“Zaključak u svezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, koji je donijela NSRS na svojoj sjednici održanoj 27. lipnja 2023. godine, sadrži upute kojima se očevidno krši Ustav BiH”, rekao je visoki predstavnik u BiH.

On je podsjetio da se Zaključkom nalaže Vladi RS i obvezuje se NSRS da poduzmu određene konkretne, neustavne radnje. U stavku 2. NSRS zadužuje Vladu RS da joj podnese “Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona RS, kojim će biti propisano posebno kazneno djelo postupanja suprotno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.” U stavku 3. istog zaključka NSRS se obvezuje da će donijeti potrebne zakone ili druge odgovarajuće pravne akte koji sadržavaju odredbe o poduzimanju mjera i radnji, uključujući i mjere ukidanja, prema institucijama i tijelima vlasti koji “budu postupali suprotno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH”.

“Podsjetio bih da je Ustavni sud BiH jedna od najviših institucija države BiH, uspostavljena Ustavom BiH kao neovisni čuvar Ustava BiH, s isključivom nadležnošću da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između BiH i jednog ili oba entiteta, te između institucija BiH.

Prema Ustavu BiH, entiteti i sve njihove niže administrativne jedinice obvezne su se u cijelosti pridržavati Ustava BiH i zakona na državnoj razini. Prema članku I/2. Ustava, BiH je “demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom”, dok se člankom VI/5 Ustava predviđa da su “odluke Ustavnog suda konačne i obvezujuće”, a člankom III/3.b) se zahtijeva od entiteta i svih njihovih nižih administrativnih jedinica da u cijelosti postupaju sukladno Ustavu BiH i sukladno odlukama njezinih institucija.

Dakle, uputama sadržanim u dva prethodno citirana stavka Zaključka nedvojbeno se krše izričite odredbe Ustava BiH. Jasne obveze i odgovornosti koje sva tijela vlasti RS imaju prema Ustavu BiH moraju se poštovati”, naveo je Schmidt.

On je zaključio: “Stoga bi svaki pokušaj donošenja zakonâ navedenih u tom Zaključku bio očevidno neustavan i ne može mijenjati obveze iz Ustava BiH utoliko prije što se zakonom RS ne mogu derogirati jasne i nedvosmislene odredbe Ustava BiH. Na koncu, provedba bilo koje od uputa sadržanih u ova dva stavka Zaključka mogla bi spadati u područje primjene odredbi o kaznenim djelima propisanih Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH koji je donesen Odlukom Visokog predstavnika od 1. srpnja 2023. godine i Kaznenim zakonom BiH.

Odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS pročitajte:

OVDJE

Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakon BiH pročitajte:

OVDJE

/Desk/

Objava Schmit ukinuo odluke NSRS-a, izmijenio Kazneni zakon i naložio da se njegove odluke objave u službenom glasniku RS-a pojavila se prvi puta na Republika.

Frustriran bh. političarima, u intervjuu za Glas Amerike (Voice of America – VOA) Glas Amerike (Voice of America – VOA) visoki predstavnik Christian Schmidt kaže da ga njihov nerad i neiskorištavanje kandidatskog statusa za članstvo u EU, obavezuje na intervencije. Schmidt je za Glas Amerike govorio o svojim ciljevima, motivacijama, frustracijama, te šta mu zapravo znači Srebrenica.

Govoreći o svojim odlukama oko izmjena Izbornog zakona te time i intervenciji u formiranju Vlade FBiH, Schmidt je kazao: “Mislim da se ove odluke moraju sagledati zajedno. Cilj je bio da se odlukom izabranih tijela dobije funkcionalna vlada. Ustavi u BiH puni su provjeravanja i balansiranja, a ponekad se te provjere i balansi zloupotrebljavaju samo za blokiranje. Tako da sam u listopadu mogao deblokirati formiranje Ustavnog suda FBiH, izbore Predsjedništva (FBiH), a sada i izbor Vlade. Uvjeren da je imalo učinka”, rekao je Schmidt.

On je mišljenja kako “postoje rupe u Ustavu koje se ne mogu raspetljati zbog današnjih pravila”, ali da to mora popuniti Parlament.

“SDA je sama odgovorna za svoj poraz”

“Tako da sam ponudio godinu dana rasprave na parlamentarnoj razini i da se donesu odluke o amandmanima na Ustav, onda mislim da bi to bilo izvodljivo i održivo”, rekao je visoki predstavnik.

Odgovarajući na tvrdnje mnogih kako njegov zahtjev za minimalno 3/5 glasova u Klubu konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije za blokiranje formiranja Vlade, onemogućava formiranje Vlade bez HDZ-a te zašto je odabrao 3/5 umjesto, primjerice dvije trećine ili sl. i kako je, uopće, došao do tog broja, Schmidt je kazao: “Uspjeh ima puno roditelja, ali neuspjeh je siroče”.

On je pri tom pojasnio da oni, koji sagledaju njegove odluke “vidjet će da one ne mijenjaju etničke strukture”.

