Između ostaloga, Izetbegović je kazao kako s liderima stranaka Trojke (SDP-NiP-NS) nema kontakte, ali kako s Željkom Komšićem (DF), Semirom Efendićem (Stranka za BiH) i Fahrudinom Radončićem (SBB BiH) ima dobre odnose.

Izetbegović je stava kako bi se Srbija i Hrvatska trebale prestati miješati u unutarnje stvari BiH, a značajno je relativizirao inzistiranje hrvatskih političara u BiH za izmjenu Ustava i mogućnost izbora legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, stavljajući u istu ravan zahtjeve za, kako je rekao, vraćanjem 28 pozicija rukovoditelja i zamjenika rukovoditelja u upravnim organizacijama na razini BiH.

U kakvim ste danas odnosima s drugim liderima bošnjačkih stranka i s liderima stranaka koje se predstavljaju kao neka građanska opcija?

-S liderima Trojke nemam kontakt, ali imam s ljudima iz tih stranaka. S Komšićem, Radončićem i Efendićem imam dobre odnose.

Ukoliko SDA na predstojećim izborima pobijedi i uđe u vlast na državnom i federalnom nivou, s kime će koalirati? Posebno u slučaju da predstavnici Srba i Hrvata opet budu SNSD i HDZ BiH. Može li se uopće s Dodikom ići dalje? Što je Vaša crvena linija i na koje ste kompromise spremni pristati?

-Koalira se, htjeli-ne htjeli, s onima koji imaju dovoljno ruku u parlamentima, naročito u domovima naroda. Vidjet ćemo kako će se to ovaj put završiti. U ovom času bitno je da SDA i stranke koje su se odupirale i Dodiku i ovome što je radila Trojka nadjačaju.

Koji su Vaši strateški uvjeti za koaliranje s drugim strankama u narednom periodu?

-Prestanak blokada i udara na BiH, pokretanje zaustavljenih reformskih procesa, vraćanje pozicija koje su Bošnjaci izgubili nakon 2022., usvajanje zakona o proporcionalnoj zastupljenosti u skladu s Ustavom BiH, jačanje gospodarstva koje će omogućiti ubrzan rast životnog standarda stanovništva, učinkovita borba protiv korupcije i sve prisutnijeg nasilja u društvu.

Kako ocjenjujete trenutne odnose sa susjedima, Hrvatskom i Srbijom, i što je ključno za postizanje trajnog povjerenja u regiji? U zadnje vrijeme posebno je žestoke reakcije izazvala rezolucija Sabora Republike Hrvatske o političkim pravima Hrvata u BiH.

-Srbija i Hrvatska trebale bi se konačno, 30 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, prestati miješati u unutarnje stvari BiH. Hrvati i Srbi u BiH žive s Bošnjacima, sve tri etničke grupe dijele prostor, povijest i genetsku bazu. Mi se jako dobro razumijemo, nikada problem nije krenuo unutar BiH, uvijek je uvezen, iniciran izvana. Neka nas konačno puste da se sami dogovorimo i dogovorit ćemo se.

Dragan Čović i izborni zakon? Je li SDA spremna ići u neki dogovor koji bi riješio to pitanje? I kada? Kako vidite rješenje reforme Izbornog zakona, posebno u kontekstu presuda Europskog suda za ljudska prava?

-To je teško rješiva enigma koja je u posljednjih dvadeset godina proizvodila turbulencije, stvarala nove stranke i slabila stare i nije bila riješena. U svakom slučaju, Čović i hrvatska strana trebaju biti svjesni činjenice da oni traže izmjenu Ustava radi jedne pozicije u Predsjedništvu BiH, dok bošnjačka strana traži samo implementaciju, provođenje Ustava kako bi nam se vratilo 28 pozicija rukovoditelja i zamjenika rukovoditelja u upravnim organizacijama na razini BiH. Bošnjacima po Ustavu pripada 75 rukovodnih pozicija, a obnašaju 47, Hrvati obnašaju 51, a Srbi 52.

Čović stalno ističe da se mora provesti princip legitimnog predstavljanja. Je li Čović pogazio taj princip prilikom izbora posljednjeg rukovodstva Doma naroda?

-Jeste, naravno.

Kakav je Vaš stav o ulozi i opstanku Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini? Jasno je da s Visokim predstavnikom ne može ući u EU…

-Vrijeme za odlazak OHR-a će doći, ali to će biti u okolnostima potpuno drugačijim od sadašnjih. Napadi na stabilnost BiH u proteklih 30 godina bili takvi da je bonska ovlast korištena više od 800 puta! Uklanjanje OHR-a u ovom času bi ličilo na uklanjanje osigurača koji je strujni udar spriječio 800 puta, a zatim čekati novi šok. Prije odlaska OHR-a morat će se kreirati učinkoviti domaći mehanizmi koji će zaustavljati blokade i udare na sistem.

Muslimani nisu dio problema za Europu

Bosna i Hercegovina se nalazi na raskrsnici između EU, NATO-a, ali i snažnih utjecaja Amerike, Turske, Rusije i Kine. Gdje vidite najsigurnije utočište za BiH?

