Prosvjednici u Sarajevu većim brojem kamiona najprije su usporavali promet središtem grada, a potom su se okupili pred sjedištem delegacije EU i tamo ponovili ranije zahtjeve da Europska komisija promijeni način na koji ih se tretira dok voze teritorijem Unije odnosno da im se omogući da to čine bez postojećih ograničenja.

Autoprijevoznika balkanskih zemalja, BiH, Sjeverne Makedonije, Srbije i Crne Gore prosvjeduju zbog pravila EU-a prema kojem vozači u državama EU-a mogu boraviti do 90 dana tijekom pola godine. To je stvorilo mnoge probleme vozačima, od koji su brojni čak i deportirani iz nekih od zemalja EU-a.

Prijevozničke tvrtke iz svih država zapadnog Balkana suočene su s problemom statusa njihovih vozača jer ih se u trenutku kada prijeđu granicu neke od država Schengena tretira kao i sve druge putnike, što znači da se i na njih primjenjuje pravilo po kojemu na području Unije mogu boraviti najviše 90 dana u razdoblju od šest mjeseci.

Svako prekoračenje tih rokova smatra se prekršajem zbog kojega vozači mogu dobiti dugotrajne zabrane ulaska na teritorij EU i visoke novčane kazne.

“Nitko ne obraća pozornost na to tko su naši vozači”, kazao je Nikola Brković, predstavnik konzorcija “Logistika” koji okuplja prijevoznike.

Razumijevanje pokazala jedino Hrvatska

Prijevoznici u svojim zahtjevima ističu kako njihovi vozači nisu ni turisti ni migranti i traže da ih se izuzme od tog pravila, u protivnom prijete kako će prosvjed zaoštriti i blokirati granične prijelaze.

U odnosu na profesionalne vozače iz BiH razumijevanje je do sada iskazala jedino Hrvatska pokazujući spremnost da im izda vize koje bi im omogućile tranzitiranje bez ograničenja no takve vize ne vrijede u drugim članicama Unije.

Izdavanje dugoročnih odnosno godišnjih viza profesionalnim vozačima Hrvatska je omogućila usvajanjem izmjena zakona o strancima u svibnju ove godine.

U Bruxellesu je za 1. rujna zakazan novi sastanak na razini Europske komisije kako bi se taj problem pokušao riješiti. Prosvjed, koji je uz Sarajevo organiziran i u drugim glavnim gradovima zapadnog Balkana u znak upozorenja, usmjeren je na to da se sutra mora postići dogovor. Ne bude li dogovora, blokade granica planiraju za 14. rujna, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Bh prijevoznici ponovno prosvjeduju zbog EU pravila – najavljuje se blokada granica pojavila se prvi puta na Republika.

U izjavi objavljenoj u povodu 30. kolovoza koji se obilježava kao međunarodni dan nestalih osoba iz misije UN-a u Sarajevu podsjetili su kako je BiH tijekom ratova vođenih 90-ih godina prošlog stoljeća bila teško pogođena stradanjima što uključuje i prijavljeni nestanak 31.500 njenih građana.

Unatoč svim poduzetim mjerama i naporima koji su dali značajne rezultate i doveli do pronalaska tijela više od 24 tisuće nestalih do danas se ne zna što se dogodilo s tisućama drugih jer njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni.

“Za više od 7500 muškaraca, žena i djece se još uvijek traga. Njihove obitelji i dalje traže informacije o svojim najmilijima koji se vode kao nestali živeći istodobno s trajnom patnjom zbog njihovog gubitka. Kako vrijeme prolazi, potraga postaje sve teža, a informacije i dokazi koji bi mogli pomoći u pronalasku i identifikaciji nestalih mogu biti izgubljeni. Svaki riješeni slučaj predstavlja ne samo važan korak ka utvrđivanju istine već i ka ostvarenju prava žrtava i njihovih obitelji”, stoji u izjavi.

Ujedinjeni narodi u Bosni i Hercegovini stoga pozivaju na nastavak napora na pronalasku i identifikaciji osoba koje se još uvijek vode kao nestale. Ističu kako je utvrđivanje okolnosti nestanka i sudbine nestalih osoba od ključnog značaja za ostvarivanje prava žrtava i njihovih obitelji na istinu, pravdu, pravne lijekove i reparaciju a ujedno važan dio kontinuiranih napora Bosne i Hercegovine na suočavanju s naslijeđem sukoba te izgradnji trajnog mira i pomirenja.

