Utrka između Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve je snažnija, a među regijama u kojima se vodi bitka za utjecaj jako se ističe jugoistočna Azija, piše Foreign Affairs u svojem ljetnom izdanju u kojem donosi iscrpnu analizu rezultata usporedbe pozicioniranja zemlja te regije prema dva velika svjetska rivala.

Drugi dijelovi Azije uglavnom su odlučili u kojem su taboru. Australija, Japan, Južna Koreja i Tajvan čvrsto su uz Ameriku. Pakistan je s Kinom. Indija naginje SAD-u, a zemlje središnje Azije sve su povezanije s Kinom.

Međutim, velik dio jugoistočne Azije, regije s gotovo 700 milijuna stanovnika, i dalje, barem deklarativno, ne želi birati. Desetljećima su čelnici tih zemalja odbacivali ideju da moraju birati. Ili, kao što je singapurski premijer Lee Hsien Loong rekao 2018. godine: “Mislim da je jako dobro da ne moramo zauzimati strane. Ali mogu se pojaviti okolnosti u kojima će ASEAN morati birati jedno ili drugo. Nadam se da se to neće biti uskoro.”

Zemlje poput Singapura, Vijetnama i Indonezije ili Filipina pogotovo nerado biraju jer su ostvarile velik napredak u eri globalizacije. No stvari se ubrzano mijenjaju. Kina i Sjedinjene Američke Države sve su više u sukobu u Aziji. Htjele to ili ne, ove zemlje ne mogu ignorirati pritiske koji prate natjecanje dviju supersila.

Analizirajući stavove deset zemalja jugoistočne Azije o nizu pitanja koja se odnose na Kinu i Sjedinjene Američke Države, jedno postaje očito, piše Foreign Affairs: tijekom proteklih 30 godina mnoge od tih zemalja postupno su se, ali uočljivo, udaljile od Sjedinjenih Država i okrenule prema Kini. Neke promjene su drastičnije i značajnije od drugih. Nekoliko zemalja doista se uspjelo “zaštititi” – premostiti jaz te održati ravnotežu. Međutim, opći smjer kretanja je jasan.

Frustrirane supersile

Američko-kinesko natjecanje vjerojatno će postati intenzivnije, složenije i opasnije od američko-sovjetskog rivalstva tijekom Hladnog rata, podsjeća FA. Za razliku od Sovjetskog Saveza, koji je bio ekonomski zaostao u usporedbi sa Sjedinjenim Državama u doba Hladnog rata, Kina je mnogo ozbiljniji konkurent. A u Aziji postoje mnoga potencijalna žarišta, uključujući Korejski poluotok, Tajvanski tjesnac i Južno kinesko more. Kako ovo rivalstvo postaje sve intenzivnije, svaka će supersila htjeti pridobiti što više zemalja na svoju stranu.

Nije iznenađujuće da mnoge zemlje koje još nisu birale između Pekinga i Washingtona radije uopće i ne bi birale, navode autori analize. Uobičajeno (iako pojednostavljeno) gledište jest da zemlje jugoistočne Azije od Sjedinjenih Država traže sigurnost, a od Kine trgovinu, ulaganja i gospodarski rast. No i Kina i Sjedinjene Države sve su frustriranije ovim ograničavanjem. Peking želi imati više od samog ekonomskog utjecaja u regiji. Washington pod drugom Trumpovom administracijom želi ojačati ekonomske i trgovačke veze s jugoistočnom Azijom, dijelom da bi, slijedeći istu liniju kao u Europi, izvukao kompenzaciju za sigurnosni kišobran koji je izgradio u Aziji.

Neki od najznačajnijih diplomatskih saveza u jugoistočnoj Aziji tek se trebaju odrediti. ASEAN, konzorcij deset zemalja regije, nema sveobuhvatan stav o dvjema supersilama zbog različitih nacionalnih interesa svojih država članica. Zapravo, razlike u odnosima s Kinom i Sjedinjenim Državama testirale su solidarnost ASEAN-a u prošlosti i učinit će to ponovo u budućnosti.

