Nogometni svijet s neskrivenim je simpatijama ispratio trijumf reprezentacije Belgije protiv SAD-a (4:1) u osmini finala Svjetskog prvenstva. “Skandal Balogun”, kojem je nakon intervencije Bijele kuće FIFA obrisala crveni karton, ujedinio je ostatak svijeta u potpori “Crvenim vragovima”, prenosi pisanje svjetskih medija Jutarnji list.

Španjolska Marca trijumfalno je objavila: “Belgija završava Trumpovu utakmicu”.

“Belgija je buku pretvorila u bijes, raspravu u nogomet, a kontroverzu u majstorsku klasu. U noći koju je zasjenio ‘slučaj Balogun‘, Crveni vragovi su pregazili SAD, izbacivši posljednjeg preostalog domaćina golovima De Ketelaerea, Vanakena i Lukakua te pruživši svoju najbolju predstavu na Svjetskom prvenstvu upravo kada im je to bilo najpotrebnije. Ni atmosfera, ni pomilovanje, ni američki san nisu mogli zaustaviti belgijsku momčad koja je uzela pravdu u svoje ruke i izborila četvrtfinalnu utakmicu protiv Španjolske”, navodi se u tekstu.

As također slavi pobjedu Belgije.

“Crveni vragovi su razbili posljednju preostalu zemlju domaćina Svjetskog prvenstva. Balogun, čovjek u središtu kontroverze, jedva se pojavio. Belgija je ušutkala skandal kliničkim završetkom. Telefon u Ovalnom uredu zvonit će cijelu noć. Pochettinovo obećanje se nije ostvarilo, unatoč njegovoj prisutnosti u Bijeloj kući. Svjetsko prvenstvo može se nastaviti bez zvjezdica, bez dodatnih utakmica na sudu i bez Sjedinjenih Država u konkurenciji”, piše AS uz zaključak kako nikakvi telefonski pozivi ne mogu promijeniti ono što se dogodilo na terenu.

Njemački Bild u izvještaju navodi kako je “Belgija osvetila nogometni svijet”, francuski L‘Equipe već je u naslovu sve rekao: “Sve zbog ovoga?”, portugalska A Bola dodaje: “Belgija je pokazala SAD-u crveni karton”, a australski SBS zaključuje: “Poetska pravda”.

“Nogometni svijet kolektivno se raduje nakon što su SAD doživjele brutalnu provjeru realnosti, ispadnuvši sa Svjetskog prvenstva nakon ponižavajućeg poraza od Belgije 4:1 u Seattleu. Nakon što su se našli u središtu jednog od najvećih skandala u povijesti turnira, nakon što je američki predsjednik Donald Trump zapanjujuće uvjerio čelnika FIFA-e Giannija Infantina da suspendira crveni karton Folarina Baloguna za utakmicu osmine finala, bijesni Belgijanci, čija je vlastita žalba naišla na gluhe uši, pokazali su se potpuno nemilosrdnima na terenu”, dodaje australski Fox.

The Sun neskriveno uživa u pobjedi Belgije. “Čak ni Trump ne može spasiti Pochettinovu momčad. SAD je možda vratio svoju zvijezdu napada protiv Belgije – ali ništa ih nije moglo spasiti od razočaravajućeg poraza.”

Talijanska La Gazzetta dello Sport nije odudarala od ostatka svijeta, štoviše, bila je još brutalnija.

“Donald Trump sada zna kako je nogomet složeniji od slanja jednog suspendiranog igrača na teren bez ikakvih pravila, ali trebao je znati onu staru anglosaksonsku poslovicu: ‘karma je kurva‘. Čak i u ovoj igri, najbolji način da sami postignete golove jest da zagolicate ponos svog suparnika. Tako su u bazenu Seattlea Sjedinjene Države poslale svog napadača kojeg je FIFA pomilovala, ali nisu uzele u obzir veću glad Belgijanaca i njihov povrijeđeni ponos nakon slučaja koji je predodređen da uđe u povijest.”

Tek u Belgiji mediji su otpustili kočnice.

“Belgija se nesvjesno našla upletena u neviđenu šaradu u kojoj se svjetsko nogometno upravno tijelo FIFA poklonilo američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je smatrao potrebnim miješati se u sportski tijek turnira. Zahtjev za poništavanjem crvenog kartona najboljeg američkog strijelca Folarina Baloguna, a posebno FIFA-in popustljiv odgovor na njega – iako je odluku donio ‘neovisni odbor‘ – izazvao je gnjev nogometnih navijača diljem svijeta. To je osiguralo da Belgija može započeti napetu utakmicu u Seattleu pod iznimnim okolnostima, uz moralnu podršku širokih slojeva svjetske populacije”, navodi De Standaard u izvještaju kojeg zaključuje rečenica: “Stanka za piće u drugom poluvremenu, tijekom koje je pjevač Pearl Jama Eddie Vedder u publici ispio limenku od pola litre Stelle Artois uz melodiju svog hita ‘Alive‘, bila je jedini trenutak uživanja za domaće navijače”.