/Desk/

Objava UN u BiH: Apel za pronalazak 7.500 nestalih pojavila se prvi puta na Republika.

Budući da se veći troškovi prijevoza redovito prelijevaju i na cijene prehrambenih proizvoda i usluga, građani se opravdano pribojavaju novog vala općeg poskupljenja.

Predstavnici udruga za zaštitu potrošača upozoravaju da ovo poskupljenje dolazi u najgorem mogućem trenutku, kada obitelji očekuju brojni izvanredni troškovi poput opremanja djece za školu te nabave ogrjeva i zimnice. Iz Udruge potrošača „Don“ ističu kako je skok cijena neopravdan jer distributeri automatski podižu maloprodajne cijene čim poskupi barel nafte na burzama, zanemarujući činjenicu da se na crpkama još uvijek prodaju zalihe goriva koje su nabavljene ranije po znatno nižim nabavnim cijenama.

Energetski stručnjaci potvrđuju da je situaciju na tržištu u ovom trenutku teško prognozirati. Almir Bečarević objašnjava da distributeri jednostavno prate rast sirove nafte, čija se cijena na svjetskim burzama s ranijih 65 do 70 dolara popela na oko 90 dolara po barelu. Prema njegovim riječima, tek bi povratak cijene barela na niže razine omogućio pojeftinjenje goriva na benzinskim crpkama, no naglašava kako bi nadležne inspekcije trebale utvrditi ostvaruju li pojedini distributeri ekstraprofit na ovoj krizi. S druge strane, ekonomski analitičar Marko Đogo procjenjuje da bi američka intervencija u Venezueli mogla povećati ponudu i oboriti cijenu nafte na svjetskim burzama, dok sumnje u razvoj situacije u Iranu i dalje unose veliku nesigurnost.

Dok se globalno tržište bori s novim potresima, vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu ponudile konkretno rješenje za zaštitu građana.

Iako je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH još u ožujku izglasao izmjene Zakona o trošarinama – što bi odmah smanjilo cijenu goriva za do 50 feninga po litri – taj prijedlog i dalje stoji blokiran u Domu naroda. Zbog izostanka političke volje da se zakon konačno usvoji, građani BiH ostaju izravno izloženi udarcima s globalnog tržišta nafte.

Objava Cijene goriva u BiH ponovno na povijesnom maksimumu: Građani plaćaju ceh globalnih sukoba pojavila se prvi puta na Republika.

Dugotrajni toplinski val i višemjesečni manjak oborina doveli su bosanskohercegovački agrarni sektor na rub potpunog kolapsa, pri čemu su pojedine ratarske i povrtlarske kulture pretrpjele gubitke i do devedeset posto. Dok proizvođači zbrajaju milijunske gubitke i strahuju za opstanak stočnog fonda, institucionalni odgovori u Bosni i Hercegovini ostaju zarobljeni u sporoj administraciji i ponavljanju privremenih mjera, piše Deutsche Welle.

Slaba korist od vlasti

Na udaru nezapamćene žege prve su stradale proljetne kulture, a kukuruz je pretrpio najteže udarce. Na parcelama diljem Semberije, Posavine i Lijevče polja, ali i u središnjim dijelovima zemlje, stabljike su zakržljale, a klipovi se na velikom broju njiva nisu ni formirali. Zbog nedostatka vlage stručnjaci i udruženja procjenjuju da će prinos na nezaštićenim površinama biti između 70 i 90 posto.

„Gorivo je otišlo na 3,5 marke, suša je uništila sve, nemamo što očekivati“, kaže predsjednik Udruge poljoprivrednika Semberije, Željko Stanić, koji kaže da im bez pomoći vlasti nema spasa.

„To je sve na kapaljku. Nema konkretne potpore da bi se sanirale štete. Imali smo i elementarnu nepogodu ranije i nikakvu pomoć nismo dobili“, kaže Stanić.

Osim kukuruza, ogromne štete bilježe se na soji, gdje je toplinski stres prepolovio rod mahuna. Povrtlari koji nemaju stabilan pristup podzemnim vodama ili kanalima bilježe spržene usjeve paprike, rajčice i kupusa. Čak su i voćnjaci u brdsko-planinskim predjelima pretrpjeli značajna oštećenja.

