Čović je govorio u kontekstu plinovoda Južna interkonekcija, projektu vrijednom oko 270 milijuna eura koji je sad, nakon održanih razgovora bh dužnosnika sa američkim otpravnikom poslova Johnom Ginkelom u veleposlanstvu SAD-a, predložen kao američki projekt na Zapadnom Balkanu uz 30-godišnju koncesiju.

Ovo je za BiH strateški projekt s kapacitetom od 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje. Plinovodom od 243 kilometra koji će, preko Hrvatske, omogućiti pristup američkom ukapljenom plinu (LNG) i smanjiti ovisnost od ruskog plina i značajno ojačati energetsku sigurnost zemlje.

Podsjetimo, Čović je, između ostaloga, za BH Gas kazao kako “ulazak američkih partnera u ovaj projekat predstavlja novi trenutak koji obećava realnu nesmetanu izgradnju plinovoda, ali i eliminaciju BH-Gasa kao nametnute tvrtke, koja osim što ne zapošljava nijednog predstavnika hrvatskog interesa, ne posjeduje ni stručne kvalifikacije, kapacitet, znanje ni potencijale za provođenje takvog ozbiljnog projekta.”

Naime, bivši direktor BH Gasa Almir Bečarević reagirao je na izjavu predsjednika HDZ-a.

On je, komentirajući za Slobodnu Bosnu govorio ne samo o plinu već i ohidroegenu koji bi trebao poteći Južnom plinskom interkonekcijom, nakon što bi prestala upotreba plina.

“Da bih Vam odgovorio na pitanje o poveznici hidrogena i Južne interkonekcije BiH-HR, prvo bih se osvrnuo na Čovićeve izjave o BH-Gasu. Citirat ću tog ‘gospodina’:’…eliminaciju BH-Gasa kao nametnute tvrtke koja, osim što ne zapošljava nijednog predstavnika hrvatskog interesa, ne posjeduje ni stručne kvalifikacije, kapacitet, znanje ni potencijale za provođenje takvog ozbiljnog projekta’. Kao što možemo vidjeti ovdje se radi o potpunoj odsutnosti zdravog razuma, te je na sceni maliciozno ponižavanje svih onih koji su do sada dali nemjerljiv doprinos razvoju projekta Južna interkonekcija.

Ova ‘nametnuta tvrtka’ koja po dotičnom ‘ne posjeduje ni stručne kvalifikacije, kapacitete, znanje ni potencijal’ je još prije 5 godina prijavila Južnu interkonekciju BiH-HR na europske liste kao ‘hydrogen ready’ projekat, sve u skladu sa europskim smjernicama, politikama i izmjenama relevantnih direktiva”, kaže Bečarević za Slobodnu Bosnu i dodaje:

“To znači da bi cijevi bile spremne za transport hidrogena po razvoju tržišta i dostupnosti izvora, te kada dođe do prestanka upotrebe plina kao fosilnog goriva zamjena u vidu hidrogena bi odmah bila moguća i izvodiva. Godina kada bi se to trebalo dogodilo je 2050. godina, što je rok koji je primjenjiv i za većinu ostalih europskih država. Ovdje treba imati u vidu da je hidrogen ključna komponenta strategije EU za energetsku tranziciju, neto nultu emisiju i održivi razvoj. Nove plinske elektrane koje bi se već sad trebale graditi, bi trebale biti „H2-ready”. Tako se otvara mogućnost da se u tim elektranama kasnije koristi hidrogen (H2).”

Bečarević kaže da je upravo jedan od osnovnih razloga zašto je i povećana vrijednost cijelog projekta Južne interkonekcije i taj što su cijevi za hidrogen (pored porasta cijene čelika) skuplje od cijevi za prirodni plin.

“Znači, tadašnji BH-Gas je projekt Južne interkonekcije označio kao hydrogen-ready i kao takvog ga prijavio nadležnim institucijama EU i Energetske zajednice. Ono što još treba znati je to da u EU danas nema kreditnih aranžmana za razvoj transportne mreže plinovoda bez da su projekti prijavljeni kao ‘hydrogen ready’. Ono što još treba znati je to da je projekt Južna interkonekcija bio doveden do razine izrade Glavnog izvedbenog projekta i na njemu su bili angažirani stručnjaci koji, po mišljenju gore spomenute individue, nisu uopće kvalificirani da to rade (?). Postavlja se onda pitanje bi li projekt bio uspješniji da su od početka bili uključeni kadrovi HDZ-a s Filozofskog fakulteta, a koji su sada dio ‘stručnog’ tima za razvoj Južne interkonekcije.

Projekt koji je bio doveden do glavnog projekta, sa svim urađenim studijama, urađenim zakonom, međudržavnim sporazumom, definiranim tehničkim uvjetima sa Plinacrom… Projekat BH-Gasa je prijavljen kao hydrogen-ready, a sada je nesposoban i bez stručnih kvalifikacija zato što nema filozofe iz reda HDZ-a”, naglasio je Bečarević u reakciji na Čovićevu izjavu.

On je kritizirao i predstavnike Trojke u vlasti (SDP-NS-NiP).

“Tišina vladajuće bošnjačke politike je frapantna na izjave gore spomenute individue, ali ako sada krene i izgradnja termoelektrana uz Južnu interkonekciju možda će netko tada shvatiti prvo – što smo imali, što smo mogli i bez čega ćemo ostati. Hoće li i JP EPBIH ispaštati sve promašene politike u energetskom sektoru? Je li ‘eliminacija’ BH-Gasa samo dio strategije za daljne eliminacije javnih tvrtki? I kada se jednom probudimo i vidimo tko je u pozadini svih projekata, možda shvatimo da nam ni Gaza nije daleko”, zaključuje Bečarević u komentaru za Slobodnu Bosnu.

/Desk/

Objava Bivši direktor BH Gasa reagirao na Čovićeve izjave: Maliciozno ponižavanje svih koji su dali nemjerljiv doprinos razvoju Južne interkonekcije, a on u ‘stručni tim’ za razvoj imenovao kadrove HDZ-a s Filozofskog fakulteta pojavila se prvi puta na Republika.

I tijekom prošlotjednog sastanka s federalnim premijerom Nerminom Nikšićem, američki veleposlanik u BiH Michael Murphy govorio je o plinovodu Južna interkonekcija te, između ostaloga, pozvao Vladu FBiH na djelovanje. Međutim, Nikšić sam ne može utjecati na rješenje ovog problema. Ne bez predsjednika HDZ BiH, Dragana Čovića, stranke koja je partner strankama Trojke u federalnoj vlasti.

A sam Čović i dalje ima zacementirane stavove po ovom pitanju, a što američka administracija smatra otvorenom blokadom projekta zarad vlastitih interesa te odugovlačenje plinofikacije Hercegovine, s pretežito hrvatskim stanovništvom. Posebno jer se radi o projektu kojim bi se značajno smanjila zastupljenosti ruskog plina u BiH i omogućila nova ruta dovoda plina od LNG terminala na otoku Krku jer se sada opskrbljuje preko Zvornika.

Apsurd cijele ove priče o Južnoj i Istočnoj interkonkeciji je nepostojanje državnog zakona o plinu te se niti ne može krenuti u pripreme realizacije ova dva projekta – jedan kojim bi se smanjio utjecaj ruskog plina na bh tržište, a drugim kojim bi se još više jačao. No, u Republici Srpskoj su našli način, a u Federaciji se još uvijek (ne)namjerno nadmudruju.

Nikšić ne želi (ili ne može?) „lomiti preko koljena“

“Sastao sam se s premijerom FBiH Nikšićem kako bih razgovarao o tome kako FBiH može unaprijediti euroatlantske integracije BiH i ostvariti ključne ekonomske reforme i reforme vladavine prava koje čuvaju multietnički karakter, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i poboljšavaju živote svih građana BiH. Pozvao sam Vladu FBiH da djeluje na plinovodu Južna interkonekcija, donese fiskalne reforme, unaprijedi pregovore o koncesiji Aerodroma Sarajevo, provede Zakon o borbi protiv korupcije FBiH i usvoji Zakon o zaštiti uzbunjivača”, navodi napisao je Murphy o ovom sastanku s Nikšićem.

