Objava PROČITAJTE KAKO FARMACEUTSKE TVRTKE ŽELE JOŠ MILIJARDI I NAJAVLJUJU NOVE PANDEMIJE Jedna od kreatorica AstraZenece: Sljedeća pandemija mogla bi biti smrtonosnija pojavila se prvi puta na Republika.

Tim istraživača iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država objavio je vjerojatni uzrok rijetke pojave tromboze nakon ubrizgavanja cjepiva AstraZeneca i Johnson&Johnson, piše Deutsche Welle.

Izvješća o toj teškoj nuspojavi pogotovo kod mlađih ljudi počeli su se registrirati od ožujka ove godine. Neke države su na to reagirale zabranom davanja ovih vrsta cjepiva osobama mlađima od 60 ili čak 40 godina.

Sada, osam mjeseci kasnije, znanstvenici pretpostavljaju da vektorska cjepiva privlače protein koji pokreće imunosni odgovor, što dovodi do potencijalno smrtonosnog scenarija – stvaranja krvnih ugrušaka. Radi se o proteinu faktora trombocita četiri (PF4) koji je inače aktivan kod stvaranja ugrušaka krvi.

Rijetke nuspojave

Sveučilište u Cardiffu u priopćenju od četvrtka navodi da je tromboza izazvana cjepivom „pojava opasna po život koja je primijećena kod vrlo malog broja ljudi”.

U listopadu je Britanska zaklada za srce objavila da su u Ujedinjenom Kraljevstvu prijavljena 423 slučaja takve tromboze nakon ubrizganih 49 milijuna doza cjepiva (24,9 milijuna prvih doza i 24,1 milijun drugih doza). Od posljedica tromboze preminule su 72 osobe, skoro sve nakon prve doze.

AstraZeneca i Johnson&Johnson u cjepivima koriste adenovirus koji unosi genetski materijal korone u tijelo pacijenta, ideja je da to izazove imunološki odgovor. To se doista i događa u najvećem broju slučajeva.

Kako navode znanstvenici, u vrlo rijetkim slučajevima „virusni vektor ulazi u krvotok i vezuje PF4 kojeg potom imunološki sustav promatra kao strano tijelo”. I zato, kako se dodaje, tijelo pokreće imunosni odgovor protiv proteina koji se vezuje za trombocite, te se oni zgrušavaju. Za sada nije objašnjeno zbog čega imunološki sustav kod nekih ljudi ovaj protein detektira kao prijetnju.

Vodeći istraživači Alan Parker sa Sveučilišta u Cardiffu i Alexander Baker iz klinike Mayo u Arizoni, do objavljivanja ovog teksta nisu našli vremena za razgovor s DW-om u kojem bi pojasnili svojae spoznaje.

Prvi korak prema rješenju

Ovo ipak nije prvo istraživanje o ulozi PF4 u pojavi tromboza nakon cijepljenja. U travnju je Europska agencija za lijekove izvijestila o „mogućoj vezi“ te dvije stvari, a njemački istraživači su u svibnju objavili da su otkrili antitijela protiv PF4 kod ljudi koji su primili vektorskog cjepiva.

Razlika kod nove studije znanstvenika iz Cardiffa i Arizone je u tome što je ona prošla takozvani „peer review”, odnosno pročitali su je i analizirali i drugi znanstvenici. Također, bolje su detektirane veze zbog kojih vektorska cjepiva „poput magneta“ privlači protein.

Nakon što se to otkrilo, jasno je u kojem se smjeru može tražiti rješenje. Kako je u priopćenju citiran znanstvenik Baker, vektorska cjepiva bi se mogla modificirati kako bi se smanjila njihova elektro-negativnost i šansa da privuku PF4, te time izazovu trombozu.

I ranije se događalo da se rijetke nuspojave nekog cjepiva uoče tek nakon većeg broja ubrizganih doza. Slično je bilo u ranoj fazi cijepljenja protiv dječje paralize – cjepivo je potpuno „izbrisalo” tu tešku bolest, ali je izazivalo pojavu posebnog virusa.

No, kada se zna kako dolazi do nuspojava, napravljen je veliki korak prema njihovoj eliminaciji, kao sada u slučaju vektorskih cjepiva i tromboza, piše DW.