„Stanje je loše, teško, posebno kada je riječ o kukuruzu, voću i povrću. Problemi su i u stočarskoj proizvodnji, životinje doživljavaju toplinske udare“, kaže Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Stočarski fond pred kolapsom

Najveći strah poljoprivrednika nije vezan samo za propalu žetvu, nego za lančanu reakciju koja pogađa stočarstvo. Kukuruz i soja predstavljaju temelj ishrane goveda, svinja i peradi, a njihov izostanak znači drastično poskupljenje koncentrata.

Poljoprivrednici otvoreno upozoravaju da će manjak silaže natjerati mnoge farmere na rasprodaju ili prisilno klanje muznih grla. Kada se tomu doda opasnost od pojave mikotoksina i aflatoksina u usjevima izloženim ekstremnom stresu, kvaliteta preostale hrane postaje dodatni sanitarni i ekonomski rizik.

Na apele udruga s terena, entitetske vlasti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH uglavnom nude poznati repertoar obećanja o izvanrednim intervencijama, ali konkretni mehanizmi još uvijek kasne. Unatoč zahtjevima agrarnih saveza da se proglasi stanje elementarne nepogode kako bi se oslobodila namjenska proračunska sredstva i sanirale izravne štete, odluke se prebacuju s općinskih na entitetske razine.

Riječ je o klasičnom prebacivanju odgovornosti na niže razine vlasti, koje prve moraju proglasiti elementarnu nepogodu, ali nemaju novca za pokrivanje štete. To je odličan scenarij i za entitetske vlasti, koje se u ovom slučaju bave isključivo prebacivanjem odgovornosti.

„U 25 godina koliko se bavim voćarstvom, ovo je najteža godina. I suša i cijene”, kaže Raif Čolić, najveći proizvođač i uzgajivač šljiva u gradačačkom kraju i široj regiji.

Voćari su očekivali ogroman prinos ove godine, no suša je uništila svaku nadu.

„Prinosi su katastrofalni, posebno kod kruške, jer prve klase uopće nema. I jabuke su ostale dosta sitne”, kaže predsjednik Udruženja voćara RS-a, Dragoje Dojčinović.

Kronični izostanak sustavnog navodnjavanja

Resorna ministarstva najavljuju razmatranje ubrzane isplate redovitih poticaja, premija po hektaru i mogućnost raspodjele subvencioniranog dizelskog goriva za predstojeću sjetvu. Ipak, agrarni analitičari upozoravaju da takve mjere predstavljaju samo gašenje požara. Poljoprivrednicima novac treba odmah kako bi pokrili dospjele troškove repromaterijala, jer s praznim računima mnogi neće imati sredstava za jesensku sjetvu pšenice i ječma.

Ova suša nije iznimka, nego sve očitija klimatska stvarnost na Balkanu, no odnos institucija prema infrastrukturi ostaje nepromijenjen. U Bosni i Hercegovini se navodnjava tek neznatan postotak obradivih površina, dok se većina gospodarstava i dalje oslanja isključivo na vremensku milost. Projekti hidromelioracije napreduju sporo, a postojeći kanali često su zapušteni ili nefunkcionalni.

Ekonomisti upozoravaju da cijeli Balkan ulazi u razdoblje očekivanog rasta cijena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a poskupljenja bi najviše mogla pogoditi proizvode poput stočne hrane, a neizravno i meso i mlijeko. Ako vlasti, bez obzira o kojoj se razini radi, ne počnu s poticajima za izgradnju suvremenih akumulacija, subvencioniranjem opreme za navodnjavanje i razvojem osiguranja usjeva, suša će nastaviti prazniti sela brže od bilo kojeg drugog gospodarskog čimbenika, piše Deutsche Welle.

/Desk/

Objava Katastrofalne posljedice suše u BiH: Poljoprivreda na rubu kolapsa pojavila se prvi puta na Republika.

Većina građana s kojima je razgovarao Večernji list ističe kako ne može preživjeti bez kreditnih zaduženja. Čim otplate jedan kredit, prisiljeni su podići drugi, jer im redovite plaće pokrivaju isključivo hranu i osnovne režije. Sve ostalo — od popravka doma i kupnje automobila, pa do ljetovanja, aparatića za zube, fakulteta, vozačkih ispita ili troškova kumstva — zahtijeva odlazak u banku.

Najveća potražnja zabilježena je za nenamjenskim gotovinskim kreditima i dopuštenim prekoračenjima po tekućim računima (minusima), prvenstveno zbog brze realizacije i minimalne dokumentacije. Samo tijekom protekle godine zaduženost stanovništva porasla je za 1,58 milijardi KM.

