“Predsjednik Joe Biden domoljubni je Amerikanac koji je našu zemlju uvijek stavljao na prvo mjesto. Njegovo naslijeđe vizije, vrijednosti i vodstvo čine ga jednim od najuspješnijih predsjednika u američkoj povijesti. S ljubavlju i zahvalnošću predsjedniku Bidenu što je uvijek vjerovao u obećanja Amerike i davao ljudima priliku da postignu svoje ispunjenje. Bog blagoslovio Ameriku veličinom i dobrotom Joea Bidena”.

Rečeno je da je Bidena to iznerviralo, ali Charles Kupchan, koji je surađivao s Obamom od 2014. do 2017. godine, kaže da to ne bi bio odlučujući faktor u predsjednikovoj odluci. “Je li Obama bio bitan? Naravno. Ali on je bio jedan od mnogih glasova koji su se javili”, rekao je Kupchan za Sky News. “I stoga mislim da je ono što ovdje vidimo plima koja se nepovratno okrenula nakon te rasprave, Biden je pažljivo slušao svoje savjetnike. Gledao je ankete koje su bile sve gore i gore. Mislim da nije imao izbora”.

No,oglasio se i predsjedavajući Zastupničkog doma,republikanac Mike Johnson, koji smatra da Biden mora dati ostavku. “Ako Joe Biden nije sposoban kandidirati se za predsjednika, nije sposoban obnašati dužnost predsjednika”, napisao je na X-u Johnson. “Mora odmah podnijeti ostavku na dužnost”, dodao je Johnson, rekavši da se ne može čekati dan glasanja.

Dužnosnici Demokratske stranke već sejavljaju s pohvalama i zahvalama Bidenu na ovoj odluci. “Predsjednik Biden je velik javni službenik koji zna bolje od ikoga što je potrebno da se porazi Donald Trump. Njegov izvanredan rad na snižavanju troškova lijekova na recept, popravljanju cesta, vraćanju opskrbnih lanaca kući, rješavanju klimatskih promjena i osiguravanju američkog globalnog vodstva tijekom desetljeća, bit će zapisano u povijesti”, napisala je na X-u guvernerka Michigana Gretchen Whitmer.

Čelnik demokratske većine u Senatu Chuck Schumer izjavio je da današnji dan pokazuje da je predsjednik Joe Biden “istinski domoljub i veliki Amerikanac”. “Joe Biden ne samo da je bio sjajan predsjednik i sjajan zakonodavni vođa, već je i doista nevjerojatno ljudsko biće. Njegova odluka, naravno, nije bila laka, ali on je ponovno stavio svoju zemlju, svoju stranku i našu budućnost na prvo mjesto”,napisao je na X-u.

Čelnik demokratske manjine u Zastupničkom domu Hakeem Jeffries zahvalio je Joeu Bidenu na njegovoj službi nakon što je izašao iz predsjedničke utrke, ali nije rekao kome treba dati potporu kao zamjeni. “Predsjednik Joe Biden jedan je od najuspješnijih vođa u američkoj povijesti. U manje od jednog mandata, spasio je naciju od pandemije koja se događa jednom u stoljeću, vratio gospodarstvo koje je bilo na rubu recesije, donio posljedične zakone za obične Amerikance i spasio našu demokraciju porazivši glavnog pobunjenika. Amerika je danas bolje mjesto jer nas je predsjednik Joe Biden vodio s intelektom, gracioznošću i dostojanstvom. Zauvijek smo zahvalni”.

Među glavnim kandidatima za Bidenovu zamjenu uz potpredsjednicu Kamalu Harris su i guverner Kalifornije Gavin Newsom i guvernerka Michigana Gretchen Whitmer. Spekuliralo se i o Jayu Robertu (JB) Pritzkeru, guverneru Illinoisa, Peteu Buttigiegu, aktualnom ministru prometa, bivšoj prvoj dami Michelle Obami, guverneru Pennsylvanije Joshu Shapiru i nekim drugim imenima.

Joe Biden je objavio da podupire potpredsjednicu Kamalu Harris kao svoju nasljednicu za demokratsku predsjedničku nominaciju.

Joe Biden prekinuo je kampanju za reizbor, rekavši da je “to u najboljem interesu moje stranke i zemlje”.

Do ovog razvoja događaja došlo nakon što su deseci demokratskih zastupnika i utjecajnih članova i senatora Demokratske stranke pozvali Bidena da odstupi i bude zamijenjen na vrhu demokratske liste nakon što je za mnoge alarmantno loš nastup u debati s republikanskim kandidatom i bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom u lipnju povećao zabrinutosti vezanu uz njegovu dob te mentalne i uopće zdravstvene sposobnosti da pobijedi Trumpa u studenom i nastavi izvršavati predsjedničke dužnosti u slučaju pobjede.