Slave i u Iranu.

“Čitav svijet pleše, slaveći ponižavajući poraz politike pred nogometom”, poručio je glasnogovornik tamošnjeg nogometnog saveza.

Jedna politička odluka i jedna od najkontroverznijih utakmica

Utakmica osmine finala između SAD-a i Belgije jednom je odlukom postala jednom od najkontroverznijih u povijesti. Miješanje politike u sport naišlo je na trenutačnu i žestoku reakciju cijelog svijeta koji nimalo ne odobrava činjenicu da je poziv predsjednika SAD-a Donalda Trumpa predsjedniku FIFA-e Gianniju Infantinu izravno utjecao na to da se suspenzija Folarina Baloguna privremeno odgodi. Najbolji američki strijelac dobio je crveni karton protiv BiH u šesnaestini finala i to je trebalo značiti da neće igrati protiv Belgije, sve do intervencije američkog predsjednika, piše Jutarnji.

Na kraju cijele priče, unatoč žalbama Belgijaca, Balogun je nastupio u utakmici osmine finala, ali konsenzus je mnogih, nogomet i pravda su pobijedili. Belgija je bez većih problema pobijedila SAD (1:4) i već se može okrenuti četvrtfinalu gdje ih čeka Španjolska, a ovu farsu u kojoj je politika utjecala na sport ostaviti iza svojih leđa.

Ipak, tijekom utakmice Belgijci nisu propustili priliku poslati posebnu poruku predsjedniku Trumpu. U trećoj minuti sudačke nadoknade Romelu Lukaku je zabio za konačnih 1:4, a tijekom proslave gola je sa suigračima izveo prepoznatljivi Trumpov ples. Riječ je o slavljeničkom plesu koji je američki predsjednik izvodio na svoju predizbornu pjesmu “Y.M.C.A.” grupe Village People. Obično uključuje polagano udaranje po zraku i pomicanje kukova. Postavlja se pitanje hoće li predsjednik Trump imati što za reći na ovu provokaciju od strane belgijske reprezentacije, piše Jutarnji.

/Desk/

Objava 4:1 za Belgiju – Svjetski mediji ismijavaju Trumpa, FIFA-u i SAD pojavila se prvi puta na Republika.

Ruska središnja banka podnijela je tužbu protiv belgijske financijske institucije Euroclear, kuće sa sjedištem u Bruxellesu koja drži većinu zamrznute ruske imovine u Europi, priopćila je banka u petak. Tužba je podnesena u Moskvi. Tužba dolazi nakon što su sve države članice EU-a, izuzev dvije, odobrile su u petak kroz pisanu proceduru odluku o trajnijem zamrzavanju ruske imovine, što je ključni preduvjet za odobravanje reparacijskog zajma za Ukrajinu.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, procjenjuje da se u Europi nalazi oko 210 milijardi eura (247 milijardi dolara) zamrznute ruske imovine. Krajem rujna Euroclear je držao oko 193 milijarde eura (225 milijardi dolara) tog novca, piše AP.

Belgija je ostala samo djelomično umirena zbog donošenja odluka kvalificiranom većinom i ostaje zabrinuta zbog ostalih aspekata koncepta reparacijskog zajma za Ukrajinu. Belgijski premijer traži poseban novčani osigurač uz posebna dodatna jamstva. O svemu tome će se razgovarati sljedeći tjedan na Europskom vijeću.

Ruska središnja banka navela je da se tužbom, podnesenom Arbitražnom sudu u Moskvi, traži naknada štete nastale zbog zabrane upravljanja i raspolaganja sredstvima i vrijednosnim papirima koje drži Euroclear. Euroclear je odbio komentirati slučaj.

U zasebnoj izjavi Ruska središnja banka također je osudila šire planove EU-a da se ruska imovina iskoristi za pomoć Ukrajini kao „nezakonite i protivne međunarodnom pravu“, tvrdeći da krše „načela suverenog imuniteta imovine“. To je prvi put da se banka javno očitovala o tim planovima.

EU je zamrznuo rusku imovinu smještenu u 27 država članica ubrzo nakon početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu 24. veljače 2022. Te se sankcije moraju obnavljati svakih šest mjeseci, a za to je potrebna suglasnost svih članica EU-a.

Na summitu sljedećeg tjedna čelnici EU-a odlučit će hoće li iskoristiti desetke milijardi eura iz te imovine za financiranje vojnih i gospodarskih potreba Ukrajine, koristeći je kao jamstvo za veliki zajam Kijevu.

Ukrajini je financiranje nužno za nastavak ratnih napora. No takav potez nikada prije nije učinjen i nosi određene rizike. Europska središnja banka upozorila je da bi dojam kako su Europljani spremni prisvajati tuđi novac mogao potkopati povjerenje u euro.

Neke države članice također su zabrinute zbog mogućih ruskih protumjera. Belgijski premijer Bart De Wever odbio je odobriti plan, navodeći strah da bi Rusija mogla poduzeti mjer protiv belgijskih interesa.

