politički zastoj i paralizu državnih institucija, nastavio je. Prijetnje i jednostrane radnje koje učvršćuju etničke napetosti i dalje dijele državu ne mogu se tolerirati, rekao je, vršeći pritisak na izabrane predstavnike da se pozabave potrebama svojih građana. Pozivajući vlasti da osiguraju razvoj učinkovitih mehanizama za provedbu rodnih kvota, pozvao je visokog predstavnika da u buduća izvješća uključi novosti o ravnopravnosti spolova. U nastavku je naglasio potrebu za napretkom u izbornim reformama, kako bi svi građani mogli ostvariti svoja politička prava, ali je izrazio žaljenje što čelnici zemlje nisu uspjeli postići obostrano prihvatljivo rješenje.

ENRIQUE JAVIER OCHOA MARTÍNEZ (Meksiko) naglasio je potrebu provođenja paketa mjera za brzu uspostavu zakonodavne, izvršne i sudske vlasti u Bosni i Hercegovini. Također je temeljno puno, ravnopravno i smisleno sudjelovanje žena u političkom životu, rekao je, izrazivši žaljenje što je manje od 25 posto izabranih zastupnica u parlamentu žena, a što je u izvršnoj vlasti učešće žena još niže. Izrazio je zabrinutost zbog pokušaja da Republika Srpska preuzme nadležnosti i odgovornosti države, ističući da su oni suprotni Sveobuhvatnom mirovnom sporazumu, potiču secesionističku retoriku i podrivaju nacionalne institucije. Žaleći zbog kontinuiranog veličanja ratnih zločinaca, istaknuo je kako takav narativ ne ide u prilog pomirenju. Pozvao je na prestanak govora mržnje, istaknuvši kako njegova delegacija očekuje od Tužiteljstva BiH da privede pravdi odgovorne za veličanje zločinaca. Potom je pozvao vlasti Bosne i Hercegovine da nastave napredovati u provedbi Agende 5+2 s ciljem zatvaranja Ureda visokog predstavnika.

TRINE SKARBOEVIK HEIMERBACK (Norveška) pozdravila je mirno odvijanje općih izbora održanih 2. listopada, kao i odluku Europske komisije da Bosni i Hercegovini preporuči kandidatski status. Međutim, zemlja se još uvijek suočava s ozbiljnim izazovima, sa značajnim radom koji treba obaviti prije potpune provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir. Stoga Norveška poziva vlasti da ostanu predane procesu demokratske tranzicije. Napominjući da izvješće visoke predstavnice ističe da je postignut ograničeni politički napredak u ključnim pitanjima, izrazila je zabrinutost zbog polarizirajuće retorike zasnovane na etničkoj pripadnosti, pozivajući sve političke aktere da osude — i suzdrže se od — govora mržnje. Ograničeno sudjelovanje žena u političkom životu u Bosni i Hercegovini još je jedan problem, rekla je, snažno ohrabrujući vlasti da ojačaju zakonsku zaštitu i osiguraju odgovornost. Osvrćući se na odgovornost i pravdu za ratne zločine, uključujući seksualno nasilje povezano sa sukobom, rekla je da, iako je shema odštete na snazi ​​već desetljećima, postoji potreba za povećanjem napora u postizanju pravde za preživjele. Što se tiče EUFOR-Althea, pozdravila je jednoglasno glasovanje Vijeća za produženje mandata u svjetlu krhke sigurnosne situacije i političke krize u zemlji. Zatim je ponovila ostale članove Vijeća izražavajući svoju punu potporu Uredu visokog predstavnika i njegovoj važnoj ulozi u nadziranju provedbe civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir.

NATHALIE BROADHURST ESTIVAL (Francuska), ističući da se vlasti Bosne i Hercegovine moraju odlučno angažirati u reformama radi postizanja tješnjeg povezivanja s Europskom unijom, izrazila je žaljenje što je u posljednjih godinu dana postignut samo ograničen napredak. Izrazila je zabrinutost zbog kontinuiranog zaoštravanja napetosti među zajednicama i podjelama, istaknuvši da je nedopustivo da neki čelnici pozivaju na odcjepljenje dok drugi dovode u pitanje načelo višestrukog, otvorenog i uključivog društva. Potvrđujući važnost pravde za sve žrtve, istaknula je potrebu za reparacijama i jamstvima neponavljanja za sve zločine počinjene tijekom sukoba, dodavši da je proces tranzicijske pravde jedini način da se postigne krajnji cilj pomirenja. Također je osudila veličanje ratnih zločinaca i negaciju genocida, istaknuvši da je to nespojivo s vrijednostima Europske unije.