Biden je do sada inzistirao na tome da ne odustaje od utrke, a trenutačno se nalazi u samoizolaciji zbog zaraze Covidom-19. Ankete su nakon sučeljavanja s Trumpom redom pokazivale da Biden ima sve manje šanse da pobijedi Trumpa.

The New York Tims nedavno je ozvijestio da je Biden ipak uzeo u razmatranje analize novih istraživanja o raspoloženju birača te suradnike pitao o potezima koji bi se morali povući da na izborima pobjedi potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, o kojoj se govorilo kao o najizglednijem kandidatu za Bidenu zamjenu u predsjedničkoj utrci u slučaju da se Biden povuče.

Nakon dugotrajnog oklijevanja, mišljenju onih demokrata koji su smatrali da se Biden treba povući iz utrke, priklonili su se i veliki Bidenovi zagovaratelji i saveznici, poput bivše predsjednice Zastupničkog doma SAD-a Nancy Pelosi, koja je prošlog tjedna poručila Bidenu da ankete pokazuju da ne može pobijediti Trumpa te da bi Demokratskoj stranci mogao otežati stjecanje većine u Zastupničkom domu.

Predsjednik Kluba zastupnika Demokratske stranke u Senatu Sjedinjenih Država, Chuck Schumer, Bidenu je također rekao da bi i za SAD i Demokratsku stranku bilo bolje kada bi okončao svoju kampanju.

Predsjednik Kluba zastupnika Demokratske stranke u Zastupničkom domu Sjedinjenih Država Hakeem Jeffries Bidenu je iznio stavove slične Schumerovima, kao i brojni drugi dužnosnici stranke i administracije.

Bidena je, navodno, osobito zaboljela očigledna šutnja bivšeg demokratskog predsjednika Baracka Obame, s kojim je služio u Bijeloj kući punih osam godina kao potpredsjednik i koji je Bidena sve donedavno gorljivo podržavao. Obama, naime, nije bio vidljiv u javnom prostoru dok su se u medijima imena spominjala imena sve većeg broja renomiranih demokrata koja su od Bidena očekivala da odstupi.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Joe Biden odustao od predsjedničke utrke, sazvan hitan sastanak: ‘Mora odmah dati ostavku!‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Sukobljene strane trebale bi zaključiti sporazum koji uključuje prijedloge koje je u petak iznio američki predsjednik Joe Biden, prema zajedničkom priopćenju triju zemalja koje je objavio Egipat.

Predloženi sporazum ujedinjuje zahtjeve obiju strana. Služi višestrukim interesima i trebao bi donijeti trenutno olakšanje ljudima Gaze, kao i taocima i njihovim obiteljima, navodi se u priopćenju.

“Ovaj sporazum je put prema trajnom primirju i okončanju krize”, piše dalje.

Biden je u petak iznio plan koji predlaže prekid vatre u trajanju od šest tjedana, pregovore o uvjetima trajnog prekida neprijateljstava i obnovu Gaze.

Ured premijera Benjamina Netanyahua je u subotu objavio da svako spominjanje opcije po kojoj bi Izrael trebao prihvatiti trajno primirje prije “uništenja Hamasa” nije “dobar početak”.

Njegova dva koalicijska partnera su zaprijetila izlaskom iz vlade ako Netanyahu prihvati sporazum koji predviđa kraj rata prije eliminacije Hamasa.

Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir zaprijetio je u subotu da će srušiti koalicijsku vladu ako Netanyahu pristane na mirovni plan koji bi za posljedicu imao okončanje rata bez eliminacije Hamasa.

Takav sporazum bio bi “bezuman, predstavljao bi pobjedu terorizma i prijetnju izraelskoj nacionalnoj sigurnosti”, rekao je ultranacionalistički čelnik stranke Židovska moć na X-u.

Ministar financija Bezalel Smotrich je zatražio da se ofenziva u Gazi nastavi sve dok Hamas ne bude uništen, a svi taoci spašeni, rekavši da u suprotnom neće ostati u vladi.

U objavi na X-u, Smotrich, čelnik krajnje desne Religiozne cionističke stranke rekao je da se također protivi privremenim mjerama poput povlačenja izraelske vojske, povratka Palestinaca na sjever Gaze ili puštanja većeg broja zatvorenika iz sigurnosnih zatvora.

Palestinska militantna skupina Hamas kasnije je objavila da pozitivno gleda na sadržaj prijedloga, ali da još nije upoznata s pojedinostima.

(izvor: Hina)

Objava Pregovarači pozivaju Izrael i Hamas da prihvate Bidenov mirovni plan pojavila se prvi puta na Republika.

