Objekti izgrađeni bez dozvola, sve bliže riječnim koritima, sužavaju prirodni tok rijeka, a posljedice su, po tko zna koji put, osjetili građani.

Poplave kakve ne pamte

Korita rijeka Bune i Bunice u Blagaju godinama se sustavno sužavaju. Objekti izgrađeni tik uz rijeku, uglavnom luksuzne vile s bazenima, često bez potrebnih dozvola, mijenjali su prirodni tok vode i smanjivali prostor presudan u razdobljima visokog vodostaja. Umjesto izlijevanja na prirodne poplavne površine, voda danas nailazi na betonske zapreke.

Nakon poplava kakve mještani ne pamte, upozorenja na dugogodišnji problem postala su glasnija.

“Ja sam ovdje deset godina i nisam potrošio ni kilogram betona. Ne možeš uništavati prirodu, a onda nešto tražiti od nje. Nema šanse”, kaže Omer Bjelić iz Malog Polja kod Blagaja.

Neplanska urbanizacija i toleriranje bespravne gradnje na naplatu dolaze upravo tijekom poplava. Posljedice je osjetila i Maja Popovac, kojoj je, kao i mnogima drugima, vrt završio pod vodom.

Puno betona

“Možda je i korona tome pridonijela, svi smo željeli biti u prirodi pa su ljudi kupovali zemljište u blizini i planirali gradnju. Većina tog zemljišta nije građevinsko, a često ni poljoprivredno, nego zelena površina. Puno betona, a malo meandara u koje bi se rijeka prirodno izlijevala, dovodi do ovakvih problema”, pojašnjava arhitektica Maja Popovac.

Gradnja se godinama odvijala bez prilagodbe regulacijskih planova, dok su reakcije gradskih službi i nadležnih županijskih institucija, odgovornih za upravljanje vodnim dobrima, izostajale. Na problem je upozoravao i mostarski vijećnik Jasmin Pandur, koji je prije pet godina s grupom aktivista inicirao snimanje terena.

“Ideja je bila da se nakon toga zaustavi nelegalna gradnja i uzurpacija zemljišta. No, zbog nerada Vijeća u određenom razdoblju, uzurpacija je postala standard. Insistiramo da se sve riješi u zakonskim okvirima, kroz suradnju nadležnih odjela i omogućavanje građanima da legaliziraju stanje ondje gdje je to moguće”, rekao je Pandur.

Sustav zakazuje

Zakon o vodama Federacije BiH jasno štiti riječne tokove, korita i poplavne zone. U zaštitnim pojasevima gradnja je zabranjena ili strogo regulirana. Problem, ističu u Ministarstvu sigurnosti BiH, dodatno leži u složenom sustavu nadležnosti koje se preklapaju između države, entiteta, županija, općina i gradova.

“Sustav zakazuje kod onih koji izdaju urbanističke i građevinske dozvole, ali i kod svih nas koji djelujemo unutar tog sustava”, upozorava Samira Hunček iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Bespravna gradnja uz samu obalu rijeka, ali i u zonama predviđenima kao zaštitni pojasevi, dovela je do toga da Buna i Bunica tijekom obilnih kiša nemaju prostora za prihvat viška vode. Posljedice su poplavljeni objekti, oštećena infrastruktura i velika materijalna šteta, često upravo onima koji su gradili najbliže vodi.

“Poznato je da su pojedini politički i gospodarski moćnici mijenjali tokove rijeka za vlastite potrebe, bez ikakvih posljedica. Kada takvi primjeri prolaze nekažnjeno, logično je da ih drugi slijede. Situacija u Bosni i Hercegovini je alarmantna, a odgovornost snosimo svi jer to dopuštamo”, smatra aktivist Adi Selman.

Kada se zakoni zanemaruju, rijeka se ne prilagođava. Poplave tada postaju podsjetnik da priroda uvijek uzme natrag ono što joj je oduzeto, zaključuje se u tekstu N1. 

/Desk/

Objava Poplave u Blagaju: Toleriranje bespravne izgradnje došlo na naplatu – Ne možeš uništavati prirodu, a onda nešto tražiti od nje pojavila se prvi puta na Republika.

“Naša otvorena ruka na stećcima govori puno o nama, za one koji znaju čitati znakove na putu. Mi svima želimo mir, ali je ona ujedno i upozorenje da se granica pristojnosti ne prelazi”, rekao je reis Kavazović.

Podsjetio je kako su prethodnih dana “u Mostaru otvoreni važni vakufski objekti, objekti graditeljskog naslijeđa Bošnjaka”, te ponovno upozorio da “nasilje i uzurpacija, koji se vrše na Lakišića haremu u Mostaru, moraju prestati”.