“To ne mogu sam učiniti. Moramo promijeniti Ustav kada su manjine u pitanju. Trenutno je diskriminatoran i zato moramo raditi na tome. Kako čujem SDA sada nije zadovoljna. Razumijem, jer je SDA izgubila predsjedničke izbore 2. listopada, inače, bez ikakvog doprinosa s moje strane. Sami su odgovorni za svoj poraz. Od osnivanja Federacije, od Washingtonskog sporazuma, uglavnom postoji koalicija između SDA i HDZ-a. Bošnjački reformski blok je sada partner. Ovo je samo nešto s čim se može raditi. Ako ste nezadovoljni, slobodno to promijenite, jer moj amandman neće stupiti na snagu ukoliko u sljedećih godinu dana u Parlamentu bude postojao konsenzus za neko drugo rješenje. Dakle, ovo je poziv. Idite na posao i dajte prijedlog. Prošla su dobra stara vremena u kojima ste samo kritizirali visokog predstavnika zato što je obavljao vaš posao. Radite svoj posao. To je moja poruka”, kazao je Schmidt.

“Prijatelji, imali ste prilike. Prijatelji, niste ih iskoristili”

Komentirao je kako su neki od ovakvih komentara u BiH vođeni vlastitim interesom, te je pozivao one koji zastupaju takve stavove na dolazak na raspravu o amandmanima na Ustav.

“Svima koji sada govore ‘Zašto ste intervenirali? Dajte im više vremena’, kažem: ‘Dobro, od 2014. imate Vladu u ‘tehničkom mandatu’. Sada imate odlazećeg premijera, koji je prvostupanjski osuđen na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja. Trebam li zaista čekati još dvije godine? Šta bi se dogodilo? Time bi se zatvorio prozor mogućnosti za europske integracije”, pojasnio je.

Naglasio je kako u svojim odlukama nije pravio bilo kakve razlike između bilo koje stranke. Posebno je istaknuo kako je u BiH “nedostatak kulture dolaženja do kompromisnog dogovora” te kako je njegova odluka od 2. listopada bila je odgovor na blokadu na razini FBiH.

“Bivši Reis-ul-Ulema Mustafa Cerić je rekao da bi trebala SDA razmisliti zašto nitko ne želi u koaliciju s tom strankom. Nije moguće okriviti nekog tko pokuša donijeti trenutno rješenje. Prijatelji, imali ste prilike. Prijatelji, niste ih iskoristili. I prijatelji, ja ne gledam partijsku pripadnost ili etničku grupu. U suštini, morate shvatiti da će postojati odgovor na svaku blokadu, jer vi imate obvezu. oprostite što sam ovako otvoren. Nekada sam u svojoj zemlji bio netko tko bi pokušao iznaći kompromis, ali ponekad moraš ići naprijed. I EU je vrlo sretna. Zašto? Otvorili smo prozor mogućnosti sa statusom kandidature za članstvo BiH. Ali pogledajte oko sebe – u trenutku kada je rat u Europi, oni sjede i razmišljaju o tri petine ili dvije trećine, a nisu uspjeli sami riješiti problem. Sada je vrijeme, a ne za dvije, ni za četiri godine”, izravan je visoki predstavnik.

“Ne mogu promijeniti Dayton”

On je “čistom glupošću” nazvao pojedine stavove kako njegova nametanja odluka učvršćuju i potiču politiku etničkih grupa na račun građanske politike. Komentirajući kako značajan pluralizam postoji samo među Bošnjacima i takozvanim “ostalima” te kako su HDZ i SNSD dominantni u svojim etničkim grupama, Schmidt je rekao:

“Siguran sam da paket funkcionalnosti, zajedno s paketom integriteta, sprječava izborne prijevare i daje više mogućnosti za pluralizam. Ako se razmišlja dugoročno, moja odluka će doprinijeti živopisnijem spektru različitih stranaka, ne samo kada su u pitanju etničke grupe, nego i građani. Tako da sam uvjeren da smo na pravom putu”.

Na pitanje zašto nije intervenirao u nametanju zakona u pogledu odluka ‘Sejdić-Finci’ ili ‘Azra Zornić’, naveo je da se s tim problemom “ponekad susreće i tijekom političkih rasprava u BiH i Europi” te kako “mnogi imaju dobre ideje, ali malo njih ima detaljno razumijevanje ustavne situacije u BiH”.

Ali, ustvrdio je kako ih podržava te podsjetio kako je upravo to rekao u Vijeću sigurnosti UN-a u svojoj izjavi.

Schmidt je istaknuo kako slučaj Sejdić-Finci, uz ostale slučajeve, svakako treba ugraditi u Ustav BiH.

No, on je i podsjetio: “Ovaj ustav je dio Generalnog okvirnog sporazuma za mir, Aneks četiri. Nije mi dozvoljeno da ovo promijenim. Samo Parlament ima mogućnost to promijeniti. Od mene je traženo da pronađem ne diskriminatorske načine integracije ‘ostalih’ na razini Federacije, Republike Srpske i kantona. Nisam ovo uradio. Zašto? Zato što je Ustavni sud, u čuvenoj Komšićevoj odluci (2015.), naveo da nije dozvoljeno, ni Parlamentu ni meni, da mijenjamo ustave Federacije ili Republike Srpske, sve dok se odluka Sejdić-Finci ne provede na državnoj razini. I tu smo trenutno. Uz svo poštovanje koje imam prema demokratskom dijalogu i različitim mišljenjima, poručio bih onima koji prosvjeduju ispred mog ureda: ‘Samo prijeđite preko mosta 300 metara do Parlamenta. Zašto se tijekom posljednjih 15 godina niste obratili Parlamentu kada je riječ o implementaciji odluke Sejdić-Finci?”.

