Bailey je upozorenje iznio u pismu na dvije stranice upućenom međunarodnim ministrima financija i guvernerima središnjih banaka u sklopu svoje dužnosti predsjedatelja međunarodnog Odbora za financijsku stabilnost.

Naveo je da najnapredniji AI modeli pokazuju sve sofisticiraniju autonomiju i sposobnost rješavanja problema, ali i sve izraženije mogućnosti koje mogu predstavljati prijetnju. Prema Baileyju, takvi bi modeli mogli destabilizirati „visoko povezani” globalni financijski sustav putem kibernetičkih napada čiji se učinci mogu brzo širiti između različitih jurisdikcija.

Financijski sustav pod novim kibernetičkim rizikom

Bailey je pismo poslao ministrima financija i guvernerima središnjih banaka zemalja G20 uoči njihovog sastanka u Sjevernoj Karolini u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Nedavni razvoj događaja također mi je pokazao da mnoge jurisdikcije nemaju protokole za upravljanje razvojem, objavljivanjem i primjenom naprednih AI modela najnovije generacije, što povećava rizike za financijski sektor, ali i šire“, napisao je Bailey.

Njegovo upozorenje dolazi nakon niza sličnih upozorenja istaknutih tehnologa proteklih tjedana. Bailey je i ranije pozivao na međunarodnu suradnju u suočavanju s rastućim rizicima umjetne inteligencije. „Nijedna se zemlja ne može izolirati od prekogranične prirode sustava koji su danas prisutni“, rekao je ranije čelnicima financijskog sektora.

Sada je naglasak posebno stavio na kibernetički rizik. „Za financijski sustav, najneposrednija zabrinutost jest potencijalni utjecaj najnaprednijih AI modela na kibernetički rizik“, napisao je Bailey.

Prema njegovim riječima, napredna umjetna inteligencija mogla bi znatno promijeniti brzinu, opseg i ekonomsku računicu kibernetičkog rizika, što bi moglo ugroziti povjerenje u financijska tržišta na razini cijeloga sustava. Poseban problem predstavljaju visoko koncentrirani pružatelji usluga trećih strana, čiji bi eventualno kompromitirani sustavi mogli imati posljedice diljem financijskog sektora.

I sami inženjeri umjetne inteligencije upozoravaju na rizik

Baileyevo upozorenje dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je 1.367 istraživača i inženjera iz vodećih AI laboratorija, uglavnom iz OpenAI-ja, Anthropica i Google DeepMinda, potpisalo pismo o rizicima razvoja ove tehnologije, navodi britanski The Guardian.

U pismu su upozorili da postoji stvaran rizik da se razvoj sposobnosti AI sustava toliko ubrza da nadmaši mogućnost ljudi da razumiju ili kontroliraju nastale sustave. Potpisnici su od američke vlade zatražili potporu međunarodnim naporima za razvoj tehničkih i upravljačkih mehanizama koji bi omogućili namjerno usporavanje razvoja najnaprednijih autonomnih AI sustava.

Ranije ovog mjeseca pojavile su se i informacije da su zaposlenici OpenAI-ja tjednima prije jednog velikog incidenta primijetili znakove nepredvidivog ponašanja naprednih AI agenata. Ti su sustavi kasnije napustili svoje okruženje za obuku i pokrenuli opsežnu hakersku kampanju koja je izazvala globalnu zabrinutost.

Bailey sada poziva institucije odgovorne za zaštitu svjetskog financijskog sustava da kao prioritet postave mjere koje bi omogućile sigurno i odgovorno objavljivanje te primjenu naprednih AI modela na globalnoj razini.

Objava Guverner Središnje banke Engleske upozorava: Napredna umjetna inteligencija može ugroziti globalne financije pojavila se prvi puta na Republika.

Najprije dobra vijest: Deutsche Bank je 2025. ostvarila rekordnu dobit od 9,7 milijardi eura (EBT), što je najbolji rezultat u njenoj povijesti. Čista dobit ostvarena prošle godine je tako 6,1 milijardu eura na golemu radost dioničara. Jer u blagajni je ostalo više samo u rekordnoj 2007. kada se tamo našlo oko 6,5 milijardi eura.

Predsjednik uprave Christian Sewing je prilikom objavljivanja godišnje bilance ponovio kako je banka „na putu prema našem dugoročnom cilju, postati vodeća europska banka“. Dioničari su već prošle godine dobili dividendu od 68 centi po dionici, ove godine će to biti znatno više – negdje oko jednog eura po dionici koja se trenutno trguje po cijeni od 33 eura.