Podsjetimo kako se radi o plinovodu ‘Južna Inter konekcija BiH i Hrvatske’ od Zagvozda u Hrvatskoj do Imotskog, potom na granicu sa BiH, Posušje, Tomislavgrad, Šuicu, Kupres, Bugojno, Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar.

Međutim, Nikšić ne može sam “djelovati” u federalnoj vladi bez svojih partnera u vlasti, ovdje konkretno bez HDZ-a BiH, prvenstveno predsjednika te stranke Dragana Čovića, a kojeg je američka administracija već odavno ‘targetirala’ kao glavnog kočničara ovog projekta.

Predsjednik SDP-a, stranke koalicije stranaka Trojke (SDP-NiP-NS) i partnerice HDZ-u i SNSD-u na državnoj i federalnoj razini, odgovarajući na pitanje novinara N1 BiH u emisiji Pressing u ožujku ove godine, “Što je sa Južnom interkonekcijom, jel’ Čović popustio?”, je kazao: “Nije još popustio, to je jedan projekt od interesa za Federaciju. Nemam nikakvu dvojbu da trebamo ući u taj proces. Ovdje imamo samo politički problem za koji se nadam da ćemo ga riješiti. Smatramo da je korektno napraviti mješovitu upravu BH-Gasa i napraviti podružnicu u Mostaru. Ne želimo lomiti stvari preko koljena”.

No, rješenja još nema i unatoč svemu, brojnim, ozbiljnim upozorenjima i prijedlozima rješenja, a među kojima je da projekt vodi javno federalno poduzeće BH Gas, kao i uvođenje hrvatskih kadrova u njihove upravljačke strukture, Čović ne namjerava promijeniti stavove – ne odstupa od stajališta da projektom Južna interkonekcija treba upravljati novoformirano poduzeće iz Mostara, a kao argument navodi kriminal u BH Gasu koji je urušio kredibilitet ovom gospodarskom društvu za transport plina. No, u cijeloj priči je zanimljivo kako je upravo BH Gas d.o.o. osnovala Vlada Federacije BiH 1997. godine i njegov je vlasnik i danas.

Čović: Bez BH Gasa

Na prošlotjednoj konferenciji za medije u Srajevu, Čović je govorio o pitanju Južne plinske interkonekcije. Iako i dalje govori o važnosti ovog projekta za FBiH i BiH, po svemu sudeći, njegovi stavovi nisu ni ‘za milimetar’ drukčiji. On je ponovno istaknuo kako je neprihvatljivo da ovim projektom upravlja BH Gas.

“Jedina konfuzija je što se inzistiralo da to radi BH Gas, a drugi da se osnuje nova tvrtka. Počelo se igrati da se radi o zaustavljanju projekta. A to je isto kao što postoje i dvije pošte i dvije elektroprivrede u FBiH. To je ravnoteža koju je trebalo napraviti, a južna interkonekcija prolazi većinom gdje žive Hrvati. Trenutno se radi na rješenjima koja će pomiriti odnose po ovom pitanju”, rekao je Čović.

Pri tom je podsjetio kako u BH Gasu ne radi nijedan Hrvat kao i da je nekoliko prijedloga za rješenje već u proceduri, ali da to nije BH Gas, i uz zaključak kako treba formirati novo javno poduzeće.

Podsjetimo da su hrvatski parlamentarci izašli s Prijedlogom Zakona o plinovodu ‘Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’, prema kojem je jasno da hrvatska strana inzistira na novom poduzeću sa sjedištem u Mostaru, a koje bi bilo zaduženo za izgradnju ovog plinovoda te njime upravljala.

U Prijedlogu Zakona kojeg su poslali hrvatski predstavnici, u članku 5., točki 1., tako stoji: “Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor)”, dok u točki 4. stoji: “Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima.”.

RS i Srbija izgrađuju plinske veze

Ostaje za vidjeti epilog ove vrlo osjetljive situacije te koji će kompromis postići federalni partneri. Za to vrijeme, Republika Srpska dodatno jača svoje ‘plinske veze’ sa Srbijom, pa tako i Rusijom i drži ih nacionalnim interesom. Naime, dok zemlje EU-a za dvije ili tri godine u potpunosti odustati od nabavke ruskog plina, u BiH se čeka na donošenje državnog zakona o plinu, pa tako i na konkretan početak realizacije plinovoda Istočna plinska konekcija kojim bi se učvrstile veze Republike Srpske i Srbije u nabavci ruskog plina.

Prije nekoliko dana najavljen je sastanak menadžmenta ‘Sarajevogasa’ i ‘Srbijagasa’ s dužnosnicima RS-a i Srbije oko izgradnje plinovoda od Beograda do Banja Luke.

Direktor Sarajevogasa iz Istočnog Sarajeva, Nedeljko Elek govorio je o prednostima plinovoda na istoku RS-a čija izgradnja počinje danas, a trebala bi biti završen krajem mjeseca.

“Srbija nema nikakvu ulogu u realizaciji tog projekta, ali je na Svesrpskom saboru u Beogradu donesena odluka da će ‘Srbijagas’ financirati magistralni plinovod do Banja Luke. Naime, Vlada RS je za nositelja tog projekta odredila poduzeće ‘Sarajevogas’, a Vlada Srbije ‘Srbijagas’. Dakle, više nećemo čekati Interkonekciju (Istočnu, op.au) i idemo sa strane RS-a od Šepoka do Banja Luke s cijevima pravcem dionice autoputa od Beograda do Banja Luke. Time ćemo plinoficirati praktično cijelu Republiku Srpsku”, rekao je Elek.

FBiH – Sarajevski kanton, “živi” od ruskog plina – skoro četiri puta veći potrošač od RS-a

Na koncu, apsurd svega su ove činjenice: RS troši skoro četiri puta manje plina nego FBiH (Federacija godišnje troši oko 250 milijuna, a RS oko 50 milijuna kubnih plina) – Daleko najveći potrošač je Kanton Sarajevo – Plin za FBiH uvozi Energoinvest u vlasništvu Vlade FBiH, a za RS GAS-RES u vlasništvu RS-a – Uvozi se Gazpromov plin.

Nakon ovoga možda se nameću ovi zaključci – Najveći potrošač ruskog plina je Federacija koja s dobavljačem iz RS-a ima vrijedeće ugovore o isporuci. Da nema Federacije kao potrošača, plinovod i dobavljači iz RS-a izgubili bi svaku isplativost poslovanja s ruskim plinom.

Na koncu, dolazimo do zaključka koliko plinovod Južna interkonekcija nije samo ključan za žitelje u Hercegovini koji bi konačno “otkrili” blagodati grijanja na plin u domovima i energiju za gospodarske subjekte, već i za konačno oslobađanje od ruskog plina Federacije BiH, najvećim dijelom Sarajevskog kantona. I dok Čović i HDZ imaju svoje razloge, kako se čini, nema neke posebne želje ni u Sarajevu, „uljuljkanom“ u ruski plin.

BHGas i Energoinvest izgubili na arbitražnom sudu

Podsjetimo kako su Javna poduzeća Bh. Gas i Energoinvest, u vlasništvu FBiH, izgubile arbitražni spor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om, kojemu će zbog jednostranog raskida ugovora o opskrbi plinom morati isplatiti 11,16 milijuna dolara.

Iz ova dva plinska operatera u travnju su izašli sa zajedničkim priopćenjem kako je Arbitražni sud u Zuerichu je 19. travnja, nakon dvije i pol godine, donio odluku po tužbi koju je 2021. pokrenula mađarska tvrtka s odštetnim zahtjevom od 21 milijun dolara, jer je sarajevska tvrtka jednostrano ugovorila opskrbu plinom Turskim tokom kojim su zaobišli Mađare, odnosno, promjene trase opskrbe BiH plinom iz Rusije. U arbitražnom postupku pred švicarskim sudom, nisu tuženi samo Bh Gas i Energoinvest nego i njihov osnivač, Vlada Federacije BiH.

S druge strane, ova sarajevska javna poduzeća tužili su FGSZ, optužujući ih da su im ranijih godina isporučivali plin po daleko višim cijenama od tržišnih.