SAD je dobio svojevrstan set pravila koja će regulirati federalnu upotrebu umjetne inteligencije. Kako je objavljeno na službenim stranicama Bijele kuće, donošenjem tih pravila želi se ublažiti rizik od umjetne inteligencije, ali i iskoristiti sve prednosti koje ta tehnologija donosi.

Usmjereno je na jačanje sigurnosti i zaštite umjetne inteligencije, zaštitu privatnosti Amerikanaca, unaprjeđenje jednakosti i građanskih prava, zauzimanje za potrošače i radnike, promicanje inovacija i konkurencije, unapređenje američkog vodstva diljem svijeta, i više, stoji u objavi.

Potpredsjednica Kamala Harris najavila je nova pravila koja je sastavio Ured za upravljanje i proračun, naglašavajući važnost osiguravanja da alati umjetne inteligencije ne ugrožavaju prava i sigurnost američkog naroda.

Umjetna inteligencija

Iz Bijele kuće upozoravaju na “zastrašujuće dobru” AI tehnologiju koja predstavlja veliku opasnost
Tako prema tim pravilima, federalne agencije moraju implementirati konkretne mjere zaštite pri korištenju umjetne inteligencije, osiguravajući transparentnost i odgovornost u upravljanju rizicima povezanim s aplikacijama umjetne inteligencije. Te mjere zaštite obuhvaćaju procjenu, testiranje i praćenje utjecaja umjetne inteligencije na javnost, ublažavanje algoritamske diskriminacije i pružanje transparentnosti vladine upotrebe umjetne inteligencije.

Primjerice, agencije koje postavljaju umjetnu inteligenciju u kritična područja kao što je zdravstvo moraju osigurati ljudski nadzor kako bi provjerili rezultate alata i spriječili razlike u pristupu zdravstvenoj skrbi. Ako se agencija ne može pridržavati ovih zaštitnih mjera, mora prestati koristiti sustav umjetne inteligencije osim ako to opravdavaju povećani rizici ili operativna potreba.

Također, nalaže se uvođenje proširene transparentnosti u korištenju umjetne inteligencije od strane saveznih agencija, zahtijevajući od njih da objave godišnje popise slučajeva upotrebe umjetne inteligencije, izvještavaju o mjernim podacima o osjetljivim slučajevima upotrebe i obavijeste javnost o svim izuzećima AI.

Podsjetimo, Bijela kuća želi unaprijediti odgovorne inovacije umjetne inteligencije uklanjanjem prepreka. Smatraju da AI tehnologija predstavlja mogućnosti za rješavanje društvenih izazova kao što su odgovor na klimatske krize, javno zdravlje i javna sigurnost.

Neposredno prije predstavljanja novih pravila, američki predsjednik Joe Biden i Bijela kuća, naložili su državnim agencijama imenovanje ‘glavnog službenika za umjetnu inteligenciju’. Iako su neke agencije to već napravile, mnogo je onih koje još nisu, a njima je dan rok od 60 dana da to učine. Glavni službenici za AI moraju imati “značajnu stručnost na području umjetne inteligencije” kako bi mogli obavljati “nadzor nad AI”.

Analitičari sitiču kako je ovaj potez američke vlade signal da će državna tijela prihvatiti umjetnu inteligenciju, ali i da će ju držati pod strogim nadzorom, jer će glavni službenici za umjetnu inteligenciju odgovarati za njezinu primjenu u svakom odjelu.

Inače, Bidenova administracija je, u državnom proračunu za 2025., izdvojila nevjerojatnih 3,3 milijarde dolara za razvoj umjetne inteligencije.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava Umjetna inteligencija ulazi u američke državne institucije: Morat će se poštivati stroga pravila i zaposliti “nadzornike AI” pojavila se prvi puta na Republika.

U listopadu je Biden zatražio dodatnih 60 milijardi dolara za Ukrajinu, od čega bi se dio iskoristio za popunjavanje američkih zaliha. Kongres je prethodno odobrio oko 75 milijardi dolara pomoći Ukrajini, prenosi američki NBC News.

Rusija bi mogla dobiti rat u roku od nekoliko tjedana ako Kongres ne donese odluku, upozorili su u srijedu na zatvorenom sastanku sa zastupnicima glavni predsjednikovi suradnici, savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan i direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, otkriva NBC.

Prema njihovim informacijama, Ukrajina će idućih tjedana ostati bez dijela protuzračne obrane i topništva.

Prošle su jeseni dužnosnici Bijele kuće tjednima ponavljali da će Kongres odobriti dodatnu pomoć, no otpor dijela republikanaca u Kongresu zaustavio je zakon. Biden mjesecima upozorava, uključujući i obraćanje naciji u Ovalnom uredu, da bi prekid američke pomoći imao teške posljedice po Ukrajinu i širi svjetski poredak. Bijela je kuća prošli mjesec objavila da su Ukrajini dali posljednja dostupna američka sredstva, prenosi NBC.