-Mi smo Europljani i mjesto nam je u europskim političkim i sigurnosnim savezima. Neki procjenjuju da će Europska unija i NATO slabiti, da će razmirice između EU i SAD-a dovesti do toga. Ja sam uvjeren da će Europa naći način da sebe ojača na svaki način i mi trebamo biti dio tog jačanja. Također, cijenim da muslimani trebaju Europi: i mi, balkanski muslimani, i Turci, i muslimani iz Azije i Afrike koji dolaze u Europu tražeći posao i sigurnost. Muslimani nisu dio problema za Europu; dio su rješenja jer rade, doprinose i poštuju europsku kulturu i organizaciju. Oni mogu unijeti novu komponentu, energiju i vitalnost u Stari kontinent, rekao je Izetbegović za Dnevni list.

Intervju u cijelosti možete pročitati: OVDJE.

/Desk/

Objava Izetbegović nema kontakta s Trojkom, dobar je s Komšićem, Radončićem i Efendićem, a o koaliciji sa SNSD-om i HDZ-om kaže: “Koalira se, htjeli-ne htjeli, s onima koji imaju dovoljno ruku u parlamentima” pojavila se prvi puta na Republika.

Izetbegović je trenutačno predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) koja je u oporbi od izbora iz 2022. godine a nada se da će njegova stranka nakon ovogodišnjih izbora ponovo biti dio vlasti kao i da će on ponovo biti član Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka za što je najavio kandidaturu.

U intervjuu za TV Federacije BiH (FTV) pojasnio je kako budući bošnjački blok unutar vladajuće koalicije vidi u suradnji sa sada Demokratskom frontom (DF) Željka Komšića i nekim trenutačno marginalnim strankama poput Saveza za bolju budućnost (SBB) koji vodi Fahrudin Radončić te Strankom za BiH (SBiH).

Nije isklučio ni mogućnost da na državnoj razini dio tog bloka bude i SDP BiH iako iz te stranke do sada nije bilo naznaka spremnosti na takvu suradnju.

U toj koaliciji vidi i HDZ BiH čiji je čelnik Dragan Čović ranije naznačio kako kaži “relaksaciju” odnosa s Bošnjacima.

Izetbegović na to sada kaže kako je ponovna suradnja s HDZ-om moguća, no pritom se ne mogu zaboraviti raniji sporovi niti se može računati na, kako je kazao, jednostrane ustupke.

Kao ključni problem ipak vidi previše bliske odnose koje Čović održava s čelnikom dsadašnje vladajuće stranke u Republici Srpskoj (SNSD) Miloradom Dodikom.

“Mislim da HDZ predugo održava partnerstvo sa SNSD-om. Dodik koristi svoju agresivnu politiku, a HDZ zatim kroz tu situaciju pokušava ostvariti svoje političke ciljeve” kazao je Izetbegović koji vjeruje da sadašnje oporbene stranke iz RS imaju priliku pobijediti Dodika na predstojećim izborima.

“Vidjet ćemo hoće li Čović promijeniti pristup i početi više surađivati s nama nego s Dodikom. Naša ruka je pružena”, izjavio je Izetbegović.

Upozorio je i kako zagovaranje uspostave tzv. trećeg entiteta, odnosno obnove Herceg-Bosne, mogu samo zakomplicirati stanje.

“To samo provocira drugu stranu (Bošnjake). Zašto ponovno izložiti Hrvate i Bošnjake sukobu? To je bila katastrofa i za hrvatski narod”, kazao je.

Komentirajući prijepore oko imenovanja novog visokog predstavnika za BiH o čemu nema suglasnosti između europskih i američkim partnera u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira (PIC), Izetbegović je ustvrdio kako se sada razmatra kompromisni prijedlog po kojemu bi na ovu dužnost na dvije godine bio imenovan talijanski diplomat kojega preferira SAD a potom bi ga zamijenio Francuz, također na dvogodišnje razdoblje, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Stari uvjeti za staru koaliciju – Izetbegović spreman na obnovu suradnje s HDZ-om ali bez Dodika i Herceg-Bosne pojavila se prvi puta na Republika.

Konferenija stranaka članica Europske pučke stranke (EPP), održana u Sarajevu, potvrdila je najavu starog saveza HDZ – SDA u izbornoj godini. Ovo su svojim izjavama potvrdili i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kao i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, iako se njihovi stavovi o tome “tko je kriv, kako i od kada” značajno razlikuju te iako niti jedan od njih ne preuzima odgovornost za dugogodišnje stanje političkih kriza u BiH.

No, pitanje je kakav će biti odgovor HDZ-ovih aktualnih partnera u vlasti, konkretno stranaka Trojke (SDP-NiP-Naša stranka), ali i hrvatskih stranaka, a posebno dugogodišnjeg Čovićevog saveznika Milorada Dodika i SNSD-a. Međutim, očito je kako je partnerstvo HDZ-Trojka od samog početka na klimavim nogama jer je Trojka željela iz vlasti izbaciti SNSD, a što je HDZ priječio. Ipak, izgledno je kako će u borbi za vlast mnogi “zažmiriti na jedno oko”. Pa tako i HDZ i SDA, a vjerojatno i SNSD.

