Tajna služba svladala je napadača prije nego što je dospio do glavne dvorane. Jedan agent zadobio je prostrijelnu ranu, ali je izvan životne opasnosti.

Stotine novinara, članova kabineta, diplomata i istaknutih osoba iz washingtonske elite, koji su samo nekoliko trenutaka prije ugodno čavrljali uz jelo i piće, odjednom su čučnuli ili polijegali na pod.

Ispred goleme plesne dvorane washingtonskog hotela Hilton začula se jaka buka.

Američki predsjednik, koji je u tom trenutku sjedio za glavnim stolom na povišenoj platformi na večeri izvjestitelja iz Bijele kuće isprva nije reagirao, ostao je ravnodušan, prenosi AFP.

Trump se usporedio s Lincolnom

“Mi, prva dama i ja, zbrinuti smo veoma dobro. Brzo su se za nas pobrinuli, žurno su nas sklonili s pozornice. Čovjek je uhićen. Idu u njegov stan, mislim da živi u Kaliforniji. On je bolesna osoba, veoma bolesna. Vjerojatno je usamljeni strijelac, ali saznat ćemo veoma brzo”, izjavio je Trump.

Trump se usporedio se s Abrahamom Lincolnom na konferenciji za novinare kada su ga pitali zašto mu se ovakvi incidenti događaju. Trump je bio meta dvaju pokušaja atentata 2024.

Na pitanje novinara zašto misli da mu se ovo stalno događa, Trump je rekao: “Pa, znate, proučavao sam atentate i moram vam reći, najutjecajniji ljudi, ljudi koji najviše čine… Pogledajte ljude… Abrahama Lincolna. Mislim, pregledajte ljude koji su prošli kroz ovo gdje su ih doveli. Ali ljudi koji najviše čine, ljudi koji imaju najveći utjecaj, oni su ti koje progone”.

Predsjednik Lincoln bio je prvi američki predsjednik koji je ubijen nakon što ga je John Wilkes Booth ustrijelio u glavu 1865.

Prema medijskim izvješćima napadač je 31-godišnji Cole Tomas Allen, učitelj iz predgrađa Los Angelesa.
Radio je kao predavač i programer videoigara u Južnoj Kaliforniji, prema javnim podacima, koje je prenio CNN. Prema njegovom LinkedIn profilu, Allen je 2017. diplomirao strojarstvo na Kalifornijskom tehnološkom institutu, a prošle godine je magistrirao računarstvo na Kalifornijskom državnom sveučilištu Dominguez Hills. Kao student na Caltechu, 2017. godine pojavio se u lokalnim vijestima zbog razvoja prototipa kočnice za invalidska kolica.

Prema evidenciji Savezne izborne komisije, Allen je u listopadu 2024. donirao 25 ​​dolara za predsjedničku kampanju Kamale Harris. Policija glavnog grada Washingtona objavila je kako je napadač bio gost u hotelu u kojemu se održavala svečana večera. On je priznao policiji da su mu meta bili američki dužnosnici.

“Vjerujemo da je bio gost ovdje u hotelu. Osigurali smo sobu u kojoj je boravio i provest ćemo odgovarajuće postupke kako bismo utvrdili što se u njoj nalazi. U ovom trenutku vjerujemo da je jedini osumnjičenik u ovom slučaju”, rekao je Jeffrey W. Carroll, vršitelj dužnosti načelnika Metropolitanske policijske uprave.

“Trenutačno se protiv optuženika podižu dvije točke optužnice, uporaba vatrenog oružja tijekom nasilnog zločina i za napad na saveznog službenika uporabom opasnog oružja. Pucano je u jednu osobu, uniformiranog pripadnika Tajne službe, srećom, dobro je i bit će dobro. Na temelju onoga što do sada znamo, jasno je da je napadač namjeravao nanijeti što više štete i zla. Srećom, zbog kontrolne točke odmah ispred plesne dvorane, gdje su se tisuće ljudi nalazile kako bi čule predsjednika Sjedinjenih Država, nitko nije ozlijeđen, ali smjer osumnjičenika bio jasan”, rekla je Janine Pirro, američka državna odvjetnica za Washington.

Motiv osumnjičenika, koji otprije nije bio poznat policiji, još se ne zna. Policija ističe da to što su meci ispaljeni ne znači da se radilo o sigurnosnom propustu.

Hrvatska saborska zastupnica Marija Selak Raspudić našla se u hotelu u Washingtonu u trenutku napada. kako je kazala za medije, isprva nije bilo jasno što se događa, mislila je da se radi o izlasku predsjednika, no ubrzo su svi shvatili da je riječ o ozbiljnoj situaciji. Posebno je istaknula brzinu i organiziranost evakuacije, naglasivši da su sigurnosne službe reagirale u sekundi. Dodala je kako je najvažnije da nitko nije stradao te poručila da je nedopustivo da se političare pokušava fizički napadati.

Pucnjava na gala večeri Udruge izvjestitelja iz Bijele kuće u subotu navečer ponovno je pokrenula pitanja o zaštiti koja se pruža američkim političkim čelnicima u vrijeme rastućeg političkog nasilja.

Stotinama agenata iz nekoliko agencija za provođenje zakona povjereno je osiguranje gala večere u washingtonskom hotelu Hilton kojoj se ove godine odazvao američki predsjednik Donald Trump nakon godina bojkota.

Unatoč tome, osumnjičenik sa sačmaricom i drugim oružjem uspio je stići do prostora samo kat iznad plesne dvorane u Washingtonu gdje je večerala izvanredna koncentracija članova administracije, visokorangiranih zastupnika i poznatih osoba.

Uz Trumpa su bili potpredsjednik JD Vance, državni tajnik Marco Rubio, šef Pentagona Pete Hegseth, državni odvjetnik Todd Blanche, ministar financija Scott Bessent, ministar unutarnjih poslova Doug Burgum i drugi vladini dužnosnici, mnogi i s vlastitim osiguranjem.

Ipak, prošlo je manje od dvije godine od dva pokušaja atentata na Trumpa tijekom predsjedničke kampanje 2024. godine. Najnoviji incident sugerira da čak i najopsežniji nacionalni aparat osiguranja ima ranjive točke.

Na konferenciji za novinare u Bijeloj kući brzo nakon incidenta, Trump je pohvalio one na prvoj liniji, uključujući Tajnu službu.

Osvrnuo se i na opasnosti koje nosi predsjednički položaj, napominjući da su neki njegovi prethodnici ubijeni. No dodao je da osumnjičenik nije bio blizu “provaljivanja” vrata plesne dvorane.

“To nije osobito sigurna zgrada”, rekao je Trump o hotelu udaljenom oko 10 minuta vožnje od Bijele kuće. Na istom mjestu se odvio pokušaj atentata na tadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana 1981. godine.

/Desk/

Objava U Washingtonu, na večeri dopisnika Bijele kuće, treći pokušaj atentata na Trumpa pojavila se prvi puta na Republika.