Dramatičan rasporak između plaća i troškova života

Podaci udruga za zaštitu potrošača jasno objašnjavaju uzroke ovakvog stanja. Sindikalna potrošačka košarica u Federaciji BiH za četveročlanu obitelj dosegnula je oko 3.436 KM, dok prosječna plaća od oko 1.700 KM pokriva tek polovicu tih troškova. Minimalna plaća pokriva skromnih 30 posto.

Reakcija nadležnih: Zaduživanje za osnovne potrebe je alarmantno

Iz Federalnog ministarstva trgovine naglašavaju kako kredit sam po sebi nije problem ako se koristi za troškove koje kućanstvo može dugoročno servisirati. Međutim, upozoravaju na opasan trend:

“Problem nastaje kada zaduživanje postane način pokrivanja redovitih životnih troškova i osnovnih potreba, odnosno kada mjesečne obveze po kreditima značajno ograničavaju mogućnost kućanstva da podmiri troškove hrane, stanovanja i energije.”

Ministarstvo ističe kako kontinuirano prati kretanje cijena i radi na jačanju zaštite potrošača i transparentnosti tržišta, no činjenica da je ukupna zaduženost građana u odnosu na 2014. godinu (kada je iznosila 7,43 milijarde KM) danas dvostruko veća, govori o sve težoj kupovnoj moći stanovništva.

Objava Od plaće do rate: Krediti u BiH više nisu luksuz nego jedini način pokrivanja životnih troškova pojavila se prvi puta na Republika.

Vijeće EU-a usvojilo je 30. srpnja odluku kojom je završena redovita revizija popisa fizičkih i pravnih osoba, skupina te subjekata na koje se primjenjuju sankcije i restriktivne mjere zbog povezanosti s terorizmom. Nakon detaljnog preispitivanja, postojeći je popis ostao nepromijenjen.

Uz države Zapadnog Balkana, s ovom su se sigurnosnom odlukom Vijeća EU-a uskladili i Island, Lihtenštajn, Moldavija i Ukrajina.

Sve navedene države službeno su se obvezale da će svoje nacionalne politike i sigurnosne okvire u potpunosti uskladiti s donesenom odlukom Vijeća Europske unije.

(izvor: N1)

Objava Ujedinjeni protiv terorizma: Zemlje Zapadnog Balkana stale uz restriktivne mjere Europske unije pojavila se prvi puta na Republika.

Dok europske demokracije raspravljaju o digitalnoj sigurnosti i sofisticiranim hakerskim napadima na izborne sustave, u Bosni i Hercegovini se politička moć i dalje osigurava puno bazičnijim, ali iznimno učinkovitijim metodama.

Izborni proces u našoj zemlji godinama funkcionira kao poligon za politički inženjering u kojem stvarni glasovi građana često predstavljaju tek početnu točku za postizanje željenog rezultata, piše Dnevni list.

Analiza domaćih i međunarodnih promatračkih misija pokazuje kako se manipulacije ne događaju u jednom trenutku, već kroz uigran, višeslojan sustav koji prati glasački listić od tiskare do konačnog brojanja. Čak što više, mnogi dužnosnici međunarodne zajednice, ali i domaći političari, u neslužbenim razgovorima tvrde kako su svi dosadašnji izbori u BiH bili ‘pokradeni’.

S druge strane, nikada nijedna ‘velika riba’ nije zbog toga odgovarala, što jasno govori o sprezi politike, kriminala i pravosuđa. Hoće li tako biti i ove godine?

Trgovina biračkim odborima: Temelj izborne prijevare

Ključna točka ranjivosti bosanskohercegovačkog izbornog sustava leži u ljudima koji njime upravljaju na terenu. Birački odbori, koji bi po zakonu trebali biti neutralna tijela sastavljena od predstavnika različitih političkih subjekata, u praksi postaju predmetom političke trgovine.

Male, fiktivne stranke ili neovisni kandidati, koji često postoje samo na papiru, registriraju se isključivo kako bi dobili mjesta u biračkim odborima. Ta mjesta potom prodaju ili ustupaju velikim, vladajućim strankama. Na taj način, jedna politička opcija može ostvariti potpunu kontrolu nad pojedinim biračkim mjestom. Kada svi članovi odbora pripadaju istom političkom taboru ili interesnoj skupini, vrata za sve ostale oblike manipulacija ostaju širom otvorena.