Biden je u petak upozorio da bi se nemiri mogli proširiti u Europi ako Kongres ne odobri dodatnu pomoć Ukrajini.

“Ako odemo, a Rusija uspije izdržati njihov napad i srušiti Ukrajinu, što mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Što mislite što će se dogoditi od Poljske, Mađarske, Orbana? Razmislite o tome”, rekao je Biden tijekom sastanka s američkim gradonačelnicima.

“To mijenja dinamiku”, upozorio je.

/Desk/

Objava Biden: Ako Amerika napusti Ukrajinu što mislite da će se dogoditi na Balkanu? pojavila se prvi puta na Republika.

Biden je istakao da SAD i njeni saveznici neće se uplašiti Putinovih prijetnji dodavši da svijet neće priznati nezakonitu rusku aneksiju ukrajinske teritorije.

“Nastavit ćemo slati oružje Ukrajincima da se mogu braniti i uzvratiti. Poslat ćemo dodatnih 13 milijardi dolara pomoći. Ne može on da prigrabi teritoriju svoga susjeda i izvući se s tim, jednostavno ne može. Gospodine Putine, nemojte da pogrešno razumijete ovo što vam govorim. Svaki centimetar”, poručio je američki predsjednik, upozorivši i kako su “Sjedinjenje Države spremne braniti svaki centimetar teritorija NATO-a”.

/Desk/

Objava Biden poručio Putinu: “Nastavljamo pomagati Ukrajini. Ne možeš prigrabiti teritoriju svoga susjeda i izvući se” pojavila se prvi puta na Republika.

“Nedavno produljenje ugovora Novi START pokazuje našu predanost kontroli nuklearnog oružja. Danas, ponovno potvrđujemo načelo da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi”, navodi se, prenosi HINA.

“Sjedinjene Države i Rusija počet će cjelovit Dijalog o strateškog stabilnosti kako bi postavili temelje za buduće kontrole naoružanja i mjere za smanjenje prijetnje”, navodi se u izjavi.

Biden i Putin “pokazali su da čak i u razdobljima napetostima mogu napredovati prema zajedničkom cilju osiguranja predvidljivosti u strateškoj sferi, smanjiti opasnost d oružanih sukoba i smanjiti prijetnju nuklearnog rata”, stoji u izjavi prihvaćenoj na prvom sastanku čelnika dviju sila otkako je Joe Biden ušao u Bijelu kuću.

Samit u vili La Grande u Ženevi trajao je manje od četiri sata, znatno manje nego što su to Bidenovi savjetnici očekivali.

Odluka o dvije odvojene konferencije za novinare značila je da ništa nije ostalo od srdačnosti koja je pratila susret Putina i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa 2018. Čak nije bilo ni zajedničkog ručka, ističe Reuters.

Biden o sastanku

Vladimir Putin “ne želi hladni rat” sa Sjedinjenim Državama, istaknuo je u srijedu američki predsjednik Joe Biden nakon sastanka s ruskim kolegom u Ženevi.

Američki predsjednik Joe Biden ocijenio je u srijedu da je ozračje njegova prvog sastanka na vrhu s ruskim kolegom Vladimirom Putinom bilo “pozitivno”, ali i da ga je upozorio da se ne miješa u američke izbore.

“Mislim da je posljednje što bi sada Putin htio hladni rat s SAD-om”, dodao je.

“Jasno sam rekao da nećemo trpjeti pokušaje kršenja našeg demokratskog suvereniteta i destabilizacije naših demokratskih izbora te da ćemo uzvratiti”, rekao je Biden na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s Putinom u Ženevi.

Američki predsjednik je nastojao na računalnim napadima, ozbiljnoj spornoj točki s Rusijom, i rekao Putinu da bi “neke važne infrastrukture trebale biti nepovredive, bilo to s obzirom na računalne ili druge napade”.

“Dao sam mu popis” 16 posebnih entiteta “od energetskog sektora do naših vodoopskrbnih sustava”, dodao je.

“Istaknuo sam da imamo velike informatičke mogućnosti i da on to zna”, rekao je. Ako Rusija prekrši neka “osnovna pravila, uzvratit ćemo”, dodao je.

Nakon pokušaja upletanja u američke izbore 2016. u korist Donalda Trumpa, masovni računalni napadi nedavno su naljutili Washington. SolarWinds, Colonial Pipeline, JBS: sve su se te operacije pripisivale Moskvi i hakerskim skupinama kojima je sjedište u Rusiji.

Rusija, koja je uvijek nijekala odgovornost za te napade, optužuje Washington da se miješa u njezine unutarnje stvari tako što podupire oporbu i financira organizacije i glasila kritična prema Kremlju.

