Dohodovne i imovinske razlike u Hrvatskoj neprestano rastu, a u zadnje vrijeme plaće su, upozorila je, najviše narasle upravo onima koji imaju solidan životni standard.

U razgovoru za  hrvatski tjednik Globus profesorica Ivanov je govorila o inflaciji, njezinim uzrocima i posljedicama.

Je li vas iznenadilo što je prilično velik broj građana odlučio bojkotirati kupnju u trgovinama na jedan dan?

– Nije. Takav scenarij postao je očit još u prosincu tijekom vala značajnog poskupljenja dijela hrane u odnosu na mjesec-dva ranije. I sama sam se pitala kome će tu robu prodati po takvim cijenama, a posebno u siječnju, kada su mogućnosti potrošnje uobičajeno niže. Oni koji su organizirali bojkot vjerojatno su na to računali i dobro tempirali.

Mogu li takvi bojkoti trgovina doista dovesti do pada maloprodajnih cijena?

– Jedan dan u tjednu ne može promijeniti ništa jer robu moramo kupiti prije ili kasnije. Može samo povećati troškove trgovaca jer su prodavači u trgovini, a promet je mali. Ne očekujem stoga učinke na pad maloprodajnih cijena. Tek možda u određenoj mjeri može spriječiti njihov daljnji rast.

U kolikoj su mjeri trgovci generatori inflacije, odnosno glavni krivci za poskupljenja i trebaju li njihove marže biti niže?

– Na visinu cijena ne utječu samo trgovci, nego svi u lancu proizvodnje i dobave plus PDV. Kod dijela proizvođača bilježi se znatno veći rast prihoda nego troškova sirovina, energenata i plaća zaposlenih, a njihova veća dobit je isto sadržana u cijenama proizvoda. Jasno, i u rastu cijena dionica koji se usporedno bilježi na burzi.

Međutim, ljudi kada čuju pojam marže trgovaca, izjednačuju to s pojmom dobiti, odnosno zarade, zaboravljajući da trgovac financira niz troškova za zaposlene, uređenje i održavanje prodavaonica, struju za rashladne vitrine i prodavaonice, troškove marketinga i oglašavanja…

Svaka TV reklama i letak s akcijama košta, a konkurencija je, očito, visoka u borbi za potrošače i veći promet. U konačnici relativno visoke bruto marže ne znače i toliko visoke neto marže trgovaca, tako da oni definitivno nisu ni glavni ni jedini krivci za visoke cijene. Kod određenih proizvoda vjerojatno ima prostora da se smanje marže, ali to znači da će se one nadoknaditi kroz više cijene drugih proizvoda.

/Desk/

Objava Zagrebačka profesorica o bojkotu trgovina: “Jedan dan u tjednu ne može promijeniti ništa jer robu moramo kupiti prije ili kasnije” pojavila se prvi puta na Republika.

Pozivaju na potpuni bojkot, da se građani suzdrže od bilo kakve potrošnje, ali i na što je moguće višu racionalizaciju kupnje i ostalim danima u tjednu.

Osvrćući se na prijedloge o višednevnom bojkotu, kazali su kako “dvodnevni ili višednevni bojkot u ovom trenutku pravi presing na narod koji je u fazi adaptacije”.

“Ne želimo da ljudi koji iz drugih razloga – vrste posla, načina života, bolesti, starosti i sl., kupovine obavljaju na specifičan način – odustanu od procesa i da se projekt uruši zarad bilo koje vrste presinga i prevelike ambicije”, napisali su na svom Facebook nalogu ‘BOJkot.ba.’, kazavši i kako “podržavaju građane koji individualno provode višednevni totalni bojkot”.

/Desk/

Objava Petak, 14. veljače – Novi poziv za potpuni bojkot trgovina – “Ne kupujte ništa” pojavila se prvi puta na Republika.

Međutim, ti podaci još uvijek nisu objavljeni te se sa sigurnošću ne može kazati je li građanski bojkot kupnje uistinu uspio ili ipak ne.

Iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine su sada objavili rezultate bojkota, prema kojima je promet u petak čak povećan., analizira sarajevski Klix.ba.

