Ministarstvo obrane u subotu je potvrdilo da će se nekoliko desetaka njemačkih vojnika pridružiti poljskoj operaciji “Istočni štit”, a misija bi trebala trajati do kraja 2027. godine. Glasnogovornik ministarstva pojasnio je da će glavni zadatak njemačkih trupa u sjevernoj i istočnoj Poljskoj biti izgradnja položaja, kopanje rovova, postavljanje bodljikave žice i protutenkovskih prepreka.

Operacija je pokrenuta još u svibnju 2024. godine s ciljem jačanja obrane od mogućeg napada na Poljsku. Za ovo raspoređivanje nije potrebno odobrenje parlamenta jer se prema njemačkom zakonu ne smatra oružanom inozemnom misijom.

Merz upozorava: Putin se neće zaustaviti ako Ukrajina padne

Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je da će ruski predsjednik Vladimir Putin nastaviti svoj napredak ako Ukrajina bude poražena. Govoreći na stranačkoj konferenciji bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) u Münchenu, Merz je ustvrdio da se rat vodi oko prekrajanja europskih granica i obnove bivše sovjetske sfere utjecaja.

Rekao je da taj smjer predstavlja ozbiljnu vojnu prijetnju zemljama koje su nekada bile dio tog carstva, uključujući Estoniju, Latviju i Litvu, kao i drugim bivšim državama Varšavskog pakta. Također je upozorio Europu da se pripremi za trajnu promjenu u odnosima sa Sjedinjenim Državama.

“Desetljeća Pax Americana uglavnom su završena za nas u Europi, kao i za nas u Njemačkoj. Više ne postoji onako kako smo je poznavali. I nostalgija to neće promijeniti”, rekao je.

Merz je svoju procjenu da Europa “više nije u miru” s Rusijom usporedio sa situacijom iz 1938. godine, kada su Velika Britanija i Francuska tolerirale njemačku agresiju nadajući se da će se Hitler zaustaviti. Njegova upozorenja idu dalje od onih bivše kancelarke Angele Merkel, koja je 2017. upozorila da se Trumpova Amerika okreće od Europe.

/Desk/

Objava ‘Istočni štit’ – Njemačka šalje vojnike u Poljsku na granicu s Rusijom i Bjelorusijom – Merz usporedio rusku agresiju s njemačkom u vrijeme Hitlera pojavila se prvi puta na Republika.

Državni mediji prenijeli su izjavu bjeloruskog načelnika Glavnog stožera da je dio vježbi i ruski hipersonični projektil Orešnik, koji je testiran prošle godine u ratu s Ukrajinom.

Rusija i Bjelorusija završavaju svoje petodnevne vojne vježbe Zapad kojima je kako tvrde namjera testirati vlastite borbene spremnosti, iako su vježbe uznemirile neke susjedne zemlje.

Odjeven u vojnu uniformu, ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s visokim vojnim dužnosnicima u utorak u ruskoj regiji Nižni Novgorod, gdje su se održale neke od vježbi.

“Oko 100 tisuća vojnika sudjelovalo je u vježbama, s približno 10.000 komada vojne opreme”, rekao je Putin za državnu televiziju.

Namjera vježbi bila je osigurati “bezuvjetnu zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Savezne države”, rekao je Putin, misleći pritom na savez Rusije i Bjelorusije.

Vojne vježbe, za koje zapadni analitičari tvrde da im je cilj zastrašivanje Europe, održale su se samo nekoliko dana nakon što su poljske i NATO snage rekle da su srušile ruske dronove koji su ušli u poljski zračni prostor.

Bjelorusija, bliska saveznica Rusija koja graniči s Ukrajinom i Rusijom, kao i NATO članicama Poljskom, Litvom i Latvijom, domaćin je ruskog taktičkog nuklearnog oružja nad kojim Moskva zadržava kontrolu.

Bjeloruska novinska agencija Belta prenijela je Lukašenkove riječi da je jedino prirodno da je rusko taktičko nuklearno oružje dio vježbi Zapad.