Kazavši kako će on biti na pomoći te ponovivši kako se slaže o nužnosti primjene ovih presuda, naglasio je kako se radi o kompliciranoj ustavnoj strukturi BiH.

“Ne mogu promijeniti Dayton. Moram implementirati Dayton, a Dayton ima nedostataka. To sam rekao i u UN-u. Neprihvatljivo je da u današnje vrijeme predsjednicima jevrejske i romske zajednice, g. Finciju i g. Sejdiću, nije dozvoljena kandidatura za predsjednika u svojoj zemlji. Zašto ne? Zato što nisu dio konstitutivnih klubova Hrvata, Srba ili Bošnjaka. Moramo uraditi reformu. I osobno vas molim, nemojte to raditi na način koji je kompliciraniji nego što je to sada. Neugodno mi je zbog neprovođenja odluke Sejdić-Finci. Ali ponekad u BiH imate pojednostavljenu raspravu: ‘Tko je odgovoran – to je visoki predstavnik. On je odgovoran.’ Ne, moj prijatelju, nisam ja. Ovo izabrano tijelo je odgovorno. Ovo je demokracija. Morate raditi. Demokracija nije samo prolazna krivica – morate raditi”, poručio je Schmidt bh političarima, ali i bh građanima.

Uskoro “izazovnija pitanja” na rasporedu za rješavanje

Odgovarajući na pitanje kako izbjeći blokade i potaknuti donositelje odluka, vlast, na primjenu presude ‘Sejdić-Finci’, a što bi, prema tvrdnji novinara Glasa Amerike moglo potkopati njihovu moć, Schmidt je podsjetio kako su predstavnici političkih stranaka u lipnju prošle godine dali obećanje u Bruxellesu, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu kako će pola godine nakon formiranja svih vlada i institucija, odnosno, nakon 28. travnja, obećali raditi na rješenju.

Kazavši kako im se “mora pomoći”, ali i kako rješenje “mora doći od bh političara”, Schmidt je rekao kako je “uspio provesti mali dio, možda 10% neumskog paketa koji se tiče izbornog integriteta, koji je vrlo važan”.

“To uključuje elektronsko prebrojavanje, kao i provjeru da nema utjecaja na biračkom mjestu. Pronašli smo nekoliko problema tijekom izbora, ali neki i dalje ostaju. Ja sam, u travanjskoj odluci, u kazneni zakon dodao davanje mita za glasanje. Ovo je stavljeno u kazneni zakon i sada ima kaznu. Moramo nastaviti s promatranjem i jamčiti poštene i slobodne izbore. Ovo je sljedeći korak. Mogu shvatiti da je velikim strankama to donekle neugodno, jer njihovi rezultati vjerojatno neće biti isti ako se glasovi prebroje kako treba. Ali, moje očekivanje je da će ovo biti jedna od najodobravanijih ustavnih promjena. Ali, nažalost, ovakve promjene se često dogovaraju, ali nikada ne provode”, rekao je Schmidt.

Kazavši kako sada postoji zamah europskih integracija u narednih šest mjeseci, istakonuo je kako se “to mora uraditi”, a objašnjavajući zašto u sljedećih šest mjeseci, Schmidt je kazao:

“Morat ćete koristiti nova tehnološka sredstva verifikacije, vjerojatno uzimanje otisaka prstiju i sl. Morate dobiti neku obuku, osoblje i pravnu osnovu da to učinite. Dakle, za ovo je potrebno vrijeme. Sljedeće godine su općinski izbori. Ovo bi bila dobra prilika za provjeru ispunjavaju li ove mjere zahtjeve slobodnih, fer i korektnih izbora”.

Nakon ovoga, kako je rekao, slijede “izazovnija pitanja kako reformirati Predsjedništvo i kako donošenje odluka malo odvojiti od vitalnih nacionalnih interesa nekog etničkog kluba”. Naglasio je kako mora doći do boljeg razumijevanja demokracije.

“Moja ideja je da i mi trebamo razmisliti o izravnoj demokraciji.U svojoj odluci od 2. listopada dodao sam član Ustavu FBiH prema kojem je Parlament dužan u roku od godinu dana donijeti zakon koji svakom građaninu FBiH daje pravo izrade prijedloga zakona. To uključuje i pravo da se s prijedlozima u parlamentu obrati u javnoj raspravi. Ovo mora biti etnički neutralno. Jedna osoba, jedan glas se računa isto. I nadam se da će to političke strukture u ovoj zemlji približiti ljudima, jer su, iskreno, daleko. Postoji jazz koji je nezdrav i ne podržava demokratiju. Tako da mislim da moramo dodati mogućnosti izravne demokracije.”

Nema sumnje da je u Srebrenici bio genocid, a bilo je drugih masakra”

Komentirajući pristup političara iz RS-a te njihovo negiranje njega osobno kao visokog predstavnika, ali i prijetnji odcjepljenjem tog entiteta ukoliko se “oduzme imovina”, Schmidt je kazao kako ne želi komentirati “tko izlazi, a tko treba dokazati kako nema razgovora”.