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31.01.2025. godine na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 251.568.163 KM, dok je promet konkretno trgovinske djelatnosti na području Federacije BiH iznosio ukupno 101.908.646 KM.

Klix podsjeća kako sektor trgovine podrazumijeva veleprodaju, maloprodaju, uvoz/izvoz i e-commerce što, primjerice, znači da određena tvrtka ili više njih koje se bave uvozom ili izvozom robe, na dan bojkota u FBiH je mogla uvesti ili izvesti robe u višemilijunskom iznosu, što utječe na ukupan promet.

Na dan 30.01.2025. godine, što je dan uoči bojkota, na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 199.668.251 KM, što bi značilo da je promet bio manji uoči bojkota, nego na dan bojkota. Promet trgovina na području Federacije BiH na dan uoči bojkota iznosio je ukupno 101.538.760 KM, što je također manje nego na dan bojkota za nekoliko stotina tisuća KM. Na dan 24.01.2025. godine, što je točno sedam dana ranije u odnosu na petak – dan bojkota, na području Federacije BiH ukupan promet iznosio je 175.927.100 KM. Promet trgovina na području Federacije BiH iznosio je ukupno 92.287.812 KM.

Klix podsjeća i kako je Porezna uprava RS-a je tjjekom vikenda objavila promet zabilježen preko fiskalnih kasa na 31. siječnja, prema kojem je u tom entitetu povećana potrošnja na dan bojkota u odnosu na sedam dana ranije i u odnosu na posljednji petak u siječnju 2024. godine. Promet za 31. siječnja (petak) bio 59,3 milijuna KM, što je za 16 milijuna KM više čak i od prometa dan ranije, za 30. sijječnja, koji je iznosio 42,5 milijuna KM.

No, Klix ocjenjuje kako takvi rezultati u RS-u ne govore nužno o neuspjehu bojkota s obzirom na to da na ukupni promet utječu i velike transakcije različite vrste, koje izlaze izvan okvira bojkotiranih objekata.

S obzirom na to da su fotoreporteri Klix.ba zabilježili bojkot u RS-u, a da su i brojni građani obavijestili o pustim trgovinama, Klix zaključuje kako je do povećanja ukupnog prometa vjerojatno došlo zbog drugih razloga, a ne povećane potrošnje građana na dan bojkota kupnje.

/Desk/

Objava PROPAO BOJKOT? Podaci porezne uprave pokazuju: Na dan građanskog bojkota promet se i povećao pojavila se prvi puta na Republika.

“Hvala vam na zajedništvu i odlučnosti! Zajedno smo pokazali da možemo stati u obranu svojih prava i jasno poslati poruku trgovcima i vlastima da nećemo šutjeti dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu bez kontrole” stoji u objavi na stranici BOJkot BiH.

Organizatori poručuju kako je “bojkot je uspio, ali borba još nije gotova” te su najavili da bi bojkot u BiH u sljedećem tjednu trebao biti produžen na dva dana.

“Kako bismo nastavili s pritiskom, u sljedećem tjednu BOJkot zakazujemo za dva dana, s obzirom da je ta opcija izglasana u prethodnoj anketi. Naš prijedlog je da to budu srijeda i petak, ali uvažavamo i drukčija razmišljanja, da to bude petak i subota” poručili su tražeći mišljenje javnosti.

U anketi je izglasano kako će bojkot sljedećeg tjedna biti u petak i subotu.

“Pozivamo vas da se tih dana ponovo suzdržimo od kupovine u trgovačkim lancima koji i dalje odbijaju sniziti previsoke cijene na razumnu razinu. Mi ne prihvaćamo ono što vlast trenutno nudi, a to je zamrzavanje trenutnih cijena – jer zbog tih cijena smo i napravili BOJkot. Cilj nije zadržati napumpane cijene, već ih smanjiti na fer i realnu razinu” piše u objavi.

Jučerašnji bojkot naročito se osjetio u velikim supermarketima u cijeloj BiH koji su u većini slučajeva zjapili prazni, prenosi N1 BiH.