“Vježbamo svugdje. Zapad to zna također, mi to ne skrivamo. Od ispaljivanja malog konvencionalnog oružja, do nuklearnih bojevih glava. Ponovno, moramo imati pravo na to. U suprotnom, zašto bi se nalazili na bjeloruskom teritoriju”, zapitao se Aleksandar Lukašenko.

“Apsolutno ne planiramo prijetiti nikome s ovim”, dodao je.

Bjelorusko ministarstvo obrane potvrdilo je u priopćenju da je korištenje taktičkog nuklearnog oružja vježbano uz ispaljivanje ruskog balističkog projektila Orešnik srednjeg dometa kojeg je Moskva ispalila na Ukrajinu prvi put 21. studenog prošle godine.

Putin je prošle godine rekao da bi Rusija mogla upotrijebiti Orešnika, za kojeg kaže da ga je nemoguće presresti, s teritorija Bjelorusije u drugoj polovici 2025. godine.

Lukašenko, koji održava redovite razgovore s Putinom, dopustio je Moskvi da koristi teritorij Bjelorusije za ulazak u Ukrajinu u veljači 2022. godine, no nije u rat poslao svoju vojsku.

Američki predsjednik Donald Trump započeo je njegovanje bližih odnosa s Lukašenkom, kojeg je Zapad odavno izopćio, te je ublažio neke sankcije Bjelorusiji prošli tjedan u zamjenu za puštanje 52 zatvorenika, među kojima su bili i politički oponenti.

Američki vojni dužnosnici promatrali su jedan dio vježbi Zapad u Bjelorusiji u ponedjeljak.

Što su još vježbe Zapad uključivale?

Rusko ministarstvo obrane reklo je u utorak da su ruski strateški bombarderi Tu-160 sa sposobnošću nošenja nuklearnog oružja vježbali lansiranje krstarećih projektila iznad Barentsovog mora sjeverno od nordijskih zemalja.

Bombarderi su letjeli iznad neutralnih voda Barentsovog mora oko četiri sata, praćeni borbenim zrakoplovima MiG-31, rečeno je.

Odvojeno, rečeno je da su marinci ruske Sjeverne flote uvježbavali odbijanje amfibijskog desanta neprijateljskih snaga na poluotoku u ruskoj regiji Murmansk.

Na videu su se mogli vidjeti vojnici, popraćeni helikopterima i borbenim zrakoplovima, kako koriste oklopna vozila, dronove, bacače raketa i automatsko oružje, odbijajući imaginarnog neprijatelja.

Brodovi iz ruske Baltičke flote, popraćeni borbenim zrakoplovima, ispaljivali su krstareće projektile na neprijateljske brodove, a isto su činili i kopneni mobilni lanseri raketa.

U ruskoj enklavi Kalinjingrad, vojska je vježbala korištenje sustava Torn-MDM za radioelektronsko izviđanje kako bi detektirali lokaciju neprijateljskih snaga i njihove koordinate poslali dronu i artiljerijskim jedinicama, prenosi HRT/HINA.

/Desk/

Objava Rusija i Bjelorusija vježbaju lansiranje nuklearnog oružja, ali da “nikome ne prijete” pojavila se prvi puta na Republika.

“Prije nekoliko trenutaka, Vladina sigurnosna služba neutralizirala je dron koji je djelovao iznad vladine zgrade (ulica Parkowa) i Belwedera”, napisao je Tusk, kako prenosi poljska televizija TVP.

Palača Belweder jedna je od službenih rezidencija poljskog predsjednika.

Privedena su dva bjeloruska državljanina, a policija istražuje okolnosti incidenta, dodao je Tusk.

Ulica Parkowa u poljskoj prijestolnici, lokacija incidenta i od prošle srijede, nalazi se u četvrti u kojoj se nalaze vladine zgrade, strana veleposlanstva i Palača Belweder.