Sarajevo bi uskoro moglo dobiti novi-stari spomenik koji bi podsjećao na najvažniji događaj u povijesti tog grada, odnosno atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, no ta je zamisao ponovno potaknula ideološke i političke prijepore i rasprave.

Nasljednika prijestolja Austro-Ugarske Monarhije Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju 28. lipnja 1914. godine tijekom njihova posjeta Sarajevu ustrijelio je Gavrilo Princip, a taj je događaj potresao cijelu Europu i u konačnici izazvao Prvi svjetski rat koji će, prema različitim procjenama, odnijeti između 15 i 22 milijuna ljudskih života, piše HINA.

Princip će zbog počinjenog zločina kao malodobnik biti osuđen na 20 godina robije, a umro je u zatvoru u češkom Terezinu potkraj travnja 1918. godine, šest mjeseci prije završetka rata, nakon čega će ga vlasti novonastale Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) proglasiti herojem i borcem za oslobođenje od okupacije.

Lokacija na kojoj je počinjen atentat dobila je posebni tretman pa je ondje postavljena spomen-ploča s natpisom na ćirilici: “Na ovom povijesnom mjestu Gavrilo Princip navijesti slobodu na Vidovdan 1914. godine”.

Tu je stajala sve do Drugog svjetskog rata odnosno do početka njemačke okupacije 1941. godine. Nijemci su je nakon ulaska u Sarajevo skinuli, ali je nisu uništili, nego su je odnijeli osobno nacističkom vođi Adolfu Hitleru kao rođendanski poklon, što je dokumentirano i fotografijama.

Nakon oslobođenja Sarajeva 1945. godine postavljena je nova spomen-ploča, a od 1949. godine ondje je bio i otisak Principovih stopa. U posljednjem su ratu one maknute pa potom ponovo vraćene na isto mjestu, a na 1914. prolaznike podsjeća i natpis da je tu počinjen atentat.

Prvo spomen-obilježje podignuto 1917.

Manje je poznata činjenica da je prvo spomen-obilježje koje podsjeća na atentat zapravo podignuto 1917. godine. Austrougarske su vlasti na mostu Latinska ćuprija točno preko puta mjesta atentata postavile spomenik Ferdinandu i Sofiji.

Izrađen je u Budimpešti po zamisli akademskog kipara i časnika austrougarske vojske Eugena Borija.

Izrađen u stilu kasne secesije i visok 12 metara s postoljem od šleskog kamena imao je brončani medaljon s ugraviranim likovima Ferdinanda i Sofije, dok su završni dio spomenika činila dva velika stupa s brončanim krunama. Imao je i malu nišu u koju se polagalo cvijeće.

Smatralo ga se važnim umjetničkim ostvarenjem doba u kojemu je nastao, no to nije spriječilo vlasti kraljevine SHS da ga 1919. godine demontiraju i uklone.

Dio spomenika završio je u depou Zemaljskog muzeja i u Umjetničkog galeriji BiH, a neki su njegovi elementi nestali bez traga.

Prihvaćena inicijativa da se spomenik ponovno postavi

Gradsko vijeće Sarajeva sada je prihvatilo inicijativu da se ponovo postavi spomenik slavnom bračnom paru koji su vlasti Austro-Ugarske podignule 1917. godine.

Odluka je donesena na prijedlog male oporbene Stranke za BiH (SBiH) iz koje su to obrazložili procjenom kako je neprihvatljivo da u Sarajevu postoje obilježja i simbolika posvećeni atentatoru, a nema spomenika ubijenima.

“Ne možemo mijenjati prošlost, ali možemo pokazati kakvi smo danas, hoćemo li slaviti ubojstvo ili odati počast žrtvama”, poručili su inicijatori.

Gradonačelnik Sarajeva stoga je sada dobio zadaću realizirati inicijativu, osigurati prikupljanje dostupnih dijelova spomenika te sredstva za restauraciju ili izradu replika nedostajućih elemenata.

Ideološke i političke rasprave

Iako su za inicijativu glasali zastupnici u gradskom vijeću i iz redova vladajućih i oporbe, to nije spriječilo naknadne polemike.

Prvi i najglasniji bio je načelnik sarajevske općine Centar Srđan Mandić iz Naše stranke (NS), koja je dio vlasti na gradskoj razini, pri čemu je oštro kritizirao svoje stranačke kolege uz poruku kako se “okupatorima ne podižu spomenici”.

“Osjećam sram i ograđujem se od sramnog glasanja gradskih vijećnika Naše stranke, koji su podržali ovu odluku. Čiji spomenik je sljedeći? Ne smijem ni pomisliti. Ispravite ovo kako znate i umijete, dok još niste u potpunosti izgubili integritet i identitet”, poručio je načelnik svojim stranačkim kolegama.

Na sličan je način reagirao i Irfan Čengić (SDP BiH), načelnik sarajevske općine Stari Grad na čijem bi teritoriju trebao biti postavljen spomenik.

“U Starom Gradu neće biti podignut spomenik. Čak i kada bi postojala potpuna suglasnost, potrebne dozvole je u praksi gotovo nemoguće dobiti”, poručio je u petak Čengić objašnjavajući kako odluka Gradskog vijeća nema obvezujući učinak.

U Republici Srpskoj, gdje Principa desetljećima nakon posljednjeg rata glorificiraju i podižu mu monumentalne spomenike, slijedile su očekivane reakcije.

“Odavno veću ludost nisam čuo. Definitivno je da je korijen svega toga mnogo dublji i da pojedini i dalje lutaju između različitih identitetskih opredjeljenja”, kazao je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Vrlo agresivan komentar imao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

“Franjo Ferdinand nije bio nikakav ‘mirotvorac’, već jedan od predstavnika austrougarske okupacijske sile pod čijom su čizmom narodi u BiH, a posebno Srbi živjeli bez slobode i političkih prava. Inzistirati na vraćanju spomenika okupatoru, a istovremeno ignorirati stradanje srpskog naroda kroz vijekove, jasna je poruka da je tuđa vlast i tutorstvo poželjnije od slobode”, izjavio je Dodik za Srnu, prenosi RTRS.

Naveo je da su pripadnici pokreta “Mlada Bosna”, osim ideje o slobodi, ustali protiv imperije i naglasio da je Gavrilo Princip bio nacionalist, ali ne i šovinist te da su njegov pucanj u Franju Ferdinanda 1914. godine “desetljećima poštovali i muslimani i Hrvati u BiH”.

Dodik tvrdi da su najglasniji zagovornici ovakvih inicijativa oni koji su navikli da “vežu konja gdje im aga kaže” i najspremniji su držati lekcije Republici Srpskoj o “europskim vrijednostima”, a zapravo promoviraju narativ po kojem su srpske žrtve nevidljive, a okupatori slavni. Optužio je Sarajevo da uvijek bira simbole imperije i okupacije.

/Desk/

Objava Sarajevo u novim ideološkim i političkim svađama – sada oko spomenika Franji Ferdinandu pojavila se prvi puta na Republika.