Biden je na tiskovnoj konferenciji kritizirao “smiješne usporedbe” njegova ruskog kolege u vezi s ljudskim pravima.

Reagirajući na dugačku kritiku Vladimira Putina koji je također održao tiskovnu konferenciju, američki predsjednik je ocijenio da je potonji povukao pogrješnu paralelu između napada “zločinaca” na Capitol u Washingtonu 6. siječnja i mirnih prosvjeda ljudi kojima je oduzeta sloboda govora u Rusiji.

“Jedno je kada pravi zločinci probiju sigurnosni kordon, nasilu uđu u Capitol, ubiju policajca i kazneno ih se goni, a drugo kada ljudi prosvjeduju blizu Capitola i kažu branite mi da slobodno govorim”, rekao je Biden.

Putin o sastanku

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu u Ženevi da je njegov prvi sastanak s američkim kolegom Joeom Bidenom bio “konstruktivan” te su se dogovorili vratiti veleposlanike i provesti konzultacije o kibernetičkim napadima, prenose agencije.

“Nije bilo nikakva animoziteta”, rekao je na konferenciji za novinare Vladimir Putin o sastanku čelnih ljudi dviju sila koje imaju vrlo napete odnose, javlja agencija AFP.

“Suglasili smo se da će se veleposlanici naših zemalja vratiti na svoja mjesta”, rekao je Putin na konferenciji za novinare, javlja agencija dpa.

Datum još nije utvrđen, rekao, ali je sastanak bio “konstruktivan”.

“Mnogo je pitanja u kojima se naše procjene razlikuju, no dvije strane pokazale su želju da razumiju jedna drugu i pronađu načina da približe stajališta”, rekao je Putin. Veleposlanike su dvije prijestolnice povukle ranije ove godine u jeku rasta napetosti.

Putin je rekao da se s kolegom dogovorio o “konzultacijama u području kibernetičke sigurnosti”.

Bidenu je Putin uputio neočekivani kompliment i nazvao ga iskusnim državnikom.

“Znatno je drukčiji od predsjednika Trumpa”, kazao je Putin, javlja BBC. No nije ga pozvao u Moskvu, kao što nije dobio ni poziv u Bijelu kuću.

“Za takve susrete i posjete moraju postojati pravi uvjeti”, rekao je.

Iako je pohvalio Bidena, Putin kaže kako ne zna hoće li se poboljšati odnosi dviju zemalja.

Putin tvrdi i da Rusija ne militarizira Arktik već da obnavlja infrastrukturu iz doba Sovjetskog saveza. Na tom području trebali bi surađivati s SAD-om, smatra ruski predsjednik.

Dvije zemlje međusobno se optužuju i za kibernetičke napade.

“Dogovorili smo se da ćemo početi konzultacije o kibernetičkoj sigurnosti”, rekao je Putin.

Međutim, “najveći broj kibernetičkih napada u svijetu izvodi se s američkog prostora”, ustvrdio je Putin kritizirajući izostanak suradnje Washingtona u tom pitanju.

Rusija i SAD razgovarat će o mogućim promjenama Novog START-a

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je rekao da će Moskva i Washington početi razgovore o mogućim promjenama nedavno produljenog sporazuma o kontroli naoružanja Novi START, dodavši da dvije zemlje snose odgovornost za nuklearnu stratešku stabilnost.

Dvije su zemlje u veljači produljile ugovor Novi START na pet godina.

Po ugovoru, SAD i Rusija smiju imati po 1550 strateških nuklearnih bojevih glava, za 30 posto manje u odnosu na plafon utvrđen 2002. Novi START ograničava broj lansera i teških bombardera na 800.

Putin je također kazao da je Rusija dostavila SAD-u iscrpne informacije o kibernetičkim napadima.

“Suglasili smo se da će se veleposlanici naših zemalja vratiti na svoja mjesta”, rekao je Putin na konferenciji za novinare, rekao je Putin.

Datum još nije utvrđen, rekao je, ali je sastanak bio “konstruktivan”.

Agencija Ifax je, pozivajući se na Kremlj, objavila da je dvojac privhatio zajedničku deklaraciju o strateškoj nuklearnoj stabilnosti. U njoj, kako prenosi Tass, stoji da se nuklearni rat ne bi smio nikada pokrenuti.

Također je rekao da će Moskva i Washington početi razgovore o mogućim promjenama nedavno produljenog sporazuma o kontroli naoružanja Novi START, dodavši da dvije zemlje snose odgovornost za nuklearnu stratešku stabilnost.

Kontrola naoružanja je jedna od stvari gdje je, unatrag gledajući, napredak bio moguć bez obzira na neka veća razmimoilaženja. Dvije su zemlje u veljači produljile ugovor Novi START na pet godina.