Čović o frustraciji Komšićem

Naime, a kako je to kazao predsjednik SDA Bakir Izetbegović na jednom od panela sarajevske sjednice EPP-a, najbolja politička stabilnost bila je tijekom koalicije bh stranaka EPP-a, očito aludirajući na savez SDA-HDZ.

Pri tom je ustvrdio kako to “sada nije slučaj” te da se “zemlja nalazi u predkonfliktonom stanju”.

“Najbolji i najuspješniji postdaytonski mandat je ostvaren u periodu od 2015. do 2019. godine, kada su ujedinjeno djelovale upravo ove stranke. Kada smo bili u koaliciji. Usvajali smo reforme, napredovali na europskom putu, gradili infrastrukturu, otvarali nova radna mjesta. BiH je držala priključak i sustizala sve istočne susjede. Nakon raspada ove koalicije sve je dovedeno do blokada, zastoja, pada i zaostajanja. Zemlja se nalazi u predkonfliktnom stanju koje svi osjećamo”, rekao je, između ostaloga, Izetbegović.

Govoreći za medije, i Čović je naglasio frustracije dugogodišnjim biranjem hrvatskog člana Predsjedništva BiH od strane Bošnjaka. Ali i otkrio je kako su “već nekoliko mjeseci intenzivirani razgovori sa strankama u FBiH, uključujući i SDA koja je također dio obitelji stranaka EPP-a.

“Cilj je pokušati stabilizirati i relaksirati odnose između hrvatskog i bošnjačkog naroda, na čemu se”, kako kaže, “već nekoliko mjeseci intenzivno radi”.

Brojni sukobi HDZ-a i SDA

Mnogi su primjeri sukoba SDA i HDZ-a tijekom godina koji su ishodili blokadama parlamenta, odluka, novim političkim savezima, gubitcima vlasti itd.

Podsjetimo samo na 2010. godinu i Platformu SDP, SDA, NSRZB i HSP BiH, kada je HDZ BiH izguran iz vlasti, potom otvoreno animiranje Islamske zajednice u BiH u izboru hrvatskog člana Predsjedništva, savez HDZ-a sa Miloradom Dodikom i SNSD-om. Neće se pogriješiti ako se kaže kako je upravo zbog SDA ‘obnovljen’ Hrvatskog narodnog sabora u travnju 2011. godine kada je istaknuto kako je cilj promjena Ustava BiH i Izbornog zakona. Do danas do toga nije došlo i očito HDZ BiH smatra SDA najvećim krivcem za to.

Međutim, svojedobno je Izetbegović rekao kako “Dragan Čović smatra da su problem napravili ljevičari koji su izabrali Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH”, ali da “Čović ipak od SDA traži da riješi taj problem”.

Pri tom ne zaboravimo kako je Željko Komšić po prvi put izabran za hrvatskog člana Predsjedništva već 2006. godine i ispred SDP-a.

Izebegović: „Ni luk jeli, ni mirisali“ – Je li to baš tako?

“…Ali onda dođu meni da ja i SDA taj problem riješimo koji nismo luk ni jeli, ni mirisali. Ovo što je naor’o Čović će morati platiti”, svojedobno je rekao Izetbegović.

Podsjetimo i na SDA-ovo odugovlačenje neumskih pregovora koji su zbog toga doživjeli pravi fijasko i otvaranje puta ka savezu HDZ-a sa SDP-om, NiP-om i Našom strankom.

SDA će teško oprostiti HDZ-u stvaranje političkog saveza s Miloradom Dodikom i njegovim SNSD-om, iako ni oni sami u pojedinim trenutcima nisu prezali od suradnje s Dodikom. Čak je jedno vrijeme i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, inzistirao kako du dobri odnosi Srba i Bošnjaka ključni. 

“Poboljšanje odnosa sa Hrvatima jejedna od krucijalnih potreba, to se mora uraditi. On (Čović) je svojim djelovanjem, nepotpisivanjem bez pravog razloga ugovora sa Islamskom zajednicom, odlascima u Beograd, Banja Luku, podrškom Dodiku, koketiranjem sa silama koje ugrožavaju ovu zemlju, razljutio Bošnjake da sad ne možemo napraviti ono što nam treba i što je normalno. Mi moramo popraviti odnose, mi smo na kraju krajeva jedan narod”, rekao je Izetbegović u ožujku 2022. na konferenciji Žena SDA.

Izetbegović je prijetio i brojčanom nadmoćnošću Bošnjaka, a Čović je gradio sve tješnju suradnju, usklađeno glasanje i blokade sa SNSD-om itd., a možda najuvrjedljivije za bh Bošnjake je suzdržanost HDZ-ovih izaslanika pri izglasavanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Jasno je kako su obojica predsjednika, najjače hrvatske i bošnjačke stranke “zaboravili” na svoju uloge u blokiranju političkih procesa i reformi koje bi ubrzale put BiH prema EU. I da se tih stavova još uvijek drže, barem što se tiče javnosti. Hoće li u međusobnom dijalogu iza zatvorenih vrata ipak utišati svoj politički egoizam i oživjeti “savez stabilnosti”?