Videozapisi događaja koji kruže društvenim mrežama pokazuju kako Charlie Kirk sjedi u bijeloj sjenici i obraća se okupljenima. Na sjenici su bile ispisane riječi “The American Comeback Tour”, što je naziv ove njegove turneje predavanja.

Na jednoj snimci čuje se kako jedan od gledatelja pita Kirka o masovnim pucnjavama u Americi: “Znate li koliko je masovnih pucnjava bilo u Americi u posljednjih 10 godina?”

Držeći mikrofon, Kirk je odgovorio: “Računa se ili ne računa nasilje bandi?”. Nakon toga se čuje pucanj i Kirk se trznuo te odmah klonuo, a iz vrata mu je potekla krv, prenosi BBC.

Osoba uhićena tijekom istrage ubojstva američkog konzervativnog aktivista Charlieja Kirka tijekom javnog skupa na sveučilišnom kampusu u Utahu, puštena je na slobodu nakon ispitivanja, objavio je u srijedu direktor FBI-a Kash Patel na X-u.

Šef savezne policije objavio je manje od dva sata ranije kako je osumnjičenik za “strašnu pucnjavu u kojoj je poginuo Charlie Kirk u pritvoru” te kako se nastavlja istraga.

U izjavi Sveučilišta Utah Valley poslanoj američkim medijima, uključujući The New York Times i Fox News, navodi se da su hici na Kirka ispaljeni iz zgrade udaljene oko 200 yarda (182 metra).

“Oko 12:20 hici su ispaljeni iz zgrade udaljene oko 200 yarda od govornika. Koliko znamo, osoba je pogođena i odmah ju je odvelo njegovo osiguranje”, navodi se u izjavi Ellen Trean, glasnogovornice Sveučilišta Utah Valley, kako prenosi BBC.

Policija je poručila studentima da odmah napuste kampus. “Kampus je zatvoren, nastava je otkazana do daljnjega”, stoji u objavi. “Policija provodi istragu. Odmah napustite kampus. Slijedite upute policije”.

U čast Charlieju Kirku, ubijenom u atentatu dok je držao govor na Sveučilištu u Utahu, američki predsjednik Donald Trump naložio je spuštanje zastava na pola koplja diljem SAD-a do nedjelje navečer, a reakcije na ubojstvo i izrazi sućuti stižu od brojnih političkih lidera.

“U čast Charlieja Kirka, istinski velikog američkog patriota, naređujem da se sve američke zastave diljem Sjedinjenih Država spuste na pola koplja do nedjelje navečer u 18 sati”, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži ‘Truth Social’.

Trump je nakon atentata američkoj javnosti uputio i dramatičnu poruku. Poručio je da je riječ o “mračnom trenutku za Ameriku” te osudio “demonizaciju političkih protivnika”. Četverominutnu poruku objavio je na svojoj mreži Truth Social.

Ubojstvo mladog Kirka (31), konzervativnog influencera i Trumpovog saveznika, posebno angažiranog prošle godine u njegovoj kampanji povratka u Bijelu kuću, izazvalo je reakcije brojnih američkih, ali i svjetskih političara i dužnosnika.

Charlie Kirk je bio osnivač Turning Point USA (TPUSA), desničarske političke neprofitne organizacije koja se zalaže za konzervativnu politiku na srednjoškolskim i fakultetskim kampusima diljem SAD-a, čime je bio jedan od predvodnika mladog konzervativnog pokreta s milijunima pratitelja na raznim platformama društvenih medija.

Kirk i njegova politička organizacija Turning Point USA bili su ključni za pobjedu Donalda Trumpa u predsjedničkoj utrci 2024. godine, a Trump je Kirku pripisao zasluge za poticanje i mobilizaciju glasova mladih, piše CNN.

Kirk je njegovao bliske veze s predsjednikom i njegovom obitelji tijekom Trumpovog prvog mandata, a pojavio se u Ovalnom uredu u svibnju, prisustvujući svečanosti polaganja prisege sutkinje Jeanine Pirro.

“Osvojio sam mlade ljude s 37 posto. Nijedan republikanac nikada nije pobijedio, a ja sam pobijedio s 37 posto. I Charlie Kirk će vam reći, TikTok je pomogao, ali i Charlie Kirk je pomogao”, rekao je Trump.

Kako izvješćuje BBC, čini se da je u trenutku neviđeni lov na čovjeka i policija ide doslovno vrata do vrata. Kampus je potpuno blokiran, a teško naoružana policija intenzivno traži ubojicu. Kako izvještava BBC-ijev novinar, mnogi sudionici događaja koji je prethodio Kirkovom ubojstvu nisu smjeli ni da se vrate u okolicu kampusa kako bi preuzeli stvari koje su ostavili prilikom bijega, uključujući svoja vozila.

/Desk/

Objava POLITIČKO NASILJE Atentat u SAD-u – Ubijen utjecajni konzervativni aktivist i Trumpov saveznik pojavila se prvi puta na Republika.

Prema SBU, ruska obavještajna služba je za atentat na Zelenskija početkom prošle godine u Rzeszovu, u jugoistočnoj Poljskoj, angažirala bivšeg poljskog vojnika koji je vrbovan prije više desetljeća i motiviran nostalgijom za bivšim SSSR-om.

Šef SBU-a Vasilij Maljuk je rekao da su zavjeru zajednički osujetili ukrajinski SBU i poljska sigurnosna agencija ABW. Poljski tužitelji su uhićenog Poljaka prošli mjesec optužili za suradnju sa stranom obavještajnom agencijom.

Prema Maljukovim riječima, Zelenskij je trebao biti smaknut dronom ili snajperom u zračnoj luci u Rzeszovu. U zavjeru su bila uključena dva bivša pukovnika iz službe za zaštitu Zelenskog

Rzeszów, koji se nalazi 70 kilometara od ukrajinske granice, je jedna od ključnih točaka za isporuke oružja i posjete političara Ukrajini. Prilikom posjeta inozemstvu, Zelenskij uobičajeno prvo putuje vlakom iz Kijeva u Rzeszow da bi se tamo ukrcao u vladin zrakoplov.

/Desk/

Objava Ukrajinski obavještajci tvrde: Prošle godine poljski vojnik i dva pukovnika iz njegovog osiguranja pokušali atentat na Zelenskog pojavila se prvi puta na Republika.

“Ne osjećam se ugroženo, nego vrlo sigurno kada me čuvaju policije Republike Srpske i Srbije. Nemam strah, ali je indikativno da su ljudi spremni izdvojiti novac za ovakve stvari. Vidjet ćemo kako će se sve završiti, a svatko tko bi iz RS-a razmišljao da na nekoga od političara u Federaciji BiH poduzme slične mjere bio bi najoštrije kažnjen”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjoj Luci nakon sastanka s bivšim guvernerom američke savezne države Ilinoisa Rodom Blagojevichem.