Naime, FBiH je od 1. travnja 2021. promijenila trasu opskrbe ruskim plinom i prešla na takozvani Turski tok. To je urađeno, usprkos tome što je ugovor s mađarskim FGSZ-om trebao biti snazi do 2023. godine. BiH je do 2021. godine ruski plin dobivala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, a Turskim plinovodom pristala je na zajednički projekt Gazproma i Turske.

Nakon odluke Energoinvesta da s ruskom tvrtkom Gazprom Export potpiše aneks ugovora kojim je promijenjena trasa i odabran plinovod Turski tok, u Federaciji BiH uslijedila su međusobna optuživanja tadašnjih rukovodstava kompanija BH Gas i Energoinvest za sudjelovanje u kriminalu. U međuvremenu uslijedila je i spomenuta protutužba Energoinvesta Arbitražnom sudu.

/Desk/

Objava Projekt plinovoda Južna interkonekcija na čekanju – Bez ‘konekcije’: Murphy upozorava, Čović ne popušta, a Sarajevo „uljuljkano“ u ruski plin pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo je do sada najoštrija kritika prema, to je potpuno jasno, BH Gasu i Energoinvestu, javnim poduzećima u vlasništvu Federacije BiH koja su nedavno izgubila arbitražni spor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om, kojemu će zbog jednostranog raskida ugovora o opskrbi plinom morati isplatiti 11,16 milijuna dolara. Ali, možda i kritika prema EP BiH koja je utrošila milijune u gradnju Bloka 7, projeka koji je, unatoč međunarodnim upozorenjima, bio unaprijed osuđen na propast. No, bez poruke nije ostao ni predsjednik HDZ-a BiH.

Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy u svom izlaganju na Energetskom summitu u Nemu, poslao je jasnu poruku, prvenstveno bh političarima u Federaciji BiH oko, izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, a koja je stopirana zbog neizglasavanja potrebnog zakona. Međutim, dok su mnogi mediji protumačili kako je Murphy ponovno kritizirao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića za blokadu plinovoda Južna interkonekcija, sada je američki veleposlanik poslao nedvosmislenu kritiku i sarajevskim javnim poduzećima koji upravljaju plinovodima, kupnjom i opskrbom plinom optužujući ih za loše upravljanje, korupciju i zanemarivanje.

Mufphy: Ističe vrijeme za ključne reforme i ispravljanje godina korupcije i lošeg upravljanja

Pozivajući bh političare na žurno djelovanje kako bi se osigurala energetska neovisnost i stabilnost BiH, Murphy na summitu u Neumu rekao:

“Energetski sektor u BiH se nalazi u lošem stanju jer se godinama na ovom polju nije radilo ništa na poboljšanju situacije. Sa summita šaljem hitnu poruku da ističe vrijeme za provođenje ključnih reformi koje su potrebne kako bi se ispravile godine lošeg upravljanja, korupcije i zanemarivanja, što je bh. energetski sektor ostavilo u užasnom stanju, pun slabosti i nefunkcionalan”.

Ovo je do sada najoštrija kritika prema, to je potpuno jasno, BH Gasu i Energoinvestu, javnim poduzećima u vlasništvu Federacije BiH koja su nedavno izgubila arbitražni spor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om, kojemu će zbog jednostranog raskida ugovora o opskrbi plinom morati isplatiti 11,16 milijuna dolara. Ali, možda i kritika prema EP BiH koja je utrošila milijune u gradnju Bloka 7, projekta koji je, unatoč međunarodnim upozorenjima, bio unaprijed osuđen na propast.

Murphy je rekao kako BiH žurno mora diversificirati izvore opskrbe prirodnim plinom da bi se izbjegla najštetnije posljedice ruske energetske prisile nad Europom te kako bi, u tom smislu, Vlada FBiH trebala donijeti zakon o Južnoj interkonekciji i aplicirati za sredstva za financiranje tog projekta.

“To se treba učiniti prije nego što prilika za izgradnju nove plinske infrastrukture bude zauvijek izgubljena. Političari vođeni vlastitim interesima moraju se skloniti s puta ovom projektu koji uživa širok konsenzus i koji će osigurati alternativni izvor prirodnog plina, otvoriti nova, dobro plaćena radna mjesta, omogućiti ekonomsku revitalizaciju Hercegovine i biti podrška ekonomskom rastu cijele Federacije BiH”, poručio je Murphy, pri tom ne spominjući imena političara, ali s jasnim naznakama na koga se ovo odnosilo jer su njegove kritike prema predsjedniku HDZ-a dobro poznate.

Naglašavajući nužnost reformi i na državnoj razini, kako je kazao, zasnovanih na jasnim tehničkim i ekonomskim principima, transparentnosti, učinkovitosti, Murphy je kazao kako siguran energetski sektor može biti temelj stabilne i napredne ekonomije i društva.

“Odgađanje donošenja propisa, korupcija, ovisnost od ruskog plina, zastarjela infrastruktura i nadolazeći porezi na ugljik samo su neki od izazova koji prijete energetskoj sigurnosti zemlje i koji bi mogli izbaciti iz tračnica njezin energetski sektor u predstojećim desetljećima. BiH može postići tu sigurnost prije nego bude prekasno, ako se njeni lideri posvete hitnom djelovanju, integritetu, suradnji i provođenju politike koja stavlja građane na prvo mjesto. Sat otkucava, sada je vrijeme za djelovanje”, poručio je Murphy, dajući do znanja da u se kritike sada ne odnose samo na Čovića.

Bh Gas i Energoinvest na arbitražnom sudu izgubili

Podsjetimo kako su Javna poduzeća Bh. Gas i Energoinvest, u vlasništvu FBiH, izgubile arbitražni spor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om, kojemu će zbog jednostranog raskida ugovora o opskrbi plinom morati isplatiti 11,16 milijuna dolara. Iz ova dva plinska operatera početkom tjedna izašli su sa zajedničkim priopćenjem kako je Arbitražni sud u Zuerichu je 19. travnja, nakon dvije i pol godine, donio odluku po tužbi koju je 2021. pokrenula mađarska tvrtka s odštetnim zahtjevom od 21 milijun dolara, jer je sarajevska tvrtka jednostrano ugovorila opskrbu plinom Turskim tokom kojim su zaobišli Mađare, odnosno, promjene trase opskrbe BiH plinom iz Rusije. U arbitražnom postupku pred švicarskim sudom, nisu tuženi samo Bh Gas i Energoinvest nego i Vlada Federacije BiH, koja je i njihov osnivač.

S druge strane, ova sarajevska javna poduzeća tužili su FGSZ, optužujući ih da su im ranijih godina isporučivali plin po daleko višim cijenama od tržišnih.

Naime, FBiH je od 1. travnja 2021. promijenila trasu opskrbe ruskim plinom i prešla na takozvani Turski tok. To je urađeno, usprkos tome što je ugovor s mađarskim FGSZ-om trebao biti snazi do 2023. godine. BiH je do 2021. godine ruski plin dobivala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, a Turskim plinovodom pristala je na zajednički projekt Gazproma i Turske.

Nakon odluke Energoinvesta da s ruskom tvrtkom Gazprom Export potpiše aneks ugovora kojim je promijenjena trasa i odabran plinovod Turski tok, u Federaciji BiH uslijedila su međusobna optuživanja tadašnjih rukovodstava kompanija BH Gas i Energoinvest za sudjelovanje u kriminalu. U međuvremenu uslijedila je i spomenuta protutužba Energoinvesta Arbitražnom sudu.

Sud prihvatio argumente mađarskog operatera

Arbitražni sud je prihvatio argumentaciju mađarskog plinskog operatera da im je jednostranim raskidom ugovora iz 2021. Bh Gas nanio štetu. Ugovor o opskrbi plinom vrijedio je do 2023. godine.

BH Gas i Energoinvest dužni su mađarskom prijevozniku platiti ugovornu kaznu od 11,16 milijuna američkih dolara, priopćili su iz Bh Gasa iz kojeg tvrde kako su uspjeli smanjiti štetu za više od deset milijuna dolara protutužbom prema mađarskom FGSZ-u.

