“Pokuša li se realizirati bilo kakvu aktivnost na dovozu novog otpada na lokalitet deponije Uborak, organizirat ćemo potpunu građansku blokadu deponije”, poručili su iz inicijative ‘Jer nas se tiče’ a u objavi upozoravaju i na stanje na dotičnom lokalitetu nakon velikog požara koji je proteklih tjedana zahvatio deponiju. Prema njihovim tvrdnjama, požarište još nije u potpunosti ugašeno te materijal ispod naslaga otpada i dalje tinja.

“Iako svi znamo da požari na deponiji Uborak zapravo nikada nisu u potpunosti ugašeni i da tlo pod naslagama smeća i dalje tinja, trujući naš zrak, vodu i zemlju, mostarske vlasti ponovno pokazuju potpuno odsustvo sluha za zdravlje građana”, navodi se, nadalje, uz ocjenu da bi eventualni nastavak dovoza otpada, nakon nedavnih događaja, bio neprihvatljiv te poručuju da neće pristati na nova privremena rješenja.

“Dosta je bilo lažnih obećanja i privremenih rješenja na račun zdravlja naše djece. Nećemo dopustiti da sjeverna naselja i cijeli Mostar ostanu taoci ekološke bombe”, poručeno je.

/Desk/

Objava Požar nije bio dovoljan – Ponovno najava blokade deponije Uborak pojavila se prvi puta na Republika.

Novi pokušaj održavanja sjednica Doma naroda parlamenta BiH ponovo je propao jer se nisu pojavili zastupnici iz reda iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika kao i iz HDZ-a BiH bez kojih nema većine u klubovima Srba odnosno Hrvata potrebne za rad i odlučivanje, prenosi HINA.

Sadašnji predsjedatelj Doma naroda Kemal Ademović ustvrdio je kako te stranke blokiraju rad ovog tijela jer ne žele raspravljati o točkama dnevnog reda koje im se ne dopadaju, primjerice kada je riječ o zamjeni zastupnika iz SNSD-a u različitim radnim tijelima onima iz drugih stranaka iz Republike Srpske.

Ademović je podsjetio kako ovo stanje traje otkako je SNSD izbačen iz vladajuće većine u Zastupničkom domu, a od tada traju uzajamne blokade pa ni do danas nisu usvojeni zakoni o Sudu BiH i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) što je preduvjet za početak pristupnih pregovora s EU postavljen još 2024. godine.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović koji je i zastupnik u Domu naroda te član njegova kolegija rotirajućih predsjedatelja ustvrdio je kako cilj sazivanja sjednica bez usuglašenog dnevnog reda nije da se riješe važna pitanja nego da se krivnja za blokade prebaci na one koji za to zapravo ne snose odgovornost.

Preduvjet funkcioniranja Doma naroda dogovor na kolegiju

Kazao je kako je preduvjet funkcioniranja Doma naroda dogovor na kolegiju što je definirano i poslovnikom o radu.

“Kazali smo Ademoviću da nije dobro da nastavi raditi kao do sada, kršeći odredbe poslovnika. Na taj način nanosimo štetu svima nama i to je evidentno u svrhu predizborne kampanje koja se već vodi”, kazao je Čović.

Ukoliko bi se to promijenilo, kako tvrdi, već bi se otvorio europski put, a ocijenio je i kako još nije kasno za usvajanje dva važna reformska zakona.

“Ima šansi da to riješimo, o tome razgovaramo s prijateljima iz Bruxellesa”, kazao je novinarima Čović.

I Nikola Špirić, član kolegija iz SNSD-a, optužio je predsjedatelja Ademovića da krši poslovnik.

“Poslovnik poziva na dogovor i koordinaciju. Ne postoji predsjednik Doma nego predsjedatelj kao jedan od tri ravnopravna člana kolegija”, kazao je Špirić koji očekuje da će do dogovora morati doći jer oni koji žele izbaciti SNSD iz donošenja odluka nemaju ustavni kapacitet da bi to ostvarili.

Poručio je kako nova koalicija bez SNSD-a u Domu naroda nije moguća.

“Pozivam da se vrijeme ne gubi i da pomaknemo što se može do izbora”, kazao je Špirić.

Suspenzije trošarina na gorivo

Drugi zastupnici iskazali su ogorčenje činjenicom da se zbog političkih igara ne mogu riješiti pitanja poput izmjena zakona kojima bi se omogućila suspenzija trošarina na gorivo, što odbijaju podržati iz SNSD-a.

“Ovo pitanje trošarina vitalni je nacionalni interes i Hrvata i Srba i Bošnjaka”, kazao je Zlatko Miletić, neovisni zastupnik u klubu Hrvata dok je Ilija Cvitanović iz HDZ-a 1990 kazao kako mu je neshvatljivo da netko danas odbija podržati mogućnost ukidanja trošarina dok cijene goriva dramatično rastu.

“Ovo je svima na sramotu”, kazao je Cvitanović.