Posjet Blagojevicha Banja Luci dolazi nakon samo nekoliko mjeseci od posjeta bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudolpha Giulianija, koji je također bio Dodikov gost netom nakon što mu je izrečena prvostupanjska, osuđujuća presuda od strane Suda BiH, a za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika u BiH. Posjet Gulianija trebao je otvoriti put Dodiku prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, a u svjetlu Dodikovih ciljeva o ukidanju američkih sankcija. No, to se do sada nije dogodilo, a za Gulianija se otkrilo kako sudjeluje na društvenim događajima putem svoje marketinške agencije i uz plaćeni honorar, a ne kao istinski poznavatelj, prijatelj i zagovaratelj Dodikove politike, kako je želio prikazati predsjednik RS-a.

Dodik je istaknuo kako se “zna tko je čovjek koji je u Konjicu okupio dio ljudi i osigurao milijun eura, te angažirao ljude iz Novog Pazara i muslimane iz BiH koji su interesantna kriminogena lica”.

“Imali su obvezu da na nekom mjestu na prostoru Srbije izvrše atentat na mene. U međuvremenu se dogodilo da je osoba iz Novog Pazara završila u pritvoru, dok je druga u Rijeci u zatvoru. Zanima me motiv za atentat na mene. Ne mogu vjerovati da dolazimo u ovakvu sferu, ali ne želim da se bilo što dramatizira”, rekao je Dodik, naglasivši i kako ćeće o navodnoj organizaciji atentata “izvijestiti sigurnosne službe”.

No, dok Dodik ima potpuno pravo izvijestiti mjerodavne o informacijama o navodnom atentatu i mogućim akterima, mora se zamijetiti da Dodik, kao visoki bh politički dužnosnik i predsjednik RS-a kojem je određen pritvor i za kojim se raspisana centralna tjeralica (kao i za predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića i predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića) od strane Suda BiH zbog neodazivanja na saslušanje zbog sumnji u protuustavno djelovanje, o svom nezakonitom kretanju preko granice BiH ne “izvješćuje sigurnosne službe” te sa svjesnom namjerom ne poštuje bh pravosuđe.

Rod Blagojevich je odslužio osam godina zatvora zbog korupcije, a američki predsjednik Donald Trump 2020. godine kaznu mu je ublažio iako je tada bio član Kongresa iz redova demokrata. Bio je i supredsjedatelj grupe ‘Srbi za Trumpa‘ tijekom predsjedničke kampanje 2024. kad se pretvorio u velikog Trumpovog pristašu. Blagojevićev otac je iz Srbije.

Blagojevich je 2011. godine osuđen po 17 točaka optužnice, među ostalim za korupciju, prijevaru putem interneta i traženje mita. Opozvan je velikom većinom glasova zakonodavnog tijela Illinoisa. Osuđen je na 14 godina zatvora i odslužio je osam godina prije nego što mu je Trump ublažio kaznu. Blagojevich tvrdi da je nevin i optužuje savezne tužitelje za politički motivirani progon.

Bivši guverner Illinoisa Blagojevich: Dodik, Trump i ja smo žrtve političkog progona

Kako prenosi agencija HINA, bivši guverner američke savezne države Ilinoisa Rod Blagojevich izjavio je u ponedjeljak u Banja Luci da su srpski čelnik u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, jednako kao i američki predsjednik Donald Trump i on sam, bili žrtve političkog progona.

“Bio sam guverner i nisam završio političku karijeru onako kako sam želio – bio sam žrtva političkog progona. Isto to pokušali su napraviti i Trumpu, a danas to rade i Dodiku”, rekao je Blagojevich na konferenciji za novinare.

On je u Banja Luci razgovarao s čelnikom RS-a Dodikom kojega je Sud BiH nepravomoćno u veljači osudio na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta. Nedavno je održana rasprava pred Žalbenim odjelom Suda BiH u tome predmetu, a po medijskim navodima pravomoćna presuda trebala bi se donijeti u kolovozu.

Blagojević je za Dodika rekao da je kažnjen jer se odlučio suprotstaviti velikim međunarodnim silama, te je najavio da će informirati američki narod ‘kakvo zlo je učinjeno srpskom narodu i njegovom izabranom predsjedniku‘.

Čelnik RS-a je izrazio očekivanje da će Rod Blagojevich pomoći da se u SAD-u bolje razumiju stajališta srpskog naroda u BiH.

Izrazio je zadovoljstvo što je američki predsjednik Trump u nekoliko navrata poručio da se SAD neće miješati u unutarnje odnose BiH.

“To tumačimo kao poziv na povratak dogovoru među narodima u BiH. Nijedna strana intervencija ne može donijeti dobro”, rekao je Dodik, prenosi HIINA.

Nova boja kose i novi posao – Lobist za “Bosanskog medvjeda”

Podsjetimo da je Politico u veljači ove godine za Blagojevicha napisao kako “ima novi posao” lobiste za Republiku Srpsku te da radi za “Bosanskog mjedvjeda”, kako su nazvali predsjednika RS-a Milorada Dodika opisujući ovaj naziv zbog “zbog njegove fizičke građe i grubih ludorija“.

Kako doznaje Politico, RRB Strategies, Blagojevicheva tvrtka, “pružit će komunikacijsku i PR podršku u ime Republike Srpske”, prema izjavi o registraciji koju je morao podnijeti prema Zakonu o registraciji stranih agenata.

Trump je razmatrao imenovanje Blagojevicha za američkog veleposlanika u Srbiji prije nego što je za tu dužnost izabrao bivšeg državnog odvjetnika Arizone Marka Brnovicha.

/Republika/

Objava Nakon Giulianija, Dodik u Banja Luku pozvao bivšeg američkog guvernera, osuđenog za korupciju, a sada plaćenog lobistu za RS, Roda Blagojevicha – “Za milijun eura na mene planiran aentat, znam i tko” pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajinska služba državne sigurnosti (SBU) preuzela je odgovornost za njegovu likvidaciju u utorak ujutro u Moskvi, rekao je agenciji AFP izvor iz SBU-a, a Rusija je najavila odmazdu za taj čin.

“Današnji atentat na general-pukovnika Igora Kirilova, zapovjednika ruskih postrojbi za nuklearnu, biološku i kemijsku zaštitu, je specijalna operacija SBU-a”, rekao je izvor.

Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je u utorak da će se ukrajinsko vodstvo suočiti s neumitnom osvetom za ubojstvo visokog ruskog generala, izvijestila je novinska agencija RIA.

“Shvaćajući neizbježnost vlastitog vojnog poraza, pokreće kukavičke napade vrijedne prijezira u mirnim gradovima”, rekao je.

General-pukovnik Igor Kirilov, koji je bio zapovjednik ruskih postrojbi za nuklearnu, biološku i kemijsku zaštitu, ubijen je ispred stambene zgrade u Moskvi zajedno s pomoćnikom, rekao je ranije u utorak ruski odbor koji istražuje teške zločine.

Kirilov, koji zapovijeda snagama za zaštitu od nuklearnih opasnosti, ubijen je rano jutros bombom skrivenom u električnom skuteru.