Po ugovoru, SAD i Rusija smiju imati po 1550 strateških nuklearnih bojevih glava, za 30 posto manje u odnosu na plafon utvrđen 2002. Novi START ograničava broj lansera i teških bombardera na 800.

Komentirajući optužbe da je ruska diplomacija nepredvidljiva, Putin je rekao da su potezi SAD-a o izlasku iz sporazuma o naoružanju bili nepredvidljivi.

Putin: Navaljni je znao da krši zakon

Putin, kako ističe Reuters, nije međutim pokazao da je iole spreman na kompromis po ostalim pitanjima, poput sve veće ruske vojne nazočnosti kod istočne granice Ukrajine te optužbi američke strane da su neidentificirani Rusi odgovorni za niz kibernetičkih napada u SAD-u, a i potpuno je odbacio zabrinutost Washingtona za uhićenog oporbenog političara Alekseja Navaljnog.

“Znao je da krši zakon koji je na snazi u Rusiji”, rekao je Putin smjerajući na kršenje ranije uvjetne zatvorske presude po kojoj se oporbeni čelnik trebao redovito javljati zatvorskim vlastima.

Aleksej Navaljni je u kolovozu u komi prevezen u bolnicu u Berlinu nakon trovanja u Rusiji za koje optužuje Kremlj. U Njemačkoj se liječio gotovo šest mjeseci a u siječnju, nakon povratka u Rusiju, uhićen je jer se nije javljao vlastima, što je bio dužan činiti. Zbog toga mu je uvjetna kazna za prijevaru iz 2014. preinačena u kaznu strogog zatvora. Od tada je u zatvoru.

“Potpuno svjesno, ne poštujući zakon, otišao se liječiti u inozemstvo”, dodao je Putin: “Radio je što je htio”. “Učinio je to potpuno svjesno, zbog čega je uhićen”, rekao je.

Hakerski napadi i bilateralni odnosi

“Dogovorili smo se da ćemo početi konzultacije o kibernetičkoj sigurnosti”, rekao je Putin.

Međutim, “najveći broj kibernetičkih napada u svijetu izvodi se s američkog prostora”, ustvrdio je kritizirajući izostanak suradnje Washingtona u tom pitanju.

Odnosi između dviju zemalja dodatno su se pogoršali u ožujku kada je Biden nazvao Putina “ubojicom, zbog čega je Rusija povukla svog veleposlanika iz Washingtona na konzultacije. SAD je potom opozvao svog veleposlanika u Moskvi u travnju.

Putin je danas nakon samita rekao da je zadovoljan Bidenovim objašnjenjem njegove primjedbe o “ubojici”.

Glede bilateralnih odnosa, Putin je rekao da je teško reći da će se odnosi sa SAD-om popraviti, ali da vidi “tračak nade” glede međusobnog povjerenja.

Putin je rekao da nitko nikoga nije pozvao u posjet, ni Biden njega, niti on Bidena.

“Nemam iluzija kada je u pitanju SAD. Prijateljstva nema, oni brane interese svoje zemlje. Dijalog je bio pragmatičan”, rekao je Putin.

O Ukrajini

Putin je rekao da Moskva razumije američko stajalište o “crvenim linijama”, ali i obrnuto te da nema ničega sadržajnog za raspravljat o mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u.

Pritom je Putin optužio Kijev da krši sporazum o zaustavljanju sukoba između snaga ukrajinske vlade i proruskih separatista u istočnoj Ukrajini.

SAD se ne treba zabrinjavati zbog Arktika

“Zabrinutost američke snage zbog militarizacije Arktika posve je neutemeljena”, rekao je Putin i “uvjeren” je da ondje dvije zemlje “moraju surađivati.

Rusija samo “popravlja uništenu infrastrukturu” nakon raspada Sovjetskog Saveza, rekao je Putin koji je arktičku regiju upisao u strateške prioritete i naredio velika ulaganja u vojnu infrastrukturu i eksploataciju rudnog bogatstva što je izazvalo napetosti s drugim zemljama u regiji.

Ustvrdio je da Rusija kani “potpuno poštivati međunarodne pravne standarde” na Arktiku koji su klimatske promjene učinile dostupnijim i otvorile plovne putove pa su porasle i ambicije za prirodnim izvorima te regije između Sjedinjenih Država i Rusije, ali i Kine.

Moskva je ojačala svoju vojnu nazočnost, otvaranjem i modernizacijom nekoliko napuštenih baza iz sovjetskog razdoblja i rasporedila je svoj proturaketni sustav S-400.

(Izvro: Agencije)

Objava Putin-Biden: Bez otvorenog neprijateljstva, ali i bez zajedničkog ručka pojavila se prvi puta na Republika.