JEFFREY DELAURENTIS (Sjedinjene Američke Države) rekao je da njegova zemlja ostaje posvećena cilju demokratske, stabilne i prosperitetne Bosne i Hercegovine. Podržava njezinu punu integraciju u transatlantsku zajednicu i konačni put prema članstvu u Europskoj uniji. Izrazio je zabrinutost zbog navodnih izbornih prijevara, posebice u predsjedničkoj utrci u Republici Srpskoj, kao i nepostojanja odgovornosti za počinitelje prijevara. Potaknuo je bosanskohercegovačke institucije da se u potpunosti pozabave nedostacima na koje su ukazali izborni promatrači i pozvao sve zainteresirane strane i građane da pokrenu sve pritužbe putem utvrđenih kanala. Nakon što izborni rezultati budu u potpunosti potvrđeni, svi čelnici na svim stranama moraju učiniti sve kako bi podržali brzo formiranje vlade. Sjedinjene Američke Države podupiru Ured visokog predstavnika i korištenje bonskih ovlasti kada visoki predstavnik smatra potrebnim, rekao je, dodavši da su te ovlasti ključni alat za očuvanje stabilnosti kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regiji. Sve dok Bosna i Hercegovina ne ispuni kriterije za izlazak iz međunarodnog nadzora, Ured visokog predstavnika mora ostati, dodao je.

ANNA M. EVSTIGNEEVA (Ruska Federacija) sa zabrinutošću je primijetila pogoršanje etničkih razlika u Bosni i Hercegovini, dodavši da je to izravna posljedica uplitanja zapadnih zemalja koje su prihvatile neokolonijalni pristup koji ugrožava Opći okvirni sporazum za mir, podriva ustavne temelje državnosti zemlje i rađa novu spiralu napetosti. Za takvo stanje nije zaslužna Republika Srpska, već ciljana demonizacija svega što se ne uklapa u euroatlantske okvire, rekla je. Konstatirajući da je ishod izbora od 2. listopada otkrio ogromnu podršku Daytonskom sporazumu, sa žaljenjem je primijetila da “nisu sve kolege bile zadovoljne suverenim izborom zemlje”. Umjesto toga, rekla je, zapadne zemlje zemlji nameću sve veći broj specijalnih izaslanika i “nelegitimnog štićenika – takozvanog visokog predstavnika”, uzurpirajući ovlasti onih koji su zakonito izabrani. Ona je osudila “kratkovidnu politiku” koju su nametnule takve zemlje, uključujući sankcije, pritiske i ucjene. Govoreći o Uredu visokog predstavnika, pozvala je da se to “tijelo kolonijalne uprave” zatvori kako bi građani Bosne i Hercegovine mogli odahnuti. Osvrćući se na “takozvano izvješće tzv. visokog predstavnika”, okarakterizirala ga je kao “nasumično razmišljanje jedne privatne osobe” koje ne bi trebalo biti predano kao dokument Vijeća sigurnosti, dodavši da se oslikava stvarno stanje stvari. u izvješću Republike Srpske. Iako je Ruska Federacija glasala za produženje EUFOR-Althea, zabrinuta je zbog neobjašnjivog udvostručenja kontingenta 2022., unatoč tome što nema izravnih prijetnji sigurnosti zemlje.