“Želim to kazati ovdje, pred svima. To je crvena linija za svakog muslimana. Izgradnja centra Mevlana je naša pružena ruka ka pomirenju i izmirenju”, kazao je reisul-ulema.

“Braneći vakufske lokalitete u sred Mostara, branimo čast i dostojanstvo svih Bošnjaka u svim dijelovima BiH”

”Vas je danas ovdje doveo zov vjere, zov ovoga našeg podneblja i zov Bošnjaka u Hercegovini koji se suočavaju s ozbiljnim i velikim izazovima. Vi ste došli da i o tome čujete. Došli ste da kažete da smo mi jedno tijelo, da smo jedna zajednica, onako kako nas naša vjera uči”, naglasio je mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović tijekom središnjeg programa 50. jubilarne manifestacije “Dani mevluda i zikra” ispred Blagajske tekije na Vrelu Bune.

Muftija Dedović rekao je kako je “mevlud u Blagaju naslonjen na tradiciju starih Bošnjana”.

”Kroz povijest naš narod je nazivan imenom dobih Bošnjana, zato što su to bili ljudi koje je oplemenila vjera i ljubav. Oni nikada drugom nisu željeli zla. Bili su svjesni da je Bog tvorac i izvor života. Nažalost, ni tada neke politike i neki ljudi nisu bili zadovoljni što je Bosna takva, pa su silom nastojali progoniti ih i tjerati u nešto što nije njihov identitet”, rekao je muftija.Hegemonijska politika

Dodao je da je bosanski narod dobar narod i da u Bosni žive dobri ljudi koji pripadaju ovoj zemlji.

Naglasio je kako Bošnjaci Hercegovine danas ”stoje čvrsto i stameno”. Izrazio je nadu da će Bošnjaci ”u drugim krajevima BiH na pravilan način razumjeti okolnosti i procesi koji se odvijaju u Mostaru i Hercegovini”.

”Nadam se da ćete razumjeti nas ovdje, da ste svjesni toga da smo odlučni da ne pokleknemo, da se ne mirimo s time da nam netko određuje mjeru naše slobode i mjeru naših prava. Braneći vakufske lokalitete u sred Mostara, branimo čast i dostojanstvo svih Bošnjaka u svim dijelovima BiH. Ovdje je na sceni ružna hegemonijska politika koja se služi sredstvima političke moći i pravnim nasiljem kako bi Mostar pregradila i ogradila. Mi ovdašnji, muslimani i Bošnjaci, dali smo sve što se moglo dati za slobodni, jedinstveni, zajednički Mostar u kojem će biti slobodno i komotno svima”, rekao je muftija Dedović.

Dodao je kako su Bošnjaci ”i dobar, i čestit, i dobronamjeran narod, otvoren za suživot, spreman graditi zajedničku domovinu kao mjesto zajedničkog i dobrog življenja u kojem ima prostora za sve, ali da su izričito protiv rigidnih politika koje dijele, razdvajaju, i Mostar i Bosnu i Hercegovinu”.

/Desk/

Objava Poruka reisa Kavazovića iz Blagaja: “Nasilje i uzurpacija na Lakišića haremu moraju prestati – crvena linija za svakog muslimana – Izgradnja Mevlane pružena ruka pomirenju” pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, kako piše Klix.ba, godišnjica smrti posljednje bosanske kraljice obilježena je na tvrđavi Hercega Stjepana Kosače u Blagaju, uz polaganje cvijeća, paljenje svijeća i uz kulturno-umjetnički sadržaj te iznošenje pojedinih podataka o njenom životu i djelu. Tom prilikom je između ostalog kazano kako je ideja bila da se zaštiti važnost i uloga kraljice Katarine u BiH i za Hrvate u BiH, ali i da se zaštiti sama tvrđava, koja je jednim djelom prepuštena zaboravu.

Istaknuto je kako je to prvi put da je održan komemorativni skup za Katarinu Kosaču u njenom rodnom mjestu, te da je cilj da taj događaj postane tradicija.

Ovaj događaj oštro je osudila Koordinacija NVO Blagaj te saopćenjem za javnost koje potpisuju Sead Salčin, Arif Fazlić i Avdo Idriz poručila da se radi o provokaciji građana Mostara i da takve skupove stanovnici Blagaja nikada neće prihvatiti.

“Planirani sadržaj manifestacije s jednonacionalnom ikonografijom, izmišljenim obilježjima Mostara i obilježjima paratvorevine Herceg-Bosne na lokalitetu Starog grada Blagaja je bio politički skup s folklornim sadržajima i iskrivljenim historijskim činjenicama, koji je imao za cilj provokaciju građana Mostara”, ističu iz Koordinacije NVO Blagaj.