“Ne morate biti na visokoj diplomatskoj poziciji, već samo imati određeno životno iskustvo kako bi znali da, ukoliko prestanete razgovarati, imate problem dobiti ono što želite. Jedan političar iz Republike Srpske, ne iz SNSD-a, prošli tjedan mi je rekao: ‘Vidi, rekao sam Dodiku, Schmidt je tu. On postoji. On donosi odluke. Zašto ne razgovaramo s njim?’Ovo pitanje se ne tiče samo mene. Tiče se država članica Vijeća za implementaciju mira. Ako čujemo da Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD nisu prihvaćeni za razgovore u Banja Luci… što onda? On (Dodik) želi u EU? Oprostite, ali iskustvo EU je razgovaranje, koje je možda ponekad jako dosadno, ali je bolje nego pucanje”, rekao je Schmidt.

Pojašnjavajući svoju izjavu iz Mađarske, kada se o genocidu u Srebrenici izjasnio kao “situacija u stilu genocida”, Schmidt je rekao kako je ista pogrešno protumačena te je izričito ponovio kako “nema sumnje da je bio genocid”.

“Ono što sam želio iskazati je kako je, izvan Srebrenice, bilo slučajeva koji su vrlo bliski genocidu. Posebno sam imao na umu Markale. Zašto služim ovdje u BiH – samo da bih udovoljio političarima? Ne bih rekao da mi je to veliki poticaj. Morate ići u Srebrenicu. Tada ćete znati, kao što ja znam, zašto sam ovdje – da se to više nikada ne ponovi. Onima koji to dovode u pitanje jasan odgovor: nema sumnje – moje osnovno opredjeljenje kao Nijemca, a znam o čemu govorim, da je to genocid. Ali radi se i o razumijevanju da je međunarodna zajednica dugo čekala 92, 93, 94. i 95. godine. A tu je i genocid nad Srebrenicom, ali nažalost, ne samo genocid nad Srebrenicom. Bilo je i drugih masakra koje moramo uzeti u obzir. Svaka žrtva je žrtva koju moramo žaliti”, zaključio je Schmidt u razgovoru za Glas Amerike.

/Desk/

Objava Christian Schmidt poručio bh političarima da ima odgovor na svaku blokadu: “Prijatelji, imali ste priliku, niste je iskoristili. Radite svoj posao” pojavila se prvi puta na Republika.

“Živopisna demonstracija prljavog političkog posla u kojeg je uvučeni Schmidt i Zapadnjaci”

“Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH (FBiH) izglasao je jučer novu vladu, nakon niza nametanja, visoki predstavnik Schmidt u četvrtak je osmislio kako bi im to omogućio. Ružne scene u Parlamentu i izvan njega, te načini (novac, prijetnje, ministarska mjesta) kojima se oba kluba zastupnika, (sada) vladajuća koalicija i oporba tijekom posljednjih mjeseci pokušali okupiti i spriječiti parlamentarnu većinu, živopisna su demonstracija prljavog političkog posla u koji su Schmidt i njegovi zapadnjački podupiratelji dopustili da budu uvučeni”, ozbiljna je kritika DPC-ove analize događanja oko formiranja vlasti u Federaciji BiH.

U analizi se podsjeća na Schmidtove izvorne odluke od 2. listopada 2022. godine kao i previranja koja su uslijedila.

“Još u listopadu BiH bila suočena s prijetnjom HDZ-a predsjednika Dragana Čovića o blokadom postizbornog formiranja vlade ukoliko se ne ispune stranački zahtjevi za daljnjom etnonacionalističkom transformacijom izbornog sustava – odnosno optimizacijom oligarhije. Ove su prijetnje proizašle iz neuspjelih pregovora vođenih od strane EU-a i SAD-a 2021.-2022. godine o “reformi izbornog zakona”, u kojima su zapadni pregovarači signalizirali djelomičnu otvorenost prema zahtjevima HDZ-a”, navodi se u analizi DPC-a.

32/ Re BiH, the German govt has effectively surrendered to the US, EC and EEAS, and Schmidt – a tragic continuation of former Chancellor Merkel’s BiH non-policy. Had Merkel been serious about BiH and the region, Schmidt never would have been nominated.

— Democratization Policy Council (@DPC_global) April 29, 2023

Popustilo se HDZ-u, Schmidt suspendirao Ustavom zajamčeno glasanje bošnjačkog potpredsjednika FBiH

Potom podsjećaju kako je u svojoj intervenciji Schmidt 2. listopada u izborni zakon BiH i Ustav FBiH “uklonio alate za blokadu HDZ-a” ali, kako navode, uz pod pritiskom SAD-a, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva i bez pristanka EU-a te tako popuštajući dijelom HDZ-ovim etnonacionalističkim zahtjevima.

“Ovo je dodatno ojačalo stranačku kontrolu nad hrvatskim biračkim tijelom i imenovanjem predsjednika(a) i Vlade FBiH. Međutim, Schmidt i njegovi pokretači nisu uspjeli postići svoj neposredni proklamirani cilj, jer, kao što je DPC upozorio, ‘u bh. oligarhijskom sustavu dijeljenja vlasti, nijedan institucionalni propis nema moć suprotstaviti se namjernom političkom opstrukcionizmu’. Nakon dva mjeseca neizvjesnosti visoki predstavnik Schmidt (27. travnja, 2023.) nametnuo je širok set amandmana na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH. Intervencija je gurnula glavnu bošnjačku stranku SDA, čiji je lider Bakir Izetbegović izgubio mjesto u Predsjedništvu BiH, uza zid. U isto vrijeme, ovaj potez je doživio bumenarng: nenamjerno dajući povod SDA-u za blokiranje imenovanja nove vlade HDZ-a i Trojke (Osmorke)”, smatraju analitičari DPC-a.