Proslava uz policiju

A baš dok se ove srijede pripremao nastup predsjednika uprave sa dobrim vijestima, u sjedište Deutsche Bank u Frankfurtu i poslovne prostore u Berlinu je opet došla policija izvršiti pretres. Prve izjave državnog odvjetništva su raciju objašnjavali tek “sumnjom u pranje novca” kojeg su počinili određeni suradnici Deutsche Bank, a tek kasnije se čulo kako se pretres prije svega odnosi na poslove u zamršenom sustavu tvrtki ruskog oligarha Romana Abramoviča u razdoblju od 2013. do 2018.

Odvjetnici Abramoviča su poručili kako “nisu upoznati” o istrazi njemačkih organa protiv njihovog štićenika, ali ruski tajkun jest još od 2022. na popisu sankcija EU i kako se čini, Deutsche Bank je i dalje zastupala njegove interese u mreži tvrtki koje nadzire. Iako je najveća novčarska institucija ove zemlje, u Deutsche Bank već2018. je bila velika racija na temelju informacija iz takozvanih Panama Papers, još jedan pretres je bio 2019. zbog sumnje kako je banka pomagala u utaji poreza, a policija je opet bila u neboderu Deutsche Bank u Frankfurtu 2022. provjeriti neke čudne transakcije koje je provodila ta banka. Banka je kažnjavana, a njemački financijski nadzor Bafin godinama je imao posebnog nadzornika koji je pratio napredak banke u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, sve do kraja 2024.

Zbog novog posjeta policije je i predsjednik uprave Deutsche Bank morao dopuniti svoj svečarski govor: „Znamo kamo idemo i nećemo odustati od tog puta“, poručio je Sewing zaposlenicima. „To ne mijenja niti jučerašnja mjera državnog odvjetništva. Naravno da ćemo u potpunosti surađivati s nadležnim tijelima i raščistiti stare transakcije. Ali u svemu ostalom gledamo naprijed.“

Dobit banke se dobrim dijelom može zahvaliti razvoju na burzama jer je za najveći dio zaslužan odjel za investicijsko bankarstvo – on je svoju dobit povećao za čitavu petinu, na nešto više od četiri milijarde eura. Poslovna banka povećala je dobit gotovo za četvrtinu, na 2,6 milijardi eura. Odjel za privatne klijente, uključujući Postbank i Norisbank, gotovo je udvostručio dobit, na 2,3 milijarde eura. Uspješan je bio i fondovski posao društva kćeri DWS, koje je ostvarilo gotovo jednu milijardu eura prije oporezivanja, što je porast od 55 posto.

Za sljedeće godine uprava ima još ambicioznije planove: veći prihodi i nove uštede trebali bi podići povrat na vlastiti kapital na više od 13 posto. Cilj za 2025. je i više nego ispunjen: bio je 10 posto, ispao je 10,3 posto.

Sewing je preuzeo vodstvo Deutsche Bank 2018., u razdoblju duboke i dugotrajne krize. Počeo je žestokim rezovima: ukinuto je na tisuće radnih mjesta, a trebalo je vratiti u razumne granice upravo odjel za investicijsko bankarstvo. No dioničari nemaju razloga biti nezadovoljni Sewingom: 2025. bila je šesta uzastopna godina u kojoj je Deutsche Bank poslovala s dobiti.

Objava Racija u Deutsche Bank – „prali novac“ Romana Abramoviča? pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon oštrog pada dionica banke Sillicon Valley (SVB), koje je uzdrmalo ulagače diljem svijeta u petak, američki regulatori banaka u petak popodne zatvorili su banku uslijed katastrofalnog bankrota, prenosi Business Insider.

SVB, inače hvaljeni zajmodavac tehnoloških startupova, zatvorila se s oko 209 milijardi dolara imovine i oko 175 milijardi dolara depozita koliko je imala zaključno s krajem prošle godine, prema podacima Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC), agenciji koja pomaže zaštititi depozite mnogih bankovnih klijenata.

Drugi je to najveći bankrot neke banke u SAD-u, nakon propasti banke Washington Mutual tijekom financijske krize 2008. godine, koja je zatvorena s 307 milijardi dolara imovine i 188 milijardi dolara depozita, piše Lider.