Naglašavaju da je herceg Stjepan Kosača bio veliki bosanski feudalac i mudar upravitelj, koji je u svoje vrijeme spajao istočne i zapadne kulture. Ističu da je njegov sin Ahmet-paša Hercegović bio veliki osmanski vezir, a kćer Katarina Kosača-Kotromanić supruga bosanskog kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, na koju su građani Blagaja posebno ponosni.

“Iz navedenih razloga, kao i neprihvatanja istinitih i historijskih činjenica iz prošlosti i presuda Međunarodnog suda u Hagu po pitanju Herceg-Bosne, sadržaji koje imaju nisu dobrodošli na Starom gradu Blagaju”, navode iz Koordinacije NVO Blagaj.

Poručuju da stanovništvo Blagaja nikad neće prihvatit održavanje ovakvih skupova, “jer je poruka koju oni šalju u Blagaju neprihvatljiva”.

“Blagaj je od svog postanka svjetski poznata turistička destinacija i svaki dolazak u tom pogledu je prihvaćen i moguć, ali bez izmišljenog grba Mostara s križem iz 1452. godine i obilježja paratvorevine Herceg-Bosne”, poruka je Koordinacije NVO Blagaj, prenosi Klix.

Prvi put komemoracija za kraljicu Katarinu

Tijekom komemoracije, predsjednik mostarskog odbora Mladeži HDZ-a BiH i vijećnik u Gradskom vijeću Grada Mostara Goran Bošnjak, naglasio je kako je ovo prvi put da se na ovom mjestu obilježava komemoracija za Katarinu Kosaču.

„Ideja je bila zaštititi važnost i ulogu kraljice Katarine u Bosni i Hercegovini i za Hrvate u BiH, ali i zaštititi i samu tvrđavu koja je jednim dijelom prepuštena zaboravu. Cilj nam je da ovo postane tradicija i da se i narednih godina obilježava na istom mjestu. Također, nakon polaganja vijenca i paljenja svijeća održana je i misa u crkvi Presvetog Trojstva u Blagaju“’, kazao je Bošnjak.

Ovaj događaj, samo po sebi diskutabilan jer ga je organizirala i jedna politička stranka, a održan je po prvi put i u vrijeme značajnih nacionalnih tenzija i jedne od najvećih kriza u BiH od Daytonskog sporazuma, bio je i povod mnogih reakcija os strane Bošnjaka kako je “posrijedi manipulacija da je kraljica Katarina – hrvatska hraljica”, i to unatoč povijesnim činjenicama o njenom životu i sudbini kao i njenoj borbi protiv osmanlijskih osvajanja Bosne.

Povijesne činjenice – kraljica Katarina izbjegla u Vatikan pred Osmanlijama koji su joj i djecu oteli

Međutim, za podsjetiti je na povijesnu činjenicu da se posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić (proglašena je blaženicom, a bila je i članica franjevačkog svjetovnog reda), nakon osmanskog osvajanja Bosne godine 1463. privremeno se sklanja u ljetnikovac “Kozov Grad” iznad Fojnice. Poslije suprugove smrti živjela je povučeno sa svojom djecom Katarinom i Sigismundom u Kozog iz kojeg je, po legendi, vodila obranu zemlje od Osmanlija.

Kad se osmanskim osvajanjima nije moglo odoljeti ni na Kupresu, kraljica se preko Konjica zajedno s kraljevskom pratnjom povukla do Stona a zatim do Dubrovnika. Za njen je odlazak vezana legenda o nastanku imena grada Zenice.

U Dubrovniku je pohranila mač svojeg pokojnog muža bosanskog kraljevskog roda Kotromanića, Stjepana Tomaša Kotromanića. Taj mač je pohranila “pod zavjetom, da se on dadne njezinu sinu Šimunu, kad se oslobodi osmanskog ropstva”, kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje.

I Dubrovnik je bio pod osmanskom prijetnjom. On je jakom diplomatskom aktivnošću i dobrim diplomatskim vezama sa zapadnim zemljama te velikom otkupninom uspio očuvati svoju neovisnost i slobodu, a kraljica Katarina je morala otići iz Dubrovnika i došla je u Rim, gdje je sve do svoje smrti “radila na oslobađanju svoje zemlje i obrani svoje vjere”.