/Republikainfo.com/

Objava Veza cjepiva AstraZeneca i Johnson&Johnson i tromboze pojavila se prvi puta na Republika.

Sud nalaže AstraZeneca da hitno isporuči 50 milijuna doza cjepiva do 27. rujna 2021. godine – prema obvezujućem rasporedu: 15 milijuna doza do 26. srpnja, 20 milijun doza do 23. kolovoza i 15 milijuna doza 27. rujna.

U slučaju nepoštovanja ovih rokova isporuke, AstraZeneca će morati platiti kaznu u iznosu od 10 eura po svakoj neisporučenoj dozi.

Prema izdatom priopćenju, belgijski sud procijenio je da je proizvođač cjepiva protv korona virusa AstraZeneca počinila ozbiljno kršenje svojih ugovornih obveza sa EU. Sud također smatra da je AstraZeneca trebala uložiti sve napore kako bi isporučila cjepiva u dogovorenom roku, uključujući britanske proizvodne lokacije koje su izričito navedene u ugovoru – posebno s obzirom na velika kašnjenja u isporukama u EU.

Predsjednica EK: Dobra vijest za kampanju cijepljenja

Ovu odluku briselskog suda je pozdravila predsjednica Europske komisije EK Ursula von der Leyen koja je naglasila da je ovo samo potvrda već poznatog stava EK da AstraZeneca nije ispoštovala obveze.

“Sudska presuda kojom se naređuje AstraZeneci da nam ubrzano isporuči 50 milijuna doza je dobra vijest za našu kampanju cjepiva. Takođe jasno potvrđuje da su naši ugovori o naručivanju cjepiva zasnovani na legalnoj osnovi”, poručila je ona.

Europska komisija je u ime država članica EU dva puta tužila kompaniju AstraZeneca.

Krajem travvnja je EK pokrenula pravni postupak na osnovu kršenja unaprijed određenog kupoprodajnog ugovora.

Krajem ovog tjedna, EK je pokrenula još jedan pravni postupak protiv AstraZenece kako bi prislila ovu tvrtku u isporuci dogovorenih 90 milijuna doza cjepiva protiv COVID-a 19 prije srpnja.

Britansko-švedski prozivođač cjepiva protiv COVID-19 je od početa oskudjevao i ispunjavanju obveza koje su proizišle iz ugovora s EK. Zbog kršenja ugovornih obaveza EK je priopćila da neće obnoviti sporazum s ovim proizvođačem nakon isteka postojećeg ugovora u lipnju.

Objava EU dobila sudski spor, AstraZeneca mora isporučiti cjepiva ili platiti pola milijarde eura kazne pojavila se prvi puta na Republika.

Taj pravni postupak nema zakonsko uporište, odgovorila je AstraZeneca obećavši da će se snažno braniti na sudu.

Prema ugovoru anglo-švedska tvrtka obvezala se uložiti najbolje razumne napore da isporuči 180 milijuna doza cjepiva Europskoj uniji u drugom tromjesečju od ukupno 300 milijuna doza predviđenih od prosinca do lipnja, prenosi HINA.

Međutim, AstraZeneca je 12. ožujka objavila da će nastojati isporučiti samo trećinu do kraja lipnja, od čega 70 milijuna doza u drugom kvartalu.

Kašnjenja AstraZenece usporila su cijepljenje stanovništva europskog bloka koji je u početku računao da će upravo to cjepivo biti temeljno za procjepljivanje u Uniji u prvoj polovici godine.

Nakon opetovanih smanjenja isporuka, europski blok preinačio je planove i sada se uglavnom oslanja na Pfizer-BioNTechovo cjepivo.

“Komisija je podnijela tužbu u petak u ime svih 27 članica EU-a”, koje su jednoglasno poduprle taj potez, rekao je glasnogovornik EU-a.

“Neke odredbe ugovora nisu poštovane i tvrtka nije iznijela pouzdanu strategiju kojom će osigurati isporuke doza u rokovima”, rekao je glasnogovornik objasnivši zbog čega je Bruxelles odlučio podnijeti tužbu.

Anglo-švedska farmaceutska tvrtka te optužbe odbacuje.