/Desk/

Objava EU trajno zamrznula rusku imovinu, Belgija traži dodatna jamstva, Moskva podigla tužbu pojavila se prvi puta na Republika.

Profesori i studenti na Sveučilištu u Louvainu, gdje je 87-godišnji Papa održao govor u subotu poslijepodne, rekli su kako žele izraziti svoje “nerazumijevanje i neodobravanje” papinih stavova, prenosi HINA.

“UCLouvain…osuđuje konzervativna stajališta koja je izrazio papa Franjo o ulozi žena u društvu”, stoji u priopćenju.

Franjo je u subotu posjetio sveučilište kako u povodu nadolazeće 600. obljetnicu te institucije u sklopu vikend putovanja u Belgiju. U govoru je pozvao na globalnu akciju protiv klimatskih promjena, ali je također odgovorio na pismo koje su mu uputili studenti i profesori koji su ga pitali o učenju Katoličke Crkve o ženama.

Papa je istaknuo da se Crkva ne vodi kao korporacija.

– Žena… je kći, sestra, majka, kao što je muškarac sin, brat, otac. Crkva je žena, rekao je Franjo. Ono što karakterizira žene, ono što je ženstveno, nije određeno konsenzusom ili ideologijama”, nastavio je, ne osvrćući se konkretno na mjesto žena u Crkvi.

Kritika zbog stajališta o ulozi žena u društvu

U priopćenju sveučilišta papin stav o ulogama žena u društvu naziva se “determinističkim i reduktivnim”.

Franjo se tijekom svog putovanja u Belgiju suočavao s kritikama. Kralj i premijer zemlje pozvali su ga da poduzme konkretnije korake kako bi pomogao preživjelima zlostavljanja koje je provodilo katoličko svećenstvo, a rektor na drugom katoličkom sveučilištu zatražio je od njega da preispita zabranu ređenja žena.

UCLouvain je sveučilište francuskog govornog područja u Belgiji. Ima oko 38.000 studenata koji studiraju na 20 fakulteta.

Katolička Crkva ima samo muško svećenstvo. Franjo je osnovao dva povjerenstva kako bi razmotrila mogu li žene služiti kao đakoni, ali nije bilo napretka po tom pitanju.

Međutim, tijekom svojih 11 godina pontifikata, Franjo je promijenio ustav za središnju upravu Svete Stolice kako bi ženama omogućio da vode odjele, a također je po prvi put dopustio ženama da glasaju na sinodama.

/Desk/

Objava Papu Franju oštro kritiziralo belgijsko katoličko sveučilište zbog njegovih stavova o ženama pojavila se prvi puta na Republika.

“Alexender De Croo podnio je prijavu protiv voditelja koji je pozvao da ga se ustrijeli”, objavio je u četvrtak na društvenoj mreži X glasnovornik Barend Leyts.

Voditelj lokalne radio postaje Waregem1 pozvao je jučer navečer tijekom svoje emisije na ubojstvo belgijskog premijera nakon što je pokušano ubojstvo slovačkog premijera Roberta Fica, prenosi HINA.

“Izgleda da će se izvući. Krivac je uhićen”, rekao je taj voditelj, čije ime belgijski mediji ne navode, o pokušaju ubojstva slovačkog premijera.

“Svima onima koji razmatraju pucati na premijera Alexndra De Crooa, ali se ne usude zbog osiguranja oko njega, poručio bih – vidite da je moguće. Čak bih rekao – samo naprijed”, nastavio je voditelj.

Belgijski mediji navode da je ta “neslana šala šokirala brojne slušatelje”.

Šef radio postaje Ludo Daelman rekao je da se radi o lošoj šali, koja je loše protumačena i tvrdi da voditelj nije imao nikakvu namjeru poticati na nasilje.

“Razgovarao sam s njim i bio je šokiran da su njegove izjave protumačene tako. Na kraju krajeva, komičari se stalno šale na takav način”, rekao je Daelman, kako prenosi list HLN.

/Desk/

Objava NEVJEROJATNO Novinar u eteru pozvao na ubojstvo belgijskog premijera pojavila se prvi puta na Republika.

Nije sporno kako je Europska unija nakon napada Rusije na Ukrajinu drastično smanjila i svoju ovisnost i količinu ruskog plina koji joj je stizao plinovodima: to je 2021. bilo oko 40%, a već 2023. je palo samo na 8%. No kako upozorava Benjamin Hilgenstock iz Ekonomske škole u Kijevu, uvoz ruskog plina u Europu „nikad nije bio sankcioniran: to je bila dobrovoljna i to mudra odluka članica da opskrbu diverzificiraju i da ne budu žrtva ruske ucjene.“

Obzirom da nije zabranjeno, uvoz ruskog plina zapravo drastično raste – ali onog ukapljenog. Rusija je već postala druga po veličini zemlja iz koje dolazi LNG i to je 2023. bilo 15,5 milijuna tona, što je čitavih 40% više nego što je ruskog ukapljenog plina stiglo 2021.