Sedam kineskih tvrtki i kineskih vladinih laboratorija stavljeno je pod kontrolu izvoza u četvrtak odlukom Bidenove administracije, obzirom na njihovu povezanost s razvojem superračunala u Kini i zbog pitanja američke nacionalne sigurnosti. To znači da više neće moći koristiti tehnologiju koja je nastala u SAD-u bez dozvole američkog ministarstva trgovine.

To su stranke koje se ponašaju suprotno našim nacionalnim interesima, rekao je za Washington Post visoki dužnosnik spomenutog američkog ministarstva.

Ovdje je zapravo riječ o tome da se ne dozvoli da američka roba pridonosi napredovanju kineskih vojnih sposobnosti, dodao je isti izvor.

Tvrtke i laboratoriji koji su uključeni u ovaj embargo su Tianjin Phytium Information Technology, Shanghai High-Performance Integrated Circuit Design Center, Sunway Microelectronics, National Supercomputing Center Jinan, National Supercomputing Center Shenzhen, National Supercomputing Center Wuxi i National Supercomputing Center Zhengzhou.

Superračunalo u najvećem kineskom istraživačkom kompleksu za aerodinamiku, gdje se odvija i istraživanje hipersoničnog naoružanja, koristi mikroprocesore spomenute tvrtke Phytium, piše Washington Post. Ta tvrtka surađuje s američkim tvrtkama za izradu softvera, koje će odsad za to morati dobiti dozvolu ministarstva kako bi nastavile poslovanje s Kinezima, a do te dozvole je poprilično teško doći.

SAD su u globalnoj utrci s Kinom i Rusijom u izradi hipersoničnih raketa, koje su sposobne letjeti najmanje pet puta brže od brzine zvuka i koje su dizajnirane tako da su praktički nezaustavljive. Odlika hipersoničnih raketa jest njihova nevjerojatna brzina leta te okretnost u svrhu izbjegavanja svih postojećih protuzračnih obrambenih sustava.

Tu u priču ulaze superračunala, koja svojim kompleksnim izračunima pomažu u razvoju takvog naoružanja.

Kina želi napraviti prvo egzaskalno računalo, koje će biti sposobno napraviti milijun bilijuna kalkulacija u sekundi, što bi Kinezima dalo ogromnu prednost u utrci za izgradnjom najnaprednijeg hipersoničnog oružja.

Sposobnosti superračunala su vitalne za razvoj mnogih, možda čak i svih, modernih oružja i sustava nacionalne sigurnosti, poput nuklearnog i hipersoničnog naoružanja, naglasila je u priopćenju za medije Gina Raimondo, američka ministrica trgovine.

Američki predsjednik Joe Biden je Kinu stavio na vrh svojih vanjskopolitičkih aktivnosti, a to uključuje i investicije u istraživanje i razvoj kako bi se adekvatno odgovorilo naprecima koje su Kinezi postigli u tehnologiji i infrastrukturi. Biden je u četvrtak i sam tijekom govora poručio da se Kina brže razvija od SAD-a.

Objava Biden čini sve da Kineze uspori u razvoju najbržeg svjetskog superračunala koje bi njihovo hipersonično oružje učinilo nepobjedivim pojavila se prvi puta na Republika.

10:08 Iz kampanje Joea Bidena poručili su da će se boriti protiv inicijative Donalda Trumpa da izbori završe na Vrhovnom sudu SAD-a. Voditeljica kampanje Jen O’Malley Dillon Trumpovu izjavu da će ići na Vrhovni sud nazvala je “nečuvenom, bez presedana i netočnom”.

“Izjava predsjednika o pokušaju zaustavljanja brojanja uredno popunjenih glasačkih listića bila je nečuvena, bez presedana i netočna. To je nečuveno jer se radi o pokušaju oduzimanja demokratskih prava američkim građanima”, rekla je u izjavi i dodala da prebrojavanje glasova neće stati. Preostale su stotine tisuća glasova za prebrojati, a krajnji ishod predsjedničkih izbora i dalje je nemoguće sa sigurnošću predvidjeti.

9:20 Biden je osvojio najmanje tri od četiri elektorska glasa u državi Maine.

9:06 Demokrat Joe Biden pobijedio je u Arizoni i dobio njihovih 11 elektorskih glasova. Bidenova pobjeda velik je udarac za Trumpovu šansu da dobije novi mandat, piše AP. U utrci za 270 elektorskih glasova Biden ih ima 236, a Trump 213.

8:47 Demokratski senator iz Pennsylvanije Bob Casey kazao je da je uvjeren u pobjedu Joea Bidena u ključnoj državi u SAD-u. Smatra da su Bidenovi izgledi sasvim dobri.

