Musk je za Teslin robotaksi servis rekao kako je kulminacija desetljeća napornog rada, a na početku će njihovi automobili u kojima nema vozača biti dostupni malom i odabranom broju korisnika. S obzirom na to da bi svaka pogreška mogla biti fatalna, Tesla ne želi žuriti već će polako povećati broj robotaksija na cestama Austina, a konačni cilj je da na cestama jednog dana putnike prevozi Cybercab, automobil u kojem nema volana, niti papučica za gas i kočnicu. Također, Muskova vizija je kako bi svi vlasnici svojih Tesli mogli uključiti svoje automobile u robotaksi servis. Dok su oni na poslu ili sjede na kauču u dnevnoj sobi, njihov automobil bi mogao prevoziti putnike i zarađivati za njih.

Iako je, dakle, Musk rekao kako je lansiranje bilo uspješno te iako su na mreži objavljeni videozapisi osoba koje su se provozale u robotaksijima te su pohvalili autonomnu tehnologiju, prvi dan ipak nije prošao bez problema. Srećom, nije riječ o velikim problemima, no kako naglašavaju mediji, ipak su privukli pozornost regulatornih tijela u SAD-u.

Među inim, u jednoj je situaciji robotaksi na kratko prešao u suprotnu traku, ponekad je znao lelujati na cesti, a u jednoj je situaciji naglo zakočio usred vožnje kao reakcija na policijsko vozilo koje se nalazilo izvan njegove prometne trake. Zbog toga je Muskovu kompaniju kontaktirala Nacionalna uprava za sigurnost cestovnog prometa kako bi prikupili dodatne informacije o spomenutim situacijama.

Više od milijun robotaksija na cestama?

Dok je lansiranje ovog servisa veliki uspjeh za Muska i Teslu, kompanija i dalje prilično zaostaje za konkurentima, prvenstveno za Waymom. Popularnost njihovih robotaksija sve je veća te tjedno obave više od 250 tisuća plaćenih vožnji – i to bez nekih problema. Waymo se polako širi i na nove gradove, a iz kompanije su čak najavili mogućnost privatnog posjedovanja njihovih automobila u budućnosti. Osim američke kompanije, veliki napredak na ovom su tržištu ostvarile i kineske kompanije, prvenstveno Baidu i WeRide koje su u svojim autonomnim automobilima već prevezli milijune putnika.

Tesla je daleko od takvih brojki, no planovi su, kao i uvijek kada je u pitanju Musk, iznimno ambiciozni. Musk je tako u jednom ranijem intervjuu najavio stotine tisuća, ako ne i više od milijun autonomnih automobila u SAD-u do kraja sljedeće godine. Da bi se te njegove najave ostvarile, osim što bi se njihovi robotaksiji do tada trebali pokazati gotovo pa bezgrešnim, ta će odluka ovisiti i o regulatornim tijelima.

Milijune robotaksija sljedeće godine vjerojatno nećemo vidjeti na cestama, no nakon toliko najava, i pokretanje robotaksi servisa u Austinu veliki je uspjeh za Teslu i Muska i sada se samo trebaju nadati da neće biti nikakvih problema i nesreća, kako bi se njihova usluga mogla širiti s više automobila, odnosno na nova tržišta. Šef ove tvrtke i ranije je govorio kako budućnost Tesle leži upravo u robotaksijima i autonomnoj vožnji, a prema nekim analitičarima, ovo je za Teslu prilika vrijedna bilijun dolara.

Izvor: CNBC

Objava Teslin start uspješan, ali ne bez problema: Prilika teška bilijun dolara pojavila se prvi puta na Republika.

Kineski proizvođači automobila BYD i Chery prodaju u Europskoj uniji više plug-in hibrida kako bi izbjegli carine na uvoz njihovih čisto električnih automobila, pokazali su u petak podaci istraživačke tvrtke Rho Motion.

Europska komisija uvela je u listopadu prošle godine dodatne carine na uvoz električnih vozila iz Kine, zbog kako su naveli “nepoštenih subvencija” proizvođačima.

Peking je pak naznačio da bi mogao odgovoriti podizanjem carina na benzinske limuzine i sportske terence s motorima obujma većeg od 2,5 litara.

Promjena izvozne strategije u Kini

Carine na uvoz električnih automobila proizvedenih u Kini kreću se u rasponu od 7,8 do 35,3 posto, a na snazi bi trebale ostati do raspuštanja sadašnjeg saziva Europskog parlamenta u 2029. godini. Najviše carinske stope predviđene su za električna vozila na baterije.