Područje je određeno kao zona zabrane leta dronova izuzev ako operateri ne dobiju dozvolu, a kršenje zone zabrane leta kažnjava se do pet godina zatvora, prema službenoj internetskoj stranici Gradske vijećnice Varšave.

Do incidenta je došlo u trenutku kada je Poljska u pripravnosti nakon što je najmanje 19 ruskih dronova upalo u poljski zračni prostor prošle srijede.

Borbeni zrakoplovi NATO saveza potom su prvi put tijekom sukoba u Ukrajini oborili ruske ciljeve i potaknuli nove strahove u regiji koja je na rubu otkako je Moskva pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Tusk je tada upozorio da je taj incident “najbliže što smo bili otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata”.

Britanski ratni zrakoplovi u obrani Poljske

Britanski ratni zrakoplovi sudjelovat će u obrambenim misijama iznad Poljske u cilju odvraćanja zračnih prijetnji iz Rusije u sklopu NATO-ove misije “Istočni stražar”, objavila je u ponedjeljak britanska vlada.

Odluka je objavljena nakon upada ruskih dronova u poljski zračni prostor prošli tjedan.

Zrakoplovi Typhoon pridružit će se savezničkim snagama iz Danske, Francuske i Njemačke kako bi ojačali obranu istočnog krila NATO-a, priopćila je vlada, dodajući da bi zrakoplovi trebali letjeti u misijama iznad Poljske u danima koji dolaze.

“Neodgovorno ponašanje Rusije izravna je prijetnja europskoj sigurnosti i kršenje međunarodnog prava, zbog čega će Ujedinjeno Kraljevstvo podržati napore NATO-a da ojača istočni bok kroz operaciju Istočni stražar”, rekao je britanski premijer Keir Starmer, prema Guardianu.

NATO je odlučio povećati svoju prisutnost na istočnom boku saveza nakon što su ruski dronovi prošli tjedan ušli u poljski zračni prostor, što je izazvalo snažan odgovor poljskih i savezničkih snaga.

Starmer je incident nazvao “izuzetno nepromišljenim” potezom Rusije koji pokazuje da predsjednik Vladimir Putin nije zainteresiran za mir.

Manji incident dogodio se i u subotu kada je dron ušao u rumunjski zračni prostor tijekom ruskog napada na ukrajinsku infrastrukturu u blizini granice s Rumunjskom.

/Desk/

Objava Nova provokacija – U Varšavi srušen još jedan dron iznad zgrade vlade, uhićena dva Bjelorusa pojavila se prvi puta na Republika.

Postoje indicije da ruski predsjednik Vladimir Putin surađuje s libijskim vojnim zapovjednikom u cilju pokretanja nove migrantske krize koja bi pogodila Europsku uniju. Europska komisija uočila je značajan porast broja letova na ruti između libijskog grada Bengazija na istoku zemlje i bjeloruskog glavnog grada Minska, prenosi Večernji list HR.

Prema riječima dužnosnika, ovakav obrazac ukazuje na vjerojatnu koordinaciju s generalom Khalifom Haftarom, utjecajnim vojnim vođom koji drži pod kontrolom većinu istočne Libije, s ciljem poticanja vala nezakonitih migracija prema EU. Ovakav razvoj događaja mogao bi predstavljati ponavljanje scenarija iz ljeta 2021., kada su deseci tisuća potencijalnih tražitelja azila uz pomoć prešli bjeloruske granice, što su dužnosnici opisali kao ruski pokušaj destabilizacije Europske unije. “Pomno pratimo nedavne letove na relaciji Minsk-Benghazi koje izvršava Belavia Airlines”, izjavio je predstavnik komisije za The Telegraph. “Frekvencija i karakter ovih letova, osobito u tako kratkom vremenskom razdoblju, postavlja pitanja o mogućoj koordinaciji ili olakšavanju nezakonitih migracijskih tokova”, dodao je.