“AstraZeneca je potpuno postupala prema Sporazumu (Advance Purchase Agreement) sklopljenom s Europskom komisijom i snažno će se braniti na sudu. Vjerujemo da nikakva tužba nema zakonskog uporišta i želimo taj spor riješiti čim prije moguće”, navodi AstraZeneca.

Prema odredbama ugovora, za spor su nadležni belgijski sudovi.

“Želimo osigurati brzu isporuku dovoljnog broja doza za europske građane obećane na temelju ugovora”, rekao je glasnogovornik.

“Moramo poslati poruku”

Dužnosnici EU-a potvrdili su da je cilj pravosudnog postupka osigurati više isporuka cjepiva od onih koje je proizvođač najavio.

Bruxelles je odlučio poduzeti pravne korake nakon višemjesečnih nesuglasica s tvrtkom u vezi isporuka, ali i zabrinutosti zbog sigurnosti tog cjepiva.

Unatoč tome što su utvrđeni vrlo rijetki slučajevi krvnih ugrušaka povezani s tim cjepivom, europski regulator za lijekove preporučio je nastavak uporabe AstraZenecina cjepiva kako bi se suzbilo širenje covida-19.

“Moramo poslati poruku koju će primiti (Pascal) Soriot,” rekao je jedan od dužnosnika Unije imenujući izvršnog direktora AstraZenece.

Njemačka, Francuska i Mađarska neke su od članica EU-a koje su oklijevale tužiti proizvođača, uglavnom zato što su procijenile da time neće ubrzati isporuke, objasnili su diplomati i dodali da su sve zemlje u konačnici odlučile podržati tužbu.

Nakon pokretanja tužbe, AstraZeneca je objavila da priprema isporuku gotovo 50 milijuna doza do kraja travnja.

EU pak želi da AstraZeneca isporuči obećanih 300 milijuna doza, no znak ogorčenja prema tom proizvođaču je odluka Bruxellesa da odustane od kupnje dodatnih 100 milijuna doza koje je prema ugovoru mogao aktivirati u kolovozu.

/Republikainfo.com/

Objava EK tužila AstraZenecu zbog nepoštivanja obveza, tvrtka odbacuje optužbe pojavila se prvi puta na Republika.

 Nakon što su norveške novine Klassekampen, a potom i brojni norveški mediji, pisali da jedan od vodećih znanstvenika Pal Andre Holme, koji je otkrio povezanost krvnih ugrušaka sa cjepivom AstraZeneca, primao novac od Pfizera i Bayern-a, vijest je na dobrom putu da postane najveći pandemijski skandal,  težak milijarde. Medicinski časopis ‘New England Journal of Medicine’ (NEJM) objavio je specijalistički članak o nuspojavama cjepiva AstraZeneca, britansko-švedske farmaceutske tvrtke, piše Dnevni list.

Autori su privukli veliku međunarodnu pozornost nakon što su zaključili da je tip krvnog ugruška koji je usmrtio tri zdravstvena radnika posljedica cjepiva AstraZeneca. Klinički rad vodio je profesor i liječnik Pål André Holme, glavni liječnik na Odjelu za krvne bolesti Sveučilišne bolnice u Oslu i profesor na Odjelu za kliničku medicinu Sveučilišta u Oslu. Nakon ovoga znanstvenog rada, za AstraZenecino cjepivo, najjeftinije cjepivo protiv COVID-19 u čije je istraživanje EU utrošila milijune, počeo je strmoglavi pad. Mnoge zemlje obustavile su cijepljenje ovim cjepivom, a pojedine su čak i potpuno obustavile cijepljenje ovim cjepivom, među njima Norveška, Švedska i Danska, a Pfizerovo cjepivo je u vrhu najtraženijih. Čak i u BiH, koja oskudijeva u bilo kakvim cjepivima, građani su zazirali ili su odbijali ovo cjepivo.

No, tu priča ne završava. Čak što više -to je njezin početak jer su norveški mediji otkrili da je vodeći znanstvenik-autor, ali i suautori ovog istraživanja, u posljednjih pet godina od farmaceutskih kuća Pfizer i Bayer primio više od milijun norveških kruna, nešto više od 100 tisuća eura. Ovu činjenicu autor je “zaboravio” spomenuti, a mediji čak pišu da je liječnika koji je istraživao ove nuspojave cjepiva AstraZeneca naručio konkurent Pfizer. No, on poriče sukob interesa.