U Hrvatskoj promet u trgovinama značajno manji

Prema podacima Porezne uprave (PU), ukupan broj računa izdanih u trgovini na malo u petak, 31. siječnja, za 20 posto je veći nego u prošli petak kada se također provodio bojkot, a ukupni iznos izdanih računa za 19 posto veći, međutim, u odnosu na petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, broj računa bio manji za 32 posto, a iznos za 44 posto.

U djelatnosti “Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla”, u petak, 31. siječnja, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.498.911 računa, a iznos računa 34.030.624,29 eura, objavila je PU u subotu, prenosi N1 Hrvatska.

U prošli petak 24. siječnja, kada se isto provodio bojkot trgovina, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.081.506 računa, a iznos računa iznosio je 28.604.251,58 eura.

U petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, ukupan broj fiskaliziranih računa bio 3.697.571 računa, a iznos računa iznosio je 60.565.083,41 eura.

Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak, 31. siječnja, na dan bojkota trgovina, u odnosu na petak, 24. siječnja, također na dan bojkota veći za 20 posto, dok je iznos računa također veći za 19 posto.

Međutim, u odnosu na petak 17. siječnja kada nije bilo bojkota broj računa je manji za 32 posto, dok je iznos računa također manji za 44 posto.
Za sve djelatnosti broj računa veći za 11 posto, a iznos za 14 posto u odnosu na prošli petak

Ukupan broj fiskaliziranih računa (trgovina, ugostiteljstvo i ostale usluge) na jučerašnji dan bio je 5.670.377 računa, a iznos računa 89.275.886,35 eura.

U prošli petak, 24. siječnja, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 5.096.083 računa, a iznos računa 78.373.051,19 eura, dok je u petak 17. siječnja ukupan broj fiskaliziranih računa bio 7.195.480 računa, a iznos računa 121.898.234,32 eura.

Iz podataka je vidljivo da je broj fiskalizirani računa jučer, u odnosu na petak 24. siječnja, kada se provodio bojkot, veći za 11 posto, a iznos računa za 14 posto.

No, u odnosu na petak 17. siječnja broj računa je manji za 21 posto, a iznos računa za 27 posto.

Podsjetimo, na poziv platforme Halo inspektore jučer se održavao cjelodnevni bojkot svih trgovina zbog visokih cijena, odnosno potrošači su pozvani da se suzdrže od bilo kakve kupnje. U četvrtak je započeo i tjedni bojkot trgovačkih lanaca, Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe.

Tu inicijativu podržala su društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sama Vlada, koja je u petak proširila listu cijena proizvoda s ograničenim cijenama s 30 na 70, a također i neki su trgovački lanci (Konzum, Kaufland) počeli spuštati cijene brojnih artikala na svojim policama.

/Desk/

Objava Bojkot trgovina se nastavlja – Petak i subota bez kupovine pojavila se prvi puta na Republika.

Po uzoru na susjednu Hrvatsku i Srbiju, i u BiH se društvenim mrežama širi inicijativa, poziv građanima na bojkot kupnje u trgovinama na jedan dan. Podsjetimo da je ovaj poziv u naše dvije susjedne zemlje uistinu poslao jasnu poruku potrošača zbog stalnog rasta cijena – u petak, 24. siječnja trgovine diljem Hrvatske bile su skoro potpuno prazne. Iako hrvatska Vlada nije izričito stala uz ovaj poziv bojkota kupnje na jedan dan, pojedini ministri izjavili su kako neće ići u dućan. Porezna uprava izvijestila je o skoro dva milijuna manje izdanih računa i 34 milijuna eura vrijednosti manje kupljene robe nego u petak u tjednu prije.

No, dok se mislilo kako će se ovim bojkotom trgovce “naučiti pameti”, vrlo brzo uslijedio je ‘yo-yo’ učinak. Već sutra, dan nakon bojkota, u trgovačkim lancima, trgovinama itd., bile su velike gužve zbog navale kupaca. Jednostavno, potrošačko smo društvo, ovisno o trgovini i u većini samo nedostatno. Stoga je vrlo upitno koliko je, izuzev “poruke” nezadovoljstva rastom cijena, ovaj bojkot uopće bio uspješan te je li to pravi način za opravdani bunt potrošača stalnim povećanjem cijena, piše Dnevni list.