Analiza javno dostupnih podataka koju je proveo The Telegraph otkriva povećanje broja letova između libijskog grada i bjeloruske prijestolnice ovom nacionalnom aviokompanijom tijekom posljednjih mjeseci. Dok su u svibnju zabilježena samo dva leta između ovih gradova, u lipnju ih je bilo pet, a u srpnju četiri. Ranije je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko optuživan da je omogućio migrantima dolazak u Minsk sličnim letovima, nakon čega ih je smjestio u privremene kampove uz granice s Poljskom, Litvom i Latvijom.

Navodi govore da su bjeloruski službenici migrantima u kampovima davali savjete o načinima prelaska granice bez otkrivanja. Stručnjaci su kasnije zaključili da je to provedeno u suradnji s Putinom kako bi se skrenula pozornost s njegovih vojnih snaga koncentriranih uz ukrajinsku granicu uoči invazije u veljači 2022. Nakon što je započeo najkrvaviji konflikt od Drugog svjetskog rata, ruski predsjednik pokrenuo je seriju hibridnih napada na NATO i EU zemlje koje pružaju podršku obrani Kijeva.

“Činjenica da Rusija jača svoj utjecaj u Libiji predstavlja našu zabrinutost i razlog zašto moramo razviti angažman i s Libijom”, rekao je prošlog mjeseca za Politico Magnus Brunner, povjerenik EU za migracije.

“Definitivno postoji rizik da će Rusija iskoristiti migrante i migracijska pitanja općenito kao oružje protiv Europe. Ova instrumentalizacija već se događa i, naravno, zabrinuti smo da Rusija planira isto učiniti s Libijom”, dodao je.

/Desk/

Objava Putin želi pokrenuti novu migrantsku krizu u Europi? pojavila se prvi puta na Republika.

Za podsjetiti je kako su zastupnici vladajuće većine u NSRS, predvođeni SNSD-om, 13. ožujka usvojili su Odluku o utvrđivanja Nacrta ustava RS kojim se podrazumijeva, između ostaloga, i ukidanje Vijeća naroda RS-a, potpredsjednika entiteta i konstitutivnosti naroda u Vladi RS i uvodi mogućnost formiranja vlastite vojske i prava na samoopredjeljenje. To znači i kako bi i Sama Srebrenka Golić ostala bez svoje političke pozicije ukoliko se potvrdi Nacrt ustava RS, a čiju ustavnost treba utvrditi i Ustavni sud BiH.

“Bjelorusija je spremna pružiti podršku i pomoć RS-u u najvećoj mogućoj mjeri”, izjavio je predsjednik Bjelorusije na sastanku s predsjednicom Vijeća naroda RS.

“Drago mi je vidjeti vas i poželjeti vam dobrodošlicu u Bjelorusiju. Želim da znate da niste došli samo u zemlju blisku vašem narodu, već ste došli među prijatelje, među rodbinu, došli ste u svoju Bjelorusiju. Kako uvijek kažem svojim prijateljima, za vas u Bjelorusiji ne postoje zatvorene teme, spremni smo učiniti za vas sve što možemo”, prenosi bjeloruska agencija BelTA.

Bjeloruski predsjednik je istaknuo kako je dobro upoznat sa situacijom u RS i duboko je uključen u događaje iz 1990-ih godina, kada je potpisan Daytonsk sporazum.

”Uočio sam ozbiljne nedostatke u tom sporazumu. Upozorio sam svog kolegu i prijatelja Slobodana Miloševića da moramo biti vrlo oprezni pri sklapanju tog sporazuma pod pritiskom Zapada, Amerikanaca. Upozorio sam da bi to moglo donijeti puno problema narodu. Znate da se nešto takvo i dogodilo. Protivnosti koje postoje u vašoj naizgled zajedničkoj državi nisu nestale. Uvijek su bile izražene i u nekom trenutku morale su eskalirati”, rekao je Lukašenko.