“Mislim da će pobijediti, mislim da će to biti stvarno blizu”, dodao je Casey. “Ako osvojite Pennsylvaniju, Michigan i Wisconsin, tada će sve biti gotovo”, smatra Casey.

8:21 Donald Trump obratio se javnosti. U gomili ljudi nitko ne nosi masku. Zahvalio je milijunima ljudi na podršci.

“Spremni smo za veliko slavlje. Pobijedili smo posvuda. Spremni smo izaći van i proslaviti nešto toliko veliko, lijepo i uspješno… Ovo je rekord”, kazao je Trump i dodao da je pobijedio u Teksasu i Iowi. “Pobijedili smo u Pennsylvaniji”, kazao je Trump. Čestitao je svima koji su glasali za njega.

“Milijuni i milijuni ljudi glasali su za nas, vrlo tužna skupina ljudi pokušava obespraviti te građane”, kazao je Trump i dodao da će kasnije navečer proglasiti pobjedu.

“Sve te države koje smo dobili večeras… I odjednom – što se događa? Znate što se događa? Bili su svjesni su da ne mogu dobiti i sad poručuju da idemo na sud. To sam govorio od početka. Da će poslati desetke milijune glasova i ako ne uspiju dobiti, da idu na sud. Florida je bila pobjeda, nevjerojatna pobjeda, pa Teksas, Ohio. I tamo smo uvjerljivo dobili”, kazao je Trump.

“Velika pobjeda zabilježena je i u Sjevernoj Karolini. I tu je odjednom sve stalo. Ovo je prevara. Prevara američke javnosti i sramota za našu zemlju. Dobili smo izbore. Idemo na Vrhovni sud. Ne želimo da nađu glasove u 4 sata ujutro i dodaju ih na popis. Ovo je tužno. Što se mene tiče, već smo dobili”, rekao je Trump.

7:50 Američki predsjednik Donald Trump optužio je na Twitteru svoje protivnike da pokušavaju “ukrasti izbore” iako za to nije ponudio nikakav dokaz. “Velika pobjeda, ali pokušavaju nam ukrasti izbore. To im nikada nećemo dopustiti. Glasati se ne može nakon što su birališta zatvorena”, napisao je Trump nakon nekoliko sati šutnje na društvenim mrežama. Twitter je odmah označio njegovu poruku kao potencijalnu obmanu.

Oglasio se u međuvremenu i demokratski predsjednički kandidat Joe Biden, koji je i dalje optimističan u pogledu ishoda američkih predsjedničkih izbora iako mu u ovom trenutku rezultati ne idu u prilog. Biden se nakratko obratio svojim pristašama ispred kuće u Willmingtonu i ustvrdio da je na putu pobjede. “Zadržite vjeru, dobit ćemo ovo”, uzviknuo im je.

7:28 Ostalo je još sedam država čiji se rezultati očekuju – Sjeverna Karolina, Georgija, Wisconsin, Michigan i Pennsylvania i Nevada. U svima njima zasad vodi Trump na različitim uzorcima prebrojenih glasova.

Biden najviše nade polaže u to da će u tri države tzv. plavog zida, Wisconsin, Michigan i Pennsylvaniju, koje je Trump osvojio 2016., doći do obrata kako se počnu prebrojavati dopisni glasovi, iako bi to moglo trajati danima.

U Wisconsinu Biden ima 47,4 posto glasova na 84 posto prebrojenih listića, u Michiganu je na 44,6 (64 posto prebrojenih), a u Pennsylvaniji na 42,2 (64 posto). U svima je trend da smanjuje razliku kako pristižu novi glasovi.

6:44 Građanima Delawarea kratko se obratio Joe Biden. Pozvao ih je na strpljenje dok se prebrojavaju glasovi i izrazio im zahvalnost na glasovima.

“Osjećamo se dobro tu gdje jesmo. Zaista se osjećamo dobro. Znamo da će prebrojavanje glasova potrajati, moramo biti strpljivi. No moramo znati da se računa svaki glas. Osjećamo se dobro, na putu smo za pobjedu na ovim izborima”, poručio je Biden u obraćanju građanima. Dodao je da je zahvalan svima diljem SAD-a. Pozvao je građane da zadrže vjeru.

Za pobjedu na američkim izborima je potrebno najmanje 270 od ukupno 538 elektorskih glasova, a odaziv birača na ovim je izborima znatno veći nego na onima 2016. godine. Donald Trump ili Joe Biden, tko će postati 46. predsjednik SAD-a?

(izvor: Hina)

Objava Biden dobio većinu u Arizoni, Trump: “Ovo je prevara američke javnosti i sramota za našu zemlju. Dobili smo izbore” pojavila se prvi puta na Republika.