Što je još gore, nakon što je prošle godine uvoz bio nešto usporen i prema informacijama iz prvog kvartala ove godine, on opet raste stopom od nekih 5% godišnje i tu prednjače i glavni uvoznici LNG-a u Europi, Francuska, Španjolska i Belgija preko kojih dolazi 87% takvog plina.

Tek za zaradu europskih kompanija

A tu niti opravdanja od „hladnih stanova Europljana” nisu na mjestu: „Puno ruskog ukapljenog plina koji stiže u Europu služi tek za preprodaju”, kaže Hilgenstock. Jer Rusija, kad ne može plinovodima, svoj plin sve više prerađuje u tekući plin i povoljno ga nudi tržištu.

„To nema nikakve veze sa potrebom Europljana za plinom, nego su to tek europske tvrtke koje zarađuju novac tako što izvoze ruski LNG.“

Prema informacijama Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA)sa sjedištem u Finskoj, čitavih 22% ukapljenog plina koji u Europu stiže iz Rusije se 2023. opet prodalo na svjetskom tržištu, a Petras Katinas iz tog Centra nam objašnjava kako su kupci uglavnom države Azije.

„Mi bi doista trebali zabraniti ruski ukapljeni plin iz europskih luka. Ne mislimo da on ima značajniju ulogu u opskrbi Europljana ili se razmjerno lako može nadoknaditi plinom iz drugih izvora“, smata Hilgenstock. Prije svega se zemlje Baltika, kao i Švedska i Finska zalažu za takvu europsku zabranu, tim više što Rusija – upravo ovakvim poslom s europskim kompanijama, čak i širi svoje kapacitete ukapljenog plina kao što su Arctic LNG2, UST Luga LNG terminal i pogon u Murmansku, kako javlja agencija Bloomberg.

Tek „postupno”?

No, Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) sa sjedištem u Ljubljani je i nedavno ponovila stav EU kako se uvoz ukapljenog plina iz Rusije treba tek „postupno smanjivati“ kako bi se spriječio „energetski šok“.

No razlog je više što Rusija još uvijek ima pouzdane partnere u Europi, ne samo u „posliću“ s ukapljenim plinom, nego i plinom koji stiže plinovodima.

Doduše plinovod Sjeverni tok je uništen, plinovod Jamal koji prolazi kroz Bjelorusiju nije više u uporabi, ali u čvorište Baumgarten još uvijek stiže plin iz plinovoda kroz Ukrajinu.

Jer Austrija je još uvijek čvrsto u rukama ruskog Gazproma: prošlog prosinca je 98% plina austrijskih potrošača još dolazio iz Rusije, a austrijski energetski koncern OMV doduše tvrdi kako „želi prekinuti“ ugovor o isporuci kojim se Austrija obvezala kupovati ruski plin sve do 2040., ali da traži „zakonite mogućnosti“ da to učini.

Slično je i u Mađarskoj: i ona još uvozi goleme količine ruskog plina, a makar je nedavno potpisala sporazum s Turskom o korištenju turskog plinovoda Turkstream, stručnjaci upozoravaju kako i taj plin zapravo dolazi iz Rusije.

Jer razlog ove odluke Budimpešte je nešto sasvim drugo: Ukrajina je najavila kako više neće produžiti ugovor o prijenosu ruskog plina preko njenog teritorija, a postojeći ugovor ističe koncem ove godine.

Europa može i bez ruskog plina

Jer načelno, Europska unija je odlučila kako već do 2027. godine želi biti potpuno neovisna od ruskog plina i Hilgenstock taj rok smatra „realističnim“.

On smatra kako bi EU već i iz vlastite vjerodostojnosti trebao prestati i kupljenim plinom puniti blagajnu Moskve, a najprije je tu svakako unosan posao s ukapljenim plinom gdje bi i same zemlje velike uvoznice, Španjolska i Belgija tu mogle nešto učiniti.

Ali inače, nije osobito uvjeren da će se nešto bitno dogoditi u najskorije vrijeme, osobito zato što u drugoj polovini ove godine predsjedanje Unijom preuzima Mađarska. A njen premijer je već više puta dokazao kako mu nipošto nije na prvom mjestu nešto što bi moglo škoditi Kremlju.

/Desk/

Objava Europa povećava uvoz ruskog LNG plina – prednjače Francuska, Španjolska i Belgija pojavila se prvi puta na Republika.

“Christophe de Margerie” redovito sidri u Seebrüggeu, kao i ukupno 15 drugih tankera tzv. Arc7 klase. To su tankeri koji probijaju led i koji po nalogu kompanije Novatek i tijekom zimskog razdoblja prevoze LNG s ruskog poluotoka Jamala na Arktičkom krugu do Europe.

Jedan od vlasnika je oligarh Genadij Timčenko, jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji, član ekskluzivnog kruga oko predsjednika Vladimira Putina. EU je već davno uveo sankcije protiv njega, a zaplijenio je i njegovu luksuznu jahtu. Međutim, LNG tankeri, koji rade za njega, i dalje neometano pristaju i odlaze iz luka EU-a. Svaka isporuka ima minimalnu vrijednost od 30 milijuna eura.

