U priopćenju se navodi da je Vlada u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene suglasnosti većine članova Vlade, donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o viznom režimu kojom se uvodi privremena obustava bezviznog režima za državljane Turske.

“Obustava bezviznog režima za državljane Turske stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. U materijalu koji je danas razmatrala Vlada navodi se da Crna Gora u potpunosti vodi računa o interesima i statusu oko 14.000 državljana Republike Turske koji se nalaze na njenoj teritoriji, te će poduzeti sve potrebne korake kako bi njihov boravak bio nesmetan i u skladu sa zakonom. Također, važno je istaći da će Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, u suradnji sa nadležnim institucijama, osigurati ubrzanu proceduru izdavanja viza svim državljanima Republike Turske koji su planirali dolazak, boravak ili tranzit kroz Crnu Goru, tako da se negativni efekti prelaznog razdoblja svedu na minimum”, ističe se u priopćenju.

Iz Vlade su dodali da “u konačnom, a imajući u vidu pojedinačne sigurnosne incidente zabilježene u prethodnom razdobljuu, prilikom donošenja ove odluke Vlada Crne Gore polazi prvenstveno od potrebe očuvanja javnog reda i sigurnosti svih građana”.

“Ovakva odluka, kao mjera institucionalnog odgovora, jasna je poruka Vlade Crne Gore da se zakoni moraju poštovati te da u tom smislu neće i ne mogu postojati izuzeci. U maniru dobrog domaćina Crna Gora će ovu odluku provoditi uz puno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva državljana Republike Turske. Ovom prilikom pozivamo javnost na uzdržanost i povjerenje u institucije sustava, koje će odgovorno i transparentno upravljati svim procesima od značaja za očuvanje mira i sigurnosti”, stoji u priopćenju.

/Desk/

Objava Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim s Turskom nakon što je skupina turskih mladića napala Pogoričane pojavila se prvi puta na Republika.

Prijedlog da se proširi lista razloga za suspenziju bezviznog režima pokrenula je Europska komisija još 2023. godine, a Vijeće EU – koje predstavlja 27 država članica – usvojilo je svoj stav o toj temi prije godinu dana, prenosi Radio Slobodna Europa (RSE).

Međutim, zbog izbora za Europski parlament u lipnju 2024. i velikog broja zakonskih prijedloga koji čekaju obradu, Parlament je tek nedavno dobio mandat za pregovore piše RSE.

Prošli tjedan održan je prvi trilateralni sastanak između tri institucije o predloženoj regulativi, s ciljem postizanja dogovora tijekom poljskog predsjedavanja Vijećem EU, koje traje do kraja lipnja. Ako sve prođe po planu, nova pravila bi mogla stupiti na snagu početkom jeseni.

Zašto baš sada?

U suštini, Evropska unija postaje odlučnija kada je riječ o liberalizaciji viza, što odražava širi zaokret: prvo, u borbi protiv svih oblika ilegalne migracije u EU; i drugo, da potencijalno koristi viznu politiku kao političko oruđe za vršenje pritiska na treće zemlje.

Liberalizacija viznog režima – koja u ovom slučaju obuhvaća sve članice EU izuzev Irske, kao i nečlanice Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku – dugo je bila jedno od najvažnijih političkih sredstava Bruxellesa, posebno prema zemljama u njegovom susjedstvu.

Ona omogućava državljanima trećih zemalja boravak u EU do 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana bez vize. Kosovo je uključeno na listu početkom 2024. godine, dok su Gruzija i Ukrajina to pravo dobile još 2017. – što je u svim tim zemljama dočekano s velikim oduševljenjem.

Stoga se prijetnja povlačenjem te privilegije može posmatrati kao ozbiljna “kazna”.

Trenutni mehanizam za suspenziju, koji je na snazi od 2018. godine, može se aktivirati u slučajevima očite zloupotrabe – na primjer, ako dođe do naglog porasta broja državljana trećih zemalja koji ostaju duže od dozvoljenih 90 dana ili koriste bezvizni režim kako bi zatražili azil u EU.

Do sada je EU samo jednom suspendirala bezvizni režim: najprije privremeno, a zatim trajno – i to za ostrvsku državu Vanuatu u južnom Pacifiku.