“Pokretanjem vlastitog postupka protiv FGSZ-a, BH-Gas i Energoinvest uspješno su uspjeli postići smanjenje za 50 posto štete koju je prouzročila tadašnja uprava BH-Gas prihvaćanjem enormne ugovorne kazne. Svi zahtjevi FGSZ-a protiv Vlade FBiH su odbijeni u cijelosti”, navodi se u priopćenju, što bi, kako se čini, trebalo umanjiti štetu koja su napravili tadašnji menadžmenti ova dva poduzeća.

Tako sadašnja uprava optužuje prijašnju upravu Bh Gasa da je teško oštetila tvrtku i obmanula vlasti u Federaciji BiH koje su im dale odobrenje za prijelaz na opskrbu plina Turskim tokom. FGSZ je pak, prema Arbitražnom vijeću, u periodu od 1. siječnja 2019. do 31. ožujka 2021. naplatio 19,09 milijuna dolara za transport plina, što je 8,94 milijuna više nego što je mađarski prijevoznik imao pravo. “Ukupna šteta za BH-Gas tako iznosi 9,96 milijuna dolara, a Arbitražno vijeće je naložio FGSZ da plati ove iznose bh. strani”, naveli su iz Energoinvesta i BH Gasa.

I u svezi s ovim skandalom, jasno je kako je poruka američkog veleposlanika o, kako je kazao, “godinama lošeg upravljanja, korupcije i zanemarivanja”, upućene upravo na ovu adresu, ali nema naznaka da su konfrontacije na relaciji Murphy-Čović zbog teme oko Južne interkonekcije nestale.

HDZ želi plinskog operatera iz Hercegovine

Poznato je kako se HDZ BiH protivi da projekt plinovoda Južna interkonekcija vodi već postojeći plinski operater Bh Gas. Tvrde kako je to poduzeće duboko kompromitirano kriminalom i nepotizmom te da je to i razlog njihovim težnjama zašto u zakonu o Južnoj interkonekciji predlažu osnivanje novog plinskog operatera sa sjedištem u Mostaru.

Ovo inzistiranje iz HDZ-a bilo je povod oštrih reakcija američkog veleposlanika koji je izravno i u nekoliko navrata optužio predsjednika HDZ-a Dragana Čovića za blokadu projekta Južna interkonekcija, kriminal i osobne interese koje bi on imao ukoliko se pristane na ovu soluciju te da će on “sahraniti projekt Južne interkonekcije”, a neizravno je zaprijetio i sankcijama.

S druge strane, Čović sve to negira, a svojedobno je kazao kako “može biti samo na bijeloj, anđeoskoj listi, a ne na crnoj listi”.

“Ne bi želio da tako sutra, zbog političke krize, netko iz Sarajeva, da tako budem brutalan, zatvori plinovod u Posušju. Ne govorim ništa loše, već afirmativno. Koncept organizacije BiH, nadležnosti u BiH je takav da moramo uvažavati županijsku, entitetsku kao i državnu nadležnost”, rekao je predsjednik HDZ-a početkom ove godine komentirajući poruke američkog veleposlanika.

“Južna interkonekcija je strateški interes BiH pa hrvatskog naroda u BiH jer prolazi kroz HNK, ZHK, SBK, Kanton 10. Naš prijedlog je bio vrlo jasan, zakon o južnoj interkonekciji je već u proceduri od prije par godina na koji se osporilo puno stvari. Osnovna dvojba oko tog zakona je BH Gas. Ja sam rekao, kao što imamo BH Gas, imat ćemo i južnu plinsku interkonekciju i na to se ne može niko ljutiti. To će također biti u vlasništvu Vlade FBiH pa se ne može govoriti ni o kakvim interesima. Ja tu nikakvih primarnih interesa nemam”, kazao je svojedobno Čović.

Naime, U Prijedlogu Zakona kojeg su poslali hrvatski predstavnici, u članku 5., točki 1., stoji: “Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor)”, dok u točki 4. stoji: “Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima.”.

Potpuno je jasno da bi novo poduzeće, iako nominalno osnivača Vlade Federacije, kontrolirala stranka na vlasti u većinski hrvatskim područjima u Hercegovini, upravo po istoj matrici kako “stvari stoje” i u Bh Gasu i Energoinvestu. Američki veleposlanik upravo o tome i govori te želi “čišćenje”. A do čišćenja će teško doći jer, niti jedna, a niti druga strana, ne žele “metlu u ruke”.

Također, unatoč činjenici da su partneri HDZ-a na federalnoj razini ponudili da u menadžment postojećih, sarajevskih plinskih operatera uvrste i hrvatske kadrove, za tim nema pretjerane želje od hrvatske strane.

Međutim, jasno je da u ovoj priči oko plinovoda Južna interkonekcija, niti na jednoj strani “nema anđela”, kao i što je jasno da se ne nazire brzo rješenje na koje upozorava američki veleposlanik, a što bi Hercegovinu ostavilo bez potrebne plinofikacije. Na koncu, ‘ko će to sve platit’? Pa porezni obveznici u Federaciji, kao što će platiti i milijunsku štetu koju su napravili bivši menadžmenti BH Gasa i Energoinvesta.

/Desk/

Objava Za Murphyja „nema anđela“ oko Južne interkonekcije: Političari s vlastitim interesima moraju se skloniti s puta pojavila se prvi puta na Republika.

Javna poduzeća Bh. Gas i Energoinvest, u vlasništvu Federacije BiH, izgubile su arbitražni spor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om, kojemu će zbog jednostranog raskida ugovora o opskrbi plinom morati platiti 11,16 milijuna dolara.

/Republika/

Objava Bh Gas i Energoinvest moraju platiti 11,16 milijuna dolara Mađarima zbog jednostranog prijelaza na plinovod Turski tok i poslovanje s Turskom i Gazpromom pojavila se prvi puta na Republika.

Na Prijedlog Zakona o plinovodu ‘Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’ kojeg su Vladi Federacije BiH dostavili predstavnici HDZ-a BiH gdje se predlaže
osnivanje nove tvrtke koja bi bila zadužena za projekt izgradnje i upravljanje plinovodom, ni sada, kao ni ranije, američka strana ne gleda sa simpatijama. Čak suprotno – kao što je svojedobno američki veleposlanik u BiH Michael Murphy oštro kritizirao predsjednika HDZ BiH kako opstruira izgradnju plinovoda Južna interkonekcija, taj zaključak je i sada.

Naime, u odgovoru na pitanje Dnevnog lista o stajalištu američke administracije u BiH po pitanju predloženog zakona od strane HDZ-ovih dužnosnika dade se iščitati ozbiljno upozorenje.

„Osobni interesi iznad javnog dobra“

„Sjedinjene Američke Države smatraju da je plinovod Južna interkonekcija s Hrvatskom od ključnog značaja za energetsku sigurnost i gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine. Međutim, projekt se ne može nastaviti bez usvajanja nužnih zakona. Vrijeme je da Dom naroda Parlamenta FBiH usvoji verziju Zakona o Južnoj interkonekciji, koji je pripremljen uz pomoć USAID-a i usvojen u Zastupničkom domu u prosincu 2021. godine“, istaknuli su za Dnevni list iz Ureda za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a u BiH.

Potom naglašavaju kako je BH Gas, kao jedini operater prijenosa plina i član Europske mreže operatera prijenosa plina u svojstvu promatrača, jedina organizacija s kapacitetom i pripremom za provođenje ovog projekta. Iz Veleposlanstva SAD-a također navode kako je BH GAS-u nužno potrebno restrukturiranje i unaprjeđenje kako bi ta tvrtka iznijela ovaj projekt na način koji bi zadovoljavao interese svih građana FBiH.

„BiH se nalazi na energetskoj raskrsnici. Južna interkonecija je put prema europskim integracijama i energetskoj sigurnosti, ali Dragan Čović i HDZ BiH blokiraju taj put, pokušavajući zamijeniti BH Gas s poduzećem koje oni mogu kontrolirati. Oni stavljaju osobne interese iznad javnog dobra, svojim inzistiranjem na osnivanju ekonomski i tehnički neopravdanog operatera prijenosa plina, što ujedno predstavlja dupliciranje“, ponovno je upućena ozbiljna kritika prema predsjedniku HDZ-a i njegovoj stranci.