FERIT HOXHA (Albanija), ističući da su nedavni opći izbori općenito bili dobro organizirani, pozvao je sve strane da ostanu u potpunosti uključene u dijalog i omoguće prijeko potrebne reforme izbornog zakona. Pozdravljajući preporuku Europske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, istaknuo je da se politički dogovor postignut između čelnika zemlje 12. lipnja mora provesti. Izražavajući zabrinutost zapaljivom i secesionističkom retorikom Milorada Dodika, čelnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, upozorio je da ga međunarodna zajednica ne bi smjela olako shvatiti: “Ako netko sumnja odakle gospodinu Dodiku takva inspiracija… samo provjeri njegovu odredišta letova prije svakog izbornog procesa, tražeći nove upute.” Na političare i druge koji ometaju funkcioniranje države i potiču mržnju među etničkim skupinama mora se odgovoriti oštro, uključujući sankcije i druge zakonske radnje. U nastavku je osudio negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca

GENG SHUANG (Kina) rekao je da je zabrinjavajuće što je korištenje bonskih ovlasti već neko vrijeme postalo kontroverzno u Bosni i Hercegovini. Sustav visokog predstavnika i bonske ovlasti poseban su aranžman, istaknuo je, istaknuvši da kao suverena država Bosna i Hercegovina mora pronaći miran put za neovisno i učinkovito upravljanje. Sa svoje strane, međunarodna zajednica mora djelovati na pravedan, uravnotežen i razborit način i suzdržati se od nametanja svojih planova zemlji. Kina se uvijek protivila jednostranim sankcijama koje nije odobrilo Vijeće, rekao je, pozivajući relevantne zemlje da se suzdrže od korištenja takvih mjera za miješanje u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine. Međunarodna zajednica bi također trebala povećati podršku i pomoć, obratiti više pozornosti na odljev stanovništva, posebno mladih, te pomoći zemlji da odgovori na razvojne izazove. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina mora stvoriti pošteno i pravedno poslovno okruženje kako bi se pomoglo u privlačenju stranih ulaganja, stvaranju prilika za zapošljavanje i promoviranju održivog socioekonomskog razvoja.

MICHEL XAVIER BIANG (Gabon) primio je na znanje korake poduzete za povećanje sudjelovanja građana na općim izborima 2. listopada i pozvao sve političke aktere da se uključe u dijalog kako bi se omogućio miran suživot. Različiti entiteti moraju poštivati ​​Daytonski sporazum, a razlike se moraju rješavati konsenzusom. Također, treba osigurati vladavinu prava i izbjegavati sve jednostrane retorike ili politike svršenog čina. Nadalje, potrebno je uložiti dodatne napore za promicanje kohezije među zajednicama, dodao je. Uzimajući u obzir mjere priznavanja žrtava rata kao korak prema pomirenju, pozvao je na otklanjanje prepreka proračunu za 2023. godinu. Izrazio je zabrinutost zbog značajnog odljeva mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine i pozvao na pojačano političko djelovanje na rješavanju razlika. Govoreći o EUFOR-Althei, pozdravio je njenu ulogu u uspostavljanju mira i političke stabilnosti i primio na znanje napore visokog predstavnika da izvuče zemlju iz političkog ćorsokaka.

JOÃO GENÉSIO DE ALMEIDA FILHO (Brazil), izražavajući zabrinutost zbog retorike koja naglašava nezadovoljstvo i etničke podjele, ohrabrio je čelnike zemlje da ostanu uključeni u proces pomirenja i izbjegavaju riječi i radnje koje bi mogle rezultirati nasiljem. Dok je prisutnost EUFOR-Althea i dalje ključna za osiguranje mira i otpornosti, dodao je, sami ljudi moraju preuzeti vodstvo u poduzimanju institucionalnih reformi potrebnih za izgradnju funkcionalne države koja može osigurati njihovu dobrobit i prosperitet. Izrazivši žaljenje zbog izostanka napretka u provedbi agende 5 plus 2, kazao je kako je došlo vrijeme za povećanje angažmana političkih snaga s ciljem modernizacije zakonodavstva i jačanja vladavine prava.

MADHU SUDAN RAVINDRAN (Indija) rekao je da se za ostvarenje ciljeva Općeg okvirnog sporazuma za mir sve strane moraju uključiti u dijalog, razumijevanje i suradnju. Pohvalio je uspješno održavanje općih izbora 2. listopada i izrazio nadu da će sve političke stranke i njihovi čelnici surađivati ​​na konstruktivan i progresivan način. Nesporazum oko Ureda visokog predstavnika mora se riješiti konstruktivnim angažmanom, u skladu s Daytonskim sporazumom, kazao je. Inicijative za borbu protiv korupcije i promicanje dobrog upravljanja, nediskriminirajuće politike, vladavine prava i sigurnog okruženja utrt će put gospodarskom razvoju i većoj trgovini. Pozvao je Vijeće da podupre sva nastojanja za suradnju, razvoj i mir te da izbjegava retoriku koja dovodi do podjela koja bi mogla potkopati Mirovni sporazum. U tom smislu, Ured visokog predstavnika mora objektivno surađivati ​​sa svim stranama, igrajući tako ključnu ulogu u jačanju demokratskog i ustavnog okvira zemlje.