Podsjetimo na Rezoluciju o BiH u Bundestagu

Ali ni SDA nije ostajao dužan –inicijativom i preko aktivnog lobiranja SPD-ovog člana bošnjačkih korijena u njemačkom Bundestagu, Adisa Ahmetovića, u tom tijelu 2022. je izglasana Rezolucija o BiH u kojoj se, između ostaloga, traže sankcije za nacionaliste i distanciranje Hrvatske i Srbije od njih i ukidanje ‘legitimnog predstavljanja’. U toj Rezoluciji Dodik i Čović navedeni su kao nacionalistički političari čije “političke aktivnosti imaju za cilj uništiti BiH kao državu i dom raznolikog stanovništva” te ističu kako je to “prijetnja miru u jugoistočnoj Europi“, te da na to EU treba odgovoriti.

U rujnu 2022. godine Izetbegović je otvoreno priznao: “Kada su u pitanju diplomati, u veleposlanstvima je dvostruko više karijernih diplomata kod Bošnjaka nego kod Hrvata i Srba. To je ono što mi radimo. Gospođa Bisera Turković je 30 godina bila veleposlanica u Zagrebu, Beču, Vashingtonu, Bruxellesu itd. U telefonu ima više od stotinu bitnih ljudi u svijetu. Je’l vi mislite da su se ova lobiranja i rezolucije dogodile slučajno, same? Rezolucije EPP-a, u Bundestagu, S.Res?“. 

Ovo je unijelo brojne polemike ne samo u bh javnom prostoru, nego i u njemačkom. Tada je SPD-ov zastupnik Josip Juratović, u intervjuu za Dnevni list kazao: „Što se pak bošnjačkog nacionalizma na čelu s Bakirom Izetbegovićem tiče, on je na žalost prošao ispod radara, ne samo zbog pojedinaca kojima je uspjelo ovaj puta uvesti političku kulturu BiH u Bundestag, već prije svega zbog dvojice njemu bliskih pomagača iz redova Srba i Hrvata koji ga svojim etno-nacionalizmom godinama pravdaju i koji će i ovu rezoluciju zloupotrijebiti za sljedeće izbore, solidarno sva trojica razumije se. Baš kao i sve ove godine do sada, jer dok je Bakira biti će i Milorada i Dragana, a i Zorana i Aleksandra i obrnuto“.

(Dnevni list/V.S.H.)

Objava Čović i Izetbegović obnavljaju savez HDZ-SDA: Zbog političkih blokada izgubljene godine – Nitko ne želi priznati odgovornost pojavila se prvi puta na Republika.

Komentirajući nazočnost Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića na istoj konferenciji, Cvitanović je rekao kako je primijetio promjenu odnosa između dvojice lidera.

“Bilo je došaptavanja. Dok sam ja govorio, vidio sam došaptavanje između njih dvojice. Mislim kako je tu u nekoj fazi proces, kako oni kažu, otopljavanja odnosa”, rekao je Cvitanović.

Prema njegovim riječima, iza toga se krije prije svega politički interes.

“Jedini cilj tog otopljavanja je sačuvati vlast. Osjećaju kako je dinamika i kod nas ostalih koji se bavimo politikom na vrlo visokoj razini i kako su dogovori koalicije postignuti. Sada je cilj po svaku cijenu zadržati tu zajedničku vlast”, kazao je.

Otišao je i korak dalje tvrdeći kako postoje intenzivni politički razgovori iza kulisa.

“Imam informacije kako se intenzivno održavaju sastanci u Sarajevu između tih stranaka i DF-a oko načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva, kako bi se po svaku cijenu zaustavio izbor gospodina Lučića i kako bi se došlo do tog, pod navodnicima, zatopljavanja odnosa između SDA i HDZ-a”, rekao je Cvitanović.

“Tenzije će ići do samog pucanja”

Govoreći o predizbornoj atmosferi, lider HDZ-a 1990 upozorio je kako očekuje dodatno podizanje političkih tenzija.

“Kome je bitna politička odgovornost? Ovdje je samo bitan mandat, ministarska fotelja, vlast, zadržati kontrolu novca i utjecaj na institucije”, rekao je. Dodao je kako ne očekuje smirivanje političke retorike.

“Do izborne kampanje tenzije će otići još daleko više, do samog pucanja praktično”, upozorio je.

Prema njegovim riječima, isti politički obrasci ponavljaju se pred svake izbore.

“Na temelju toga će nakon izbora bez ikakvih problema napraviti vlast, podijeliti financije, pravdu, energetiku i sve ostale resurse kojih u Bosni i Hercegovini ima jako puno”, rekao je Cvitanović.

“OHR idealan štit za nerad političara”

Cvitanović smatra kako domaći političari nemaju interes da OHR napusti Bosnu i Hercegovinu.

“Idealan štit za njihov nerad, za nedogovaranje, za nepostizanje kompromisa i za sve ono što nas politički zadržava u prošlom vremenu jest OHR”, rekao je.

Iako osobno smatra kako bi domaći političari trebali preuzeti odgovornost, ne vjeruje da će se to uskoro dogoditi.

“OHR neće otići, to je definitivno”, poručio je.