/Desk/

Objava Parlament BiH u novoj blokadi i međusobnim optužbama pojavila se prvi puta na Republika.

Kroz Hormuz je jučer prošlo samo nekoliko brodova, iako je iranski ministar vanjskih poslova rekao da je otvoren za komercijalne brodove. SAD je produljio privremenu mjeru kojom su ukinute sankcije na rusku naftu kako bi se ublažio pritisak na globalne cijene nafte, koje su jučer snažno pale. Američki predsjednik Donald Trump najavio je da se pregovori nastavljaju ovog vikenda. Dvije strane davale su različite izjave o tome je li Iran pristao predati sav obogaćeni uranij.

Brodovi obaviješteni da je Hormuz ponovno zatvoren, dva plovila prijavila pucnjavu

Brodovi koji su u subotu pokušali prijeći Hormuški tjesnac primili su radijsku poruku od iranske mornarice da im nije dopušten prolaz, a dva plovila su izvijestila da su pogođena vatrenim oružjem, rekli su izvori iz brodarske industrije.

Nekoliko komercijalnih brodova pokušalo je proći kroz tjesnac nakon što su pomorci u petak dobili obavijest da će prolaz biti dopušten, ali ograničen na putove koje Iran smatra sigurnima.

U subotu su najmanje dva broda izvijestila da su iranski brodovi pucali, rekli su izvori za Reuters. Incidenti su se dogodili u vodama između otoka Kešma i Larka. Brodovi su se vratili, rekli su izvori.

Agencija Ujedinjenog Kraljevstva za pomorske trgovinske operacije (UKMTO) priopćila je da je primila prijavu o incidentu 20 nautičkih milja sjeveroistočno od Omana. Kapetan tankera rekao je da su mu se približile dvije topovnjače Iranske revolucionarne garde i počele pucati na brod. Tanker i njegova posada su sigurni.

Kontejnerski brod također je pogođen vatrenim oružjem, rekao je izvor iz pomorske sigurnosti.

Neka plovila su navela da je iranska mornarica emitirala VHF poruku u kojoj se navodi da je Hormuški tjesnac ponovno zatvoren.

“Pažnja svim brodovima, s obzirom na neuspjeh američke vlade da ispuni svoje obveze u pregovorima, Iran proglašava Hormuški tjesnac ponovno potpuno zatvorenim. Nijednom plovilu bilo koje vrste ili nacionalnosti nije dopušten prolaz kroz Hormuški tjesnac”, navodi se u radijskoj poruci.

Otkako su Sjedinjene Države nametnule blokadu iranskim lukama i obalnim područjima, 23 broda su poslušala naredbe američkih snaga da se vrate prema Iranu, objavila je američka vojska u subotu.

Analitičar Memarian: Rat neće srušiti režim, ali će Iranu ekonomski pogoršati život

Mnogi Iranci shvaćaju da ovaj rat neće srušiti režim, ali će im ekonomski znatno pogoršati život. Iranski režim neće napustiti svoje položaje i pobjeći u Rusiju ili neku drugu zemlju, niti će vojska odložiti oružje. Ostat će i bit će krvavo. Bit će skupo, bez izgleda za bolju budućnost za Irance, kazao je analitičar Omid Memarian iz SAD-a.

Iran objavio da povlači odluku o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca

Iran povlači svoju odluku o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, navodeći kao razlog nastavak američke blokade njegovih luka, priopćilo je u subotu zapovjedništvo oružanih snaga, kako izvještava novinska agencija Fars.

Kontrola nad Hormuškim tjesnacem vratila se u prethodno stanje, a ovaj strateški tjesnac je pod strogom upravom i kontrolom oružanih snaga, rekao je glasnogovornik središnjeg zapovjedništva Hatam-al Anbija, ujedinjene zapovjedne strukture iranske vojske.

Glasnogovornik je rekao da je Iran prethodno “s dobrim namjerama” pristao dopustiti ograničenom broju tankera za naftu i komercijalnih brodova prolaz kroz tjesnac.

Ali nažalost, Amerikanci, sa svojim ponovljenim kršenjima povjerenja koja su dio njihove dosadašnje prakse, nastavljaju se baviti piratstvom i pomorskom krađom pod takozvanim naslovom blokade, rekao je, prema Farsu.

Nakon tjedana gotovo potpune blokade ključne brodske rute, vodstvo u Teheranu u petak je objavilo da tankeri za naftu i komercijalni brodovi ponovno mogu prolaziti kroz Hormuški tjesnac tijekom primirja.

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je taj potez, ali je rekao da će Sjedinjene Države zadržati vlastitu pomorsku blokadu, koja se odnosi samo na brodove koji dolaze u i iz Irana, sve dok “naša transakcija s Iranom ne bude 100% dovršena”.

Trump: Primirje bi moglo završiti ako se do srijede ne postigne dogovor

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da bi mogao prekinuti primirje s Iranom ako se do srijede ne postigne dugoročni sporazum o okončanju rata.