Do sada nema sankcija

Iako je EU nedavno usvojio 13. paket sankcija protiv Rusije, isporuke plina su do sada izuzete od toga. Čak ni njemačka Savezna vlada ne zahtijeva sankcije za isporuke plina, i dalje argumentira s “napetom situacijom u opskrbi”. Službeno, Njemačka više ne dobiva ruski plin, ali ne može isključiti da manje količine dolaze preko europskih susjednih zemalja na zaobilazni način.

Države EU-a poput Mađarske već su sklopile nove ugovore s Moskvom o dodatnim isporukama plina. U Francuskoj energetska kompanija Total sudjeluje u poslovima s LNG-om na ruskom poluotoku Jamalu na sjeverozapadu Sibira. Iako je uvoz plina preko plinovoda znatno smanjen, poslovanje s LNG-om se neumorno nastavlja. Rezultat toga je da još uvijek oko 15 posto ukupne potrošnje plina u EU-u dolazi iz Rusije.

LNG je za Kremlj sada gotovo jednako važan kao i preostali prihodi od isporuka plina. Trenutno stručnjaci navode da se obujam LNG-a, koji se transportira u Europu i preko nje, godišnje procjenjuje na oko dvanaest milijardi eura. Međutim, Putin planira udvostručiti taj posao u idućim godinama. Cilj je, kako kaže ruski aktivist za zaštitu okoliša Vladimir Slivjak, ponovno dovesti Europu u ovisnost o ruskom plinu. Slivjak je 2021. godine dobio Alternativnu Nobelovu nagradu sa svojom organizacijom “Zaštita okoliša”, ali je morao napustiti Rusiju da izbjegne zatvor.

Europa kao tržište

Na europskim LNG-terminalima, kao što su Montoir-de-Bretagne, Bilbao ili Seebrügge, ne stiže samo ukapljeni prirodni plin za EU. Njihove luke također služe kao glavni tranzitni centri za daljnji prijevoz ruskog LNG-a širom svijeta. Na primjer, u Seebrüggeu se ukapljeni plin ili skladišti u spremnicima i reeksportira ili odmah prebacuje na druge brodove. To se odnosi na najmanje petinu ukupnih količina plina koje se prevoze u Europu, izračunala je organizacija “Urgewald” na temelju podataka o brodovima od 2022. godine. Tako Europa ne samo da stvara dodatna opterećenja za klimu, već aktivno pomaže u financiranju ruskog ratnog napada na Ukrajinu, kritizira ova organizacija.

Bez pretovara u lukama EU-a trgovina LNG-om za Rusiju bi bila znatno teža i skuplja. Ako bi EU zabranio pretovar u lukama svojih članica za međunarodno tržište, brodovi bi morali putovati sve do Turske ili Egipta, kaže energetski stručnjak Angelos Koutsis iz belgijske ekološke organizacije “Bond Beter Leefmilieu”: “To ne samo da košta mnogo novca, već i traje puno duže. To dovodi do toga da Rusija može prodati puno manje LNG-a s Jamala, jer u Arktiku nema alternativnih načina transporta.”

Mogućnost odustajanja od ruskog LNG-a

Georg Zachmann, stručnjak za energiju iz trusta mozgova Bruegel, uvjeren je da bi Europa u međuvremenu mogla odustati od uvoza ruskog LNG-a. U Belgiji ruski ukapljeni plin trenutno čini jedanaest posto ukupne potrošnje, u Francuskoj trinaest posto, a u Španjolskoj dvadeset pet posto. “Na svjetskom tržištu trenutno postoji dobra ponuda LNG-a”, kaže Zachmann. “Cijene su znatno pale i ako Europa više ne bi kupovala ruski LNG, luke bi mogle uvesti drugi LNG koristeći istu infrastrukturu za uvoz.”

U međuvremenu i Europski parlament zahtijeva strože sankcije i potpuno zaustavljanje uvoza ruskog LNG-a. Njemačko Ministarstvo gospodarstva, odgovarajući na upit Monitora, izjavilo je da EU trenutno radi na uredbi koja bi omogućila članicama da privremeno ograniče uvoz. Međutim, EU planira konačno okončati poslovanje s ruskim plinom tek 2027.

Za ekonomisticu Ulrike Malmendier to dolazi prekasno. Ona zahtijeva: “EU treba dogovoriti zaustavljanje uvoza ruskog plina. Pokušajmo to sada i pokušajmo to zajedno kao Europska unija. Upravo za to je i stvoren EU.”

/Desk/

Objava Kako ruski plin i dalje opskrbljuje Europu pojavila se prvi puta na Republika.

Belgijska ministrica obrane Ludivine Dedonder i ministrica vanjskih poslova Hadja Lahbib hitno će kontaktirati Ukrajince i tražiti objašnjenje za korištenje njihova oružja u napadima na Rusiju, javlja Le Soir.

U Bruxellesu za list naglašavaju da su sva belgijska oružja poslana u Ukrajinu kako bi se branila ukrajinska populacija i teritorij, a ne vršili napadi na Rusiju.