“Odnarođenost političara”

Govoreći o radu institucija i ekonomskim problemima, Cvitanović je ocijenio kako su političke elite izgubile kontakt s građanima.

“Najveći problem politike u BiH jest odnarođenost političara. To su elite koje ne žive na ulici, nema ih na kavi, po kafićima, da im se može prići kazati: ljudi, što radite?”, rekao je.

Posebno je kritizirao odnos prema zaposlenima u državnim institucijama.

“Je li vas sramota prolaziti hodnikom i gledati ljude koji imaju plaće od 1.100 maraka, koji vam svaki dan servilno služe, a vi ih uopće ne doživljavate?”, upitao je.

Zaključio je kako građani na predstojećim izborima imaju priliku odlučiti žele li nastavak dosadašnje politike.

“Građani zaslužuju više i bolje. Možda promjena može biti i na gore, ali ja sam siguran kako gore od ovoga ne može biti”, rekao je Cvitanović.

/Desk/

Objava Cvitanović: “Dok sam govorio Čović i Izetbegović se došaptavali” pojavila se prvi puta na Republika.

Konferencija je rezultirala potpisivanjem Revidirane Deklaracije obitelji EPP-a, što je prvi put da se, nakon 12 godina, taj važan dokument najutjecajnijeg bloka stranaka u EP-u mijenja u nekim dijelovima. Kako je već prije najavljeno, budući da je proširenje EU-a ključni prioritet EPP-a i kako je taj proces ušao u novu fazu sa zamahom, teme konferencije usredotočene su na napredak zemalja zapadnog Balkana u procesu približavanja i pristupanja ka EU.

Revidiranu Deklaraciju stranaka EPP-a iz BiH potpisali su predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović, Partija demokratskog progresa (PDP), predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990 Ilija Cvitanović te predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša, kao stranke koja ima ulogu promatrača.

Weber: BiH uz nekoliko koraka mogla snažnije pokazati svoje nastojanje

Predsjednik EPP-a Manfred Weber, rekao je kako su se stavovi po pitanju proširenja u EU značajno promijenili, a posebno je u tom kontekstu spomenuo Crnu Goru, a nije propustio podsjetiti i kako bi i “BiH uz nekoliko koraka mogla snažnije pokazati svoje nastojanje”.

Govoreći o sadržaju same Deklaracije, Weber je naglasio kako ista podrazumijeva posvećenost osnovnim vrijednostima za koje se zalažu stranke lanice obitelji EPP-a u viziji budućnosti: očuvanje identiteta i različitosti, socijalnoj tržišnoj ekonomiji kao osnovnom principu organizacije gospodarstva i vladavini prava.

Izetbegović: Muslimani su autohton europski narod i neizostavan dio europske kulture

U svom izlaganju na konferenciji stranaka EPP-a u Sarajevu, predsjednik SDA, Bakir Izetbegović je kazao kako su “Bošnjaci autohtoni europski narod zajedno sa drugim muslimanskim narodima Balkana, Pirineja, Krima, Kavkaza”, te istaknuo ponos na neizostavan doprinos muslimana u razvoju europske kulture i tradicije.

“SDA je u najvećoj mjeri oslonjena na bošnjački korpus, a time i na islamske tradicije i kulturu i mi smo odavno dio EPP porodice. I mi se osjećamo dobrodošlima u toj obitelji. Osjećamo se ravnopravnim partnerom o kojem se vodi briga. Smatramo da europska kultura nije izgrađena isključivo na judeokršćanskim vrijednostima, već na abrahamskom monoteizmu, na abrahamskim vrijednostima i tradicijama, a Sarajevo je potvrda ove teze. Nalazimo se u hotelu Europa, signifikantnog naziva, a okruženi smo abrahamskim bogomoljama – golemom Begovom džamijom, katoličkom Katedralom, Sabornom pravoslavnom ckrvom, Protestantskom srkvom i Sinagogom, od kojih se ne zna koja je veća i ljepša”.

Izetbegović je rekao kako “SDA od svog osnivanja stoji na braniku tih vrijednosti, abrahamske multikulturalnosti” te da je to “njeno prirodno stanje”.

Pri tom se osvrnuo i na suradnju bh stranaka EPP-a, istaknuvši kako je politička stabilnost bila najbolja tijekom koalicije SDA-HDZ, ali i kako to sada nije slučaj te da se “zemlja nalazi u predkonfliktonom stanju”.

“Najbolji i najuspješniji postdaytonski mandat je ostvaren u periodu od 2015. do 2019. godine, kada su ujedinjeno djelovale upravo ove stranke. Kada smo bili u koaliciji. Usvajali smo reforme, napredovali na europskom putu, gradili infrastrukturu, otvarali nova radna mjesta. BiH je držala priključak i sustizala sve istočne susjede. Nakon raspada ove koalicije sve je dovedeno do blokada, zastoja, pada i zaostajanja. Zemlja se nalazi u predkonfliktnom stanju koje svi osjećamo. Potpisana Deklaracija između ostalog podcrtava pored europskog puta, zajedničku uznemirenost stalnim napadima na Ustav BiH i Daytonski mirovni sporazum”, rekao je Izetbegović.