Možda ga neću produžiti, ali blokada (iranskih luka) će ostati, rekao je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One na povratku u Washington iz Phoenixa u Arizoni. Dakle, imate blokadu i nažalost morat ćemo ponovno početi bacati bombe, kazao je.

Objava Hormuški tjesnac ponovno u blokadi: Trump najavio mogućnost prekida primirja s Iranom pojavila se prvi puta na Republika.

“Nažalost, nismo postigli dogovor o 20. paketu sankcija. To je korak natrag i poruka koju danas nismo htjeli poslati”, rekla je Kaja Kallas nakon završetka ministarskog sastanka.

Dvadeseti paket sankcija protiv Rusije kao i zajam Ukrajini od 90 milijardi eura blokiraju Mađarska i Slovačka. Te dvije zemlje traže da Ukrajina odmah popravi oštećeni naftovod Družba kako bi se tranzit nafte prema njihovim rafinerijama što prije nastavio. Naftovod je oštećen 27. siječnja u ruskom napadu dronovima.

Kallas je rekla da će se rad na usvajanju sankcija nastaviti. Istaknula je da se mora odustati od pristupa da se od Ukrajine traži da preda svoj teritorij i da se počne od Rusije tražiti ono što mora učiniti da bi se došlo do pravednog i trajnog mira.

“Ukrajina nije prepreka za mir, Rusija jest”, rekla je.

“Ne možemo na ruske maksimalističke zahtjeve odgovarati minimalističkim odgovorom”, rekla je šefica europske diplomacije, dodajući da Europa traži da Rusija poštuje granice, prestane sa sabotažama, plati ratnu odštetu i vrati otetu ukrajinsku djecu.

Nekoliko ministara vanjskih poslova u ponedjeljak je reklo da mađarski premijer Viktor Orban ponovnom blokadom Ukrajine vodi predizbornu kampanju uoči ključnih izbora 12. travnja, na kojima bi prema anketama mogao izgubiti vlasti nakon 16 godina. Orban optužuje EU da vodi proratnu politiku, a sebe predstavlja borcem za mir tražeći od Ukrajine da pristane na ruske uvjete.

“Jako mi je teško zamisliti s obzirom na mađarsku povijest da bi nepomaganje narodu Ukrajine moglo donijeti ikakve bodove na izborima”, rekla je Kallas, ograđujući se da ne zna kakvo je političko ozračje u Mađarskoj.

Na pitanje tko je kriv što naftovod nije popravljen, Kallas je rekla da je to isključivo Rusija.

“Rusija je kriva jer je bombardirala ne samo naftovod nego i 80 posto ukrajinske energetske infrastrukture. Ne mogu kriviti Ukrajince što daju prioritet popravku energetske infrastrukture koja im je potrebna, što daju prioritet vlastitom narodu, ljudima kojima su struja i grijanje potrebni na temperaturi od minus 25 stupnjeva, pred popravkom naftovoda kojim se dostavlja jeftina ruska nafta drugim zemljama”, rekla je Kallas.

Szijjarto: Ne mrzimo Ukrajinu, Ukrajina mrzi Mađarsku

Mađarski ministar vanjskih poslova poručuje da će sve dok Ukrajina blokira rad naftovoda Družba i onemogućuje obnovu isporuke nafte Mađarskoj, blokirati odluke Europske unije koje su važne i povoljne za Ukrajinu.

“Ne mrzimo Ukrajinu. Problem je u tome što Ukrajina mrzi Mađarsku i što posljednjih 10 godina provodi antimađarsku politiku. Ukrajina se ponaša vrlo neprijateljski prema Mađarskoj. Pitajte Ukrajince zašto su zaustavili isporuke nafte Mađarskoj. Pitajte Ukrajince zašto dovode u opasnost sigurnost opskrbe energijom naše zemlje, zašto ne vraćaju prava mađarskoj nacionalnoj zajednici, zašto ugrožavaju našu energetsku sigurnost. Zanima me kakav će biti njihov odgovor”, rekao je Peter Szijjarto, mađarski ministar vanjskih poslova.

Kallas nije isključila ni korištenje ruske zamrznute imovine ako Mađarska nastavi s blokadom zajma Ukrajini od 90 milijardi eura.

“Zajam od 90 milijardi dogovoren je na Europskom vijeću i tražimo da se poštuje taj dogovor. Ako to ne uspije uvijek se možemo vratiti korištenju ruske zamrznute imovine”, rekla je Kallas. Na samitu u prosincu, prva opcija za pomoć Ukrajini bila je da se koriste zamrznuta sredstva ruske središnje banke, ali zbog snažnog protivljenja Belgije u kojoj se većina te imovine nalazi i uz prešutnu potporu još nekih država članica to rješenje nije prošlo.

Umjesto toga, dogovorena je rezervna varijanta o beskamatnom zajmu Ukrajini za koju također nije bilo konsenzusa pa se stoga koristio mehanizam pojačane suradnje u kojem sudjeluju 24 države članice.