MOHAMED ISSA ABUSHAHAB (Ujedinjeni Arapski Emirati) pozdravio je jednoglasno obnavljanje mandata EUFOR-Althea, što odražava povjerenje Vijeća u Snage Europske unije i njihovu važnu ulogu u promicanju stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Naglasio je potrebu rješavanja govora mržnje, pohvalivši u tom smislu prijavljeni pad incidenata govora mržnje tijekom posljednjeg izbornog ciklusa, kao i pozitivan učinak zakona koji su doneseni u tu svrhu. Nadalje, naglasio je važnost punog, ravnopravnog i smislenog sudjelovanja žena u političkom životu i donošenju odluka, posebno imajući u vidu izazove s kojima se suočava sudjelovanje žena u tim područjima, kako je opisano u izvješću visokog predstavnika. Potvrđujući potporu teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine, u skladu s međunarodnim pravom i Daytonskim sporazumom, također je pohvalio važnu ulogu visokog predstavnika i istaknuo važnost punog poštivanja domaćih institucija.

BARBARA WOODWARD (Ujedinjeno Kraljevstvo), pozdravljajući jednoglasno obnavljanje mandata EUFOR-Althea, istaknula je da je teško stečeni mir u zemlji i dalje krhak i pod pritiskom. Čestitajući svim građanima Bosne i Hercegovine izbore održane 2. listopada, pozvala je relevantne aktere da daju prednost suradnji i suradnji u odnosu na politički opstrukcionizam kako bi se osigurala brza i učinkovita implementacija izbornih rezultata. Uzimajući u obzir izvršne radnje koje je poduzeo visoki predstavnik uoči i nakon izbora, rekla je da su one osmišljene kako bi se unaprijedilo upravljanje kako bi svi u zemlji imali koristi. Nadalje je pozvala sve aktere da ostave po strani uske interese i da se umjesto toga usredotoče na poboljšanje kvalitete života za sve građane, istovremeno ostvarujući napredak prema dogovorenom cilju euroatlantskih integracija.

MICHAEL KAPKIAI KIBOINO (Kenija) ohrabrio je vlasti da nastave napredovati prema provedbi agende 5 plus 2 i postizanju integracije u Europsku uniju te da rade zajedno kako bi osigurali potpunu usklađenost s Općim okvirnim sporazumom za mir. Nadalje ih je pozvao na poštivanje dogovora i ustavnih odredbi te stvaranje društva koje uključuje sve svoje narode i građane. Pozvao je vlasti Bosne i Hercegovine da izbjegavaju bilo kakve radnje koje bi mogle podijeliti ljude po etničkim ili vjerskim linijama. Svaki otpor inkluziji i poštivanju različitosti ugrozit će mir koji građani Bosne i Hercegovine zaslužuju. Sve strane moraju raditi zajedno na stvaranju okruženja koje je pogodno za povratak izbjeglica i raseljenih osoba, dodao je, pozivajući na prestanak retorike koja stvara podjele i veličanja ratnih zločinaca. Ovo su minimalni zahtjevi za Bosnu i Hercegovinu da zacrta svoj put ka stabilnoj demokraciji, rekao je, naglašavajući da je jedinstvo svrhe, posebno na razinama vodstva, ključno za uspješno upravljanje.