Čović: Izborom hrvatskog člana Predsjedništva od strane Bošnjaka unazađeni procesi u BiH

U razgovoru za Dnevnik RTV Herceg-Bosne, predsjednik HDZ-a Dragan Čović osvrnuo se na važnost ovog summmita, nužnost izmjena Izbornog zakona, europski put zemlje te doprinos Vlade Republike Hrvatske.

Čović je istaknuo veliku zahvalnost predsjedniku EPP-a Manfredu Weberu, kazavši kako “on s posebnom pozornošću prati situaciju u Bosni i Hercegovini te položaj hrvatskog naroda”.

Potpisana deklaracija, prema Čovićevim riječima, služi kao osvježenje i podsjetnik na obveze koje su se trebale provoditi proteklih godina, a koje je, kako je on rekao, HDZ BiH snažno zagovarao kroz izvršnu vlast i Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto. Čović je govorio i o “anomalijama u izbornom sustavu”.

“Željeli smo naglasiti koliko je za BiH bilo štetno da brojniji bošnjački narod već gotovo 16 godina u kontinuitetu bira dva člana Predsjedništva BiH. Time smo samo unazadili sve procese u zemlji”, poručio je Čović, uz zaključak kako su “upravo takve prakse i razlike izvor netrpeljivosti i razočaranja i predstavljaju klice koje razaraju tkivo BiH”.

Izrazio je uvjerenje da trenutna generacija političara mora riješiti to pitanje kroz paket koji ide uz izbornu kampanju, kako se ti problemi ne bi ostavili u naslijeđe mladima te dodao kako se ustavna ravnopravnost baštini kroz legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

Komentirajući ulogu europskih dužnosnika, Čović je naglasio kako su oni kroz deklaraciju dali osnovu, ali da domaći političari moraju odraditi ostatak posla.
U tom kontekstu, najavio je intenziviranje razgovora sa strankama u Federaciji BiH, uključujući i SDA koja je također dio obitelji stranaka EPP-a.

“Cilj je pokušati stabilizirati i relaksirati odnose između hrvatskog i bošnjačkog naroda, na čemu se”, kako kaže, “već nekoliko mjeseci intenzivno radi”.

Cvitanović: BiH treba konkretne poteze, a ne deklarativna opredjeljenja

“Ova deklaracija nije samo formalni politički dokument. Ona nosi odgovornost i obvezu da radimo na jačanju vladavine prava, poštenim izborima, boljem socijalnom položaju građana te reformama koje će našu zemlju približiti Europskoj uniji”, izjavio je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Istaknuo je kako “Bosni i Hercegovini trebaju konkretni potezi, a ne samo deklarativna opredjeljenja”.

“Zato Deklaracija EPP-a ne smije ostati mrtvo slovo na papiru”, poručio je predsjednik HDZ-a 1990.

Schmidt: Budućnost BiH je u EU

Budućnost Zapadnog Balkana je u EU. BiH pripada toj budućnosti”, rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt na sjednici EPP-a.

“Europski put ostaje najučinkovitiji okvir za jačanje stabilnosti, prosperiteta, demokratskog upravljanja i regionalne suradnje. Dobro su poznate reforme koje je potrebno provesti. Poznat je i put kojim treba krenuti. Vrijeme je da se s rasprava prijeđe na konkretne aktivnosti i iskoriste prilike koje proces europskih integracija pruža svim građanima BiH”, zaključio je Schmidt.

“Vrlo je žalosno što političke institucije u BiH nisu pronašle način kako bi odgovorile na želju svih građana za ubrzanjem procesa europskih integracija. To je opasno i potrebno je prije predstojećih izbora bez odlaganja poduzeti odgovarajuće korake”, poručio je.

Inače, na sarajevskoj konferensiji EPP-a su, Manfred WEBER, predsjednik EPP-a; Reinhold LOPATKA, izvjestitelj Europskog parlamenta za Europu, EPP-a za Crnu Goru; Borjana KRIŠTO, predsjedavajuća Vijeća ministara, (HDZ BiH); Ervin IBRAHIMOVIĆ, potpredsjednik Vlade Crne Gore, (BS); Timco MUCUNSKI, ministar vanjskih poslova, (VMRO-DPMNE); Ana BRNABIĆ, predsjednica Narodne skupštine Srbije, (SNS); Sali BERISHA, predsjednik Demokratske stranke Albanije, čelnik oporbe; Kyriakos MITSOTAKIS, grčki premijer, (ND), video porukom; Andrej PLENKOVIĆ, premijer Hrvatske, (HDZ); Milojko SPAJIĆ, premijer Crne Gore, (Europa sada); Christian SCHMIDT, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu; Bakir IZBETBEGOVIĆ, predsjednik SDA; Dragan ČOVIĆ, predsjednik HDZ-a BiH; Draško STANIVUKOVIĆ, predsjednik PDP-a; Ilija CVITANOVIĆ, predsjednik HDZ-a 1990 te Branko BLANUŠA, predsjednik SDS.

/Republika/

Objava U Sarajevu stranke EPP-a potpisale Revidiranu Deklaraciju – Najava obnove saveza HDZ-SDA pojavila se prvi puta na Republika.