BYD-ovi električni automobili podliježu tako u EU carinama od 27,5 posto, a plug-in hibridi carinama od 10 posto. To znači da cijena električnog modela na baterije Atto 3 u Njemačkoj raste za 10.275 eura, a plug-in hibrida Seal za samo 3.999 eura, izračunali su u Rho Motionu.

U takvim su uvjetima kineski proizvođači prilagodili izvoznu strategiju i prebacili težište na plug-in hibride, vodeći računa i o suzdržanoj reakciji Europljana na baterijska električna vozila.

U ožujku su tako BYD i Chery u EU prodali 3.269, odnosno 757 plug-in hibridnih vozila. Još u srpnju 2024. prodaja im je bila gotovo zanemariva, pokazalo je istraživanje Rho Motiona.

U utorak BYD je najavio da će na njemačko tržište plasirati još dva modela plug-in hibrida.

BYD je istodobno gotovo udvostručio prodaju električnih automobila u odnosu na prošlogodišnji ožujak, uz prodanih 4.633 vozila.

Chery je prodao 310 električnih automobila na baterije i 757 plug-in hibrida, uz temeljnu carinu od 10 posto i dodatnu od 21,3 posto.

SAIC najviše nastradao od europskih carina

Najvišu carinsku stopu EU je prišio kineskom SAIC-u, od 35,3 posto. Kompanija je unatoč nametu prodala 52.508 vozila na tržištima EU-a u prvom tromjesečju, za čak 52,7 posto više nego nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, prema podacima udruge proizvođača ACEA.

Rast prodaje hibridnih modela bio je ipak blaži nego kod BYD-a i Cheryja, ističu u Rho Motionu.

Bilo je samo pitanje trenutka kad će proizvođači pronaći zaobilazni put na tržište, izjavio je urednik Rho Motiona Didi Bostock. Našli su ga u hibridima, dodaje.

Objava Kina pronašla “rupu” u europskim carinama na njezina električna vozila pojavila se prvi puta na Republika.

U rujnu su cijene u Njemačkoj porasle čak 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je prvi put da je inflacija, tako promatrana, prešla četiri posto još od 1993. godine, priopćio je Savezni zavod za statistiku, piše Deutsche Welle.

Vjetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, no to nije jedino. Stručnjaci spominju i podizanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe, te gužvu koja nastaje u lukama.

Potrošači u Njemačkoj će ipak najdublje morati zavući ruku u džep kako bi im stanovi ove zime bili topli.

Četvrtina domaćinstava se grije na mazut, a to će biti čak 76,5 posto skuplje nego prije godinu dana. Doduše, ni ta cijena od prošle godine nije bila normalna – tada je cijena barela sirove nafte bila gotovo na povijesnom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje.

Od ove kalendarske godine pak uvedena je i taksa na emisije ugljikovog dioksida od 25 eura po toni tog štetnog plina. To svakako pogađa naftu i prenosi se na cijenu.

Grijanje na plin, kojeg koristi polovina domaćinstava u Njemačkoj, u rujnu je bilo skuplje za 5,7 posto,ali nije isključeno da će biti još skuplje jer cijena tog energenta na slobodnom tržištu i dalje raste.

„Potrebna je podrška takozvanim energetski siromašnim domaćinstvima, koja nisu u stanju pokriti troškove energije”, kaže Leonora Holling, predsjednica Saveza potrošača energije. Ona zahtijeva da država dodatno subvencionira grijanje siromašnima, kao i da zabrani da se oni isključuju s mreže ako ne mogu podmiriti troškove.

Zagađivanje okoliša košta

Prema njemačkom automobilskom klubu ADAC, cijene goriva na crpkama „koketiraju s povijesnim rekordom”. Posljednji tjedni prosjek koji je taj savez objavio u utorak (12. listopad) pokazao je da je dizel prosječno koštao 1,526 eura za litar, a super E10 čak 1,647 eura po litru. Početkom godine dizel je djelomice stajao i manje od jednog eura. I ne nazire se kraj tom poskupljenju.

I tu su razlozi opet u poskupljenju sirove nafte, ali i davanjima zbog ugljikovog dioksida što povećava cijenu goriva za 6 do 8 centi po litri. Gerhard Hildebrandt iz ADAC-a poziva buduću vladu Njemačke da „odustane od igranja s idejom da još brže podigne cijenu CO2″.