Analizirajući parametre povezane s ekonomskom suradnjom, političko-diplomatskim odlukama i vojno-sigurnosnom sferom, autori FA-a došli su u svojoj studiji do dva glavna otkrića. Prvo, kada zemlje jugoistočne Azije kažu da ne žele birati između Kine i Sjedinjenih Država, to ne znači da su neodlučne. One su, svjesno ili nesvjesno, već bliže jednoj strani zbog izbora koje su radile u prošlosti, a ta jedna strana je Kina. Promatraju li se pozicije kroz vrijeme, može se reći da su četiri zemlje – Indonezija, Malezija, Singapur i Tajland – bile uspješne u premoštavanju jaza i održavanju balansa između Kine i SAD-a. Filipini su jasno povezaniji sa Sjedinjenim Državama, dok su Mjanmar, Laos, Kambodža, Vijetnam i Brunej usklađeni (tim redoslijedom) s Kinom. Gledajući samo nekoliko posljednjih godina, primjećuje se naginjanje prema Kini. Također, metrike u najnovijem razdoblju sugeriraju da će se Vijetnam pridružiti Maleziji i Singapuru u prevladavanju podjela između dva pola.

Gravitacijska privlačnost

Privlačenje jugoistočne Azije prema Kini nije posljedica jedne sile, nego kombinacije čimbenika, uključujući domaće političke potrebe vlada jugoistočne Azije, percepciju ekonomskih prilika i američke izdržljivosti te geografiju, objašnjavaju iz FA-a. Domaća politika može igrati odlučujuću ulogu. Naime, mnoge vlade u regiji crpe legitimitet iz svoje sposobnosti da ostvare snažne ekonomske rezultate. To je pomoglo Kini, koja je postala najveći trgovinski partner ASEAN-a. Nedemokratski režimi u ASEAN-u vjeruju da će Kina najbolje podržati njihove ekonomske potrebe i njihovu želju za osiguranjem političke legitimnosti. Kada su u pitanju izravna strana ulaganja, Kina zaostaje za Sjedinjenim Državama u regiji. Međutim, brzo ih sustiže u nekoliko zemalja putem svoje inicijative Pojas i put, koja je financirala velike infrastrukturne projekte diljem svijeta.

Tijekom proteklih 30 godina mnoge od tih zemalja postupno su se, ali uočljivo, udaljile od Sjedinjenih Država i okrenule prema Kini, piše Foreign Affairs

Trumpov povratak u Bijelu kuću potaknuo je dodatnu zabrinutost oko američkih vojnih i ekonomskih obveza prema jugoistočnoj Aziji. Čini se da druga Trumpova administracija namjerava prebaciti odgovornost za europsku sigurnost na europske vlade. Strategija administracije u vezi s Kinom i Azijom u širem smislu ostaje nejasna, prema mišljenju FA-a.

Na sigurnosnom planu, posjet ministra obrane Petea Hegsetha Filipinima i Japanu u ožujku sugerira da Sjedinjene Države i dalje žele učvrstiti svoje azijske saveze, počevši s dva svoja najčvršća saveznika u regiji. Dok se Filipini prepiru s Kinom oko spornih pomorskih teritorija, Hegseth je tvrdio da je američka predanost Filipinima “nepokolebljiva”. Ali Tajland, još jedan formalni saveznik SAD-a u ugovoru, nije bio na Hegsethovu itineraru. Mudriji pristup, temeljen na razumijevanju tajlandskog naginjanja u smjeru Kine i interesa Sjedinjenih Država za zaustavljanje tog naginjanja, također bi odveo Hegsetha u Bangkok. Drugi strateški partneri Sjedinjenih Država isto će pomno pratiti američku vojnu prisutnost u jugoistočnoj Aziji; morat će preispitati svoje sigurnosno oslanjanje i suradnju sa Sjedinjenim Državama ako zaključe da će se Washington vjerojatno povući iz regije. ASEAN se mora pripremiti za veće sigurnosne odgovornosti.