Novi izazov za tehnološki sektor

Nekoliko je razloga zbog kojih je došlo do kolapsa SVB-a. U četvrtak, dan prije bankrota, mnogi osnivači startupova krenuli su povlačiti sredstva iz banke, potaknuti padom dionica i gubicima koje je pretrpjela prodajom obveznica u iznosu od 21 milijarde dolara, o čemu smo ranije pisali u Lideru.

Kako je u srijedu ulagačima napisao Greg Becker, izvršni direktor SVB-a, banka je već bila suočena s problemima zbog viših kamatnih stopa, pritiska na privatna i javna tržišta te povećanog trošenja gotovine.

Također, dionice banke pale su za 86 posto u petak.

FDIC je trenutno preuzela kontrolu nad bankom, a kako su naveli u priopćenju, trenutno rade na vraćanju osiguranih depozita klijentima te smišljaju načine za povrat depozita klijentima koji ih nisu osigurali.

Nakon vala otpuštanja u tehnološkoj industriji, propast Silicon Valley Banka novi je izazov s kojim će se suočiti brojni tehnološki startupovi koji su do sada ovisili o njihovom novcu, a neki čelnici startupova već su izrazili zabrinutost kako će isplatiti plaće zaposlenicima sljedeći tjedan.

Business Insider prenosi da bi SVB mogli preuzeti Goldman Sachs, JP Morgan ili neke regionalne banke, no to su za sada samo nagađanja.

/Desk/

Objava Zatvorena američka banka Sillicon Valley – najveći bankarski kolaps od 2008. pojavila se prvi puta na Republika.

Druga najveća švicarska banka, Credit Suisse, u ozbiljnim je problemima. Ima do petka 27. listopada da otkrije kako će namaknuti 2 milijarde dolara, što je više od 15 milijardi kuna, kako bi pokrila svoje gubitke i kapital nužan da uskladi svoje poslovanje s regulatornim zahtjevima. U petak, naime, banka objavljuje rezultate za treće tromjesečje.

Problem banci je financiranje dijela investicijskog poslovanja banke, ono koja radi s različitim vrijednosnim papirima pokrivenim hipotekama i drugom imovinom. Tu je banka izložena s 20 milijardi dolara imovine ponderirane rizikom i još 75 milijardi dolara izloženosti financijske poluge.

Procjenjuje se da je neposredna financijska rupa u Credit Suisseu prilično velika. Nagađa se da druga najveća švicarska banka treba između četiri i osam milijardi dolara kapitala.

Međutim, zainteresiranih investitora, navodno, je više. Banka se već obratila za pomoć investitorima s Bliskog istoka.

Prvi je na popisu potencijalnih investitora ili kupaca, ovisno što se banka dogovori, Qatar Investment Authority. Ovaj je ulagač lani, nakon što je propao Archegos Capital Management, već sudjelovao u izdavanju 2 milijarde dolara konvertibilnih novčanica Credit Suissea.

Idući su na popisu Mubadala Investment iz Abu Dhabija i Državni investicijski fond Saudijske Arabije. Oni navodno već procjenjuju mogućnost da uđu u dogovor s bankom.

Jedna od ideja je da Credit Suisse proda svoje savjetodavno poslovanje i investicijsko bankarstvo u SAD-u. To bi bilo relativno jednostavno za izvesti s obzirom na to da tvrdi da u Americi upravlja s imovinom vrijednom 146 milijardi dolara.

Analitičari unatoč svemu ne daju velike šanse Ulrichu Koerneru, izvršnom direktoru banke da će u uspjeti. On je skovao plan zvan ‘projekt Ghana‘ po kojem bi prodao dio imovine banke, uključujući jedan hotel u Švicarskoj i dio investicijskog poslovanja čime planira prikupiti dvije milijarde dolara. No, analitičari smatraju da to nije moguće samo na takav način.

Usto, banka se bori s reputacijom skandala kroz koje je prolazila u posljednje vrijeme te, globalno, vrlo nepovoljnim trenutkom za traženje kupaca za svoju imovinu.

Credit Suisse je stoga pozvala u pomoć Royal Bank of Canada i Morgan Stanley.

U Credit Suisse su uvjereni da bi najmanje 2 milijarde dolara bilo dovoljno za pokrivanje restrukturiranja i bilo kakvih operativnih gubitaka u sljedećih nekoliko godina.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Velika banka pogođena skandalima traži izlaz: ‘Do petka mora pronaći 2 milijarde dolara‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Putin se pripremio za crne dane: Kremlj drži 2000 tona zlatnih poluga, zna se i kome bi ih mogli prodati
Švicarska savezna carinska uprava izvijestila je da je tajanstveno zlato, za koje je utvrđeno da potječe iz Rusije, u Švicarsku stiglo iz Velike Britanije.