General-pukovnik je ubijen ispred stambene zgrade na Rjazanski Prospektu, 7 km jugoistočno od Kremlja.

Fotografije objavljene na ruskim Telegram kanalima prikazuju uništen ulaz u zgradu zatrpan ruševinama i dva tijela kako leže u krvavom snijegu.

Iz vojno-policijskih izvora se doznaje da bi taj atentat mogao biti proglašen terorističkim činom. Ruske postrojbe za radijacijsku, kemijsku i biološku obranu, poznate kao RKhBZ, specijalne su snage koje djeluju u uvjetima radijacijske, kemijske i biološke kontaminacije.

Rusija odbacuje ukrajinske optužbe da na bojišnici koristi kemijsko oružje, a Kirilov je više puta optužio Ukrajinu za kršenje sigurnosnih nuklearnih protokola.

Kirilov je bio oženjen i ima dvojicu sinova.

Velika Britanija je u listopadu nametnula sankcije Kirilovu i njegovim snagama zbog korištenja agensa za suzbijanje nereda i zbog izvješća o korištenju toksičnog agensa klorpikrina, bojnog otrova, na bojištu.

Prema ukrajinskim medijima, državni tužitelj je u ponedjeljak podigao optužnicu protiv Kirilova zbog navodne upotrebe kemijskog oružja.

Za sada nema komentara o njegovom ubojstvu od strane službenog Kijeva.

Rusija optužuje Ukrajinu za niz ciljanih likvidacija na svom tlu od početka rata u Ukrajini, uključujući atentat 2022. na Dariju Duginu, kćerku ruskog nacionalnog ideologa Aleksandra Dugina. Darija Dugina je ubijena u eksploziji autobombe.

Prošle godine je ubijen i ruski ratni bloger Vladlen Tatarski te zapovjednik ruske podmornice “Krasnodar” Stanislav Ržitski.

Tko je bio Igor Anatoljevič Kirilov

Visoki ruski vojni zapovjednik Igor Anatoljevič Kirilov izgubio je život u eksploziji koja se dogodila u Moskvi 17. prosinca 2024. godine. Kirilov je bio na čelu ruskih snaga za nuklearnu, biološku i kemijsku obranu, a njegova smrt dodatno je zaoštrila već napete odnose između Rusije i Ukrajine.

Prema izvješću ruskog Istražnog odbora, Kirilov i njegov pomoćnik poginuli su u eksploziji ispred stambene zgrade u moskovskoj četvrti Rjazanski prospekt, približno 7 kilometara jugoistočno od Kremlja. Eksplozivna naprava, koja je bila skrivena u električnom skuteru, izazvala je snažnu detonaciju koja je uzrokovala značajna oštećenja okolnog područja. Na mjestu događaja vidljiva su bila teška oštećenja ulaza u zgradu, dok su se na zidovima jasno ocrtavali tragovi eksplozije. Udarni val razbio je prozore na prva četiri kata zgrade, a nekoliko parkiranih automobila pretrpjelo je znatna oštećenja, prenosi Večernji list.

Igor Kirilov rođen je 13. srpnja 1970. godine u gradu Kostromi. Njegova vojna karijera započela je 1987. godine u oružanim snagama SSSR-a, gdje je pokazao izniman talent i predanost. Nakon što je 1991. godine s počastima diplomirao na Višoj vojnoj komandnoj školi za kemijsku obranu u Kostromi, svoje prve godine službe proveo je kao zapovjednik voda u Zapadnoj skupini snaga do 1994. godine. Njegov profesionalni put obilježen je kontinuiranim napredovanjem i impresivnim postignućima u vojnoj karijeri. Od 1995. godine, Kirilov je sustavno gradio svoju reputaciju kroz niz sve odgovornijih zapovjednih pozicija. Započeo je kao zapovjednik satnije, gdje je pokazao iznimne liderske sposobnosti i duboko razumijevanje taktičkih operacija. Njegov talent i predanost nisu prošli nezapaženo, što je rezultiralo brzim napredovanjem kroz vojne redove.

S vremenom, Kirilov je preuzeo složenije uloge, uključujući zapovjedništvo nad većim vojnim formacijama. Vrhunac ovog dijela njegove karijere bilo je imenovanje zapovjednikom zasebne brigade za radiološku, kemijsku i biološku zaštitu. U ovoj ulozi, Kirilov je bio odgovoran za koordinaciju i provedbu složenih operacija vezanih uz obranu od nekonvencionalnih prijetnji, demonstrirajući pritom izvanredne organizacijske i strateške vještine.

Njegova posvećenost kontinuiranom obrazovanju i usavršavanju kulminirala je 2007. godine uspješnim završetkom prestižne vojne akademije za NBC (nuklearnu, biološku i kemijsku) obranu. Ovo postignuće nije samo produbilo njegovo stručno znanje, već mu je i otvorilo vrata prema najvišim ešalonima ruskog vojnog establišmenta. Nedugo nakon diplomiranja, Kirilov je preuzeo niz značajnih položaja u Uredu načelnika ruskih NBC zaštitnih snaga, gdje je imao ključnu ulogu u oblikovanju strategije i politike vezane uz nacionalnu sigurnost u domeni NBC obrane.

Kirilovljevo ime postalo je predmetom značajnih međunarodnih kontroverzi zbog njegove kontroverzne uloge u rusko-ukrajinskom sukobu. Njegova vojna karijera, koja je do tada bila obilježena uspjesima i napredovanjem, našla se pod povećalom svjetske javnosti zbog ozbiljnih optužbi za kršenje međunarodnog ratnog prava. U listopadu 2024. godine, Velika Britanija poduzela je odlučan korak uvodeći mu sankcije zbog navodnog korištenja zabranjenih kemijskih sredstava u Ukrajini. Ova odluka nije bila donesena olako, već je bila rezultat dugotrajnog prikupljanja dokaza i detaljne analize situacije na terenu.

Posebno je istaknut slučaj upotrebe kloropikrina, zloglasnog otrovnog bojnog plina koji uzrokuje teške ozljede dišnog sustava. Ovaj kemijski agens, zabranjen međunarodnim konvencijama zbog svoje izuzetne toksičnosti i nehumanog djelovanja, navodno je korišten u nekoliko navrata tijekom sukoba, ostavljajući za sobom strašne posljedice među civilnim stanovništvom. Svjedočanstva preživjelih i medicinski izvještaji s terena pružili su uznemirujuću sliku o razmjerima i ozbiljnosti ovih napada.