Od “bugarskog vlaka” do “pisanja olovkom”

Kada se uspostavi kontrola nad biračkim odborom, paleta manipulativnih tehnika postaje iznimno široka. Krenimo redom…

“Bugarski vlak”: Ova metoda podrazumijeva unošenje već popunjenog glasačkog listića na biračko mjesto. Birač dobiva popunjen listić, ubacuje ga u kutiju, a sa sobom iznosi prazan listić koji je dobio od odbora. Taj prazni listić se vani ponovo popunjava za istu stranku i predaje sljedećem plaćenom ili ucijenjenom biraču.

Dopisivanje preferencija: Tijekom procesa brojanja, članovi biračkog odbora mogu koristiti skrivene olovke (često skrivene u prstenju ili rukavima) kako bi dopisali preferencije određenim kandidatima unutar iste stranačke liste, čime se vještački mijenja unutarstranački poredak.

Pravljenje listića nevažećim: Ako na listiću stoji glas za oporbenu stranku, dovoljno je da član odbora neprimjetno dopiše još jedan znak ili križić. Prema zakonu, takav listić odmah postaje nevažeći, čime se izravno smanjuje rezultat političkih protivnika.

Glasanje u ime odsutnih: Korištenjem osobnih podataka građana koji žive u inozemstvu ili koji godinama ne izlaze na izbore, članovi odbora sami potpisuju ove osobe u izvode iz Središnjeg biračkog popisa i u njihovo ime ubacuju listiće u kutije, obično u kasnim večernjim satima pred zatvaranje birališta.

Zloupotreba tehnologije i glasanje putem pošte

Posebno sivo polje bh. izbora predstavlja glasanje putem pošte. Tijekom ranijih izbornih ciklusa zabilježeni su brojni dokumentirani slučajevi krađe identiteta, gdje su građani BiH, bez svog znanja, prijavljivani za glasanje iz država poput Srbije, Hrvatske ili Njemačke. Njihovi glasački paketi su presretani i popunjavani u koordiniranim centrima izvan granica BiH.

Uvođenje novih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i skenera za glasačke listiće, koje je djelomično testirano pod pritiskom međunarodne zajednice, ima za cilj smanjiti ljudski faktor. Međutim, političke elite pružaju snažan otpor potpunoj digitalizaciji sustava, pravdajući to visokim troškovima i navodnim tehničkim rizicima, dok stvarni razlog leži u gubitku kontrole nad procesom brojanja.

Sustavni pritisci i institucionalna inertnost

Pored tehničkih prijevara na sam dan izbora, manipulacija rezultatima počinje mjesecima ranije kroz takozvani institucionalni inženjering. To uključuje ucjene zaposlenih u javnom sektoru koji moraju donijeti popise s “sigurnim glasovima” članova obitelji, zloupotrebu javnih resursa u kampanji, te selektivno asfaltiranje lokalnih puteva i dodjelu jednokratnih socijalnih pomoći neposredno pred izbore.

Pravosudni sustav u Bosni i Hercegovini rijetko adekvatno procesuira ove slučajeve.

Većina izbornih prevara završi sa simboličnim novčanim kaznama za članove biračkih odbora, dok stvarni nalogodavci i političke stranke koje profitiraju od ukradenih mandata ostaju nedodirljivi. Dok god ključne poluge izbornog procesa budu u rukama onih koji u izbornom rezultatu vide pitanje političkog opstanka, a ne demokratske volje, izbori u Bosni i Hercegovini ostat će više igra kontrole i resursa, a manje festival demokracije.

Što donose nove tehnologije?

Predstojeći Opći izbori zakazani za 4. listopad ove godine označit će povijesnu prekretnicu za bosanskohercegovački izborni sustav. Nakon višegodišnjeg političkog otpora i uspješno provedenih pilot-projekata na lokalnim izborima, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) je započelo instalaciju opreme koja bi trebala eliminirati ljudski faktor iz najkritičnijih faza glasanja.

Ključne inovacije koje ove godine stižu na biračka mjesta uključuju uređaje za biometrijsku identifikaciju birača (putem otiska prsta) i optičke skenere glasačkih listića. Procedura je u teoriji jednostavna, ali za ovdašnje prilike revolucionarna.