„Neuspjeh da se krene naprijed sa Južnom interkonekcijom bi produžio ovisnost o Rusiji i uskratio ekonomske pogodnosti stanovnicima Federacije BiH, koje im omogućuje novi izvor energije. Pokušaji da se ovaj projekt koristi za osobne i političke dobiti, otvara rizik njegovog sveukupnog uništenja, što je ishod koji bi ugrozio nacionalnu sigurnost BiH i dobrobit svih građana ove zemlje“, poručeno je iz Veleposlanstva SAD u BiH.

HDZ traži novo poduzeće

Iako se tišina iz američkog veleposlanstva mogla protumačiti kako se „možda nešto promijenilo“ oko stava da izgradnju plinovoda vodi BH GAS, ova reakcija dokazuje da su američki stavovi nepromijenjeni. Također, u reakciji se može prepoznati i savjet za „nužno restrukturiranje i unaprjeđenje BH GAS-a, kako bi ta tvrtka, „iznijela ovaj projekt na način koji bi zadovoljavao interese svih građana FBiH“.

Podsjetimo da u Prijedlogu Zakona o plinovodu ‘Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’ od strane hrvatskih dužnosnika, stoji kako bi umjesto BH GAS-a trebalo osnovati novu tvrtku.

“Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor)”, stoji u prijedlogu dužnosnika HDZ-a, kao i da “Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima“.

Međutim, na verziju Zakona o Južnoj interkonekciji, pripremljenu uz pomoć USAID-a i usvojenu u Zastupničkom domu u prosincu 2021. godine, upravo se pozivaju iz Veleposlanstva SAD-a – u istom se navodi BH GAS kao nositelj projekta plinovoda Južna interkonekcija.

Izravna kritika američkog veleposlanika

Podsjetimo da je krajem lipnja ove godine američki veleposlanik u BiH Michael Murphy, kao nikada do tada, izravno je prozvao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića za blokadu izgradnje Južne interkonekcije jer, kako je rekao, “HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata”.

„U ljeto prošle godine HDZ BiH Dragana Čovića uskratio je podršku BH-Gasu, zaduženom za proizvodnju i transport plina u Federaciji BiH, angažman na razvoju i izgradnji Južne interkonekcije.
Blokada Zakona o Južnoj interkonekciji od strane HDZ BiH dogodila se nakon što je ova stranka glasala za isti zakon u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH 2021. godine Usprkos dobroj volji koalicijskih partnera u FBiH da se ide dalje s projektom, Dragan Čović izabrao je slijediti vlastite interese, a ne interese stanovnika Federacije. On i njegova stranka zanemarili su odgovornost koju predstavlja učešće u vlasti kontinuiranim odbijanjem da se uključe u važne aktivnosti unaprjeđivanja upravljačke strukture u BH Gasu, što bi tvrtki omogućilo da provede ovaj projekt. Rezultat toga je zastoj u provedbi projekta usprkos činjenici da su lideri u vlasti i gospodarstvu podjednako identificirali Južnu interkonekciju kao suštinski prioritet za BiH. Umjesto da se krene dalje sa BH Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna preuzeti ovaj projekt kao izvođač, HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata. Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i s tehničkog i s ekonomskog stanovišta“, poručio je tada, između ostaloga, američki veleposlanik u BiH.

„Ova opstrukcija sada prijeti uništiti svaki tračak nade za energetsku diverzifikaciju, da onemogući otvaranje novih radnih mjesta koje ovaj projekt sa sobom nosi, te ograniči ekonomski rast u Federaciji BiH. Izbor je jasan: učiniti što je ispravno za građane Federacije i BiH ili staviti osobne interese ispred interesa građana. Koji put će Dragan Čović izabrati? Ako izostane brza reakcija, to će biti jasan signal i BiH i međunarodnoj zajednici šta su točno prioriteti za Dragana Čovića”, poručio je tada američki veleposlanik.

SAD su i značajan sufinancijer ovog projekta, a nakon ove kritike veleposlanik Murphy se u Mostaru susreo s Čovićem, a teme razgovora, kako je to ‘tvitao’ američki veleposlanik, bile su „važnost ubrzanja reformi u FBiH i jačanja ustavnog poretka BiH protiv neviđenih napada čelnika Republike Srpske“.

No, ovo je već drugo, ozbiljno upozorenje prema Čoviću oko Južne interkonekcije koja bi Federaciju BiH otrgnula od ovisnosti o ruskom plinu. Dok se u FBiH spore oko ovog pitanja te dodatno odlažu ionako kašnjenje u projektu, Istočna interkonekcija još više učvršćuje „plinske veze“ RS-a s Rusijom, pa tako i Federacije i cjelokupne BiH, piše Dnevni list.

Trasa plinovoda

Trasa plinovoda Južna interkonekcija bila bi na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Granica Republika Hrvatska/BiH – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu na području FBiH, uključujući infrastrukturu projekta, točku interkonekcije, investitora. Ovim projektom značajno bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu u Federaciji BiH, ali i omogućila plinofikacija Hercegovine, kao i drugih područja koji za sada nisu imale tu mogućnost.

/Desk/

Objava Američko veleposlanstvo: „Čović zbog osobnih interesa ugrožava Južnu interkonekciju“ pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što su hrvatski predstavnici Vladi Federacije Bih dostavili Prijedlog Zakona o plinovodu ‘Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’, jasno je da hrvatska strana i dalje inzistira na novom poduzeću sa sjedištem u Mostaru, a koje bi bilo zaduženo za izgradnju ovog plinovoda te njime upravljala. Prema izvorima Dnevnog lista već se spominje i ime prvog čovjeka tog budućeg poduzeća. Od međunarodne zajednice još nema komentara, a najiščekivaniji je onaj iz Veleposlanstva SAD-a u BiH.

Nazire se prvi čovjek HDZ-ovog plinskog poduzeća?

Izvori Dnevnog lista spominju Ivicu Nuića kao mogućeg prvog čovjeka budućeg poduzeća Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar, a kojeg bi, prema prijedlogu zakona osnovala Vlada FBiH. Inače, Nuić je podrijetlom iz Konjica, ugledni je biznismen, radio je u Montmontaži, zamjenik je predsjednika NO Jadranski naftovod (JANAF) sa sjedištem u Zagrebu, član je Udruge BH Hrvata ‘Prsten’, član Glavnog odbora Matice Hrvatske.

Zanimljivo je da je u BiH, u Mostaru, krajem 2021. godine registrirao poduzeće EROPLIN s početnim kapitalom od 70.000 KM i ovlastima za vanjsku trgovinu. Mediji u Hrvatskoj Nuića su svojedobno dovodili i u svezu kupoprodajom dionica Večernjeg lista austrijskoj novinskoj kući Styria. Istodobno, sam Nić ponekad napiše autorski tekst za Večernjak.

Kakva je uloga u ovome susjedne Hrvatske te hoće li ovaj prijedlog HDZ-a ipak „amenovati“ SAD, ostaje za vidjeti.

S druge strane, poznat je stav bošnjačke strane da za ovaj projekt treba biti odgovoran sarajevski BH Gas d.o.o. Sarajevo, Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina kojeg je osnovala Vlada FBiH 1997. godine, a pod čijim je nadzorom upravljanje dijela bh plinovoda koji ide od Zvornika do Sarajeva, ali samo dijelom koji prolazi Federacijom. Za sada, BiH je potpuno ovisna o ruskom plinu kojeg uvoze dva poduzeća – Gas Res Banja Luka zaduženo je za uvoz ruskog plina od Gazproma za područje RS, a Energoinvest iz Sarajeva za Federaciju.

Još se pamti optužba američkog veleposlanika prema Čoviću

Da je upravo BH GAS nositelj projekta podržavaju i neki istaknuti međunarodni dužnosnici u BiH, a još se pamti oštra kritika američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja kako predsjednik HDZ BiH Dragan Čović blokira projekt Južna interkonekcija zbog zahtjeva da novo poduzeće upravlja projektom izgradnje plinovoda.

No, i ‘prozvana strana’, ima svoje argumente – tvrde da je BH GAS opterećen aferama oko zakonitosti u poslovanju, dugovima, ali i da u njegovim upravljačkim strukturama nema hrvatskih predstavnika. Slično kao i kada bi sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, čiji menadžment također imenuje Vlada FBiH, blokirali bilo kakvu mogućnost kreditnog zaduženja za nove projekte izgradnje bolničkih kapaciteta, spočitavajući im milijunske dugove što su se nagomilali tijekom proteklih godina od strane tog istog menadžmenta koje je imenovala upravo Vlada FBiH.