Navode kako je tom presudom Dodiku izrečena zabrana obnašanja javnih dužnosti, uključujući i funkciju predsjednika političke stranke. Uprkos tome, članovi SIP su omogućili da se on nastavi ponašati kao osoba ovlaštena za zastupanje SNSD-a, čime je pravni poredak Bosne i Hercegovine izvrgnut ruglu.

“Političke kalkulacije, popuštanje pod pritiscima i izostanak principijelnosti i hrabrosti neće relaksirati odnose u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, dodatno će ohrabriti one koji destabiliziraju državu, otvoreno zagovaraju secesiju entiteta RS i kontinuirano napadaju ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine”, smatraju u SDA.

Ističu kako Osnovni sud u Banja Luci mora bez odlaganja provesti presudu Suda BiH i izbrisati Milorada Dodika iz registra kao osobu ovlaštenu za zastupanje SNSD-a. Od nadležnih pravosudnih institucija traže da se utvrde odgovornost svih koji su omogućili neprovođenje pravomoćne sudske presude.

“Vladavina prava je preduslov za stabilnost BiH, a vladavine prava neće biti dok se presude provode selektivno, niti će izbori biti zakoniti ako se kao ovlašteni potpisnik prihvata osoba kojoj je pravomoćnom presudom zabranjeno obnašanje javne dužnosti”, navode iz SDA.

/Desk/

Objava Iz SDA oštro reagirali na Dodikovo potpisivanje prijave SNSD-a za izbore pojavila se prvi puta na Republika.

“Ja sam namjerno dopustio da ovo dugo traje, da ljudi u SDA dobro razmisle, jer se ja se sam sigurno neću kandidirati”, rekao je Izetbegović te dodao kako je dobio stopostotnu podršku stranke.

Ističe da je uvjeren u svoju pobjedu, iako, kako ističe, ni predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić nije za podcijeniti.

“Radončić je sposoban čovjek, ne treba ga potcjenjivati”, smatra predsjednik SDA.

Izetbegović kaže da je Trojka, zajedno sa Bećirovićem, izgubila povjerenje naroda.

“Mislim da je narod sit ove vlasti, s pravom. Svjesni su da ako ostane Bećirović ostaje i Trojka i stanje se pogoršava”, rekao je Izetbegović.

/Desk/

Objava Izetbegović potvrdio kandidaturu za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH – “SDP-u se ne smije dati volan u ruke” pojavila se prvi puta na Republika.

Izetbegović se nakon izbora u listopadu planira vratiti na vlast. On je u intervjuu za Federalnu televiziju (FTV) optužio sadašnje vladajuće strukture, tri stranke koje u njoj zastupaju pretežito bošnjačko biračko tijelo (SDP, NiP i NS) kako uopće ne kontroliraju stanje u zemlji.

Pri tom je izravno prozvao sadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića.

“Imamo iluziju da Konaković i Bećirović kontroliraju procese. A ustvari ih iznenađuju stvari, kao što će ih ovih dana ponovo zateći neke stvari koje će se dogoditi u Banja Luci. Neću kazati koje”, izjavio je Izetbegović.

Naznačio je tek kako je riječ o novom “popuštanju Miloradu Dodiku” u što je navodno umiješan i međunarodni faktor.

“Naravno da je opasno, ali neću kazati što je. Oni (vlast) niti ne znaju da će se to dogoditi”, kazao je Izetbegović.

Na taj je njegov istup odmah reagirao Konaković komentarom kako Izetbegović uznemirava javnost, a ujedno čini kazneno djelo ako već zna za potencijalnu opasnost, a odbija otkriti o čemu je riječ, a to pak ne želi učiniti samo kako bi naštetio sadašnjoj vlasti.

“Ovo je još jedna potvrda da on osobno i njegova ekipa više mrze ‘Trojku’ nego što vole svoju zemlju. Da imam takve informacije, a da je on u mojoj poziciji, odmah bi ga nazvao i rekao mu”, poručio je Konaković iz SAD-a gdje je u radnom posjetu.

U raspravu o Izetbegovićevom upozorenju uključio se i Slaven Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i ujedno predsjednika DF-a, koji je kandidat te stranke za njegova nasljednika na jesenskim izborima.

Kovačević je za javni servis BHT 1 kazao kako i on zna o čemu se radi i da se “svašta može dogoditi”.

“Znam o čemu se radi, ali nije dovedeno do kraja, svašta se može dogoditi. Neće se dogoditi nestabilnost ili neki incident, bit će još priče oko toga”, izjavio je Kovačević dodajući tek kako je riječ o “političkom pitanju”, a ne o počinjenju nekog kaznenog djela.

Inače, stranke SDA Bakira Izetbegovića i DF-a Željka Komšića u dugogodišnjem je partnerskim relacijama.

/Desk/

Objava Izetbegović: “U Banja Luci će se nešto dogoditi, novo popuštanje Dodiku” pojavila se prvi puta na Republika.

Čović je to kazao nakon što se u Sarajevu, nakon dužeg vremena, sastao s predsjednikom oporbene Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem, što je potaknulo nagađanja da njih dvojica možda pregovaraju o preustroju vlasti jer je vladajuća koalicija uspostavljena nakon izbora 2022. godine već mjesecima u dubokoj krizi.