Poziv na bojkot trgovina u BiH

“Bojkot zbog visokih cijena – Jedan dan ne kupuj ništa – Ne idi u trgovinu, benzinsku crpku – Osiguraj se dan ranije – Ne idi u kafiće – Popij kavu kod kuće – Ne idi u restorane – Skuhaj ručak kod kuće”, poziv je na bojkot trgovina u BiH, u petak 31. siječnja, a koji se širi društvenim mrežama. Samo je za pretpostaviti što će uslijediti u subotu, s obzirom da je u, primjerice FBiH, na snazi zakon o neradnom danu nedjeljom. Pitanje koje se ponavlja – je li to prava adresa da se stane na kraj stalnim poskupljenjima u trgovinama bez povoda, objašnjenja, a u beskompromisnom cilju što većeg profita?

Ili je uzrok u nama – domaćim vlastima koja su godinama, iz svakojakih razloga, na uštrb domaće proizvodnje, poljoprivrednika, stočara, obrtnika, davali primat inozemnim trgovačkim lancima te tako sada kupujemo nekvalitetnije povrće, voće, meso, mlijeko, med, vodu… iz inozemstva iako u BiH postoje kapaciteti za razvoj i povećanje vlastite proizvodnje.

Odluka Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće, a bez jasne odredbe da oni koji povećaju cijene u odnosu na prosinac 2024. neće biti oslobođeni plaćanja dodatnog poreza niti će biti subvencionirani, samo je bila još jedan povod za novi udar na potrošače.

Kako kaže Adis Kečo, predstavnik Saveza samostalnih sindikata BiH, ovakve akcije ukazuju na ozbiljne društveno-ekonomske probleme u zemlji te
upozorava da dobit poslodavaca raste, dok to ne prate plaće radnika koje su nedovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova.

“Generalno na Balkanu, neke pojave u određenim zemljama se prelijevaju iz jedne u drugu zemlju. Ne bi me iznenadilo da se takva vrsta bojkota, akcija iz Hrvatske, dogodi kod nas. Ono što trebamo imati u vidu jest da je prijavljena dobit poslodavaca 2023. iznosila 5,7 milijardi KM, a 2024. je dosegla šest milijardi KM. Poslodavci su uspijevali ostvariti tu dobit, naravno s plaćom od 619 KM”, naveo je Kečo za emisiju Polis TVSA.

Građani podržavaju jednodnevni bojkot kupnje u trgovinama

Sarajevski portal Klix.ba proveo je anketu među čitateljima na pitanje ‘Biste li se odazvali bojkotu trgovina u BiH s ciljem smanjenja marži trgovaca odnosno sniženja cijena proizvoda u maloprodajnim objektima?’. Čak 93,79 % ispitanika od njih 8.600 odgovorilo je potvrdno. Njih 4,11% je protiv, a 2,1% je neodlučno.

Ovo je jasna poruka što žitelji BiH u većini misle o višemjesečnom povećanju cijena i srozavaju ionako loš životni standard, dok u političkim klupama svjedočimo stalnim “prekompozicijama vlasti” i iskonstruiranim nacionalnim tenzijama u borbi za fotelje, dok teme o razvoju ekonomije, napretku i boljem položaju građana skoro da i ne postoje.

Podsjetimo kako je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao cijenu sindikalne košarice za četveročlanu obitelj za prosinac 2024. godine – 3.114,95 KM. Iako se radi o osnovnim životnim troškovima, ona je za mnoge nedostižna – pokrivenost potrošačke košare prosječnom plaćom iznosila je 45,43%, a pokrivenost minimalnom plaćom od 619 KM tek 19,87%.

Zasigurno kako će jednodnevni bojkot kupnje u trgovinama poslati jasnu poruku. No, na donositeljima odluka je da ovo područje započnu sustavno dovoditi ured – donošenjem potrebnih odluka, pojačanim inspekcijskim nadzorima i sankcijama za svako neopravdano povećanje cijena. U suprotnom, biti ćemo fokusirani na posljedice, a ne sami uzrok problema.