Međutim, vrlo diskutabilno je kako bi od dijela Federacije bilo prihvaćeno odustajanje od nabavke ruskog plina koji u BiH pristiže turskim tokom, a čime bi upravo Turska ostala bez značajnih financijskih sredstava. S obzirom na dugogodišnje prijateljske odnose turskog predsjednika Erdogana s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, ali i njegove veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pitanje investitora i predvodnika projekta postaje ne samo top političko pitanje u BiH, već i geopolitičko pitanje.

Za razliku od blokada i problema u Federaciji BiH, Republika Srpska (RS) još više, jedinstveno, učvršćuje svoju ovisnost o ruskom plinu i to Novom istočnom interkonekcijom, zajedničkim projektom Srbije i RS koji bi trebao ići trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banja Luka – Prijedor – Bosanski Novi, a nositelj projekta je GAS RES.

Ali, kada je riječ o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, sve je puno, puno kompliciranije, a mreža lokalno-političkih, interesnih, geopolitičkih i ekonomskih interesa “teških” milijarde sve je gušća. No, za sada iz Veleposlanstva SAD-a u BiH nisu reagirali na vijest o HDZ-ovom prijedlogu zakona o plinovodu.

HDZ predlaže: Umjesto BH GAS-a – Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar

U Prijedlogu Zakona kojeg su poslali hrvatski predstavnici, u članku 5., točki 1., tako stoji: “Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor)”, dok u točki 4. stoji: “Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima.”.

U Prijedlogu Zakona, u točki 1., gdje se govori i o točki interkonekcij stoji: “Koordinate točke interkonekcije transportnih sustava definiraju se posebnim sporazumom između dva susjedna operatora transportnih sustava, i to: Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar iz Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Mostaru kao javno poduzeće čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine i “Plinacro” d.o.o. iz Republike Hrvatske.”

Trasa plinovoda Južna interkonekcija bila bi na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Granica Republika Hrvatska/BiH – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu na području FBiH, uključujući infrastrukturu projekta, točku interkonekcije, investitora. Ovim projektom značajno bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu u Federaciji BiH, ali i omogućila plinofikacija Hercegovine, kao i drugih područja koji za sada nisu imale tu mogućnost. Koliki je značaj ovog plinovoda za razvoj ovih područja posebno nije potrebno pojašnjavati.

Ovaj projekt je i smjer budućeg, snažnog povezivanja BiH s EU i susjednom Republikom Hrvatskom jer bi preko terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku za BiH osiguravala plin iz RH, odnosno, preko Jadransko-jonskog plinovoda nabavku azerbejdžanskog plina, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava HDZ inzistira na mostarskom plinskom poduzeću, čeka se američki odgovor pojavila se prvi puta na Republika.

Ne usvaja se zakon

Tada su usvojeni Nacrt osnova za vođenje pregovora zbog zaključivanja Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda ‘Južna Inter konekcija BiH i Hrvatske’ na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar, a izglasano je i zaključivanje Sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda ‘Nova istočna Inter konekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije’ na pravcu granica Srbija-BiH-Bijeljina-Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi.

Međutim, za Istočnu Inter konekciju utvrđen je Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji plinovoda, a dok je projekt Južne Inter konekcije još uvijek samo na papiru.

Nastavak populističkih ‘prepucavanja’ političara u BiH na svim stranama ovaj krucijalni projekt, koji bi BiH omogućio prekid potpune ovisnosti od jednog, ruskog izvora prirodnim plinom, unatoč inzistiranju Zapada, još nema ni na vidiku.

I to zbog nepostojanja Zakona o plinovodu Južna Inter konekcija BIH i RH iz Federacije BIH, kojim bi se odredio i ubrzao proces izgradnje plinovoda. Ali, zakon je usvojen u Zastupničkom, no ne i u Domu naroda, nakon što su izaslanici HDZ-a uputili amandmane kojim se traži osnivanje novog poduzeća koje bi upravljalo Južnom Inter konekcijom, a ne da to bude državna tvrtka BH Gas, već da se za nositelje projekta treba formirati novo poduzeće.

Murphy optužio Čovića za blokadu Južne Inter konekcije

Nakon što se na ovu temu burno razgovaralo u svibnju i lipnju, uslijedila je do tada neviđeno otvorena reakcija od veleposlanika SAD u BiH Michaeala Murphyja koji je izravno optužio predsjednika HDZ-a da blokira izgradnju plinovoda Južna Inter konekcija.

“Blokada Zakona o Južnoj interkonekciji od strane HDZ BiH dogodila se nakon što je ova stranka glasala za isti zakon u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH 2021. godine. Nažalost, opstrukcije lidera HDZ BiH Dragana Čovića sprječavaju da ovaj vitalni projekt ide dalje. HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata”, kazao je, između ostaloga Murphy u svom vrlo kritički intoniranom komentaru, šaljući poruku kako je Zakon o Južnoj Inter konekciji prioritet.

„Umjesto da se krene dalje sa BH Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna preuzeti ovaj projekt kao izvođač, HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata“; ustvrdio je američki veleposlanik.

Nakon ove izravne kritike Čović se s Murphyjem sastao nekoliko puta te u javnosti vlada privid kako su se „nesuglasice“ izgladile. Ali, još uvijek plinovod Južne Interkonekcije bi BiH spojio s Hrvatskom, pa tako i s EU, prolazeći od Zagvozda u Hrvatskoj, preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar u BiH, još uvijek stoji u mjestu.

Podsjetimo da su već prije američka vlada s oko pola milijuna eura i EU s oko milijun i pol eura podržale plinovod Južna interkonekcija kao “najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH”, s obzirom da je BiH država s najlošijom plinskom opskrbom u Europi.

Vrijeme prolazi, politički prijepori ne

Kako je Dnevni list već pisao, i dalje su prijepori tko će biti nositelj ovog najvećeg poslijeratnog projekta. Sarajevo izričito smatra da to treba biti BH Gas, čiji je osnivač Vlada FBiH i koji je i sada zadužen za nabavku i transport i opskrbu plinom s plinskim sustavom duljim od 196 kilometara.

Mostar zastupa stav kako Hercegovina treba imati svoje poduzeće koje će biti nositelj projekta na ovom području te smatra kako u upravljačkim strukturama Bh Gasa nema hrvatskih kadrova te da su to mahom bošnjački kadrovi.

No, podsjetimo na izjavu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, ujedno i predsjednika NiP-a, stranke koalicijskog partnera s HDZ-om, koji je svojedobno kazao kako „ne bi imao ništa protiv da na čelu BH Gasa bude Hrvat“.

Kako se doznaje, koalicijski partneri (SDP-NiP-NS) ponudili su HDZ-u mjesta u menadžmentu BH Gasa kao i u Nadzornu odboru, ali ne i direktorsko mjesto, te mogućnost da se u Mostaru otvori ured BH-Gasa.

Ipak, čini se da sve i dalje stoji u mjestu, vrijeme prolazi, a zbog političkih prepucavanja čeka jedan od najvažnijih projekata za Federaciju koji bi, da navedenih prijepora nema, već bio u završnoj fazi realizacije., piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Političari rade što najbolje znaju – bave sepopulizmom, a Južna interkonekcija čeka pojavila se prvi puta na Republika.

‘Naše viđenje je vrlo jasno. Veleposlanik Michael Murphy je rekao logičnu stvar; imamo BH Gas koje može preuzeti brigu nad ovim dijelom infrastrukture. Nemamo ništa protiv da sutra na čelu BH Gasa sjedi Hrvat iz HDZ-a ako tako treba. Nadam se da ćemo što prije ostati svjesni važnosti ovog projekta, a ne nadmudrivanja tko će u kojem dijelu formirati neku tvrtku. Iz Hrvatske je to imperativ, rekli su da ih zanima Južna interkonekcija i drastično planiraju povećati kapacitet tog skladišta za više od 6 milijardi mjernih jedinica. Sa svih strana postoji interes, ne bi bilo dobro da se ta priča zaustavlja na tome tko će i na koji način upravljati poduzećem”, rekao je Konaković, prenosi Dnevni avaz.