HAROLD ADLAI AGYEMAN (Gana), predsjednik Vijeća za studeni, govorio je u svom nacionalnom svojstvu, pozdravljajući današnje usvajanje rezolucije koja utire put kontinuiranoj prisutnosti EUFOR-Althea u Bosni i Hercegovini. Izrazio je žaljenje zbog nemogućnosti visokog predstavnika da sudjeluje na današnjem sastanku zbog nedostatka konsenzusa među članovima Vijeća i nadao se da će Vijeće moći nastaviti sa svojim utvrđenim formatom sastanka. Osvrnuvši se na Daytonski sporazum, pozvao je na njegovu učinkovitu provedbu. Međutim, izrazio je zabrinutost zbog političkog zastoja koji ugrožava napredak u tom pogledu. Pozdravljajući napore visokog predstavnika da omogući brzo formiranje nove vlade, rekao je da se mora uspostaviti suradnja između svih strana i riješiti njihove zabrinutosti. Također je pozvao sve političke aktere na stvaranje dogovora o suradnji u provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma. U nastavku je izrazio zabrinutost korištenjem retorike podjela i masovnog iseljavanja mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine. Moraju se poduzeti koraci za uspostavu mira, stvaranje radnih prilika i davanje prioriteta ravnopravnosti spolova na svim razinama, rekao je.

SVEN ALKALAJ (Bosna i Hercegovina), pozdravljajući jednoglasno usvajanje današnje rezolucije Vijeća, ustvrdio je da je proteklo izvještajno razdoblje bilo relativno mirno i dobrim dijelom posvećeno održavanju općih izbora. Napomenuo je da, iako Daytonski mirovni sporazum nikoga ne identificira kao svog jamca, susjedne zemlje lažno prisvajaju tu ulogu kako bi intervenirale u njegov politički sustav. Istaknuo je kako je u prethodnom razdoblju došlo do značajnih kršenja odredbi Sporazuma ne samo od strane susjednih država, već i od strane Ureda visokog predstavnika koji ima zadatak pratiti provedbu civilnog aspekta Sporazuma.

Taj je Ured dva mjeseca prije glasovanja izmijenio izborni zakon i onemogućio Središnje izborno povjerenstvo da sve na vrijeme organizira na odgovarajući način. Štoviše, Ured je nametnuo nova pravila za dodjelu delegata u gornji dom državnog zakonodavnog tijela dan nakon što su građani glasali. Tom prvom mjerom Visoki predstavnik je prevario birače, ali i političke stranke i nezavisne kandidate. Druga mjera je pak rezultirala etničkom diskriminacijom kroz matematičku formulu koja je određenoj etničkoj skupini davala veće šanse na izborima. Nadalje je rekao da je visoki predstavnik koristio dva različita popisa stanovništva u korist Hrvatske, te da su te izmjene napravljene u suradnji s tom državom. “Nije ostvarena namjera visokog predstavnika da svojim odlukama omogući pravednije izbore. Naprotiv, unijela je niz zbunjujućih elemenata i otežala provedbu izbornog procesa”, kazao je.

SILVIO GONZATO, predstavnik Europske unije, u svojstvu promatrača, pozdravio je održavanje općih izbora u Bosni i Hercegovini 2. listopada, istaknuvši kako su izbori provedeni u skladu s europskim standardima ključni prioritet iz mišljenja Europske komisije o svoju prijavu za članstvo u Europskoj uniji. Svi politički akteri moraju preuzeti punu odgovornost i surađivati ​​kako bi brzo uspostavili funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini kako bi se fokusirali na reforme koje će zemlju dovesti na put Europske unije. Pozdravio je politički dogovor koji su 12. lipnja u Bruxellesu postigli čelnici Bosne i Hercegovine, jer je on neophodan za stabilnost i pravilno funkcioniranje zemlje te ispunjavanje težnji stanovništva. Svi politički čelnici moraju brzo provesti obveze navedene u Bruxelleskom sporazumu i hitno dovršiti ustavnu i izbornu reformu. To će omogućiti Bosni i Hercegovini da napreduje na svom europskom putu. Podsjetio je da je Europsko vijeće u lipnju izrazilo spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata. U tu svrhu, kazao je, Europsko vijeće pozvalo je Europsku komisiju da izvijesti o provedbi 14 bitnih prioriteta u svom mišljenju, pri čemu je posebnu pozornost posvetila značajnom paketu reformi za daljnje razmatranje.