Kraj glasanja u ime mrtvih: Birač se prvo identificira važećim dokumentom, a sustav putem otiska prsta provjerava bazu podataka. Tek nakon biometrijske potvrde uređaj tiska kontrolni listić (slip) na koji se birač potpisuje, što onemogućava glasanje s tuđim osobnim kartama.

Automatsko brojanje: Nakon popunjavanja listića iza paravana, birač ga sam ubacuje u optički skener. Uređaj automatski registrira glasove i elektronski prenosi rezultate direktno u bazu SIP-a, dok se listić ubacuje u glasačku kutiju. Ručno brojanje će i dalje postojati, ali isključivo kao kontrolni mehanizam.

Hoće li izbori konačno biti transparentniji?

Domaći i međunarodni stručnjaci za izborno pravo slažu se da uvođenje tehnologije predstavlja najveću reformu izbornog sustava u BiH od usvajanja krovnog zakona. Predstavnici koalicije za slobodne i poštene izbore ‘Pod lupom’ ističu da će biometrija i skeneri praktično “ubiti” tradicionalne metode prevare poput “bugarskog vlaka “, naknadnog dopisivanja preferencija i namjernog pravljenja listića nevažećim na kraju dana. Algoritam skenera ne može biti ucijenjen niti uplašen od strane lokalnih stranačkih moćnika. Međutim, stručnjaci pozivaju na umjereni optimizam i upozoravaju na tri ključna izazova.

Tehnička implementacija i sabotaže: Novi sistemi zahtijevaju visoku digitalnu pismenost članova biračkih odbora. Postoji opravdana bojazan da će u sredinama s izraženim izbornim inženjeringom dolaziti do “slučajnih” kvarova na uređajima, nestanaka struje ili blokada sustava, kako bi se proces vratio na tradicionalno, ručno brojanje.

Inertnost predizbornog inženjeringa: Tehnologija rješava problem manipulacije ‘na izborni dan’, ali je nemoćna pred pritiscima koji se događaju ‘prije’ otvaranja birališta. Ucjene radnim mjestima, kupovina glasova kešom i institucionalna prednost vladajućih elita ostaju izvan dometa optičkih skenera.

Politički otpor

Da tehnologija pogađa u samu srž manipulativnog sustava pokazuje i nervoza unutar pojedinih vladajućih struktura.

Politički narativi koji u osvit kampanje pokušavaju diskreditirati skenere – nazivajući ih izvorom “konfuzije” i optužujući SIP da kroz softver pokušava “propisati pobjednika” – jasno sugeriraju da se gubitak kontrole nad biračkim kutijama doživljava kao izravna prijetnja političkom opstanku.

U konačnici, stručna javnost ocjenjuje kako će izbori bez sumnje biti značajno transparentniji, a prostor za krađu sveden na povijesni minimum. Ipak, tehnologija je samo alat; stvarni test transparentnosti bit će sposobnost institucija da kazne svaki pokušaj sabotaže novih uređaja, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Kako se kradu izbori u BiH – nove tehnologije pogađaju u srž manipulativnog sustava pojavila se prvi puta na Republika.

Dva protupožarna zrakoplova Canadair CL-415 s dvije posade, poletjeli su danas, 17. kolovoza 2026., iz vojarne „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku na gašenje požara na području općine Bosansko Grahovo u BiH.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić donio je Naredbu o upućivanju protupožarnih zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u BiH u skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o uporabi Oružanih snaga Republike Hrvatske zbog pružanja humanitarne pomoći BiH u gašenju požara.

Pripadnici 855. protupožarne eskadrile svoju su snagu i sposobnosti prethodnih dana pokazali gaseći požare diljem Dalmacije, a svoju humanitarnu ulogu ponovno potvrđuju pružanjem pomoći susjednoj Bosni i Hercegovini, naveli su iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

Ovo je drugi angažman 855. protupožarne eskadrile izvan granica Hrvatske ove godine.

/Desk/

Objava Hrvatska poslala dva kanadera za pomoć u gašenju požara u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Grlić Radman izjavio je ranije da će Zagreb s partnerima iz Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država nastaviti razgovarati o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim promjenama kako bi se osigurala mogućnost da Hrvati mogu birati svoje političke predstavnike bez da ih preglasavaju brojniji Bošnjaci.

Ideju uspostave hrvatske izborne jedinice koja se predlaže saborskom Rezolucijom, a što je ponovio i Grlić Radman, oštro su odbacili dužnosnici probošnjačkih stranaka Elmedin Konaković, Denis Bećirović i Slaven Kovačević.