Na ekonomskom planu, Trump je početkom travnja uveo visoke “recipročne” carine zemljama jugoistočne Azije. Iako su pauzirane i njihova budućnost je neizvjesna, ta prijetnja sada se nadvija nad gospodarstvima regije. Zemlje jugoistočne Azije boje se ne samo ozbiljnog gubitka pristupa američkim ulaganjima i američkom tržištu nego i abdikacije Sjedinjenih Država od svog ekonomskog vodstva – prepuštanja svoje povijesne uloge u oblikovanju ekonomske arhitekture regije drugima. Ako postane jasno da se Sjedinjene Države ekonomski i vojno povlače iz regije, njezinih deset zemalja morat će se sve više oslanjati jedna na drugu i ozbiljnije surađivati ​​s Australijom, Japanom i Južnom Korejom. Ali to će možda dovesti do iskušenja gravitiranja prema Kini, navodi FA.

Nepovjerenje i strah

Na temeljnoj razini, geografija oblikuje odluke koje mnoge od ovih zemalja moraju donijeti. One koje graniče s Kinom, poput Laosa, Mjanmara i Vijetnama, osjetit će prirodnu gravitacijsku privlačnost Pekinga.

Zanimljivo, čak i dok se Kina uzdiže, a Sjedinjene Države povlače, stanovnici jugoistočne Azije nisu spremni odustati od Washingtona. Anketa za anketom pokazuje da jugoistočna Azija vidi Kinu kao najutjecajniju ekonomsku i stratešku silu u regiji, značajno nadmašujući Sjedinjene Države. No stanovnici jugoistočne Azije također su rezervirani prema tome kako bi Kina mogla rasporediti tu moć. Na pitanje kome vjeruju, elite iz različitih sektora društva rangiraju Japan na prvo mjesto, Sjedinjene Države na drugo, Europsku uniju na treće, a Kinu na udaljeno četvrto, prema anketi Instituta ISEAS-Yusof Ishak iz 2024. godine. Drugim riječima, iako će Kina ostati uporan i snažan izazivač Sjedinjenim Državama u regiji, i iako se čini da velik dio jugoistočne Azije gravitira prema Kini, Peking još uvijek ima puno posla da bi ublažio zabrinutosti i stekao povjerenje država u svojoj blizini.

U tom svjetlu puno štete radi druga Trumpova administracija koja bi mogla olakšati zadatak Pekinga ako se značajno ne smanje carine iz Trumpova “dana oslobođenja”. Ako ne promijeni svoje metode, Trumpova administracija će odustati od povjerenja i dobre volje koju su njezini prethodnici izgradili u jugoistočnoj Aziji tijekom posljednjih pola stoljeća, zaključuju u FA-u.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava SAD i Kina na rubu novog geopolitičkog sukoba: Kome će se prikloniti Azija? pojavila se prvi puta na Republika.

Posebno je velik pad doživjela burza u Japanu, indeks je pao za 12 cijelih 4 posto, najviše u posljednjih 35 godina.

Zbog svega su se strmoglavile i vrijednosti kriptovaluta.

– Dva faktora pogodovala su rastu tržišta posljednjih mjeseci. Prvi je očekivanje smanjenja kamatnih stopa, a drugi je rast vrijednosti dionica tehnoloških tvrtki, povezan s razvojem umjetne inteligencije. Ali u posljednjih nekoliko tjedana pojavila se mogućnost rezanja kamatnih stopa u SAD-u i to je odvelo kapital u drugom smjeru, što sada možete vidjeti. To ne pogoduje našim dioničarima, rekao je burzovni analitičar Oliver Roth.

/Desk/

Objava Dramatičan pad na burzama u Europi i Aziji zbog straha od recesije u SAD-u pojavila se prvi puta na Republika.

Putin je također ocijenio kako Rusija nije ništa izgubila zbog svojih akcija u Ukrajini. U govoru na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku, Putin je rekao da su sve akcije Rusije osmišljene u cilju jačanja suvereniteta Rusije i da imaju za cilj “pomoći ljudima” koji žive u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini.

“Mi nismo ništa započeli, u vojnom smislu, nego samo pokušavamo to završiti”. dodao je Putin.

Ruski predsjednik smatra da su sankcije zamijenile pandemiju covida-19 kao glavnu prijetnju globalnoj ekonomiji te da Zapad pokušava nametnuti svoju volju svijetu, prenosi Sky News.

“Govorim o sankcijskoj groznici Zapada, s njegovim drskim, agresivnim pokušajima da nametne modele ponašanja drugim zemljama, da ih liši njihovog suvereniteta i podredi ih svojoj volji”, dodao je Putin.