Ranije ovog tjedna, The Washington Post objavio je da su ‘partizani’ koji su napali Belgorodsku regiju koristili vozila i oružja iz SAD-a, Poljske, Češke i Belgije.

Konkretno, u napadima su korištene belgijske i češke puške, kao i protutenkovska oružja podrijetlom iz SAD-a. Prema svjedocima iz Ukrajine, a kako pišu moskovske RIA Novosti, ‘teroristi’ koriste češke jurišne puške BREN i američke automate SCAR.

Bruxelles je ranije objavio da je naoružao Ukrajinu automatima SCAR, američke proizvodnje kao i američkim zrak-zrak raketama AIM-120. Dodatno, u Ukrajinu su poslani i bacači M72, piše tportal.

Podsjetimo, od kraja svibnja u ruskoj regiji Belgorod vode se prilično teške borbe između ruskih snaga s jedne strane te raznih ‘partizana’ i ‘osloboditelja’ s druge strane.

/Desk/

Objava Belgija želi “objašnjenje” od Ukrajine zašto su njihovim oružjem napali Rusiju pojavila se prvi puta na Republika.

Prije uhićenja provedeno je devet pretresa na zapadu Belgije, u mjestima poput Roeselarea, Ostenda, Ghenta i Menina, prenosi HINA.

Uhićeni su većinom čečenskog podrijetla te su „osumnjičeni da su planirali teroristički napad u Belgiji“, priopćio je tužitelj.

Njegov glasnogovornik Eric Van Duyse je agenciji France Presse rekao da je skupina „aktivno tražila oružje“ kako bi napala „jednu instituciju u Belgiji“.

Belgija je već bila meta napada Islamske države. Napadači samoubojice su 2016. napali zračnu luku i podzemnu željeznicu u Bruxellesu, ubivši 32 ljudi.

Te je napade izvršila ćelija Islamske države koja je stajala i iza terorističkih napada na Pariz u kojima je 2015. ubijeno 130 ljudi.

/Desk/

Objava U Belgiji uhićeno sedam pristalica Islamske države – planirali teroristički napad pojavila se prvi puta na Republika.

I prije kraja utakmice “desetci ljudi, među kojima su neki bili maskirani, izazivali su sukob s redarstvenim snagama u središtu grada, čime su ugrozili javnu sigurnost”, navodi policija u priopćenju, prenosi HINA.

Policija navodi da su okupljeni upotrijebili pirotehnička sredstva i palice, kamenjem gađali redarstvenike i zapalili semafor, a na jednoj prometnici je buknuo požar.

“Jedan je novinar pogođen u lice pirotehničkim sredstvom”, izvijestila je policija koja je tada odlučila intervenirati vodenim topovima i suzavcem.

Stotinjak policajaca sudjelovalo je u intervenciji dok su ih nezadovoljnici gađali kamenjem.

Redarstvene snage su pozvale stanovnike i navijače da izbjegavaju neke četvrti u središtu grada. Stanice podzemne željeznice su zatvorene, a ulice blokirane kako bi se spriječilo okupljanje.

“Najoštrije osuđujem incidente koji su se dogodili danas poslije podne. Policija je već odlučno intervenirala. Preporučam navijačima da ne dolaze u središte grada. Policija nastoji svim sredstvima očuvati javni red”, napisao je na Twitteru gradonačelnik Bruxellesa Philippe Close.

“Naredio sam policiji da pristupi administrativnom uhićenju izazivača nereda”, dodao je.

/Desk/

Objava U Bruxellesu neredi nakon pobjede Maroka nad Belgijom pojavila se prvi puta na Republika.

Ovako je glasila oproštajna poruka Jurgena Coningsa, belgijskog specijalca, utreniranog vojnika s dugogodišnjim iskustvom ratovanja u raznim zemljama nakon što je prije mjesec dana pobjegao iz vlastite vojarne u šumu na tromeđu granice Belgije prema Nizozemskoj i Njemačkoj, izvješćuje dopisnik Jutarnjeg lista .

Punih mjesec dana on je najtraženiji čovjek Belgije, čovjek koji prijeti ubojstvom poznatog belgijskog virologa, koji sije jezu tamošnjim stanovnicima i za kojim sigurnosne službe tragaju danonoćno. U isto vrijeme Jurgen Coning, paradoksalno, postaje sve veći heroj, čovjek kojem se dive, posebno u krugovima belgijske ekstremne desnice.

I jedni i drugi se pitaju samo jedno – gdje je?

Lov na najtraženijeg Belgijca počeo je prije mjesec dana kad je Jurgen Conings, vrhunski vojnik, s velikim arsenalom oružja pobjegao u šumi. Danima su belgijski mediji pratili operaciju kao da je filmska drama, no nakon nekog vremena shvatili su da je riječ o opasnoj priči koja ima veze sa psihičkim posljedicama koje je ostavila pandemija, priči koja ima elemente terorizma jer je upravo taj čovjek prijetio i političarima i liječnicima. A koliko je i društvo u teškoj situaciji govori podatak da stotine tisuća ljudi putem društvenih mreža pruža potporu odbjeglom vojniku.