“Šokiran sam, Ukrajina se brani protiv moćne ruske vojske, Mađari su nekada razumjeli kako je to. Znate, Budimpešta je zapravo dva puta bila napadnuta u 20. stoljeću, jednom je napadač bila Crvena armija. Očekivao bih mnogo veći osjećaj solidarnosti Mađarske kada je riječ o Ukrajini”, naglasio je Radoslaw Sikorski, poljski ministar vanjskih poslova.

Fico Ukrajini zaustavlja opskrbu strujom

Slovački premijer Robert Fico zatražio je od operatera elektroenergetske mreže da u ponedjeljak zaustavi opskrbu Ukrajine električnom energijom ako se protok nafte naftovodom Družba ne nastavi.

“Od danas, ako se ukrajinska strana obrati Slovačkoj sa zahtjevom za pomoć u stabilizaciji ukrajinske energetske mreže, neće dobiti takvu pomoć”, rekao je Robert Fico u izjavi.

Fico je rekao da će mjera biti ukinuta nakon što se nastavi tranzit nafte u Slovačku.

Ukrajinski dronovi pogodili su rusku crpnu stanicu koja opslužuje ključni naftovod Družba za opskrbu istočne Europe moskovskom sirovom naftom, rekao je u ponedjeljak ukrajinski sigurnosni dužnosnik.

Noćni napad izazvao je požar na stanici više od 1200 km od rusko-ukrajinske granice, dodao je dužnosnik ukrajinske sigurnosne službe SBU koji nije dao nikakve detalje o širem utjecaju na naftovod.

Mađarska obustavlja isporuku dizela Ukrajini

Mađarski premijer Viktor Orban najavio je niz protumjera nakon obustave opskrbe naftovodom Družba, poručivši da Budimpešta neće “pasivno promatrati” situaciju koja, kako tvrdi, ugrožava energetsku sigurnost zemlje.

Orban je naveo obustavu isporuka dizelskog goriva iz Mađarske prema Ukrajini, odbijanje bilo kakvog vojnog kredita za Ukrajinu, kao i uskraćivanje podrške novim sankcijama, uz poruku da će 20. paket sankcija biti odbijen.

Rusi pogodili naftovod u Ukrajini

Napad, najnoviji u nizu ukrajinskih napada na ruti, prijeti dodatnim zaoštravanjem napetosti između Ukrajine i njezinih susjeda Mađarske i Slovačke, koje su optužile Kijev da pokušava blokirati protok nafte kroz naftovod do njihovih rafinerija.

Isporuke ruske nafte Mađarskoj i Slovačkoj prekinute su od 27. siječnja, kada je Kijev priopćio kako je u ruskom napadu dronom pogođena oprema naftovoda u zapadnoj Ukrajini.

Unatoč gotovo četverogodišnjem ratu s Rusijom, Ukrajina je nastavila omogućavati tranzit ruske nafte naftovodima preko svojeg teritorija, premda je početkom prošle godine zaustavila tranzit ruskog plina.

Mađarska i Slovačka zaprijetile su obustavom isporuke električne energije Ukrajini ako se protok nafte ne nastavi.

Električna energija iz Mađarske i Slovačke čini oko 70 posto ukrajinskog uvoza i iznimno je važna za zemlju, čija je polovica proizvodnje električne energije uništena ili ozbiljno oštećena ruskim raketnim napadima.

/Desk/

Objava Mađarska i Slovačka blokiraju 90 milijardi eura EU zajma Ukrajini – najavili i blokiranje opskrbe strujom i naftom jer im Ukrajina ne isporučuje naftu nakon što su Rusi pogodili naftovod pojavila se prvi puta na Republika.

Mađarska blokira zajam od 90 milijardi eura Ukrajini zbog oštećenog cjevovoda dok napetosti eskaliraju

Budimpešta optužuje Ukrajinu za sabotažu i poručuje da će blokirati financijsku pomoć Kijevu dok se ne nastavi tranzit ruske nafte. Uoči ključnih izbora, Budimpešta pojačava svoju anti-ukrajinsku retoriku, donosi Euro News.

Mađarska je izjavila da će blokirati hitni zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu, optužujući ratom zahvaćenu zemlju za “ucjenu” zbog oštećenog cjevovoda koji se koristi za tranzit ruske nafte. Ovim potezom eskalira sukob uoči općih izbora u travnju.

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó izjavio je da Kijev, Bruxelles i oporbene snage rade koordinirano kako bi poremetili energetske tokove iz političkih razloga uoči ključnog glasanja, na kojem premijer Viktor Orbán prema anketama zaostaje za dvoznamenkasti broj postotaka.