NEMANJA STEVANOVIĆ (Srbija) potvrdio je opredijeljenost svoje zemlje za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Podržava tu zemlju kao jedinstvenu državu s dva entiteta u okviru Daytonskog sporazuma. Na izborima 2. listopada izrazio je nadu da će proces biti okončan bez zastoja i da će nove državne institucije uskoro preuzeti svoje obveze. Srbija se zalaže za transparentan razvoj odnosa s Republikom Srpskom u skladu s Daytonskim sporazumom, koji je nezamjenjiv temelj za pomirenje. “Nametnuta rješenja, koja krše konsenzus i remete unutarnje kontrole i ravnoteže, kontraproduktivna su i potencijalno štetna za stabilnost zemlje i regije u cjelini”, rekao je, istaknuvši važnost konsenzusa i dijaloga. Pozdravio je odluku Europske komisije da preporuči “uvjetni” kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu. U nastavku je izrazio nadu da će novoizabrani predstavnici Bosne i Hercegovine učiniti dodatne korake ka tješnjoj saradnji u okviru Otvorenog Balkana.

IVAN ŠIMONOVIĆ (Hrvatska) izrazio je žaljenje što su opći izbori bili pokvareni ratnohuškačkom retorikom i govorom mržnje. Sada je na političkim čelnicima zemlje da iskoriste ovu priliku za nastavak rada na ustavnoj i izbornoj reformi. Navodeći da su izbornim inženjeringom uskraćena demokratska prava etničkih manjina, rekao je da je visoki predstavnik donio odluke kako bi osigurao legitimitet izbora i da kada je intervenirao, to je bilo u skladu s njegovim mandatom kada su nacionalni politički mehanizmi imali ozbiljno propao. Napominjući kako su Hrvati iz BiH već četvrti put ostali bez legitimnog predstavnika u Predsjedništvu, istaknuo je kako je ova izborna manipulacija u suprotnosti s duhom Daytonskog mirovnog sporazuma. Nadamo se da će političke stranke nastaviti raditi na izbornim i drugim reformama u dobroj vjeri i da daljnje intervencije visokog predstavnika neće biti potrebne u budućnosti.

/Republika/

Objava Schmidtu podrška: “Korištenje bonskih ovlasti kada visoki predstavnik smatra potrebnim – to je ključni alat za očuvanje stabilnosti u BiH i u regiji pojavila se prvi puta na Republika.

Na East Riveru hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom, a zatim je održao govor. Osudio je rusku invaziju na Ukrajinu, izvješćuje HRT.

Plenković je rekao u petak na Općoj skupštini UN-a da se posljedice ruske agresije “osjećaju globalno” i da veća međunarodna suradnja nema alternative.

“Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine, rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji “već neviđene krize”. Dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet, istaknuo je premijer.

Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.

“Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i što je bilo potrebno da obrane svoju domovinu”, rekao je Plenković.

Pomoć Ukrajini

“Osnažena tim iskustvom, Hrvatska je danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu. Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini “političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost”, rekao je.

Podsjetio je da će Zagreb u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog summita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana “jačanju demokracije”.

“Na raskrižju demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan”, poručio je.

Naš svijet se trajno promijenio. Hrvatski narod zna što znači biti napadnut te je pružio snažnu pomoć #Ukraine. U novim okolnostima međunarodna suradnja nema alternative. Moramo se ujediniti u poštivanju međunarodnog prava, kao i u pronalasku globalnih rješenja za krize. #UNGA77 pic.twitter.com/gNyujxBKu8

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) September 23, 2022

Energetska, klimatska kriza

Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini “radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane”.

“Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo”, istaknuo je.

Dodao je da Hrvatska na regionalnoj razini pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi.

Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju.

“Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora”, rekao je Plenković.

Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.

“Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena)”, naveo je.

Premijer je dodao da unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na “nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini”.

Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time “osnažuje svoju poziciju”.

Pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti

Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi te posebno na BiH.

“Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u europskom interesu”, rekao je Plenković.

Dodao je da je Hrvatskoj “stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti”. “Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH”, rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.

Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti “pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme”.

“Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti, rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH. Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost, naglasio je.

Plenković je zaključno poručio da “dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju”.

Dodao je da je “potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije”.

“Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu (…) Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan”, rekao je Plenković.

/Desk/

Objava Plenković pred UN-om pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti u BiH pojavila se prvi puta na Republika.