Belgijska vojska već je potrošila više od 650.000 eura u toj operaciji, pomaže joj i policija, a u akciju lova uključile su se i jedinice iz susjednih država, Njemačke i Nizozemske, jer se sumnjalo da je on mogao prijeći granicu i otići u šume u tim državama. Dakle, već mjesec dana tri vojske NATO-ovih članica neuspješno traže jednog jedinog vojnika, osumnjičenog za terorizam, bez uspjeha.

Jurgen Conings, 46-godišnji profesionalni vojnik, nestao je sredinom svibnja nakon što je završio svoju smjenu u vojarni. Prema belgijskim medijima, Conings je poznat po tome što je izražavao potporu i simpatije ekstremnoj desnici, a dva pisma koje je ostavio, jedno policiji i drugo svojoj partnerici, bili su dovoljan razlog za uzbunu i pokretanja dosad neviđene operacije da ga se pronađe.

Conings je naoružan, profesionalni vojnik koji je odlikovan nekoliko puta kao vrsni strijelac, a sudjelovao je i na operacijama u BiH, Kosovu i Iraku. Da “nešto smjera” policija je naslutila kad se otkrilo da je sva vojna odlikovanja ostavio na grobu svojih roditelja.

Federalni tužitelj Belgije Frederic Van Leeuw putem obraćanja na Flamanskoj televiziji poručio je odbjeglom Jurgenu Conings da “kontaktira neku osobu od povjerenja”, izrazio zadovoljstvo što “još nitko nije stradao” te poželio da se sve ovo okonča mirno, bez žrtava. Međutim, takvi pozivi dosad nisu donijeli nikakve rezultate. Kako pandemija popušta, a u tijeku je i Europsko nogometno prvenstvo u kojemu Belgijanci vjeruju da će dogurati daleko, mediji su stavili i ovu priču u drugi plan. Ali i dalje upozoravaju da opasnost nije prošla i nitko ne zna gdje bi on trenutačno mogao biti.

Zbog prijetnji smrću upućenih vodećem belgijskom virologu Marcu Van Ranstu te najavi napada na jednu džamiju u Limburgu, tužiteljstvo službeno vodi Coningsa kao “osumnjičenog terorista”.

Belgijska policija naknadno je utvrdila da je on dan prije bijega dva sata bio u blizini kuće vodećeg virologa poznat po tome što je stalno zagovarao stroge mjere za borbu protiv pandemije. Van Ranst je to činio s razlogom, jer je Belgija na početku pandemije imala najveće posljedice na svijetu.

Čak 18 posto zaraženih u prvom valu je preminulo, pogotovo u staračkim domovima. Upravo su te njegove mjere ublažile posljedice, ali su s druge strane izazvale propast brojnih poduzeća, pogotovo onih u ugostiteljskom sektoru. Epidemiolozi, virolozi i drugi stručnjaci stalno su bili meta napada i nekih vlasnika kafića. Ali oni bi se nakon prijetnji na društvenim mrežama ispričali, objasnili da su to rekli u afektu, i da nikome ne žele zlo, a kamoli nekoga ubiti.

Međutim, policija je prijetnje koje je uputio Conings smatrala ozbiljnim i odmah je poduzela mjere zaštite. Belgijski virolog odmah je nakon Coningsovih prijetnji stavljen pod stogu policijsku zaštitu na sigurnoj lokaciji. Uz vodećeg belgijskog virologa, pod zaštitu je na sigurno mjesto stavljena i cijela njegova obitelj. Izjavio je da ga ništa neće pokolebati od njegova profesionalnog rada, ali da mu 12-godišnji sin teško shvaća zbog čega točno ne može ići u školu.

Dnevni list Het Nieuwsblad objavio je odlomke oproštajnog pisma koje je Conings ostavio svojoj partnerici.

“Želim da znaš da sam sve učinio da do ovoga ne dođe, ali nisam uspio. Ne mogu više ovako nastaviti. Ne mogu živjeti s lažima koji odlučuju o našim životima, o tome kako trebamo živjeti. Takozvana politička elita, sada uz potporu virologa, odlučuje kako ćemo živjeti ti i ja. Oni su posijali sjeme mržnje i frustracija više nego itko dosad. Znam da ću odjednom postati državni neprijatelj broj jedan.

Tražit će me i jednom će me i pronaći. Spreman sam na to. Polako, ali sigurno stvari dolaze na svoje mjesto i počeo sam s pripremama. Nije važno hoću li poginuti ili ne. Ali, ako budem, bit će to na moj način. Živjet ću svoje zadnje dane onako kako ja želim”, napisao je prije nego što mu se izgubio svaki trag.

Jedan od glavnih zapovjednika belgijske vojske, general Marc Thys, izrazio je razočarenje što među vojnicima ima onih koji podržavaju Jurgena Coningsa. Čak 25.000 ljudi na društvenim mrežama, prema pisanju belgijskih medija, stalo je na stranu opasnog vojnika.