“Blokiramo zajam EU-a od 90 milijardi eura za Ukrajinu dok se ne nastavi tranzit nafte u Mađarsku putem cjevovoda Družba”, objavio je Szijjártó na društvenim mrežama u petak. “Ukrajina ucjenjuje Mađarsku obustavom tranzita nafte u koordinaciji s Bruxellesom i mađarskom oporbom kako bi stvorila poremećaje u opskrbi u Mađarskoj i podigla cijene goriva prije izbora”, koji su zakazani za 12. travnja.

Ranije su tri diplomata izjavila za Euronews da je mađarski predstavnik iznio prigovore na sastanku veleposlanika EU-a iza zatvorenih vrata u petak.

Budimpešta je, zajedno sa Slovačkom i Češkom, ispregovarala izuzeće na samitu u prosincu, što znači da su te tri zemlje izuzete od financijskog doprinosa zajmu koji se financira zajedničkim dugom uz jamstvo proračuna EU-a. Zakonski akt koji Mađarska blokira podliježe jednoglasnosti jer mijenja proračunska pravila EU-a kako bi se omogućilo zaduživanje za Ukrajinu, koja nije članica EU-a. Druge dvije uredbe, koje ocrtavaju strukturu i uvjete pomoći, odobrene su u petak bez problema jer im je bila potrebna samo kvalificirana većina.

Veleposlanici se namjeravaju vratiti ovom pitanju čim Mađarska povuče svoju rezervu, što je čest slučaj jer Budimpešta pokušava ispregovarati ustupke u zadnji tren. Paket od tri dijela već je odobrio Europski parlament te se čekalo konačno odobrenje država članica. Izuzetno je rijetko da se zakonodavstvo poremeti ovako kasno u procesu, posebno nakon što su se sami čelnici EU-a o tome složili.

Energetski spor u središtu novih napetosti

Napetosti između Mađarske i Ukrajine naglo su porasle dok Orbán pojačava retoriku u predizbornoj kampanji. Premijer, koji se suočava s reizborom, često je prikazivao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao nekoga tko “moli za novac” i sugerirao da će pridruživanje Ukrajine EU-u neizbježno dovesti do većeg rata.

Najnoviji spor, međutim, proizlazi iz oštećenog cjevovoda koji povezuje Mađarsku s Rusijom preko Ukrajine. Cjevovod Družba, koji datira iz sovjetskog doba, oštećen je nakon ruskog napada, što je utjecalo na tranzit. Budimpešta ipak tvrdi da je Ukrajina kriva, optužujući je da ne čini dovoljno na popravku. Ukrajina odbacuje optužbe. Europska komisija sazvala je hitan sastanak za sljedeći tjedan kako bi se pozabavila krizom, iako Bruxelles ne vidi neposredan rizik za mađarske rezerve nafte.

Sama Ukrajina usred je teške zime, s temperaturama ispod nule. Stalni ruski napadi projektilima i dronovima znače da je velik dio njezine energetske infrastrukture uništen i ne može zadovoljiti potrebe civila za grijanjem.

Ovaj potez dolazi dok se EU utrkuje s pružanjem financijske podrške Ukrajini kako bi je održala stabilnom prije proljeća, što je rok koji je postavio predsjednik Zelenski, upozorivši na teške financijske posljedice u protivnom. Istovremeno se priprema novi paket sankcija protiv Moskve kao kazna za invaziju punog opsega koja sljedeći tjedan ulazi u četvrtu godinu. Veleposlanici u petak nisu postigli dogovor o sankcijama.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa boravit će u Kijevu sljedeći tjedan u simboličnom činu podrške Ukrajini povodom obilježavanja ove mračne obljetnice.

Objava Mađarska blokira zajam od 90 milijardi eura Ukrajini zbog oštećenog cjevovoda dok napetosti eskaliraju pojavila se prvi puta na Republika.

Vozači kamiona u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji prekinuli su u četvrtak blokade teretnih terminala na granicama s EU-om nakon što je EK najavila novu viznu strategiju koja će biti fleksibilnija za profesionalne vozače koji moraju putovati širom Europe.

Vozači u tim dvjema zemljama prekinuli su blokade započete u ponedjeljak, ali oni u BiH i Srbiji nastavili su blokirati teretni promet duž svojih dijelova ključnog koridora koji povezuje EU s Turskom i Bliskim istokom.

Prosvjednici su ranije istaknuli da je razlog blokada pravilo Europske unije prema kojem profesionalni vozači mogu boraviti na teritoriju EU samo 90 dana u šest mjeseci. No EU je u četvrtak usvojila svoju prvu viznu strategiju koja pruža viznu fleksibilnost za vrlo mobilne profesije poput vozača kamiona, sportaša ili umjetnika.

“Ovo je posebno relevantno za profesionalne vozače iz Bosne i Hercegovine i regije zapadnog Balkana, ali i za druge poput umjetnika ili sportaša”, objavio je Luigi Soreca, šef Izaslanstva EU-a u BiH na X-u.

Sjevernomakedonski vozači kamiona najavili su u četvrtak navečer da će prekinuti blokade teretnih dijelova graničnih prijelaza s Grčkom i Bugarskom, dok su crnogorski vozači već ukinuli blokadu jadranske luke Bar.