Međutim, ozbiljne kritike ove analize idu na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta.

“U odluci od 27. travnja, Schmidt se pozabavio problemom koji je sam sebi izazvao, vezujući rješenje za koaliciju HDZ-Trojka, uklanjanjem blokade SDA i, prema Schmidtovoj intervenciji, zaobilaženjem deklariranih crvenih linija koalicijskih stranaka. HDZ, nakon dugoročnog osiguranja vlasti 2. listopada, izbjegao daljnje promjene Ustava FBiH, a Trojka je bila protiv ‘ad hoc’ promjena. Dakle, Schmidt je kombinirao jednokratni amandman za rješavanje pitanja formiranja vlade s dugotrajnom intervencijom u Ustav FBiH”, analiziraju komentatori DPC-a.

Nadalje navode kako je u svojoj jednokratnoj intervenciji, Schmidt suspendirao Ustavom zajamčeno glasanje bošnjačkog potpredsjednika FBiH, SDA-ovca Refika Lendu, o imenovanju Vlade, oslobodivši tako put za jučerašnje izglasavanje nove vladajuće koalicije. U svom trajnom ustavnom zahvatu u proceduru formiranja vlasti, od sljedećih izbora 2026. godine i nakon toga, kako stoji u analizi, Schmidt je ovlasti veta (potpredsjednika) FBiH vezao za 3/5 podršku u njihovom nacionalnom klubu u Domu naroda.

“Kažnjen pluralizam, HDZ-u se popustilo, a SDA-u otpor iako su ‘karakteristike’ iste”

Analitičari DPC-a ne štede kritike prema svim akterima, ali i imaju zanimljive zaključke. Među njima je i taj kako je kažnjena politička pluralnost.

“Ova je brojka jasno vezana uz izračun da će HDZ, sa svojim hegemonističkim položajem među hrvatskim biračkim tijelom koji je već dodatno ojačan prvobitnom intervencijom od 2. listopada, u budućnosti dostići taj prag, dok SDA, suočena s intenzvnijim naletom oporbenih stranaka različitih ‘ukusa’, možda neće. Utjecaj i optika dviju Schmidtovih intervencija neizbježno prenose ‘de facto’ prohrvatsku i antibošnjačku etničku pristranost:

– Prvo, dok su on i njegovi zapadni podupiratelji reagirali na HDZ-ovu prijetnju blokadom popuštanjem, oni su na blokadu SDA reagirali političkim otporom, demonizirajući stranku zbog istih (etnonacionalističkih, korumpiranih) karakteristika koje dijeli s drugim vodećim etničkim strankama.

– Drugo, za razliku od dosadašnjeg postupanja OHR-a s blokadama formiranja vlasti od strane HDZ-a, u slučaju SDA reagirao je suspendiranjem prava veta predstavniku jednog od konstitutivnih naroda (Bošnjacima) u entitetskom parlamentu.

– Treće, birači koji ne žive na većinskim hrvatskim (i srpskim) područjima ‘de facto’ su kažnjeni zbog većeg političkog pluralizma, odnosno slabije političke dominacije vodeće etničke stranke prisutne u tom dijelu BiH”.

Jačanje podjela i radikalizacija Bošnjaka

Stajališta analitičara DPC-a je kako će ovo potaknuti etnokratsku homogenizaciju, a time i opasnost od daljnje ‘de facto’, a možda i ‘de jure’, podjele.

“I kako DPC upozorava od svog osnutka, to se nikako ne može ostvariti bez znatnog nasilja. Na ovaj način Zapad riskira ne samo daljnje otuđivanje i kažnjavanje prodemokratskih, multietničkih građana BiH, već i jačanje i radikalizaciju bošnjačkog etnonacionalizma. To je već vidljivo – i bilo je predvidljivo i predviđeno”, zaključuje se, između ostaloga.

Kritike su posebno upućene prema visokom predstavniku u BiH, Christianu Schmidtu.

“Svojim nastupom od 2. listopada, visoki predstavnik i njegovi zapadni podupiratelji po prvi su put nakon rata snažno intervenirali u politički sustav i umiješali se u izgradnju koalicija bez da je ta politika utemeljena u BILO KOJEM programu demokratskih reformi, a kamoli bilo kakvom ozbiljnom strateškom razmišljanju o putu naprijed u trenutnom regionalnom i globalnom kontekstu. Očigledno je da žele smiriti situaciju. Zasad. Dajući prešutnu potporu visokom predstavniku, institucije EU su ironično djelovale protiv svoje dugotrajne dogme o “vlasništvu”, inzistirajući na tome kako BiH ne može napredovati na svom putu integracije u EU dok OHR nastavlja koristiti svoje izvršne ovlasti”, ocjenjuje se u analizi.

Podsjeća se kako je EU dala deklarativni napredak u procesu integracija u EU, od parafiranja SSP-a 2007. nadalje, u nadi da će to postati stvarnost u budućnosti i da ovoga puta, nakon što su državnu koaliciju već proglasili reformskom, žele proglasiti potencijalni budući napredak, legitimizirajući ‘post hoc’ dodjelu kandidatskog statusa BiH u prosincu 2022., unatoč tome što država nije ispunila reformske uvjete.