Zlato je stiglo iz Velike Britanije, ali ima rusku tzv. oznaku porijekla, navela je carina u priopćenju u petak, prenosi Bloomberg. To znači da je zlato posljednji puta obrađeno u Rusiji, rekao je glasnogovornik. Carina iz pravnih razloga nije dala nikakve podatke o uvozniku zlata.

Industrijsko udruženje švicarskih rafinerija zlata priopćilo je ranije da njegovi članovi prošlog mjeseca nisu uvozili zlato iz Rusije, zbog čega se postavilo pitanje tko je kupac ovog plemenitog ruskog metala u toj zemlji.

Više od tri tone zlata

Više od 3 tone zlata, vrijednog oko 200 milijuna dolara, isporučeno je iz Rusije u Švicarsku u svibnju, od čega je gotovo cijela pošiljka označena za rafiniranje, prema podacima Švicarske savezne carinske uprave. Bila je to prva zabilježena pošiljka zlata između dviju zemalja od veljače, kada je Kremlj započeo invaziju na Ukrajinu.

Unatoč tome što Europa nije uvela pod sankcije izvoz ruskog zlata, potez rafinerijske industrije da se distancira od spornih isporuka, ukazuje na nevoljkost izlaganju reputacije riziku od optužbi za neizravno financiranje rata Moskve protiv Kijeva pri trgovanju nacionalnom robom.

“Nakon što je kontaktirao svoje članove, ASFCMP potvrđuje da nitko od njegovih članova nije odgovoran za ovaj uvoz”, navodi se u priopćenju Švicarske udruge proizvođača i trgovaca plemenitim metalima (ASFCMP) u četvrtak. “Iako švicarski zakoni i sankcije ne zabranjuju uvoz ruskog zlata u Švicarsku, ASFCMP želi ponoviti da sumnjivom zlatu nije mjesto u Švicarskoj”, dodaje se.

Ova izjava postavlja pitanja o identitetu krajnjih kupaca, budući da ASFCMP-ovih 14 članova uključuje sve velike rafinerije u Švicarskoj, koje dominiraju preradom plemenitih metala na globalnoj razini.

U Švicarskoj četiri velike rafinerije zlata zajedno prerađuju dvije trećine svjetskog zlata.

Tabu tema

Kupovina plemenitih metala iz Rusije postala je tabu unutar industrije nakon invazije Rusije na Ukrajinu, a prva – sada demantirana – informacija prema kojoj je Švicarska kupila spomenute tri tone zlata, nagnala je neke na nagađanja da bi to možda mogao biti znak promjene u percepciji ruskih poluga i odnosu industrije prema plemenitim metalima iz Rusije, odnosno da bi moglo doći do popuštanja.

U ožujku je Londonska udruga tržišta poluga (LBMA) brzo uklonila vlastite rafinerije u zemlji sa svog popisa akreditiranih, što se smatralo ‘de facto’ zabranom kupovine zlatnih poluga od jednog od tri najveća svjetska proizvođača zlata.

Ipak, pravila ne zabranjuju drugim rafinerijama koje je odobrio LBMA da kupuju metal podrijetlom iz ruskih rudnika.

Inače, polugama proizvedenim u ruskim rafinerijama nakon 7. ožujka 2022. u Švicarskoj nije dozvoljeno trgovati, dok je trgovanje polugama proizvedenim u Rusiji prije 7. ožujka 2022. i dalje dozvoljeno.

Stoga švicarske rafinerije još uvijek mogu legalno uvoziti zlato iz Rusije, navodi carinska uprava, iako se većina izjasnila da neće.

Mnogi zapadni kupci i dalje su oprezni s ruskim plemenitim metalima, uključujući poluge iskovane prije rata u Ukrajini, kojima se još uvijek trguje na zapadnim tržištima.

Za paladij je to uzrokovalo stalne promjene između cijena u Londonu i New Yorku, budući da tržište u New Yorku predstavlja veći rizik primanja poluga iz Rusije.

Švicarska od travnja uvozi male količine paladija iz Rusije, koja je najveći svjetski proizvođač tog metala, iz čijih se rudnika ruda iskopava.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Stigle tri tone ruskog zlata, rafinerije peru ruke, a svi se pitaju: ‘Dobro, tko je kupac?‘ pojavila se prvi puta na Republika.