No, predstavnik srbijanskih i bh vozača rekao je da će nastaviti s blokadom.

“Ove (EU) izjave ne ispunjavaju naše zahtjeve niti rješavaju naše probleme”, rekao je Zijad Šarić, organizator prosvjeda.

Na prijelazu Batrovci između Srbije i Hrvatske kolona kamiona duga je više od kilometra i blokira prilaz teretnom terminalu, piše Reuters.

Čelik Srbijanske gospodarske komore Marko Čadež kazao je da je 93 posto izvoza iz četiri zemlje blokirano, što uzrokuje dnevnu štetu od oko 92 milijuna eura. Pogođene su i tvrtke sa sjedištem u EU koje posluju u regiji ili izvoze u nju.

“Za svaku tvrtku… to je oko 10.000 do 50.000 eura kazni dnevno… jer ne opslužuju kupce”, rekao je Čadež za Reuters u Beogradu.

Prema novoj viznoj strategiji EU-a, vozači kamiona iz zemalja Zapadnog Balkana bit će tretirani kao posebna kategorija, što će omogućiti dulje zadržavanje na teritoriju Unije i smanjiti prepreke za protok roba.

Blokada kamiona na graničnim prijelazima izazvana je ograničenjem boravka vozača na 90 dana u razdoblju od šest mjeseci, što stvara ozbiljne poteškoće u međunarodnom prijevozu i ima negativne posljedice na gospodarstva BiH, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto razgovarala je o tome s veleposlanikom EU-a u BiH Luigijem Sorecom koji ju je informirao o novoj viznoj strategiji EK.

Najavio je da će se 3. veljače održati sastanak ministara zemalja Zapadnog Balkana s predstavnicima EK kako bi se pokušao riješiti ovaj prijepor.

“Zajednički interes nam je nesmetan protok roba i očuvanje gospodarske stabilnosti”, izjavila je Krišto.

EK je najavila da će nova strategija olakšati putovanja profesionalnim vozačima, smanjujući administrativne zapreke i omogućujući brži i predvidljiviji protok roba. Očekuje se da će ta mjera imati pozitivne učinke i za druge profesije koje ovise o mobilnosti, kao što su umjetnici i sportaši.

/Desk/

Objava Vozači kamiona iz Sj. Makedonije i Crne Gore obutavili blokade – Iz BiH i Srbije nastavljaju – Iako EK najavljuje olakšice u boravišnim uvjetima, kažu da to ne rješava probleme pojavila se prvi puta na Republika.

Na sastanku Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje (UNO), članovi tog tijela nisu postigli suglasnost o izmjenama pravilnika o unutarnjoj organizaciji pa nisu ispunjeni formalni preduvjeti za uspostavu sustava carinskog nadzora na novom prijelazu na čije se otvaranje čeka godinama.

Ministar financija BiH Srđan Amidžić novinarima je u Banja Luci rekao kako je ponovo presudio glas Zijada Krnjića koji je u Upravni odbor UNO imenovan kao stručnjak u ime Federacije BiH.

“Nažalost ništa dobro. Zijad Krnjić ponovo je oborio ovaj pravilnik i onemogućio funkcionalnost ovog graničnog prijelaza. On smatra da to nije prioritet”, izjavio je Amidžić novinarima uz konstataciju kako je ovaj prijepor još jedan dokaz da je BiH neodrživa država.

Objasnio je kako će prijelaz u četvrtak biti samo “ceremonijalno otvoren”, ali neće biti u funkciji. Rekao je kako bi on najradije i tu ceremoniju otkazao, no nju je zakazala predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto koja je na to pozvala i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. On je dolazak potvrdio.

Dok je Amidžić to govorio novinarima, Krnjić je prošao pored njega izbjegavši susret s njima.

Krnjić je suglasnost za izmjene pravilnika o unutarnjoj organizaciji carine uvjetovao odlukom o izmjeni koeficijenata na temelju kojih se entitetima dijele sredstva što ih na ime PDV-a prikupi UNO.

Tvrdi kako je Federacija BiH nepravednom raspodjelom do sada oštećena za više od 50 milijuna eura, a ministra financija Amidžića optuživao je da namjerno blokira raspravu o tom problemu odnosno izmjenu koeficijenata.

Amidžić i drugi političari iz Republike Srpske uzvratili su protuoptužbama da je FBiH ta koja ucjenama blokira projekt od državnog značaja.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odbacio je te optužbe uz tvrdnju kako Krnjić ne zastupa stajališta entitetske vlade.

“Ne treba prozivati vladu Federacije BiH, to nije stav vlade. To je stav takozvanog eksperta Krnjića, kojega smo zatekli i kojega ne možemo zakonski promijeniti dok mu ne istekne mandat. On zapravo zastupa politiku (oporbene) Stranke demokratske akcije (SDA), a politika SDA je što “gore to bolje” ovoj zemlji. Oni bi, vjerojatno, zatvorili BiH da ni preko postojećih graničnih prijelaza ne možemo izaći”, komentirao je Nikšić cijeli slučaj.