“Schmidt – tragičan je nastavak bh. nepolitike bivše kancelarke Merkel. Da je Merkel ozbiljno mislila na BiH i regiju, nikada ne bi bio nominiran”

Zaključuju kako “bez Vlade FBiH ne može biti nikakvih tobožnjih znakova napretka, uključujući sastanke na visokoj razini između državne i entitetskih vlada i dužnosnika EU zakazane za sljedeći mjesec” te da “predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen to treba prije njezinog posjeta BiH 23. listopada”.

“Ni države članice EU ne mogu izbjeći svoju političku odgovornost, posebice Njemačka. Berlina nema nigdje od 2. listopada, unatoč tome što je njemački visoki predstavnik djelovao protiv deklariranih političkih načela svoje vlade. Što se tiče BiH, njemačka vlada se zapravo predala SAD-u, EK-u i EEAS-u, a Schmidt – tragičan je nastavak bh. nepolitike bivše kancelarke Merkel. Da je Merkel ozbiljno mislila na BiH i regiju, Schmidt nikada ne bi bio nominiran”, zaključuje se u analizi DPC-a.

(Republika/V.S.H.)

Objava Analiza DPC-a teško kritizira Schmidta: Njegove odluke jačaju bošnjački radikalizam, pogodovalo se HDZ-u iako ima iste ‘karakteristike’ kao SDA pojavila se prvi puta na Republika.

Odluka Cshmidta objavljena je na službenoj stranici Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR). 

Deblokada imenovanja Vlade Federacije BiH

Član 1

Premijer, potpredsjednici i ministri Vlade Federacije koje je predsjednica Federacije BiH predložila u prijedlogu odluke koji je potpisala 30. ožujka 2023. godine, a koji je usuglasio jedan od potpredsjednika 3. travnja 2023. godine i izmijenjene 27. travnja 2024. godine, ovime se smatraju imenovanima u skladu sa članom IV.B.5. stav (1) Ustava Federacije.

Svaki potpis koji je potreban, suglasnost treba dati, posebno potpredsjednici Federacije, i konsultacije koje treba održati u cilju imenovanja Vlade Federacije u skladu sa članom IV.B. .5, stav (1) Ustava Federacije, smatra se da su sačinjene u ispravnom obliku.

Član 2

Vlada Federacije se bira nakon što je njeno imenovanje potvrđeno većinom glasova Zastupničkog doma Federacije BiH u skladu sa članom IV,B,5 stav (1) Ustava Federacije.

Predsjedavajući Zastupničkog doma sazvat će hitnu sjednicu koja će se održati najkasnije do 28. travnja 2023. godine. Jedina točka dnevnog reda ove sjednice bit će potvrđivanje imenovane Vlade.

Član 3

Parlament Federacije će dati sve od sebe u pokretanju procesa izmjene člana IV.B.5. Ustava Federacije BiH koji bi mogao, ukoliko bude usvojen u skladu s članom VIII.1. Ustava Federacije BiH., osigurati da relevantne institucije u Federaciji poštuju svoju obvezu osiguranja izbora Vlade Federacije.

Amandman u prilogu, koji čini sastavni dio ove odluke, stupa na snagu 1. svibnja 2024. godine pod uvjetom da Parlament Federacije BiH prije tog datuma ne odluči drukčije izmjenom Ustava Federacije iz stava 1. ovog člana.

Iznimno od stava (2) ovog člana, amandman u prilogu ovog zakona stupa na snagu danom raspuštanja zakonodavnog tijela Federacije ili bilo kojeg njenog doma u skladu sa članom IV.A.16. Ustava Federacije ako se ovo raspuštanje dogodi prije datuma iz stava (2) ovog člana.

Nakon stupanja na snagu, priloženi amandmani imaju prednost nad svim nedosljednim odredbama zakona, propisa i akata. Nije potreban nikakav dodatni normativni akt da bi se osiguralo njegov pravni učinak. Ipak, vlasti u Federaciji BiH ostaju u obvezi da takve zakone, propise i akte usklade s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 4

Ova odluka će se bez odlaganja objaviti u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine i na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i stupa na snagu odmah nakon što se uz Amandmane na Ustav Federacije BiH prilože Odluka stupa na snagu kako je propisano i pod uvjetima iz člana 3. ove odluke.

Izmjena Ustava Federacije BiH

U Ustavu FBiH mijenjaju se sljedeći dijelovi:

Amandman CXXXI

U članu IV.B.5, stavovi (1) i (2) mijenjaju se i glase:

Predsjednik Federacije će, nakon konsultacija sa predsjedavajućim i potpredsjednicima oba doma, šefovima klubova klubova i potpredsjednicima Federacije, odrediti kandidata za premijera koji ima kredibilne šanse za dobivanje podrške u Parlamentu Federacije BiH.

Kandidat za premijera dužan je u roku od 15 dana izvijestiti predsjednika o formiranju Vlade koja bi, ako je imenuje predsjednik Federacije u suglasnosti s oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (2) ovog člana, mogla biti podržana od većine u Zastupničkom domu.