Putin je rekao da bi bilo “nemoguće” izolirati Rusiju i da bi se Moskva suprotstavila pokušajima Zapada da izgura Rusiju s globalne pozornice, prenosi Reuters.

Kaže da su sankcije Zapada toj zemlji kratkovidne i da predstavljaju opasnost za cijeli svijet koji se, kako je rekao, sve više okreće Aziji, gdje je sada, kako kaže, žarište globalnog rasta.

Putin je rekao da je zapad potkopao globalnu ekonomiju “agresivnim” pokušajem nametanja svoje dominacije u cijelom svijetu, prenosi The Guardian.

“U pokušaju da pruže otpor tijeku povijesti, zapadne zemlje potkopavaju ključne stupove svjetskog gospodarskog sustava građene stoljećima”, rekao je Putin i dodao da pada povjerenje u dolar, euro i funtu.

Dodao je da je Rusija učinila sve što je mogla kako bi Ukrajina mogla izvoziti žito, ali da će se problemi na globalnom tržištu hrane vjerojatno intenzivirati i da prijeti humanitarna katastrofa.

Putin je tijekom govora također ustvrdio da su zemlje u razvoju “prevarene” značajnim dogovorom o žitaricama koji je osmišljen kako bi ublažio prehrambenu krizu.

Putin je pritom ciljao na dogovor koji su sklopili Turska i Ujedinjeni narodi, rekavši da ukrajinski izvoz žitarica ne ide u najsiromašnije zemlje svijeta.

“Još jednom su jednostavno prevarili zemlje u razvoju i nastavljaju ih varati. Ovakvim pristupom razmjer problema (opskrbe) hranom u svijetu će se, nažalost, samo povećati. Na našu veliku žalost, to može dovesti do neviđene humanitarne katastrofe”, rekao je Putin.

“U međunarodnim odnosima došlo je do nepovratnih pa čak i tektonskih promjena”, rekao je Putin. “Uloga dinamičnih, perspektivnih zemalja i regija u svijetu, prvenstveno azijsko-pacifičke regije, značajno je porasla”, napomenuo je ruski predsjednik.

Na forumu je bio i kineski šef parlamenta Li Zhanshu, treće rangirani dužnosnik kineske Komunističke partije. Putin je rekao da će Kina plaćati plin Gazpromu u nacionalnim valutama, na temelju podjele ruske rublje i kineskog juana u omjeru 50-50.

Putin je rekao da se rusko gospodarstvo nosi s “financijskom i tehnološkom agresijom Zapada”, ali je priznao da ima poteškoća u nekim industrijama i regijama, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava Putin: “Svijetu prijeti katastrofa, Zapad radi drsku prijevaru, budućnost je u Aziji” pojavila se prvi puta na Republika.

ADB je snizio prognozu gospodarskog rasta u azijsko-pacifičkoj regiji na samo 0,1 posto u 2020. godini, što bi bio najslabiji rast u gotovo šest desetljeća.

U travnju su prognozirali da će gospodarstvo porasti 2,2 posto.

“Gospodarstva na području Azije i Pacifika trpjet će posljedice pandemije covida-19 do kraja ove godine, uz postupno ublažavanje mjera blokade i obnovu određenih aktivnosti u scenariju nove normale”, objašnjava glavni ekonomist ADB-a Yasuyuki Sawada.

Samo će istočna Azija ove godine bilježiti pozitivnu stopu rasta, od 1,3 posto. Pritom bi kinesko gospodarstvo ove godine trebalo porasti 1,8 posto, procjenjuju u ADB-u. U travnju banka je Kini prognozirala 2,3-postotni rast.

“Očekujemo snažniji rast regije u 2021. godini, ali uglavnom zbog slabih ovogodišnjih brojki, i oporavak neće imati oblik slova V”, upozorio je Sawada.

Regija istočne Azije trebala bi bilježiti 6,8-postotni rast.

Osim rizika pandemije, koji bi mogli rezultirati dužničkim i financijskim krizama, banka upozorava i na neizvjesnost povezanu s mogućom opetovanom eskalacijom trgovinskih sukoba SAD-a i Kine.