‘Ali kažem vam ovo kako biste znali jedno: danas smo uz vas koliko god možemo, podržat ćemo vas, pomoći vam. Opet ponavljam – koliko god možemo, jer nismo vaši susjedi, ne graničimo s Bosnom i Hercegovinom, ne graničimo s vašim narodom, ali potječemo iz istog korijena. To pamtimo. Stoga, pokušajte računati na nas”, naglasio je bjeloruski lider.

Aleksandar Lukašenko uvjeren je da rusko vodstvo situaciju procjenjuje na sličan način. ”Znamo i prošlost i sadašnjost, stoga smo na vašoj strani”, dodao je.

Kako prenosi agencija BelTA, posebna bliskost naroda Bjelorusije i Republike Srpske očitovala se i tijekom sastanka, kada predsjednik gotovo nije koristio usluge prevoditelja, razumijevajući većinu onoga što je gošća govorila na srpskom jeziku.

Srebrenka Golić podijelila je s novinarima detalje sastanka s bjeloruskim predsjednikom. Prema njezinim riječima, parlamentarno izaslanstvo RS čestitala je Aleksandru Lukašenku na uvjerljivoj pobjedi na nedavnim izborima te ga informirala o političkoj situaciji u njihovoj zemlji.

”Osobno volim Republiku Bjelorusiju i nadam se da će rezultat ovog posjeta biti uzvratni posjet parlamentarnog izaslanstva Bjelorusije, ako ne ove godine, onda sljedeće”, kazala je predsjednica Vijeća naroda RS-a, Srebrenka Golić.

/Republika/

Objava Predsjednica Vijeća naroda RS Srebrenka Golić kod bjeloruskog predsjednika Lukašenka pojavila se prvi puta na Republika.

U intervjuu američkom podcasteru Lexu Fridmanu, Zelenski je pohvalio nadolazećeg američkog predsjednika, koji je obećao brzo okončanje rata, ne objašnjavajući kako, ali rekavši da Ukrajinci računaju na njega da će prisiliti Moskvu da pristane na trajni mir, prenosi HINA.

Gotovo tri godine nakon početka ruske invazije, izbor Trumpa, koji se vraća u Bijelu kuću 20. siječnja, potaknuo je nadu u diplomatsko rješenje za zaustavljanje rata, ali i strahove u Kijevu da bi brzi mir mogao imati visoku cijenu.

Zelenski je iskoristio trosatni intervju objavljen na YouTubeu kako bi pozvao Kijev u članstvo u NATO-u i naglasio uvjerenje da bi prekid vatre bez sigurnosnih jamstava za Kijev samo dao Rusiji vremena da se naoruža za novi napad.

Ukrajinski čelnik rekao je da je Bijela kuća pod Trumpom imala ključnu ulogu u pružanju sigurnosnih jamstava i ustvrdio da su on i novoizabrani američki predsjednik suočeni oko potrebe za pristupom “mira kroz snagu” za okončanje sukoba. “Bez Sjedinjenih Država sigurnosna jamstva nisu moguća. Mislim na sigurnosna jamstva koja mogu spriječiti rusku agresiju”, rekao je.

Rekao je da treba sjesti s Trumpom kako bi odredili smjer akcije za zaustavljanje Rusije, a europske vlade također trebaju imati glas u tom procesu.

“Lukašenko mi se ispričao nakon početka invazije”

Zelenski je rekao i da mu se bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko ispričao zbog sudjelovanja njegove zemlje u ratu.

“Nekoliko dana nakon početka rata razgovarao sam telefonom s Lukašenkom i on se ispričao… rekao je: ‘Nisam ja, rakete su ispaljene s mog teritorija, a ruski predsjednik Vladimir Putin ih je lansirao.’ To su njegove riječi, imam svjedoke”, rekao je Zelenski. “‘I ispričavam se’, rekao je. ‘Ali vjeruj mi’ – tako mi je rekao – ‘Volodja (obraćajući se Volodimiru Zelenskom), to nisam ja. Nisam ja taj koji odlučuje'”, dodao je Zelenski.

Kao odgovor, Zelenski je rekao da je Lukašenka nazvao “ubojicom”, pitajući ga zašto je dopustio Rusiji da lansira rakete na Ukrajinu s bjeloruskog teritorija.