Cijene siječanj-prosinac 2024. – sve poskupjelo

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, prošle godine cijene su, zbirno, u prosjeku više za 2,8%, odnosno, 2,1%. Naime, u siječnju prošle godine iste su prosječno bile više za 0,2%, veljači za 0,6%, za ožujak podaci nisu navedeni, potom u travnju za 0,2%. Prema ovim podacima, u svibnju, lipnju i srpnju, cijene su padale, prosječno za 0,1%, potom 0,5% i ponovno za 0,1%. No to nje bilo dugog vijeka, jer su u kolovozu rekordno rasle – za 0,8%, rujan je ostao na istoj razini, da bi u listopadu iste rasle za 0,3%, studenome za 0,4% i u prosincu za 0,3%.

Analize cijena pokazuju da stoje primjedbe kako su nerijetko cijene pojedinih artikala više u BiH nego u susjednoj Hrvatskoj koja je, što nije zanemarivo podsjetiti, članica EU-a.

Uzmimo za primjer podatke Federalnog ministarstva trgovine iz siječnja i prosinca prošle godine. U siječnju je kruh bio najskuplji u FBiH. Skuplji i od cijena u RS-u, Hrvatskoj i Srbiji, iako je cijena kilograma brašna bila među najjeftinijima.

Naime, kruh (1 kg) u FBiH) u siječnju prošle godine koštao je 3,82 KM, dok je cijena kilograma brašna bila 1,29 KM. Istodobno, u RS-u je kruh koštao 3,49 KM, a kilogram brašna 1,69 KM. Najjeftinija cijena kruha bila je u Srbiji, 1,94 KM, a kilogram brašna 1,25 KM. Nevjerojatno je i kako je mlijeko bilo skuplje u BiH nego u Hrvatskoj, ali ipak najskuplje u Srbiji. Naime, litar mlijeka u FBiH bila je 2,30 KM, u RS-u 2,31 KM dok je u Hrvatskoj koštalo 1,96, a u Srbiji je bilo najskuplje – 2,50 KM. Također, u siječnju prošle godine 250 g maslaca bilo je najskuplje u RS-u, 8,14 KM, dok je u FBiH koštalo 7,25 KM. U Hrvatskoj je bio najjeftiniji – 6,10 KM.

Ulje je u siječnju prošle godine i u FBiH i u RS-u koštalo 2,64 KM. U Hrvatskoj je bilo nešto skuplje – 2,86 KM, a u Srbiji nešto jeftinije – 2,80 KM.

Kada se pogledaju prosječne cijene iz prosinca prošle godine, iznosi su ovi: kruh u FBiH koštao 3,85 KM, a kilogram brašna 1,28 KM. U RS-u je kruh 3,57, a kilogram brašna 1,58 KM, što znači da je brašno u tom entitetu malo jeftinije. U susjednoj Hrvatskoj kruh je koštao visokih 6,61 KM, a kilogram brašna 1,55 KM dok je u Srbiji, po podacima iz listopada, kruh koštao oko 2 KM, a kilogram brašna oko 1,23 KM.

Mlijeko u FBiH je među najskupljim u ovoj regiji – litar košta 2,34 KM, dok je RS-u cijena 2,30 KM. U Hrvatskoj je 1,99 KM, a u Srbiji je najskuplje – 2,45 KM. Kada se govori o cijeni ulja, litra je u FBiH koštala 3,11 KM, a u RS nešto manje od 2,90 KM. Ulje je u prosincu bilo jeftinije u Hrvatskoj nego u FBiH – 2,91 KM, dok je u Srbiji, prema podacima iz listopada 2024., koštalo 2,78 KM. Maslac u BiH i dalje je skuplji nego u susjednoj Hrvatskoj, ali ipak jeftiniji nego u Srbiji. Naime, u FBiH je 250 g maslaca u prosincu prošle godine koštalo 7,88 KM, a u RS-u 8,30 KM. U Srbiji se plaćao čak 9,68 KM, a u Hrvatskoj 6,43 KM.

/Desk/

Objava Nakon Hrvatske i Srbije i u BiH poziv za jednodnevni bojkot trgovina zbog povećanja cijena pojavila se prvi puta na Republika.