Njezina djeca Žigmunda i Katarinu su prema sultanovoj naredbi, poslani u Carigrad na njegov dvor. Princeza Katarina je umrla prirodnim putem i pokopana je po islamskom obredu u Skoplju, gdje joj se i danas nalazi turbe koje je podigao utemeljitelj Sarajeva Isa-beg Isaković (jedna od rijetkih žena u čiju je čast sagrađena ovakva vrsta mauzoleja). U osmanskim izvorima princeza Katarina se spominje kao Tahiri Hanuma. Šimun je na sultanovom dvoru ostvario važnu vojnu karijeru u Osmanskom Carstvu. U povijesti je ostao zabilježen kao Ishak-beg Kraljević od Karasija. Prihvatio je Islam.

Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić preminula je 25. listopada 1478. godine u Rimu. Njezino tijelo je položeno na počasno mjesto u bazilici Santa Maria in Aracoeli u Rimu, a njezine plemenite ljudske i vjerske vrline su joj posebice priznate, kad je proglašena blaženom. U svojoj oporuci je napisala da svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu ostavlja svojoj djeci u nasljedstvo, pod uvjetom da se vrate katoličkoj vjeri. Ako se ne vrate na katoličku vjeru, tad je svoje zemlje ostavila u nasljedstvo Svetoj Stolici, Vatikanu, “koji može njom upravljati po svojoj mudrosti”.

/Republikainfo.com/

Objava POLITIZACIJA, MANIPULACIJA I NACIONALNE TENZIJE Jedni se kraljice Katarine ‘sjetili’ tek ove godine, drugi bez isprike za njenu tužnu sudbinu pojavila se prvi puta na Republika.

Villa Don u Blagaju prve goste primila je 7. srpnja ove godine. Kuća od 150 kvadrata, sa četiri spavaće sobe, trenutno je zbog popunjenosti nedostupna za rezervaciju. U ovom periodu cijena zakupa za jednu noć iznosi oko 500 KM.

Villa Don, međutim, nije zavedena u registrima u kojima bi to po zakonu morala biti. Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti objekti se kategorizuju i zavode ili u registar federalnih ili županijskih institucija. Ali Ville Don u Blagaju nema ni u jednom – u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma za Žurnal su potvrdili da objekta nema u njihovom registru ugostiteljskih objekata te da nije kategoriziran od strane ovog ministarstva.

Nije kategoriziran ni u Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ, niti je uopće podnesen zahtjev za kategorizaciju:

– Objekt koji je predmet Vašeg interesa – Villa Don Blagaj – ne nalazi se u Registru. Također, uvidom u Upisnik prvostupanskih predmeta i akata, utvrdili smo da za isti nikad nije niti podnesen zahtjev za utvrđivanje minimalnih uvjeta i kategoriju smještajnog objekta, a u Inspektoratu ovog ministarstva nije ni zaprimljen zahtjev za inspekcijski nadzor – navodi se u odgovoru Ministarstva.

To znači da Villa Don nije mogla od nadležnih institucija dobiti ni oznaku o kategorizaciji s jasno istaknutim nazivom poduzeća. Radi se o kršenju Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a kazne za ovakav i slične prekršaje propisane ovim zakonom iznose od jedne do 15 tisuća KM.

Ne bi se ovaj slučaj pretjerano razlikovao ni bio neko iznenađenje u gomili sličnih da vlasnik Ville Don nije prvi čovjek Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović, čiji inspektori svakodnevno na terenu izriču kazne za prekršaje kakve čini i njihov direktor. Potrebne dozvole za izgradnju izdane su krajem prošle godine.

Neposjedovanje zakonom propisane oznake, izdavanje i zarada na objektu koji nije kategoriziran po zakonu, nisu jedine nezakonitosti.

Prije toga ipak treba skrenuti pažnju na jednu zanimljivu činjenicu.
Krajem srpnja i početkom kolovoza ove godine inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove proveli su deset dana u Hercegovini. U priopćenju FUZIP-a navedeno je da su kontrolirali turističke destinacije u Hercegovini. Izdali su 117 prekršajnih naloga i propisali kazne u visini od skoro 200 tisuća KM.

Novinari Žurnala pitali su gdje su inspektori vršili nadzor, u kojim gradovima, općinama i mjestima. Bili su u Neumu, Mostaru, Konjicu i Jablanici.

Slučajno ili ne, Blagaj su zaobišli. A da su stigli do Blagaja i Ville Don inspektori bi direktora morali kazniti i za to što je cijenu boravka u jednom periodu izdavanja odredio u eurima.

Zakoni koji reguliraju ovu oblast (o trgovini, zaštiti potrošača…) propisuju obvezu isticanja cijena u konvertibilnim markama. Kazna za nepoštivanje: od 1.500 do 3.000 KM.

Priču u cijelosti pročitajte OVDJE.

/Republikainfo.com/

Objava Noć od 500 KM: Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove nelegalno iznajmljuje vilu u Blagaju pojavila se prvi puta na Republika.