Ponuda Trumpu

Zelenski je u intervjuu otkrio i da je ponudio novoizabranom predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu da Ukrajina kupi američko oružje koristeći 300 milijardi dolara zamrznutih ruskih sredstava.

“Ovo je jedna od sigurnosnih garancija. Uzmite novac, ono što nam je potrebno za našu unutarnju proizvodnju, i mi ćemo kupiti svo oružje od Sjedinjenih Država. Ne trebamo poklone od Sjedinjenih Država”, rekao je Zelenski.

“To će biti jako dobro za vašu industriju. Za Sjedinjene Države. Uložit ćemo novac tamo. Ruski novac. Ne ukrajinski. Ne europski. Ruski novac. Ruska sredstva. Oni moraju platiti za ovo”, dodao je Zelenski. Zelenski nije komentirao Trumpovu reakciju na prijedlog.

Trump i njegov tim kritizirali su američku potrošnju za podršku Ukrajini. Michael Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio je 15. prosinca da “neograničeni ček jednostavno nije strategija”.

Unatoč ranijim kritikama američke pomoći Ukrajini, Financial Times je 21. prosinca izvijestio, pozivajući se na neotkrivene izvore, da Trump možda neće obustaviti američku vojnu podršku Ukrajini.

/Desk/

Objava Zelenski u tri sata intervjua: “Lukašenko me zvao 2022. Rekao mi je – Volodja, oprosti” pojavila se prvi puta na Republika.

Nije naveo točan broj raspoređenih vojnika.

Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije iz 2022. godine, bjeloruska profesionalna vojska ima oko 48.000 vojnika i oko 12.000 pripadnika državne službe za zaštitu granice, prenose agencije.

“Gledajući njihovu agresivnu politiku, rasporedili smo našu vojsku tamo i postavili ih na određenim točkama duž cijele granice. U slučaju rata oni bi bili obrana”, kazao je Lukašenko u intervjuu za rusku državnu televiziju, prenijela je novinska agencija Belta.

Kijev je u subotu priopćio da nije primijetio znakove gomilanja bjeloruskih trupa na granici.

Bjeloruski ministar obrane Viktor Hrenin izjavio je u petak da postoji velika šansa za oružanu provokaciju iz susjedne Ukrajine te da situacija na njihovoj zajedničkoj granici “ostaje napeta”.

Lukašenko je rekao da je bjelorusko-ukrajinska granica “minirana kao nikada prije” i da bi ukrajinske trupe pretrpjele ogromne gubitke ako bi pokušale prelazak.

/Desk/

Objava Bjelorusija u strahu o Ukrajine: Na granici trećina oružanih snaga pojavila se prvi puta na Republika.

Latvija je zabranu najavila ranije ovaj tjedan. Zabrana se ne odnosi na vozila diplomata.

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna priopćio je da se zabrana uvodi “jer Bjelorusija izravno pridonosi i podržava rusku agresiju na Ukrajinu”.

Litva i Latvija graniče i s Rusijom i s Bjelorusijom, a Estonija samo s Rusijom. Te su tri zemlje, kao i Poljska, Finska i Norveška, prošle godine zabranile ulazak na svoj teritorij vozilima s ruskim registracijama.

/Desk/

Objava Estonija i LItva zabranile ulazak vozila s bjeloruskim registrarskim oznakama pojavila se prvi puta na Republika.

Tusk nije iznio pojedinosti o planiranim aktivnostima ni o sredstvima koja će za njih biti izdvojena, no rekao je da, kada je posrijedi sigurnost Poljske, “neće biti limita”.

“Poljsko-bjeloruska granica jedinstveno je mjesto zbog pritiska ilegalnih migranata. Zapravo, imamo posla s rastućim hibridnim ratom”, rekao je premijer obilazeći granicu gdje se sastao s vojnicima i graničarima. “Želim da ovdje ne bude nikakvih dvojbi – zemlja koja prema Poljskoj iskazuje sve agresivnije namjere, poput Bjelorusije, suorganizator je ovakve prakse na poljskoj granici.”