Čović je rekao kako je to bio tek jedan u nizu susreta s čelnicima drugih političkih stranaka s ciljem stabiliziranja stanja u BiH i poticaja nastavku reformi.

Kazao je kako je inzistirao na tome da ne može biti alternative europskom putu BiH i da se mir i stabilnost u zemlji moraju očuvati, a Hrvatima u njoj osigurati ravnopravnost.

“Ključno je legitimno predstavljanje svakog od naroda”, kazao je Čović, ističući kako to u slučaju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda mora značiti da ga biraju Hrvati.

Na pitanje je li susret s Izetbegovićem naznaka nekog novog političkog savezništva HDZ-a i SDA, Čović je odgovorio kako o tome sad ne razmišlja jer je cilj njegove stranke osigurati da postojeća vlast funkcionira, odnosno da se usvoje dva europska reformska zakona i imenuje glavni pregovarač.

Izetbegović je pak izjavio kako je siguran da će SDA i HDZ BiH ponovo biti partneri u vlasti nakon redovitih izbora planiranih za listopad 2026. godine.

“Ja to očekujem jer ovako više ne ide, kazao je Izetbegović koji tri bošnjačko-građanske stranke iz sadašnje koalicije opisuje kao “višedimenzionalnu katastrofu”.

Kriza vlasti u BiH nastupila je nakon što je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zaoštrio retoriku i opetovano prijetio odvajanjem i raspadom BiH. Učinio je to nakon što ga je Sud BiH osudio na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika.

SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS) nakon toga su objavile kako im Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) više ne može biti partner u vlasti pa su predložili da se stranka izbaci iz vladajuće koalicije, a za partnere uzmu Partija demokratskog progresa (PDP) i Srpska demokratska stranka (SDS) koje su sada u oporbi.

HDZ BiH taj prijedlog nije prihvatio jer Dodikov SNSD ima kontrolni paket odnosno većinu u klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH pa se bez te stranke ne mogu donositi nikakvi zakoni. Čović je ranije ocijenio kako bi s takvim odnosnom snaga pokušaji promjene vlasti predstavljali čisti avanturizam, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Sastanak nakon dugo vremena uz tursku kafu i espresso – Čović odbacio promjenu vladajuće koalicije, Izetbegović siguran da će SDA i HDZ BiH ponovno biti partneri nakon izbora sljedeće godine pojavila se prvi puta na Republika.

”Nevjerojatna je lakoća izmišljanja događaja Bakira Izetbegovića, prilagođavanja prošlosti i sadašnjosti, odabira segmenata povijesti u cilju predstavljanja sebe i svojih moralno čistim, pravednim i žrtvama, dok drugi zauzimaju uloge agresora”, istaknuo je Raguž.

Podsjetio je kako Izetbegović govori o 40 posto Bošnjaka u Stocu koji ”nemaju nikakva prava”, što, prema njegovim riječima, najbolje demantira samog predsjednika SDA.

”Upravo Stolac pokazuje da je povratak prognanih i izbjeglih najveći i najbrojniji u općinama koje su bile pod kontrolom HVO-a. U Konjicu i Jablanici Hrvati i drugi nebošnjaci svedeni su na statističku pogrešku”, istaknuo je.

Raguž je podsjetio da u Gradskom vijeću Stoca Bošnjaci sudjeluju kroz više vijećnika, te dodao da se u Sarajevu ili Bihaću Hrvati ne mogu pohvaliti takvim sudjelovanjem.

”Ne smije se zaboraviti ni činjenica da je SDA kroz HNŽ i Federaciju BiH sve do 2022. bila dio vlasti. Ako je postojalo to što Izetbegović danas naziva aparthejd, zašto onda ranije nije politički reagirao?”, upitao je.

U priopćenju se dalje navodi kako je, istoga dana kada je Izetbegović govorio u Stocu, jedan lokalni portal objavio istragu o višemilijunskoj SDA–HDZ hobotnici u vezi s koncesijama za fotonaponske elektrane u HNŽ-u.

Raguž se osvrnuo i na Izetbegovićeve tvrdnje o ”hirovima oko građevinskih dozvola”, podsjetivši da je ministar graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ-a Bekir Isaković – član SDA i rodom iz Stoca. ”Dakle, Izetbegović govori o aparthejdima, a ključni resor vodi čovjek iz njegove stranke i njegovog grada”, naglasio je.

Predsjednik HRS-a zaključio je da Izetbegović ”po uzoru na komunističke učitelje izmišlja povijest i koristi neistine kao alat za očuvanje svog političkog identiteta”. ”Istina bi razotkrila malverzacije i bogaćenje na račun navodne ugroženosti. Teret budućnosti BiH nije nikakav izmišljeni aparthejd, nego upravo politika trgovine patnjom”, poručio je Raguž.

/Desk/

Objava Predsjednik HRS-a o Izetbegovićevim izjavama u Stocu: “Govori o aparthejdima, a ključni resor vodi čovjek iz njegove stranke i njegovog grada” pojavila se prvi puta na Republika.