Situacija je dodatno eskalirala samo dan prije Kirilovljeve smrti, kada je ukrajinsko tužiteljstvo podiglo protiv njega optužnicu u odsutnosti zbog korištenja zabranjenog kemijskog oružja. Ova pravna akcija predstavljala je kulminaciju višemjesečne istrage i prikupljanja dokaza, uključujući svjedočanstva očevidaca, forenzičke analize i obavještajne podatke. Optužnica je detaljno opisivala navodnu Kirilovljevu ulogu u planiranju i izvršenju napada kemijskim oružjem, ističući njegovu poziciju kao ključnog donositelja odluka u lancu zapovijedanja. Ove ozbiljne optužbe i sankcije nisu samo bacile sjenu na Kirilovljevu vojnu karijeru, već su i dodatno produbile jaz između Rusije i međunarodne zajednice. Diplomatski odnosi, već narušeni zbog dugotrajnog sukoba, našli su se pred novim izazovima, dok su pozivi za pravdom i odgovornošću postajali sve glasniji na međunarodnoj sceni.

Smrt general-pukovnika Kirilova dolazi u trenutku iznimno napetih odnosa između Rusije i Zapada. Njegov položaj zapovjednika strateški važnih snaga za nuklearnu, biološku i kemijsku obranu činio ga je ključnom figurom u ruskoj vojnoj hijerarhiji. Njegove su postrojbe imale vitalno važnu ulogu u zaštiti od radioloških, kemijskih i bioloških prijetnji, što njegov položaj čini posebno osjetljivim u kontekstu trenutnih geopolitičkih napetosti. Ruske vlasti pokrenule su opsežnu istragu o okolnostima eksplozije, dok međunarodna zajednica s posebnom pozornošću prati razvoj situacije. Ovaj tragični događaj dodatno komplicira već složene diplomatske odnose i sigurnosnu situaciju u regiji.

/Desk/

Objava Ruski general ubijen u Moskvi, Ukrajina preuzela odgovornost, Rusija najavila osvetu pojavila se prvi puta na Republika.

Mediji prenose da je u blizini pucnjave pronađena i puška. Tajna služba odvela je, odmah nakon incidenta, Trumpa na sigurno, a golf klub je zatvoren.

“Konferencija za novinare lokalnog šerifa i FBI-ja zapravo nije otkrila identitet potencijalnog napadača. Opisano je ono što se dogodilo i što u ovom trenutku može podijeliti s javnosti. Dakle, napadač je uhićen u crnom Nissanu. Na mjestu događaja policija je pronašla poluautomatsku pušku, GoPro kameru i dva ruksaka. Ne zna se motiv, ne zna se tko je ova osoba i ne zna se je li on pucao ili su samo agenti pucali na njega kada su ga uočili. Donald Trump, međutim, se vratio u svoju rezidenciju, oglasila se njegova kampanja, a i sam bivši predsjednik porukom kako je na sigurnom i kako je dobro. Očekuje se da ovaj tjedan nastavi održavati predizborne skupove kao što je ranije planirano”, javila je HRT-ova novinarka Branka Slavica.

Šerif okruga Palm Beach rekao je na tiskovnoj konferenciji da je napadač bio u grmlju uz golf teren kad su agenti tajne službe, koji su provjeravali teren ispred Trumpa, uočili puščanu cijev. Agenti su na njega zapucali, a on je odbacio automatsku pušku nalik AK-47, dva ruksaka i druge stvari te pobjegao crnim automobilom Nissan.

Svjedok je vidio napadača i uspio fotografirati njegov automobil i registarske tablice, što je dovelo do toga da su ga šerifovi zamjenici uočili i zaustavili u susjednom okrugu.

“Trenutno je u pritvoru”, rekao je Ric Bradshaw, šerif okruga Palm Beach.

Tko je Ryan Wesley Routh

Kako pišu američki mediji, 58-godišnji osumnjičeni Ryan Wesley Routh uhićivan je osam puta i često često objavljuje postove na društvenim mrežama o oružju, politici, a njegova posljednja objava kritizirala je Trumpa. On je nakon invazije Rusije na Ukrajinu navodno posjetio tu zemlju te je slao i pozivao na slanje oružja Ukrajini i pozivao Amerikance da mu se pridruže u obrani te zemlje.

“Ovdje sam u Kijevu i želim iskoristiti Park neovisnosti za stvaranje šatorskog grada svih stranaca koji su ovdje kao potpora kako bi pridobio još tisuće stranih civila da dođu i podrže Ukrajinu”, napisao je na Twitteru u travnju 2022.

On je svom x nalogu napisao: “Osjećam se sretnim što sam rođen u Americi, sa slobodom i prilikama i nadam se da neću protratiti tako vrijednu stvar – učiniti više i uzeti manje”.

Tvitajući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je: “Zaboravite zonu zabrane leta – tražite od Kongresa da svu američku vojsku stavi na plaćeni dopust kako bi se mogli boriti. Zatražite od Kongresa da svu američku vojsku stavi na plaćeni dopust kako bi se mogli boriti kao civili u Ukrajini.

“Recite Kongresu koliko ćete platiti za svo oružje – dronove, projektile, avione – sve. Dajte im bjanko ček tako da nema odgovornosti SAD-a.”

Routh je navodno bio naoružan AK-47, imao je zaštitni prsluk od keramičkih pločica i nosio je dva ruksaka tijekom navodnog pokušaja atentata u nedjelju. Službenici su rekli da ih je Routh ispustio i pobjegao.

Neimenovani policijski dužnosnik kazao je da je Trump bio 300 do 400 metara udaljen od napadača, odnosno jednu ili dvije rupe na golf terenu.

Trump je ozlijeđen u pokušaju atentata u Pennsylvaniji 13. srpnja, što je postavilo mnoga pitanja o zaštiti predsjedničkih kandidata uoči izbora 5. studenoga.

Bijela kuća je u priopćenju rekla da su predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris “obaviješteni o incidentu” i da im je “laknulo kad su znali da je Trump na sigurnom”.

Trump poručio donatorima: Nikad se neću predati

Trump je pucnjavu komentirao u e-mailu kojim se obratio svojim donatorima.

“Pucalo se u mojoj blizini, ali prije nego glasine počnu izmicati kontrolu, želim da najprije čujete ovo – ja sam na sigurnom i dobro. Ništa me neće usporiti. Nikad se neću predati. Uvijek ću vas voljeti zato što me podupirete”, poručio je Trump donatorima.

/Desk/

Objava Novi pokušaj atentata na Trumpa, napadač uhićen – podržavao je Ukrajinu pojavila se prvi puta na Republika.

“Medijskim pritiscima ih pokušavaju natjerati da se odreknu zaštite države i budu još lakše mete”, kazao je Vulin, govoreći o Vučiću i njegovoj obitelji.

Podsjetio je kako su se u posljednjih nekoliko mjeseci dogodili i pokušaj atentata na slovačkog premijera Roberta Fica te smrt iranskog predsjednika Ebrahima Raisija u zrakoplovnoj nesreći. Vulin smatra kako nije slučajno što je riječ o osobama koje su se zalagale “za drugačiji svijet i mir u Ukrajini”, prenosi Nova.rs.

“Neka se pripremi Vučić i svi koji imaju hrabrosti da se bore za slobodu. Pokušaj ubojstva bivšeg predsjednika Trumpa je izraz dozvoljene i potaknute mržnje, iste one koja se potiče i slobodno iskazuje prema Vučiću i Srbiji”, upozorio je.