Prethodna poljska vlada i Europska unija optužile su godine 2021. Bjelorusiju da orkestrira protok migranata kako bi izvršila pritisak na EU zbog sankcija koje je europska institucija uvela Minsku, no Bjelorusija je odbacila te optužbe.

Od tada se nastavljaju pokušaji prelaska granice, a brojke variraju ovisno o vremenu. Poljski graničari kažu da trentačno dnevno evidentiraju oko 300 pokušaja ilegalnih prijelaza granice. Napeti odnosi između susjednih zemalja dodatno su se pogoršali nakon invazije bjeloruske saveznice Rusije na Ukrajinu.

Prošla je bjeloruska vlada podigla ogradu na poljsko-bjeloruskoj granici, dugačku više od 180 km i visoku pet i pol metara, nastojeći se na taj način zaštititi od ilegalnih migranata. Nakon toga je postavljen sustav kamera i senzora koji nadziru granicu.

Tusk je rekao da će se nove utvrde postaviti duž “cijele istočne granice”, no nije iznio pojedinosti.

“To nije samo unutarnja granica Poljske, već i granica EU-a. Stoga ne sumnjam da će cijela Europa morati uložiti u vlastitu sigurnost ulaganjem u istočnu granicu Poljske i u sigurnost naše zajedničke granice”, rekao je Tusk.

/Desk/

Objava Poljska podiže utvrde na istočnoj granici prema Bjelorusiji pojavila se prvi puta na Republika.

Ova objava ujedno znači da i svatko tko proizvodi sadržaj za bjeloruski servis DW-a potencijalno može biti osuđen na sedmogodišnju zatvorsku kaznu, a onaj tko čita i reemitira tekstove DW-a mogao bi biti proglašen krivim za prekršaj ili kazneno djelo.

Generalni direktor DW-a Peter Limburg kritizirao je ovu odluku vlasti u Bjelorusiji, ocjenjujući da su optužbe protiv tog medija neosnovane i ne odražavaju pravu prirodu rada bjeloruskog servisa DW-a.

Bjeloruske vlasti već su proglasile 199 organzacija ekstremističkim i koriste tu oznaku kako bi ugušili kritke u zemlji, prenosi Beta.

Na ovom popisu je i bjeloruski servis Radio Slobodne Europe i neovisna bjeloruska televizija Belsat koja emitira na bjeloruskom iz glavnog grada Poljske, Varšave.

“Situacija sa slobodom govora u Belorusiji najgora je u Europi”, rekao je Andrei Bastunec, šef Bjeloruskog udruženja novinara, dodajući da je Bjelorusija poput “europske Sjeverne Koreje”.

Bjelorusija je bila zahvaćena masovnim prosvjedima 2020. godine, nakon izbora na kojima je Lukašenko proglasio da je osvojio i šesti mandat. Izbore su Zapad i oporba ocijenili namještenima.

Vlasti su kao reakcija na te prosvjede uhitile više od 35.000 ljudi, a neke od njih su, kako su ocijenile organizacije za obranu ljudskih prava, brutalno tukli.

Mnoge istaknute osobe iz opoirbe su također uhićene i osuđene na duge zatvorske kazne, dok su drugi od progona i zatvora pobjegli u inozemstvo.

Bjeloruski servis DW-a ima sjedište u Bonnu i tu medijsku kuću financira njemačka vlada. Prema Bjeloruskom udruženju novinara trenutno ima 36 novinara u zatvoru u Bjelorusiji.

Podsjetimo da je Rusija od početka veljače zabranila DW-u emitiranje programa u toj zemlji, u znak odmazde na odluku Njemačke o blokadi ruskog televizijskog kanala RT DE.

/Desk/

Objava Njemački servis DW u Bjelorusiji proglašen ekstemističkom organizacijom pojavila se prvi puta na Republika.