Vladu Federacije imenuje predsjednik Federacije, u dogovoru s oba potpredsjednika Federacije, u roku od 30 dana od izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada se bira nakon što je njeno imenovanje potvrđeno većinom glasova Zastupničkog doma Federacije.

Nakon stava (2) dodaju se novi stavovi (3) do (7) koji glase:

Ako predsjednik Federacije ne imenuje Vladu Federacije u suglasnosti s oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (2) ovog člana, predsjednik Federacije ima dodatnih 30 dana ponoviti postupak propisan zakonom, u prva dva stava ovog člana.

Ako predsjednik Federacije ponovo ne imenuje Vladu Federacije u suglasnosti s oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (3) ovog člana, Vlada koju predlaže predsjednik Federacije u suglasnosti s jednim potpredsjednikom Federacije se prosljeđuje Parlamentu Federacije. Ova predložena Vlada smatra se izabranom ako je potvrđena većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim većinom glasova u Domu naroda pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju tri petine ili više izaslanik u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda.

Upražnjeno mjesto u Vladi popunjava se po postupku iz st. (2) i (4) ovog člana, izuzev ako zakonom nije drukčije određeno.

Ako Vlada ne bude izabrana u skladu sa stavom (4) ovog člana, predsjednik Federacije, u dogovoru sa potpredsjednicima Federacije, ponovit će postupak iz stava (2) ovog člana.

Ako Vlada nije imenovana prema stavu (6) ovog člana ili ako Vladu imenovanu prema tom stavu ne potvrdi Zastupnički dom, bez obzira na član IV.A.16. stav (1), Parlament Federacije i kantonalne skupštine će se smatrati raspuštenim. Prijevremeni izbori raspisuju se u skladu sa Izbornim zakonom BiH za Zastupnički dom Federacije i skupštine kantona. Mandat predsjednika i dva potpredsjednika Federacije prestaje njihovom zamjenom nakon ovih prijevremenih izbora.

Dosadašnji stav (3) postaje stav (8).

/Republika/

Objava BONSKE OVLASTI Schmidt nametnutom odlukom deblokirao imenovanje nove vlade FBiH pojavila se prvi puta na Republika.

“Bosna i Hercegovina je rijetko u centru europske pozornosti, a isto vrijedi i za najmoćnijeg čovjeka u toj državi (do sada na ovoj poziciji nikad nije bila žena) – visokog predstavnika međunarodne zajednice”, piše Michael Martens u tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), prenosi Deutsche Welle.

“Tamo [u Sarajevu] je Christian Schmidt mogao pustiti da se njegova karijera mirno privede svom kraju, uz petocifrenu mjesečnu platu, bez odbijanja poreza. Međutim, Schmidt svoj mandat ne promatra na taj način, nego želi promijeniti tu balkansku državu, ako bude potrebno – i dekretom. Zbog tog stava je u kolovozu u kratkom roku zapamćen i u Njemačkoj. Snimak njegovog izbijanja bijesa na konferenciji za novinare [u Goraždu] naširoko se dijelio po društvenim mrežama, a do njega je došlo na kraju duge kaskade agresivnih, ponekad i osobnih napada na njega. Odbijanje njegovih reformskih planova bilo je žestoko. Schmidta su optužili da je bio pristran u korist etničke grupe bosanskih Hrvata”, nastavlja autor i dodaje da je najveći otpor stigao od Bošnjaka:

“U prošlosti su mnogi Bošnjaci na visokog predstavnika gledali kao na saveznika, očekujući da će on iskoristiti svoje ovlasti kako bi centralizirao Bosnu i Hercegovinu onako kako to bošnjačka većina smatra da je potrebno. Iza šifre da žele ‘građansku Bosnu’ u kojoj se svaki glas jednako računa, često se krije želja Bošnjaka da iskoriste brojčanu nadmoć vlastite grupe u drugačije strukturiranoj Bosni. Za neke bošnjačke jastrebove, intervencije visokog predstavnika nisu bile dovoljno oštre. […] Iako Schmidt ne umanjuje niti potcjenjuje radikalnu retoriku hrvatskih i srpskih političara, on ne smatra to jedinim uzrokom za deficite u državi”.

Pravo političko predstavljanje Hrvata

“Između ostalog, on svojim intervencijama želi spriječiti Bošnjake da zloupotrijebe svoju brojčanu nadmoć u etnički proporcionalnom sistemu zastupljenosti kako bi nadjačali Hrvate. To se događa tako što se Bošnjaci proglašavaju Hrvatima i kao kandidati biraju na dužnostima koje su prema Ustavu rezervirane za predstavnike hrvatske etničke grupe”, piše FAZ i citira jednog stranog diplomatu u Sarajevu koji kaže: “Kada se neki Mehmet Mehmetović proglasi Hrvatom i kao takav bira u Parlament, već se po imenu može primjetiti da se radi o Bošnjaku.”

U tekstu se dalje kaže: “Schmidt u intervjuu za FAZ kaže isto samo na diplomatski način: ‘Jedna odoba iz bošnjačkog stranačkog miljea mi je jednom rekla da to naravno nije pravo predstavljanje Hrvata, kada se netko s prepoznatljivim bošnjačkim porijeklom izjašnjava kao Hrvat’. No, uprkos otporu, Schmidt inzistira na svojim reformskim planovima.”