Dačić: Nešto se slično provodi i u Srbiji

Vulin nije bio jedini predstavnik srpskih vlasti koji je usporedio Vučića s Trumpom. Potpredsjednik Vlade i ministar policije Ivica Dačić je izjavio kako je pokušaj atentata na Trumpa “žalostan i tragičan dokaz kakve su posljedice kampanje mržnje, prijetnji i dehumanizacije jednog čovjeka”.

“Nešto slično se provodi i u Srbiji, kroz napade na predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i njegovu obitelj”, dodao je.

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić uputila je molbu “eliti u Srbiji i njihovim neovisnim medijima”, za koje tvrdi da su sve samo ne neovisni, da shvate “kakve mogu biti realne posljedice mržnje koju svakodnevno promoviraju”.

/Desk/

Objava NEVJEROJATNO – Vulin nakon atentata na Trumpa: Neka se Vučić pripremi pojavila se prvi puta na Republika.

Pucanje na Trumpa “poziva sve nas da se odmaknemo”, rekao je Biden u obraćanju kraćem od sedam minuta. Srećom, Trump nije ozbiljno ozlijeđen, rekao je, prenijela je Hina.

“Ne možemo dopustiti da se ovo nasilje normalizira. Politička retorika u ovoj zemlji postala je vrlo užarena. Vrijeme je da se smiri”, rekao je. “Svi imamo odgovornost da to učinimo.”

Bidenu je to bilo treće korištenje formalnog okruženja Ovalnog ureda za komentiranje pitanja od velike važnosti za Amerikance otkako je preuzeo vlast 2021. godine.

Bidenovo pojavljivanje omogućilo mu je da pokaže moć obnašanja dužnosti, što je važna simbolička slika dok se bori s nekima u vlastitoj Demokratskoj stranci koji žele da se 81-godišnji čelnik povuče iz kandidature za reizbor zbog zabrinutosti da mu nedostaje mentalna oštrina za još jedan četverogodišnji mandat.

Prošlog listopada održao je govor u udarnom terminu kako bi komentirao sukobe u Gazi i Ukrajini, a u lipnju 2023. govorio je kada je postignut dogovor s republikancima kako bi se izbjeglo probijanje gornje granice duga SAD-a.

Oružano nasilje je životna činjenica u Sjedinjenim Državama. Međutim, političko nasilje je daleko rjeđe. Četiri američka predsjednika su ubijena, a nekoliko ih je preživjelo pokušaj atentata. Više predsjedničkih kandidata je ustrijeljeno, neki od njih smrtno.

Biden i njegov tim pokušavaju zacrtati smjer svoje kampanje nakon pucanja na Trumpa, bivšeg predsjednika kojeg Biden smatra prijetnjom američkoj demokraciji ako bude izabran 5. studenog.

Kampanja je odbacila verbalne napade na bivšeg predsjednika kako bi se umjesto toga usredotočila na budućnost. Nekoliko sati nakon subotnje pucnjave, Bidenova kampanja povukla je televizijske oglase i obustavila druge političke komunikacije.

“Večeras tražim od svakog Amerikanca da se ponovno obveže”, rekao je Biden. “Mržnja ne smije imati sigurnu luku.”

/Desk/

Objava Biden pozvao na smirivanje užarene političke retorike pojavila se prvi puta na Republika.

Agencija za provođenje zakona je u kratkom priopćenju navela da je Crooks iz Bethel Parka u Pennsylvaniji, oko sat vremena vožnje od mjesta političkog skupa na kojem je Trump upucan u uho dok je držao predizborni govor.

U priopćenju se ne navode više pojedinosti o Crooksu, za kojeg svjedoci kažu da je otvorio vatru iz puške s obližnjeg krova ispred mjesta skupa prije nego što su ga ubili službenici za provođenje zakona.

FBI je izvijestio da je “aktivna i u tijeku istraga” o incidentu, napominjući da svako tko ima informaciju treba odmah kontaktirati vlasti.

Najmanje jedan gledatelj je poginuo, a dvojica su teško ozlijeđena u pucnjavi, koja se dogodila u velikom, nenatkrivenom otvorenom prostoru u Butleru u Pensilvaniji.

Mediji izvješćuju kako su mnogi svjedoci prije atentata uočili čovjeka s puškom kako se uspinje na krov zgrade oko 150 metara udaljenoj od mjesta gdje je Trump držao predizborni govor.

Ranije u nedjelju, Kevin Rojek, specijalni agent FBI-a zadužen za terenski ured u Pittsburghu, rekao je novinarima kako je “iznenađujuće” da je napadač pucao četiri ili pet puta prije nego što je ubijen.

“Trenutno nemamo utvrđen motiv, iako naši istražitelji neumorno rade na otkrivanju što je to bio motiv”, rekao je Rojek, napominjući da bi istraga mogla potrajati mjesecima.

U objavi na društvenim mrežama, Trump je rekao da je “dobro” nakon što je pogođen metkom koji mu je probio gornji dio desnog uha. Trump je pušten iz bolnice kasno u subotu.

“Nevjerojatno je da se takav čin može dogoditi u našoj zemlji”, dodao je Trump, prenosi VOA.

Ulagači: Nakon atentata Trumpu povećane šanse za drugi predsjednički mandat

Pucnjava na predizbornom skupu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa povećava njegove izglede da ponovno uđe u Bijelu kuću, rekli su ulagači.

Trump je u subotu ustrijeljen u uho na skupu u Pennsylvaniji, što vlasti tretiraju kao pokušaj atentata. Prije pucnjave su tržišta reagirala na izglede Trumpovog reizbora jačanjem dolara, a taj bi se trend mogao nastaviti u nadolazećem tjednu, rekao je Rong Ren Goh iz tvrtke Eastspring Investments u Singapuru.

Prva pucnjava na američkog predsjednika ili stranačkog kandidata od pokušaja atentata na republikanskog predsjednika Ronalda Reagana 1981. godine mogla bi utjecati na izborni dvoboj 5. studenog između republikanca Trumpa i aktualnog predsjednika, demokrata Joea Bidena.

– Koliko se sjećamo, Reaganova popularnost je porasla za 22 postotna boda u anketama nakon pokušaja atentata. Izbori će vjerojatno biti uvjerljiva pobjeda (Trumpa). To potencijalno smanjuje neizvjesnost, rekao je Nick Ferres, glavni investicijski direktor u Vantage Point Asset Managementu.

Od slabašnog nastupa protiv Trumpa u predsjedničkoj debati prije dva tjedna, Biden se suočava sa sve većim sumnjama donatora, pristaša i kolega demokrata u njegovu sposobnost da pobijedi Trumpa i drži korak sa zahtjevnošću posla.

Sigurnosni propusti

Napad na Donalda Trumpa na subotnjem predizbornom skupu u Pennsylvaniji potaknuo je pitanja o tome kako je republikanski predsjednički zaštićen tijekom kampanje i što je uzrokovalo očite sigurnosne propuste na tom skupu, javlja HINA/HRT.