Dakle, koje promjene se mogu očekivati? Uopćeno govoreći, Bruxelles planira da mehanizam za suspenziju viza učini snažnijim odvraćajućim sredstvom, i to kroz četiri ključna područja.

Prvo, liberalizacija viza mogla bi biti suspendirana ukoliko se utvrdi postojanj nepodudaranje između vizne politike treće zemlje i opće politike EU.

To se, na primjer, dogodilo 2022. godine kada je Srbija omogućila bezvizni režim za građane zemalja poput Burundija, Indije i Kube. Bruxelles je tada sugerirao da su mnogi od tih građana koristili Srbiju kao “stražnji ulaz” u EU. Nakon pritiska Europske komisije, Beograd je ukinuo neke od tih sporazuma. Međutim, prema novom prijedlogu zakona, takvo ponašanje moglo bi se strožije kažnjavati.

Hibridne prijetnje

Još jedan razlog za suspenziju bezviznog režima su takozvane hibridne prijetnje. Iako još uglavnom teorijska, ova odredba je inspirirana slučajevima poput Rusije i Bjelorusije, koje je EU optužila da su organizirano prevozile migrante iz Afrike i Azije ka granicama EU, poput onih s Poljskom i Litvanijom.

Iako su sporazumi o olakšavanju viznog režima s Moskvom i Minskom već godinama suspendirani – zbog ruske invazije na Ukrajinu i represije bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka nad oporbom – novi mehanizam bi se mogao aktivirati ako neka druga zemlja s bezviznim režimom pokuša sličnu taktiku.

Treći razlog za moguću suspenziju odnosi se na one zemlje u kojima se državljanstvo stječe investiranjem – odnosno mogućnost da pojedinci kupe državljanstvo bez stvarne veze s tom državom. U takvim slučajevima, bezvizni režim s EU bi ubuduće mogao biti ukinut.

Međutim, četvrta osnova za suspenziju vjerojatno je i najzanimljivija, jer se odnosi na političke odnose EU s trećim zemljama. Nacrt zakona predviđa da se mehanizam za suspenziju može aktivirati u slučajevima “ozbiljnih kršenja ljudskih prava i zlostavljanja” ili “ozbiljnih kršenja međunarodnog prava i standarda, uključujući zakona o ljudskim pravima i nepoštivanje odluka i presuda međunarodnih sudova”.

Kriterij demokracije

Ako pitate dužnosnike EU, njihovo je tumačenje oduvijek bilo kako postoji tzv. kriterij demokracije kada je riječ o liberalizaciji viza – ali nikada nije bilo precizirano što točno taj kriterij podrazumijeva.

Još jedan zanimljiv i novi aspekt je kako bi pokretanje mehanizma u ovom slučaju trebalo biti isključiva nadležnost Europske komisije, nakon konsultacija s državama članicama EU, s obzirom na to da se radi o vanjskim odnosima Unije.

Ipak, konačna odluka bi i dalje bila na državama članicama – koje bi, kvalificiranom većinom, mogle odlučiti o suspenziji bezviznog režima za neku treću zemlju. Kako kažu dužnosnici EU, to i dalje ostaje “opcija kada su sve druge iscrpljene”, jer je EU generalno nerado kažnjava cijelu populaciju neke zemlje, a ne njenu vladu.

Zbog toga je EU početkom ove godine odlučila suspendirati bezvizni režim samo za nositelje diplomatskih putovnica iz Gruzije, nakon što je u toj kavkaskoj zemlji zabilježeno nazadovanje na polju demokracije. Ipak, opcija da se cilja cijela populacija i dalje ostaje otvorena, a s budućim proširenim opsegom mehanizma suspenzije, jasno je da EU dodatno oštri svoj set alata, piše RSE.

/Desk/

Objava EU planira pooštriti pravila za vize za 61 državu, među njima i BiH pojavila se prvi puta na Republika.

– Situacija koja se događa u BiH, što se tiče ilegalnih migranata, je zabrinjavajuća na samo za EU i Hrvatsku, već i za BiH zbog različite naravi ljudi koji se kreću krijumčarskim kanalima, rekao je.

Na pitanje kako se boriti s tim, Akrap je rekao kako se treba znati razlikovati legalne od ilegalnih migracija.