No toga će se prihvatiti tek nakon izbora 2. listopada: ‘Bili smo previše blizu izbora da bi pravili velike intervencije. Morate imati na umu da određene teme mogu previše dominirati izbornom kampanjom i odgurnuti važna pitanja u stranu’, kaže Schmidt, objašnjavajući svoju suzdržanost. Hoće li intervenirati nakon izbora ako se stranke ne dogovore oko reformi za koje visoki predstavnik misli da su važne? ‘Blokada još uvijek nije razriješena. U svakom slučaju, kada budem donosio odluke, donosit ću ih na način da se mogu i proceduralno provesti i biti pravno obvezujuće. Inače ne bih s njima ni započinjao.’

Na pitanje u kojoj mjeri ima podršku Washingtona, EU i Berlina za svoje inicijative, Schmidt gotovo prkosno odgovara: ‘Naravno da sam se konzultirao. Ali također sam svima jasno stavio do znanja kako vidim opis svog posla. Ja nisam izvršni tajnik strana koje su potpisale Daytonski sporazum. Što se tiče protivnika u Bosni, Schmidt se prikazuje borbeno: ‘Također bih savjetovao nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenjuju moju neovisnost’. Međutim, navodi FAZ, otpor je “sve jači” a u Bosni i Hercegovini postoji “sve manje povjerenja” u OHR.

Dodik – ozbiljnija prekretnica

“Schmidt sa svojim idejama nije samo okrenuo protiv sebe političku elitu bošnjačke većine i jednu malu grupu zapadnih intelektualaca. I tisuće ljudi ogorčeno je prosvjedovalo pred Schmidtovim sjedištem u Sarajevu. Bošnjački političari i intelektualci upustili su se u prijetnje ratom”, kaže se dalje u članku.

FAZ navodi i kako je Spiegel nedavno pisao da treba ukinuti OHR, jer je ta institucija “nedemokratska”, “neokolonijalna” ali i da je švicarski Neue Zürcher Zeitung u komentaru to obrazložio time da je Ured već dugo vremena “odvojena od realnosti u zemlji”.

“U nedjelju su u BiH opći izbori. Oko 3,3 milijuna ljudi će glasati, a pri tome će biti zanimljivo vidjeti može li Milorad Dodik ostati na vlasti. Nijedan europski političar, izuzev diktatora Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji, nije svoju političku sudbinu više vezao za ruskog predsjednika Putina – kao Dodik. Moguće je da bi ovoga puta oporba mogla pritisnuti dugogodišnjeg moćnika Dodika, koji je u više navrata istupao s agresivnim prijetnjama secesijom Republike Srpske. To bi bila prekretnica za Bosnu – i ozbiljnija od bilo koje uredbe visokog predstavnika”, zaključuje autor teksta u FAZ-u.

/Desk/

Objava FAZ: Schmidt ne podcjenjuje radikalnu retoriku hrvatskih i srpskih političara, ali kada se ‘Mehmed Mehmedović’ izjasni kao Hrvat, jasno je da se zapravo radi o Bošnjaku pojavila se prvi puta na Republika.

“Ne mogu komentirati pitanje sankcija s obzirom da je to još u početnoj fazi. Jasno je, međutim, da izabrani dužnosnici ni u kojem slučaju ne smiju vječno i nekažnjeno veličati i odlikovati osuđene ratne zločince, usprkos međunarodnim presudama i suprotno duhu i slovu Daytonskog mirovnog sporazuma. Isto tako, lokalni dužnosnici ne smiju tolerirati veličanje osuđenih ratnih zločinaca u svojim gradovima ili općinama, bez obzira na to tko je za to odgovoran te moraju poduzeti korake da se situacija ispravi kada je riječ o muralima, transparentima, spomen-pločama i drugim javnim oblicima njihovog veličanja”, odgovor je za N1 iz  nedavno otvoreno najavio Uredbu o sankcijama protiv korupcije na Balkanu.

Kako je objavio portal Politički.ba , na Inzkovoj listi bi trebalo biti najmanje 10 osoba, te između ostalih imena “Nenada Stevandića, Petra Đokića, Nedeljka Čubrilovića, Nenada Nešića”.

Sead Numanović, urednik portala Politički.ba i novinar sa dugodišnjim vanjsko-političkim iskustvom kaže za N1 kako vjeruje da Valentin Inzko, više nego i sam OHR, želi “na štitu” otići iz Bosne i Hercegovine.

“On jest tražio odobrenje da posegne za bonskim ovlastima i, barem, nametne zakon o negiranju genocida, što je i bio obećao prije par godina. Za to nema podršku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, posebno Europljana.  Inzko je, ako se sjećate, zaprijetio da će se “osvetiti” ako se odlikovanja koja je Narodna skupština entiteta RS dodijelila osuđenim ratnim zločincima ne uklone. Siguran sam da bi Inzko želio posmjenjivati sve koje je nabrojao u svom pismu ne samo State departmentu i Vladi Sjedinjenih Američkih Država, ali nema podršku ni za to”, kaže Numanović.

Ako već ne mogu bonske ovlasti, kaže kako je moguće da administracija Joea Bidena napravi svoju “crnu listu”, u skladu s Izvršnom naredbom koju je Bajden potpisao prije nekoliko tjedana.

/Republikainfo.com/

Objava Priprema li odlazeći Inzko sankcije za bh dužnosnike? pojavila se prvi puta na Republika.