Iako su količine informacija o incidentu još uvijek rijetke, barem jedna osoba s kojom je BBC razgovarao rekla je da je bezuspješno pokušala upozoriti policiju i američku tajnu službu na navodnog snajperistu koji je penje na obližnji krov izvan sigurnosnog područja skupa u Butleru. Trumpa kao bivšeg predsjednika i republikanskog predsjedničkog kandidata prvenstveno štiti tajna služba.

Tijekom većine zaustavljanja u Trumpovoj kampanji, lokalna policija pomaže tajnoj službi u osiguravanju mjesta, a agenti iz drugih agencija unutar ministarstva domovinske sigurnosti, poput Uprave za sigurnost prometa, povremeno pomažu. To nije lak zadatak. Mnogi Trumpovi skupovi okupljaju tisuće pristaša, održavaju se na otvorenom i traju satima.

Prije događaja agenti traže bombe ili druge prijetnje na mjestu događaja, a Trump uvijek dolazi u povorci automobila pod pratnjom. Organi reda obično postavljaju barijere kao perimetar i zahtijevaju od svih sudionika da prođu kroz detektor metala kako bi ušli u taj prostor. Naoružani zaštitari pretražuju torbe, pa čak i novčanike svih sudionika. Mnogi sudionici skupa budu pretraženi i rukama.

Snajperist izvan čuvanog perimetra

Međutim, prema prvim medijskim izvješćima, čini se da je subotnji napad počinio naoružani snajperist koji se nalazio izvan osiguranog perimetra.

Lokalni stanovnik koji je bio prisutan na subotnjem događaju i tražio da ostane anoniman, rekao je da je vidio nešto što je izgledalo kao dva agenta tajne službe kako sjede na obližnjem krovu prije događaja. Rekao je da su agenti prethodno skenirali područje dalekozorom.

– Stalno su gledali ulijevo iza samog događaja, prije nego što je Trump izašao na pozornicu. Činilo se da su vrlo usredotočeni na to područje”, rekao je sudionik.

Tajna služba priopćila je ubrzo nakon pucnjave da je započela istragu i izvijestila demokratskog predsjednika Joea Bidena, iako agencija nije odmah odgovorila na dodatne zahtjeve za komentarom zbog svojih protokola. Državna policija Pennsylvanije uputila je pitanja tajnoj službi, koja nije odmah odgovorila.

U trenucima nakon što je Trump ozlijeđen, bivšeg predsjednika brzo su okružili pripadnici tajne službe koji su formirali živi štit, dok su se teško naoružani agenti u pancirima i puškama također popeli na pozornicu i činilo se da skeniraju područje tražeći prijetnje.

Trumpa su agenti odvezli u crnom terenskom vozilu u lokalnu bolnicu, prema navodima.

Ravnateljica tajne službe pozvana na saslušanje

Napad na Donalda Trumpa potaknuo je pitanja o tome kako je republikanski predsjednički zaštićen tijekom kampanje i što je uzrokovalo očite sigurnosne propuste na tom skupu. Ravnateljica tajne službe Kimberly Cheatle pozvana je na saslušanje 22. srpnja.

Istraga će morati odgovoriti i na pitanje kako se 20-godišnji Thomas Matthew Crooks naoružan civilnom verzijom vojne automatske puške uspio popeti na krov, zauzeti položaj i neometano ciljati Trumpa. Na objektu iznad govornice bio je snajperski tim tajne službe s dalekozorima, no očito nisu uočili napadača. FBI se sada fokusira na utvrđivanje motiva, te je li Crooks bio usamljeni atentator ili postoji krug suradnika, odnosno organizacija koja stoji iza atentata.

Republikanski zastupnici rekli su da će pokrenuti brzu istragu o tome kako se napadač uspio popeti na krov zgrade blizu predizbornog skupa bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i ispaliti više hitaca prije nego što je ubijen. Mike Johnson, predsjednik Zastupničkog doma američkog Kongresa pod kontrolom republikanaca, rekao je da će zastupnici pozvati dužnosnike tajne službe, ministarstva domovinske sigurnosti i FBI-ja na saslušanja.

Puhovski: Za Trumpa još i aureola žrtve

Žarko Puhovski, profesor filozofije i politički analitičar za Jutarnji list je komentirao atentat na bivešg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

– Koliko god da će biti zlobe da Trump sam podgrijava naoružavanje i zagovara Amerikance da koriste svoje ustavno pravo na oružje, činjenica je da će Trump sada dobiti još i aureolu žrtve. Napad nije bio fizički ozbiljan za njega, ali je naprosto znak da su SAD fundamentalno podijeljene i da se ta podjela, prvo svjetonazorske, a potom političke naravi, po logici zaoštravanja može preliti i na nasilno iskazivanje protivljenja, što se ni u SAD ni drugdje nije tako rijetko događalo. SAD ima jako dugu povijest atentata na najviše funkcionare, od neuspješnih, kao, recimo na Reagana, do onih koji su završavali smrću, poput Kennedyja. Stanovništvo SAD-a naoružano je do razine koje praktički nigdje drugdje na svijetu nema i što mnogi ne mogu razumjeti, kaže Puhovski, prenosi Jutarnji list.

– Izgledno je da je napadač, Thomas Matthew Crooks, djelovao samostalno. Bez obzira na to, sada će se dokazivati tko ga je inducirao – on je, koliko zasad vidimo, član Republikanske stranke, ali je donirao udrugu blisku Demokratskoj stranci, što sugerira da se radi o politički shizofrenoj poziciji, a vjerojatno ćemo brzo doznati i njegovu dijagnozu. Važno je da nema zavjere u klasičnom-političkom smislu, ali to neće spriječiti razne interpretacije, kao što one o atentatu na Kennedyja traju već 61 godinu, jer ljudi teško prihvaćaju da je pojedinac u stanju sam tako nešto napraviti.

Kad počne novi radni dan u SAD-u pojavit će se mnoštvo iz prsta isisanih, pažljivo konstruiranih teorija tko stoji iza napada na Trumpa. Na lijevo-liberalnoj strani pojavit će se tvrdnja da je Trump sam organizirao napad na sebe, što je po mom sudu besmisleno. Naprosto ne mogu vjerovati da se s takvom preciznošću može promašivati. Druga strana inzistirat će na tome da su za atentat odgovorni radikalni ljevičari, kriptokomunisti, neprijatelji SAD-a, a možda čak i strane sile. Uvjeren sam da baš ni jedna strana sila nema nekog naročitog interesa biti protiv Trumpa; Trump je za cijeli svijet, od velikih sila do malih država manje loša solucija od Bidena i to svi dobro znaju.

/Desk/

Objava Atentat povećao šansu za pobjedu – FBI identificirao napadača na Trumpa: 20-godišnjak pucao je nekoliko puta prije nego što je ubijen pojavila se prvi puta na Republika.