Objava Pandemija gotovo zaustavila gospodarstvo azijsko-pacifičke regije pojavila se prvi puta na Republika.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6.30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je dosegnuo najvišu razinu od 9. ožujka.

Od početka tjedna taj je indeks u plusu 6,5 posto, pa je na putu najvećeg tjednog dobitka od 2011. godine.

Neki ulagači jutros povukli dio zarade s tržišta

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,8 posto. U Singapuru, Hong Kongu i Šangaju skliznule su, pak, oko 0,2 posto.

Azijski su ulagači oprezni uoči objave izvješća o zaposlenosti u SAD-u. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u svibnju ukinuto 8 milijuna radnih mjesta, a da je stopa nezaposlenosti skočila s 14,7 na rekordnih 19,8 posto.

Zahvaljujući vijestima o popuštanju restriktivnih mjera i postupnom otvaranju gospodarstava, svjetske su burze posljednjih tjedana snažno porasle, no pitanje je koliko je to u skladu s gospodarskom situacijom.

Stoga su neki ulagači jutros odlučili povući dio zarade s tržišta.

„Tržište je postalo precijenjeno. Snažno je i brzo poraslo pa su mnogi zaključili da treba povući dio zarade s tržišta“, kaže Jim Paulson, strateg u tvrtki The Leuthold Group.

Ulagači su oprezni i zbog toga što su valuacije na najvišim razinama od dot.com buma 2000. godine, kaže Matthew Sherwood, strateg u tvrtki Perpetual. Nakon takvih valuacija, cijene su dionica tada u tehnološkom sektoru vrtoglavo pale pa je uslijedila kriza dot.com.

Zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajima u svijetu, MSCI indeks svih svjetskih dionica porastao je oko 36 posto od 23. ožujka, kada je pao na najnižu razinu u više godina pa je sada od početka godine u minusu samo oko 8 posto.

Dolar znatno pao

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta znatno pala. Njegov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,80 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,45 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu porastao s jučerašnjih 108,95 na 109,05 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1330 dolara, najvišu razinu u gotovo tri mjeseca, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1215 dolara.

Čelnici Europske središnje banke (ECB) odlučili su na jučerašnjoj sjednici povećati iznos programa za kupnju imovine za 600 milijardi eura, na ukupno 1.350 milijardi eura. Kupnjom državnih obveznica ECB povećava likvidnost u financijskom sustavu kako bi se podržao oporavak gospodarstva.

A cijene su nafte jutros pale, nakon jučerašnjeg rasta. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 0,8 posto, na 37,12 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,5 posto, na 39,80 dolara.

(izvor: Index.hr)

Objava Azijski ulagači oprezni, dolar znatno oslabio pojavila se prvi puta na Republika.

Izvješće IEA objavljeno je nakon što su se pregovarači iz više od 190 zemalja sastali u Madridu u posljednja dva tjedna, kako bi pokušali razriješiti pravila za ispunjenje Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, koji zahtijeva napuštanje ugljena do 2050. godine.

“Uprkos rastu potrošnje goriva s niskim udjelom ugljičnog dioksida u posljednjim desetljećima, stvarnost je da ugljen ostaje glavno gorivo na globalnim energetskim tržištima. Svijet danas troši 65% više ugljena nego 2000. godine”, navodi se u izvještaju. Očekuje se da će se svjetska potražnja za ugljenom povećati godišnjom stopom rasta od 0,5%, dosegnuvši 5,624 milijuna tona ekvivalenta ugljena (Mtce) 2024. godine, priopćila je IEA.

Pad potrošnje ugljena u Europi i Sjedinjenim Državama zbog planova za gašenje elektrana na ugljen u Europi i porast upotrebe plina u Sjedinjenim Državama nadoknadit će se rastom potrošnje ugljena brojnih brzorastućih azijskih ekonomija, zaključuje izvještaj. Za Indiju se predviđa povećanje, s tim da će potražnja porasti za 4,2% godišnje na 748 Mtce u 2024. s 585 Mtce u 2018. godini, potaknuta porastom proizvodnje električne energije iz ugljena, priopćila je IEA, piše Reuters, a prenosi Energetika.net.

/Republikainfo.com/

Objava Gruba stvarnost – globalna potražnja za ugljenom ostaje stabilna pojavila se prvi puta na Republika.