General Thys upozorava da ovo nije filmska priča i da tu nema nikakvih heroja jer je Conings “bez obzira na njegovu prošlost u vojsci, prekršio prisegu čineći ono što je napravio i njegov postupak se ne može pravdati ničim”.

Nakon dosadašnje potrage u šumama na graničnom pojasu prema Nizozemskoj i Njemačkoj, u regiji Limburg, policija i vojska nakon dva tjedna usmjerili su pozornost prema Bruxellesu.

Čak i na dan kad je održan summit EU, za koji se inače poduzimaju visoke sigurnosne mjere, belgijska je policija na nekoliko sata bila zatvorila i jedan od glavnih željezničkih kolodvora u Bruxellesu jer su imali dojavu da je on viđen u blizini te lokacije.

Kako prolazi vrijeme, sve je manje onih koji vjeruju da je Conings uopće živ. Prije dva tjedna u Limburgu, pokrajini na granici s Nizozemskom u blizini Maastrichta, pronađen je crni ruksak za koji se vjeruje da pripada odbjeglom vojniku. Vojsci i policiji su se u potrazi pridružili pripadnici odjela za nestale osobe. Izvori iz vojske prenijeli su medijima neprovjerenu informaciju da je istraga sada usmjerena više na samoubojstvo nego na potragu za lokacijom gdje bi se on mogao skrivati i pripremati terorističke napade.

Cijeli slučaj veliki je udarac i za belgijsku vojsku koju kritiziraju da nije ništa poduzela niti kad se znalo da on simpatizira krajnju desnicu. Štoviše, sumnja se da unutar vojske ima sve više takvih članova te da su sigurnosne službe to znale i tolerirale.

Priča s odbjeglim vojnikom, osumnjičenim za terorizam, primjer je kako je ekstremna desnica i u Belgiji pokušala iskoristiti pandemiju kako bi dobila političke bodove. Nije lako ni vlastima donijeti odluke koje će osigurati zaštitu zdravlja građana, a da u isto vrijeme one ne pogode druge. Belgija je imala najoštrije mjere od svih država u Europskoj uniji. Tek prije nekoliko dana su otvoreni kafići, i to pod strogim uvjetima držanja distance. Ljudi su i u Belgiji umorni od mjera, tamošnji psiholozi odašilju javnosti deklarirane simpatije prema odbjeglom vojniku iako se svi slažu da su one nerazumne.

Dosad je održano i nekoliko skupova potpore Coningsu u Belgiji. Potpora mu je izražena i na prosvjedima održanih protiv mjera. Iako je bilo malo sudionika, bio je i to znak upozorenja o stanju nacije i dokaz da su ljudi frustrirani.

Tijekom pandemije Belgija je pokušala striktno izdvojiti ovlasti – stručnjaci su davali preporuke, ali su političari donosili odluke. Tako su se političari skrivali iza preporuka epidemiologa, a često su i sami kritizirali mjere koje su usvajali. Kaotičnom stanju kumovao je i kompliciran sustav u Belgiji i podjela ovlasti.

Čak devet raznih ministara u Belgiji, što na federalnoj, što na lokalnoj razini, bilo je uključeno u donošenje odluka. Tako je odgovornost bila prebačena s jedne na drugi stranu. Ipak, kritike i prijetnje epidemiolozima otišle su predaleko, uspoređujući ih sa Staljinom i Hitlerom, i kao osobe koje su odgovorne što su Belgijancima oduzete slobode kao u vrijeme fašizma. A kad god se spomene terorizam, u Belgiji se budu bolni osjećaji.

Belgija je inače poznata kao država gdje su islamski teroristi prilično slobodno do prije nekoliko godina pripremali napade, najprije u Parizu, a potom i u samoj Belgiji. Kako je rasla prijetnja terorizma, tako se povećala i potpora za antiemigrantske i ekstremne desne stranke u Belgiji. Iako nije na vlasti, stranka Flamanski interes, nekad Flamanski blok, trenutačno je prema anketama najpopularnija stranka u Belgiji.

Tek kad se pojavila u javnost priča o Jurgenu Coningsu, nakon što je on pobjegao s arsenalom oružja kojim je potencijalno mogao počiniti teške zločine, javnost je doznala da je on bio pod prismotrom zbog veze e ekstremizmom. Zato je vojska pod kritikama što je dopustila takvo što, iako je znala što se događa. Sama Coningsova odluka o bijegu može biti incident, nešto što se dogodilo iznenada, ali ne i njegova potpora ekstremizmu.

Početkom lipnja, pak, u vojsci je pokrenut postupak za njegovo izbacivanje iz službe. Za veliku većinu Belgijaca ipak – prekasno, piše Jutarnji list.

/Republikainfo.com/

Objava Belgijski specijalac naoružan do zuba danima se skriva u šumi. Meta mu je – glavni virolog “Tzv. politička elita uz potporu virologa odlučuje kako ćemo živjeti” pojavila se prvi puta na Republika.