U obranu Grlića Radmana potom su stali hrvatski dužnosnici i braniteljske udruge HVO-a.

“Što je sporno?”

Na upit novinara nedaleko Tomislavgrada o reagiranjima bošnjačkih političara na njegov raniji istup, Grlić Radman je odgovorio da ‘ne zna čemu ta histerija’, te da ne vidi ništa sporno u tome što je govorio ranije ovoga tjedna.

“Je li sporna ravnopravnost ili jednakost? Je li sporno međusobno uvažavanje? Je li sporan moj apel za obnovu političkog povjerenja između predstavnika triju konstitutivnih naroda?”, upitao je Grlić Radman.

Istaknuo je kako ne vjeruje da bi takve poruke ikome trebale biti sporne jer je riječ o europskim vrijednostima za koje se opredijelila i Bosna i Hercegovina.

“Apeliram na zrelost političkih lidera i uspostavu dijaloga jer institucionalna stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine ovise o njihovoj spremnosti na dijalog i pronalaženje zajedničkog rješenja u slovu i duhu Daytonskog sporazuma”, poručio je hrvatski ministar.

Sastanak s apostolskim nuncijem u BiH

Grlić Radman je na svetkovinu Velike Gospe boravio u rodnom mjestu Prisoju. Na platformi X objavio je kako se tom prigodom susreo s apostolskim nuncijem u BiH, nadbiskupom Francisom Assisijem Chullikattom.

Naveo je da su razgovarali o položaju hrvatskog naroda u BiH te važnosti pune zaštite njegove konstitutivnosti i jednakopravnosti u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom, što je ocijenio temeljnim preduvjetom stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Radman pozvao političke aktere u BiH na obnovu dijaloga pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon Ukrajine, Moldavija je drugi najvažniji cilj Rusije, tvrde isti izvori, ekskluzivno doznaje New York Times, a prenosi Jutarnji list.

Moldavija je za Moskvu posebno važna zbog svog položaja između Ukrajine i članica NATO-a, ali i zbog proeuropske politike predsjednice Maie Sandu. Rusija je posljednjih godina ondje pokrenula jednu od najopsežnijih operacija političkog uplitanja izvan Ukrajine – od kibernetičkih napada i dezinformacija do kupovanja glasova, vrbovanja svećenika i obučavanja ljudi za izazivanje nasilja.

„Rusija želi iskoristiti Moldaviju kao odskočnu dasku za neprijateljske aktivnosti protiv Ukrajine, kao i protiv njezina glavnog obrambenog i financijskog saveznika, Europske unije“, rekao je Stanislav Secrieru, savjetnik moldavskog predsjednika za nacionalnu sigurnost i obranu.

„Zbog tih razloga Rusija je posljednjih nekoliko godina izdvojila ogromna sredstva.“

Nakon Ukrajine – Moldavija

Prema zapadnim obavještajnim službama, Moskva i dalje želi osvojiti dio južne Ukrajine i tako uspostaviti kopneni koridor prema Moldaviji. Ruske snage nisu uspjele ostvariti taj cilj, ali Kremlj istodobno pokušava politički preuzeti Moldaviju, a Putinov rok za to je do kraja 2026. godine.

Upravo su zato posebno važni ruski kampovi za obuku u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ruski operativci povezani s vojnom obavještajnom službom GRU organizirali su u Srbiji kamp u kojem su uglavnom Moldavci učili kako probijati policijske kordone, paliti zgrade i izazivati nerede. Polaznici su nosili pancirke i trenirali s jurišnim puškama. Kamp je bio smješten u odmaralištu na zapadu Srbije, a osnovan je u ljeto 2025., nekoliko mjeseci prije moldavskih parlamentarnih izbora.

Sudionicima je za tri do četiri dana obuke isplaćivano 400 dolara, što je za moldavske prilike bio vrlo velik iznos. Moldavski tužitelji i obavještajna služba došli su do videosnimki s njihovih mobitela na kojima se vidi vojna obuka.

Bio je to tek jedan od ruskih kampova. U blizini Moskve više od stotinu mladih Moldavaca učilo je „kako izraditi i upotrijebiti zapaljiva sredstva i improvizirane eksplozive“ te kako upravljati dronovima opremljenima za podmetanje požara ili bacanje eksploziva. Dvojica zapadnih obavještajnih dužnosnika rekla su da je tu obuku nadzirao GRU.

No ruska mreža djelovala je i u Bosni i Hercegovini.