Novi prijelaz kod Gradiške na hrvatskoj je strani moderniziranom prometnicom povezan s autocestom Zagreb-Lipovac, a tim će se pravcem ubuduće u BiH prelaziti preko novog mosta na Savi izgrađenog još prije tri godine.

Vozila će putovanje prema unutrašnjosti BiH moći nastaviti autocestom koja je prije potpuno izgrađena prema Banjoj Luci odnosno Doboju.

Time će se ujedno znatno rasteretiti prekogranični promet jer će u funkciji ostati i postojeći i po pravilu iznimno opterećeni prijelaz koji prolazi kroz samo središte Bosanske Gradiške.

Kada bude pušten u promet prijelaz kod Gradiške, funkcionirat će u privremenom režimu jer Hrvatska i BiH tek moraju dogovoriti izmjene postojećeg ugovora o graničnim prijelazima kojima će se točno utvrditi što se preko njega može prevoziti.

Najavljena je i prekategorizacija još nekih prijelaza kako bi se oni otvorili za robni promet.

/Desk/

Objava “Tko izađe zadnji, neka ugasi svjetlo” – Zbog političkih prepucavanja u blokadi granični prijelaz između BiH i Hrvatske pojavila se prvi puta na Republika.

Blokada je počela nakon što je propalo glasanje u Senatu o planu financiranja savezne vlade, s 55 glasova za i 45 protiv. To znači da će američke vladine agencije morati prekinuti sve osim bitnih aktivnosti poput provođenja zakona počevši od srijede, što bi potencijalno moglo poremetiti sve – od zračnog prometa do mjesečnog izvješća o zaposlenosti, piše Reuters. Bilo je potrebno 60 glasova “za”.

Republikanci i demokrati nisu pokazali nikakve znakove da mogu premostiti svoje podjele do roka u ponoć. Svaki sporazum morao bi odobriti i Zastupnički dom pod kontrolom republikanaca, koji nije u zasjedanju.

Američki proračunski zastoji postali su rutinski jer je nacionalna politika postala disfunkcionalnija. Ovoga puta, demokrati su inzistirali da svaki zakon o potrošnji sadrži dodatne subvencije za zdravstvo, dok republikanci smatraju da se ta dva pitanja trebaju rješavati odvojeno.

Trump je samo dolio ulje na vatru. Uoči glasanja u utorak, zaprijetio je otkazivanjem programa koje podržavaju demokrati i otpuštanjem više saveznih službenika.

• Otpustit ćemo mnogo ljudi, rekao je Trump novinarima. Bit će to demokrati, dodao je.

Američko ministarstvo prometa priopćilo je u utorak da će više od 11.000 zaposlenika Federalne uprave za zrakoplovstvo, što je otprilike četvrtina osoblja, biti suspendirano ili otpušteno ako se obustavi državno financiranje.

Američke zrakoplovne tvrtke upozorile su da bi djelomična blokada savezne vlade u ponoć po lokalnom vremenu moglo opteretiti američko zrakoplovstvo i usporiti letove zato što bi kontrolori leta i sigurnosni službenici bili prisiljeni raditi bez plaće, a i druge funkcije bi bile obustavljene.

S ciljem očuvanja sigurnosti neba, više od 13.000 trenutnih kontrolora leta morat će nastaviti raditi, ali neće biti plaćeni dok se ne okonča blokada, priopćila je FAA.

Najdulja blokada vlade u povijesti SAD-a dogodila se tijekom prvog Trumpovog mandata, zbog čega su mnoge savezne operacije uglavnom zaustavljene na više od pet tjedana.

(izvor: Hina)

Objava Američka savezna vlada je blokirana, nije postignut dogovor o proračunu pojavila se prvi puta na Republika.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto izrazio je zadovoljstvo postignutim dogovorom s prevoznicima koji su prethodnih dana blokirali promet i granične prijelaze u BiH. Poručio je kako se mora uraditi sve kako bi se olakšao rad bh poduzećima na europskom tržištu.

“Ako je ova situacija nešto pokazala, onda je to da su se neki napokon probudili, a mnogi su tek sada shvatili ozbiljnost problema”, kazao je Forto na konferenciji za medije, izvješćuje FENA.

Podsjetio je kako Ministarstvo komunikacija i prometa BiH već duže vrijeme kontinuirano radi na rješavanju ključnih pitanja u sektoru, te da više nije dovoljno samo dati politička obećanja već će pratiti tko će ih ispuniti.

Što su Košarac i Amidžić obećali prijevoznicima

Pozvao je svoje kolege, ministre, Stašu Košarca i Srđana Amidžića da jasno i javno priopće što su obećali prijevoznicima, jer, kako je naveo, “dobar dio zahtjeva prijevoznika ulazi upravo u njihove nadležnosti”.