– EU je poklonila povjerenje Hrvatskoj kada nas je uvrstila u schengenski sporazum. U tom kontekstu se trebaju gledati sve stvari koje se trenutno događaju. Hrvatska treba i može djelovati aktivno na razini pravila EU kako bi se prilagodili s ilegalnim i legalnim migracijama stvarnosti, rekao je Akrap.

– Kako bi se BiH uvjerila da krene na jače i snažnije izjednačavanje svoje vanjske i sigurnosne politike s politikom EU, istaknuo je.

Dodaje kako veliki broj migranata koji pokušava prijeći preko teritorija RH dolazi iz Srbije.

Akrap naglašava kako BiH i Srbija imaju ugovore sa zemljama koje nisu obuhvaćene bezviznim ugovorom zbog političkih razloga.

– Sa Srbijom će to biti teško, ali od BiH očekujem da će promijeniti vlastiti vizni režim prema državljanima onih država s kojima EU ima vizni sustav, rekao je Akrap.

Na pitanje što misli o rečenom da je povećana opasnost od terorizma u EU, Akrap je rekao kako je to moguće, ali da se ne treba odustajati od običaja.

– Represivni sustavi su tu da brinu o tome i vode sve preventivne mjere koje bi trebale dovesti do povećanja razine sigurnosti, naglasio je.

Zapadnobalkanska ruta, nakon sredozemne, i dalje je ona kojom u Europu stiže najviše ilegalnih migranata. Nakon što je u BiH, u pograničnom području u blizini Save, otkrivena skupina od 12 naoružanih migranata koji su boravili u improviziranom kampu, utvrđuje se koje su bile njihove namjere.

Kadrovi su snimljeni tijekom akcije granične policije BiH u kojoj su kod pograničnog mjesta Donji Svilaj, pokraj rijeke Save, otkrivena dva improvizirana kampa s ilegalnim migrantima. Kod njih su pronađena dva pištolja, streljivo i automatska puška, koje je policija zaplijenila, a četiri migranta iz Afganistana privedena su.

– Tužiteljstvo BiH i partnerske institucije i agencije nastavljaju rad na ovom predmetu, a u interesu istrage u ovom trenutku ne možemo davati više informacija, rekao je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH.

Stručnjaci ističu da rezultati policijske akcije u BiH nadomak granice s Hrvatskom nikoga ne bi trebali iznenaditi.

– Od 2019.-2020. godine kontinuirano se upozorava na migrantske valove da među migrantima mogu postojati osobe koje su sklone kriminalnim aktivnostima o kojima ne znamo apsolutno ništa. Onaj puno veći problem je da su terorističke ćelije među migrantske valove mogle infiltrirati najmanje jednog, dva, pet operativaca koji mogu napraviti izuzetno velike terorističke probleme u EU, ističe Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost i profesor Sveučilišta u Mostaru.

Bosna i Hercegovina od početka godine suočava se s povećanim priljevom ilegalnih migranata. Pripadnici granične policije BiH zatekli su oko 10 tisuća migranata u pokušaju ilegalnog prelaska granice. Većinom je riječ o mladićima u dobi između 20 i 30 godina bez osobnih dokumenata.

– Njima nije cilj ostati u Bosni i Hercegovini, a naše informacije govore da im nije cilj ostati ni u Republici Hrvatskoj. Oni žele put prema zemljama zapadne Europe, da li je to Francuska, Njemačka ili zemlje Skandinavije, rekao je Ale Šiljdedić, glasnogovornik policije Unsko-sanskog kantona (studeni 2023.).

Migranti redom tvrde da im je glavni motiv dolaska u Europu potraga za boljim životom.

– Situacija u Afganistanu, odakle dolazim, veoma je teška i ljudi ondje žive u siromaštvu, govori migrant iz Afganistana.

No zapljena oružja u Svilaju jasan je dokaz da neki od njih nemaju čiste namjere. Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da iza terorističkih napada u Beču i Parizu stoje upravo pripadnici migrantske populacije.

/Desk/

Objava Akrap: “Bh migrantska kriza zabrinjavajuća ne samo za EU i Hrvatsku već i za samu BiH” pojavila se prvi puta na Republika.