Naime, za sada je planirano da davanja po toni ugljičnog dioksida s 25 poraste na 55 eura do 2025. godine. To bi značilo još 7 do 9 centi po litri goriva, bez obzira na kretanje cijene sirove nafte.

Prema Statističkom zavodu, Nijemce su u rujnu sačekale i rekordne cijene hrane (porast od 4,9 posto u odnosu na rujan 2020. godine). Najveći rast zabilježen je kod povrća (9,2 posto), jestivih ulja (6,4), mliječnih proizvoda i jaja (5,5) te mesa i prerađevina (4).

Rastu cijena kumuje i Kina. Naime, inflacija bi mogla postati pravilo jer mnogoljudna dalekoistočna zemlja ima sve brojniji srednji stalež. „S tamošnjim rastom zarada porasla je i potražnja za kvalitetnim životnim namirnicama poput mesa, piletine, ribe i mliječnih proizvoda, i s time domaća (njemačka) proizvodnja ne može održati korak”, kaže Sabrina Jacobs iz kuće za ulaganja Inside Investements.

U prijevodu: europski poljoprivrednici sada imaju ogromno kinesko tržište koje plaža više cijene, pa nužno rastu cijene i u Europi.

Bicikli sve skuplji

Poskupili su automobili (6,3 posto), ali ne čudi što su još snažnije, naime za 7,7 posto, poskupili – bicikli. DW je već pisao kako je pandemija u Njemačkoj izazvala pomamu za dvokotačima te da se, zbog kašnjenja sirovina iz Kine, i po nekoliko tjedana ili čak mjeseci čekalo na nove – i uglavnom prilično skupe – bicikle.

Razlog za bum na tržištu bicikala je što su se građani, iz straha od zaraze ili zabrana, počeli manje oslanjati na javni prijevoz. Iz sličnog razloga – kako bi izbjegli kolektivni smještaj na odmoru – Nijemci kao ludi kupuju kampere, čija je cijena porasla za 8,1 posto i na njih se čeka mjesecima.

Osjeća se i rast cijena građevinskih proizvoda (6,1 posto), posebno parketa i laminata (7,6), građevinskog materijala i stolarije (6,1). Kako je u globalnoj privredi sve povezano, čak i kada to zvuči bizarno, tako razlog skoka cijene nije samo pojačana gradnja nakon pandemijskog šoka, nego i poskupljenje drva zbog požara u Kaliforniji ili napada nametnika na šume u Kanadi, piše Deutsche Welle.

Naposljetku, poskupile su i usluge i to za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No tu su razlike vrlo velike, pa su tako negdje cijene ostale iste, a negdje osjetno otišle na gore. Recimo vozači plaćaju popravke i servis 5,4 posto više, a toliko su poskupili i starački domovi. Odlazak u restoran ili frizeru poskupili su za 3,7 posto.

Jedini razlog za radost imaju oni koji su putovali. Cijene organiziranih putovanja pale su za gotovo deset posto.

Inflacija od iduće godine u granicama uobičajenog?
Stručnjaci vjeruju da snažan rast cijena neće potrajati u idućoj godini. „Povratak na red veličine od dva posto očekujemo sredinom sljedeće godine”, kaže Sebastian Dulien iz Instituta IMK. Sada je potražnja eksplodirala nakon mjeseci zastoja zbog korone, ali to ne može trajati vječno, kažu ekonomisti.

U četvrtak je pet ekonomskih instituta predstavilo prognozu prema kojoj će ukupna godišnja inflacija ove godine biti tri posto, iduće 2,5, a 2023. godine svega 1,7 posto.

No, prema analizi ovih instituta, postoje barem dva rizika. Prvi je da građani počnu trošiti svoje ušteđevine i trošiti mnogo više nego do sada. Naime, ušteđevine građana porasle su kao nikada, jer tijekom pandemije vlada nesigurnost pa se štedi, a za vrijeme trajanja faza zatvaranja se i nije mogao potrošiti novac. Ako potrošnja krene odjednom, cijene će skočiti.

I drugo, govori se o takozvanoj spirali rasta plaća i cijena. Zbog toga što Njemačkoj nedostaje radne snage u svim sektorima, cijena rada raste, a kako je najavljeno iduća vladajuća koalicija uvodi minimalnu satnicu od 12 eura bruto (trenutno je 9,6 eura). To znači više kupovne moći, a to obično donosi i poskupljenja.

(izvor: Hina)

Objava Cijene rastu kao nikad u posljednja tri desetljeća, pogledajte što je sve poskupjelo i za koliko pojavila se prvi puta na Republika.