Maxim Rosca, jedan od Moldavaca koji je sudjelovao u obuci u Bosni i Hercegovini, kasnije je svjedočio na sudu u Moldaviji te rekao da ga je ruski trener udario šakom u lice i izbio mu zub nakon što je odbio sudjelovati u pojedinim vježbama.

U listopadu 2024. trojica sudionika bosanskog kampa uhićena su pri povratku u Moldaviju. Kod njih su, prema riječima tužitelja, pronađeni dijelovi dronova, uključujući nastavke za bacanje granata. Pronađen je i priručnik pod naslovom „Ruska kuhinja: ABC domaćeg terorizma“.

Cilj kampova nije bio stvoriti tisuće ljudi spremnih na nasilje. Bilo je dovoljno imati manju skupinu koja bi u pravom trenutku mogla izazvati kaos.

„Cilj nije bio pronaći tisuću ljudi koji bi počinili kaznena djela. Bilo je dovoljno zapaliti iskru“, rekao je Sergiu Zama, moldavski tužitelj koji više od godinu dana vodi slučajeve povezane s ruskim miješanjem u izbore.

Spremne moldavske vlasti

A upravo je to Moskva pokušala učiniti na dan parlamentarnih izbora 28. rujna 2025. Operativci obučeni u Srbiji trebali su izazvati kaos u Kišinjevu i drugim dijelovima zemlje. Prema riječima tužitelja Zame, nosili su žuto-plave trake kako bi se međusobno prepoznavali u gomili, a neki su imali i zapaljiva sredstva.

Istodobno su ruski hakeri prodrli u moldavsko Središnje izborno povjerenstvo i preuzeli kontrolu nad tisućama privatnih internetskih rutera.

Moldavske vlasti ipak su bile spremne. Policija je uoči izbora pretresla stotine domova i uhitila ljude koji su sudjelovali u kampovima ili primali novac u sklopu ruske operacije. Uz pomoć zapadnih saveznika moldavski stručnjaci uspjeli su zaustaviti kibernetičke napade. Prosvjedi su izbili, ali nije došlo do ozbiljnog nasilja.

Stranka Maie Sandu osvojila je nešto više od 50 posto glasova, čime je zadržala vlast.

No za Kremlj to nije bio potpuni poraz. Moldavska država morala je uložiti ogroman novac i angažirati velik broj policajaca i sigurnosnih službi kako bi spriječila rusko uplitanje. Istodobno su saveznici Moskve uhićenja protivnika Sandu koristili u propagandi, predstavljajući ih kao dokaz autoritarnog obračuna s oporbom.

Rusija je, osim nasilja i kibernetičkih napada, koristila i mnogo sofisticiraniju metodu – kupovanje glasova.

U srpnju 2025. u gradu Taraclia na jugu Moldavije održan je prosvjed koji je naizgled izgledao kao spontano okupljanje lokalnog stanovništva. Sudjelovao je i Iuri Vitneanski, moldavski politički aktivist koji je ranije bio na obuci u kampu u Moskvi. Lokalnoj televiziji rekao je da je riječ o „inicijativi lokalnog stanovništva“.

U stvarnosti, prosvjed je organiziran gotovo 1250 kilometara dalje, u Moskvi, preko operativaca Ilana Shora, izraelsko-moldavskog oligarha koji živi u Rusiji.

Shorovi ljudi putem Telegrama su tisućama Moldavaca nudili novac kako bi došli na prosvjed. Naređeno im je da pred zgradu lokalnog vijeća donesu metle, koje su trebale simbolično „počistiti takve ljude“.

„Putni troškovi i dnevnice bit će nadoknađeni“, stajalo je u poruci.

Dokumenti koje je pregledao The New York Times pokazuju i da je Shorova mreža regrutirala više od 150.000 Moldavaca. Ljudi su za novac dobivali zadatke objavljivati propagandne sadržaje na društvenim mrežama, sudjelovati na unaprijed organiziranim prosvjedima i pozivati građane da glasaju protiv Sandu, njezine stranke i članstva u Europskoj uniji. Samo u četiri mjeseca 2024. godine oko 38.000 aktivista dobilo je gotovo 20 milijuna dolara.

/Desk/

Objava NYT: Putin preko Moldavije želi srušiti EU i NATO – Rusija u BiH i Srbiji financira kampove obuke diverzanata za izazivanje kaosa pojavila se prvi puta na Republika.