O boravku bh. vozača i poslovanju bh. transportnih tvrtki u schengenskom prostoru, ministar Forto je, kako kaže, razgovarao na nedavnom sastanku s predstavnicima Europske komisije u BiH i veleposlanicima.

Također, podsjetio je da je u svibnju ove godine, na regionalnom summitu u Beogradu, sa svim ministrima prometa iz regije potpisana zajednička izjava da se pitanje vozača mora rješavati regionalno u Bruxellesu.

“Bosna i Hercegovina je danas lider tog procesa i taj status ćemo zadržati”, ustvrdio je Forto.

Javne konsultacije će trajati 14 dana

Najavio je izmjene pravilnika o licenciranju i registraciji, a to su konkretni koraci koji su izravno u nadležnosti ministarstva na čijem je čelu Forto.

“Sutra otvaramo javne konsultacije koje će trajati 14 dana. Pozivam sve prijevoznike i zainteresirane strane na sudjelovanje. Nakon toga, hitno ćemo implementirati potrebne izmjene”, najavio je Forto.

Jedan od glavnih okidača, dodao je, za ovakvu reakciju prijevoznika je uvođenje EES sustava (Electronic Entry System) u EU, digitalni alati koji prate sve ulaske i izlaske iz schengenskog prostora na koji će se morati brzo prilagoditi.

“Naš zadatak je učiniti sve da taj proces bude što manje bolan za naše prijevoznike i tvrtke. Isto vrijedi i za građane, koji će se, vjerujem, brže prilagoditi digitalnim promjenama”, rekao je.

Brojni propisi i nameti koje pogađaju prijevoznike dolazi iz entitetskih nadležnosti

Također je ustvrdio da veliki broj propisa i nameta koje pogađaju prijevoznike dolazi iz entitetskih nadležnosti.

“Zato i entitetske vlade, posebno Vlada Republike Srpske, moraju preuzeti svoj dio odgovornosti. Do sada to nisu radili na zadovoljavajući način”, rekao je.

Na pitanje novinara ruše li blokade prijevoznika ugled BiH, Forto je rekao

“Naprotiv”, kazao je, “u mnogim državama EU, Irskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, takve blokade su redovito sredstvo kojim određena skupina traži svoja prava”.

“To je dokaz da smo demokratsko društvo i potrebno je da politika odgovori na ovo. Ali da se ne zavaravamo – ovo se može ponoviti. I zato svi, na svim razinama, entitetskim, državnim i lokalnim, moraju preuzeti odgovornost. Ne možemo dopustiti da nas problemi sustignu, a da smo mi nespremni”, rekao je Forto.

Poruka SNSD-u i ostalima koji koriste krizu: EU pruža podršku BiH

Forto je imao poruku i za one koji koriste ovu situaciju za političke obračune. “Prije svega SNSD-u, koji su pokušali ovu krizu pretvoriti u antieuropsku priču, a poruka je kako EU pruža podršku BiH. Europska unija ne radi protiv Bosne i Hercegovine. Naprotiv, brojni podaci i iskustva pokazuju da nas EU tretira fer. Naš cilj mora biti jasan – olakšati tvtkama poslovanje u EU, i osigurati da BiH postane dio tog tržišta i dio najuspješnijeg mirovnog projekta u povijesti”, poručio je ministar Forto.

/Desk/

Objava Postignut dogovor s prijevoznicima pojavila se prvi puta na Republika.

Ograničeni boravak prijevoznika iz Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, koji prema važećim pravilima iznosi 90 dana unutar svakih 180 dana, postao je najveća zapreka za sektor međunarodnog transporta. Prekoračenje tog roka često rezultira vraćanjem s granice, novčanim kaznama, pa čak i uhićenjem i deportacijom vozača.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH) pokušava pronaći rješenja. Jedna od ključnih inicijativa upućenih Europskoj komisiji predviđa da se umjesto dana uvede brojčano ograničenje u satima – konkretno, 2.160 sati boravka u EU.

„Problem tog izračuna je da vozač, samo što pređe granicu dan prije ili minutu poslije, potroši čitavih 24 sata. Samo jednim tehničkim provedbenim aktom mi bismo uštedjeli 10 dana, što bi bilo od iznimne koristi za vozače iz BiH“, izjavio je Vjekoslav Vuković, dopredsjednik VTKBiH.

Prema njegovim riječima, iz Europske komisije je već stigao odgovor da je ovaj model „tehnički moguć“, ali se još uvijek čeka kada i hoće li biti primijenjen u praksi.

U međuvremenu, frustracija u sektoru raste. Najavljena je simbolična blokada prometa 16. lipnja – akcija koja bi mogla paralizirati lance opskrbe širom zemlje, javlja BHRT.

Objava BH vozači u blokadi prijevoza zbog pravila o ograničenom boravku u EU – Mnogi vraćeni s granice, novčane kazne visoke, neki vozači se čak uhićuju i deportiraju pojavila se prvi puta na Republika.