Istaknuo je kako je važno da Parlament FBIH stigne dinamiku Narodne Skupštine Republike Srpske (NSRS)  jer su oni već pripremili sve dokumente u svezi istočne interkonekcije te da usvoji zakon koji omogućava početak implementacije ovog projekta.

”To čini skoro cijelu BiH opskrbljenu plinom. S ova dva kraka bi mogli imati plinificiranu BiH. Interes građana treba prevladati bilo kakve stranačke, osobne, političke pojedinačne interese”, poručio je Konaković. Govoreći o slučaju Trgovske gore, kazao je da će, ako ne uspiju postići dogovor s vlastima Republike Hrvatske, potražiti svu moguću međunarodnu pravnu pomoć kako bi zaštitili taj dio BiH od, kako je kazao, “ekološke bombe”.

/Desk/

Objava Konaković: “Nemamo ništa protiv da na čelu BH Gasa sjedi Hrvat iz HDZ-a” pojavila se prvi puta na Republika.

“Nama je neprihvatljitvo i to da cijeli proces nosi kompanija BH Gas. Posebno zbog afere koji je mađarski transpoter plina tužio BH gas i Energoinvest, te Vladu BiH (valjda Vijeće ministara BiH op.au.) u Zürichu za 23 milijuna dolara. Dati BH gasu da vodi projekat za nas nije prihvatljivo i nemoguće je iskorititi vlastitu korist kako se želi nametnuti HDZ-u u kritici veleposlanika Murphyja. Prihvatili bi i to da se stvari promijene u BH gasu i da vode taj proces. Osnivanjem nove firme bila bi uključena Vlada FBiH, županije i općine”, rekao je Džeba.

Podsjetimo, Murphy je istaknuo kako “umjesto da se krene dalje sa BH Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna preuzeti ovaj projekt kao izvođač, HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata”.

“Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i s tehničkog i s ekonomskog stanovišta. Uspostava drugog operatera za transport plina povećala bi troškove potrošačima, dalje podijelila tržište plinom u BiH, potkopala funkcionalnost vlasti u Federaciji BiH, kreirala prostor za jači maligni uticaj Rusije i drastično iskomplicirala pregovore o izgradnji interkonekcije s financijskim institucijama, kao i s Hrvatskom, što bi projekt učinilo gotovo nemogućim.

Vremena je sve manje. Međunarodne financijske institucije odustaju od financiranja novih projekata za prirodni plin, a njihova spremnost podrške interkonekcije vremenom će biti sve manja. Daljnja odgađanja mogu dovesti do toga da bi potrošači i poslovni subjekti u Federaciji morali platiti više za isti projekt – ili, još gore, da uopće ne dođe do izgradnje Južne interkonekcije, čime će BiH izgubiti brojne ekonomske i sigurnosne koristi koje projekt donosi”, kazao je, između ostaloga, američki veleposlanik pitajući na koncu “koji je put Dragana Čovića”.

/Desk/

Objava Džeba kaže kako je neprihvatljivo da distribuciju plinovoda Južna interkonekcija vodi Bh Gas i da treba nova firma: Tuže ih Mađari pojavila se prvi puta na Republika.

Nova istočna i Južna interkonekcija prijete uspostaviti monopol u opskrbi plinom dijelova BiH s najvećom potrošnjom ovog energenta – u Sarajevu. Ruski utjecaj s jedne, i hrvatski interes s druge strane, analizira Deutsche Welle.

Problem opskrbe plinom Bosne i Hercegovine, kao najugroženije zemlje u regiji, kada je riječ o isporuci ovog energenta, datira već nekoliko desetljeća. Još 2008. godine je krenula priča o projektu ‘Sava’, koji je predviđao izgradnju plinovoda od granice BiH i Srbije do Novog Grada, na krajnjem sjeverozapadu zemlje.

Koncesiju za posao tada je dobila tvrtka ‘Slavija Internacional’ iz Laktaša, a radovi su trebali početi iste godine. Tada nije bilo jasno hoće li planirani plinovod biti dio Južnog toka ili će služiti samo kao krak već postojećeg plinovoda koji kod Zvornika ulazi u BiH. Koncesija je oduzeta ali je projekt izvađen iz ladice 2015. godine pod nazivom “Nova istočna interkonekcija”.

Za tvrtku ‘Bh Gas’ projekt je i tada bio sporan jer se radilo o političkom potezu s obzirom da na trasi, kuda je trebao prolazi plinovod, gotovo da nema industrije, a bez tog energenta ostali bi dijelovi BiH kojima je plin nužan, u najvećem dijelu od Zenice do Sarajeva. Istovremeno ‘Bh Gas’ bi ispalo iz opskrbe dosadašnjim plinovodom, jer krak od Zenice do Sarajeva nije reverzibilan, što bi značilo ulaganja od nekoliko milijuna maraka.

Besmisleno bez termoelektrana

Projekt istočne interkonekcije obnovljen je nakon što je poduzeće GAS-RES preuzelo posao opskrbe.

„Tada su preuzete i ideje izgradnje dvije termoelektrane na plin, o kojima se već godinama govori, a koje bi trebale biti izgrađene na tom potezu od Bijeljine do Novog Grada i imati izravnu opskrbu iz ovog plinovoda“, kaže Almir Bećarević, stručnjak na ovom području, u to vrijeme savjetnik u ‘Bh Gas-u’.

„Bez tih termoelektrana ta investicija je besmislena, jer nema potrošača na toj trasi. Posebno sada, kada je izgrađeno preostalih pet kilometara plinovoda iz pravca Hrvatske prema Rafineriji Brod, tako da i ona sada ima potrebne količine prirodnog plina“, kaže Bećarević, navodeći da ta investicija košta oko 250 milijuna eura, za koju nema potrošača.

Krajem prošle godine vlada RS je potpisala je ugovor sa Rafinerijom nafte u Brodu, o suradnji na izgradnji elektrane na plin instalirane snage 100 megavata, investicije vrijedne 150 milijuna maraka. Prethodno je Rafinerija u Brodu, koja je u većinskom vlasništvu ruskog Nejftegazinkora, priopćila kako radi studiju izvodljivosti za ovaj projekt, nakon čega je trebala podnijeti zahtjev za ugovor o koncesiji.

Prvobitno je bila planirana jedna lokacija za izgradnju termoelektrana, na potezu od Bijeljine do Broda, da bi se kasnije otvorilo još nekoliko opcija – Jahorina, Zvornik, Banja Luka i Prijedor. S druge strane, vlada RS ima svoj plan za plinofikaciju općina u RS. Ukoliko se plinofikacija provede, ne bi trebala biti upitna. Milorad Dodik, tada srpski član Predsjedništva BiH, je u lipnju prošle godine najavio izgradnju dvije termoelektrane na plin, po 600 megavata instalirane snage, što bi trebalo osigurati energetsku stabilnost u sljedećih 50 godina.

Koncept zelene energije

„To je zelena energija, to su obnovljivi izvori, to ne zagađuje i daje energetsku sigurnost ovom našem kraju“, rekao je Dodik, otkrivši da se radi o zajedničkom projektu Republike Srpske i Rusije, u kojem će Republika Srpska biti manjiski partner.

„Preduvjet za ovaj projekt je plinovod od Bijeljine do Banja Luke i Prijedora”, rekao je tada Dodik, istaknuvši kao glavni problem „opstrukcije iz Sarajeva“.

Zajedno sa novom Istočnom interkonekcijom u paketu je i Južna, oko koje obigravaju Hrvati iz tri županije u Hercegovini s hrvatskom većinom.

Već je formirano poduzeće „Plinovod južna interkonekcija“, ali u Sarajevu strahuju da bi oba ova projekta mogla izbaciti ‘BH Gas’ iz jednačine distribucije i generalno upravljanja ovim energentom. Zbog toga se traži državni zakon o plinu, a zahtjev stiže od hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića.

Poručuju da neće potpisati zakone, koje bi Vijeće ministara BiH ovaj tjedan trebalo usvojiti, a koji se odnose upravo na odobravanje Istočne i Južne interkonekcije, odnosno isporuke plina preko Turskog toka i Azerbejdžana na dva nova kraka gasovoda.

Zakon o plinu

„Dajte državni Zakon o plinu, pa ćemo razgovarati o Istočnoj i Južnoj interkonekciji. Južna interkonekcija ne bi bila problem da ‘BH Gas’ nosi taj posao“, rekao je Komšić, navodeći da je HDZ u Širokom Brijegu već formirao poduzeće da preuzme taj posao od ‘Bh Gasa’. Sličnog stava je i Bećirović, iz čijeg kabineta poručuju da je „državni zakon o plinu najbolji okvir za realizaciju projekata u plinskom sektoru“.

„Živim za dan kada će se to dogoditi. Potpuno podržavam inicijativu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i nadam se da će on ovih dana izaći s tekstom Zakona o plinu, da će nam osigurati parlamentarnu većinu i da ćemo mi to izglasati“, rekao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, odgovarajući Komšiću ironično, spomenuvši da je za zakon nemoguće dobiti konsenzus, jer Banja Luka na to nikada neće pristati.

„Nije problem. Ako ne znaju napisati zakon, napisati ćemo im. A što se tiče parlamentarne većine, pa valjda imaju parlamentarnu većinu po kojoj su imenovani“, poručio je Komšić.

Četiri milijarde za 250 milijuna razloga

Problemi sa parlementarnom većinom traju već nekoliko tjedana, a sve zbog prijetnje srpskih predstavnika da će se povući iz Vijeća ministara ukoliko projekat Istočna interkonekcija ne bude usvojen. U stopu ih prati hrvatska strana, koja očekuje usvajanje ova dva projekata u paketu.

„Koliko je ruski partner zainteresiran, ja to ne znam, ali s obzirom da je Gasprom izgradio već jednu termoelektranu kod Pančeva, priča ima osnova ako se odluče na taj korak. Ako to ostane samo na plinovodu, ta matematika je besmislena“, kaže Bećarević, navodeći da je kombinacija s Južnom interkonekcijom “priča koja treba sve zabrinuti”.

„Hrvatski narodni sabor proglasi Južnu interkonekciju od interesa za hrvatski narod. Kakve veze ima plinovod s narodom“, pita Bećarević i odmah pronalazi kontekst.

„Ali kada ga stavite u kontekst Istočne, koju bi pokrivao Gas Res, i Južne koju pokriva hrvatsko poduzeće, postavlja se pitanje, gdje je BH Gas i gdje su potrošači koji najviše troše od Sarajeva do Zenice“, kaže Bećirović.

Čeka se Crna Gora

Na kraju, planirani kapacitet Nova Istočna i Južna interkonekcija je oko tri milijarde kubika, dok je postojeći kapaciteta milijardu kubika, što je ukupno četiri milijarde tona. Bosna i Hercegovina godišnje troši 250 milijuna tona plina.

Međutim, čim Crna Gora da zeleno svjetlo za prolazak plina, nema zapreka za Južnu interkonekciju, izuzev potpisa u Predsjedništvu koji je za sada sporan. Cilj je da se preko ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku, osigura novi transportni pravac opskrbe prirodnim plinom iz Azerbejdžana. Krak koji bi išao kroz BiH, vodio bi kroz Posušje, Mostar, Novi Travnik i eventualno dalje prema Zenici, navodi se na kraju teksta  DW-a.

Krišto: „HDZ ne registrira poduzeća“

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ BiH) na jučerašnjoj konferenciji za medije, između ostaloga, govorila je i o Istočnoj i Južnoj interkonekciji, koje su postale nove teme za političke prijepore. Na pitanje, želi li njena stranka (HDZ BiH) registrirati svoje poduzeće koje bi upravljalo Južnom interkonekcijom, ona je odgovorila: “Ne znam da HDZ registrira poduzeća, meni to nije poznato. To mogu raditi institucije i dijelovi vlasti”, piše Dnevni list.

“Što se tiče interkonekcija, mislim da BiH mora razviti sustav plinovoda osiguranjem novih pravaca i ta je potreba i više nego opravdana”, rakla je Krišto, istaknuvši i kako se radi o prioritetima za BiH te kako ne vidi nijednog razloga da bi netko imao nešto protiv takvih projekata.

“Svako od nas ima obavezu poštovati Ustav. Kada je u pitanju donošenje Zakona o gasu, mi zaključak još nismo dobili od Predsjedništva. Što se tiče donošenja zakona to je nadležnost entiteta i mislim da se sve institucije trebaju pridržavati nadležnosti BiH”, rekla je Krišto.

Govoreći o Istočnoj i Južnoj interkonekciji, Krišto je kazala: “Dobili smo prijedlog odluka u kojem temeljem zakona o sklapanju međunarodnih sporazuma imenujemo povjerenstvo. Za Istočnu interkonekciju, imamo zakon koji je donesen u RS-u i prijedloge za provođenje sporazuma i faktički čistu situaciju da se krene u pregovore. Kada je u pitanju Južna interkonekcija oni su iz procedure povukli određeni broj zakona između ostalih i taj. Nadam se da će Vlada uputiti drugi prijedlog. Do ovog trenutka, nismo imali zakon na razini FBiH i u tom slučaju još nemamo još uvijek uvjete za sklapanje sporazuma. Onog trenutka kada se na razini FBiH dogovori zakon, Vijeće ministara će uraditi ono što je naš posao”, rekla je Krišto.

Murphy: “Usvajanje zakona u Domu naroda FBiH – bez odlaganja”

“S Južnom interkonekcijom BiH bi stavila točku na ovisnost o jednom dobavljaču”, poručili su iz USAID-a za portal Fokus.ba.

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH kao točke 8 i 9 na dnevnom redu će se naći prijedlozi nacrta sporazuma o Južnoj i tzv. novoj istočnoj interkonekciji, odnosno, dva različita projekta plinovoda. Ova prva je već poodavno verificirana, a podržavaju je EU i SAD te za BiH predstavlja alternativu ruskom plinu, odnosno BiH čini neovisnom o ruskom režimu po ovom pitanju. Istočna interkonekcija dodatno pojačava ovisnost BiH o ruskom plinu.

Za portal Fokus.ba, iz USAID-a su izjavili kako podrška Vlade SAD-a energetskom sektoru BiH, uključujući i industriju prirodnog plina, za cilj ima potaknuti integraciju i bolju usklađenost s tržištima i propisima EU, diverzifikaciju izvora plina i snažnije, jedinstvenije upravljanje na državnoj razini.

“Iako jedan projekt izgradnje plinovoda ne isključuje drugi, Južna interkonekcija bi pomogla diverzifikaciji izvora prirodnog plina u BiH, stavila točku na ovisnost BiH o jednom dobavljaču i, uz ciljana ulaganja, mogla bi biti ključni dio tranzicije BiH prema zelenoj energiji. Kao što je Murphy kazao na Energetskom summitu 2023. u Neumu, “Dom naroda Parlamenta Federacije BiH mora usvojiti Zakon o južnoj interkonekciji – u istom tekstu kao što je usvojen u Zastupničkom domu – bez daljnjeg odlaganja. Čim bude formirana, nova Vlada Federacije mora početi raditi na osiguravanju financija za ovaj važan projekt.” “Ovaj proces može i treba započeti odmah“, kazali su za Fokus iz USAID-a.

ŽZH ima svoje poduzeće za plin

Podsjetimo da je Vlada Županije zapadnohercegovačke sredinom prošle godine donijela odluku o osnivanju PP Plinovod Južna interkonekcija, a što je potom usvojeno od Skupštine te županije. Poduzeće je u 100 postotnom vlasništvu Županije, a početni kapital iznosio je 50.000 KM.

U pojašnjenju ove odluke navedeno je kako će budući plinovod većim dijelom prolaziti kroz područje ove županije. Kako je tada rekao ministar pravde i uprave ŽZH Kristijan Zovko, Vlada FBiH, Županija ima ovlasti formirati svoja poduzeća kako bi prilikom tog projekta mogli osigurati plin na području županije i osigurati plin njene žitelje, podsjeća Dnevni list.

/Desk/

Objava Istočni i Južni plinovod – novi razlog stranačkih prijepora – Plinska (Inter)konekcija Banja Luke i Širokog Brijega pojavila se prvi puta na Republika.