Sukob interesa od skoro 1,3 milijuna norveških kruna

Ono što se u stručnom tekstu ne spominje, je to da je Holme između 2015. i 2019. godine primio 265.438 kruna od farmaceutske tvrtke Pfizer i 663.659 kruna od Bayera, a prema navodima samih tvrtki, piše Klassekampen.

Uz to, Holmeova tvrtka Hemaconsult dobila je 262.450 norveških kruna i 57.697 norveških kruna od Pfizera i Bayera u 2019. Sveukupno će to biti 1.249.244 norveških kruna za posljednjih pet godina. Prema informacijama iz tih tvrtki, novac je isplaćen za naknade i troškove, između ostaloga i za putovanja i smještaj, pišu norveške novine.

Sam dr. Pal Andre Holme u e-poruci novinarima Klassekampena piše da mu je plaćeno za “držanje predavanja na međunarodnim i nacionalnim stručnim skupovima/ kongresima kao i za nastavu-tečajeve, sastanke te naknade za putovanja”.

Međutim, norveške novine podsjećaju da znanstvenici koji objavljuju tekstove u ‘New England Journal of Medicine’ ili drugim znanstvenim časopisima, moraju slijediti etičke preporuke Međunarodnog odbora urednika medicinskih časopisa, što znači da moraju navesti sve partnere koji su relevantni za predmetno istraživanje, ali i porijeklo novca kojeg su dobili kako se ne bi stvorio dojam sukoba interesa. U takozvanom dokumentu o transparentnosti, koji prati tekst o cjepivu Astrazeneca, Holme je naveo da on nema takve veze, piše Klassekampen.

Prema pisanju ovih novina, on je označio “ne” na pitanju ‘je li primao novčane transfere od relevantnih aktera u posljednjih 36 mjeseci’ kao i na pitanju ‘postoji li veza koja bi mogla ugroziti nepristranost autora’.

Na pitanje novinara Klassekampena prema Holmeu, ‘vidi li etički problem s činjenicom da je primio velike svote novca od konkurenata-proizvođača cjepiva koje je istraživao’, on je odgovorio:”Ne, i važno je naglasiti da nikada nisam istraživao cjepiva. Nalazi su napravljeni na temelju opažanja provedenih u svezi s liječenjem pacijenata primljenih u OUS Rikshospitalet”.

Ali, novac nije isplaćivan samo njemu jer su i nekoliko suautora napisali da su i oni primali slične isplate.

Međutim, oni su glatko porekli da je to utjecalo na istraživanje: “Cilj takvih obrazaca je pružanje informacija o financijskim vezama koje su mogle utjecati na istraživače koji su objavili rad. Da, nekolicina nas primila je naknade od farmaceutskih tvrtki kao dio obuke i ažuriranja kolega. Ali, ne, to ni na koji način ne predstavlja financijski sukob interesa koji su relevantni za članak o pet zdravstvenih radnika koji su se ozbiljno razboljeli nakon cijepljenja. Troje ih je umrlo. Fokusiranje na bilo kakve nedostatke u obrascima za samoprijavu gruba je pogreška i ‘iskakanje iz tračnica’ i pitamo se što je tome cilj”.

Je li AstraZeneca žrtva rata cjepiva?

Brojni analitičari i novinari posljednjih dana pisali su o svojevrsnoj kampanji protiv cjepiva AstraZeneca i tzv. ratu cjepiva, kada je upravo cjepivo protiv korona virusa postalo najtraženija roba, a pandemijsko doba za farmaceutske tvrtke postalo izvor novih milijuna zarade.

“Neke države čak su privremeno prekinule korištenje tog cjepiva, iako je učestalost ove pojave iznimno niska: od 34 milijuna ljudi u EU i Britaniji koji su primili ovo cjepivo, Europska agencija za lijekove (EMA) do 4. travnja registrirala je 169 slučajeva sinusne tromboze i 53 slučaja tromboze utrobnih vena (ukupno 222 slučaja), što pokazuje koliko su rijetki – sedam slučajeva na milijun cijepljenih (0,0007%), ili jedna tromboza na preko 153.000 ljudi.

Uzimajući sve u obzir, Europska agencija za lijekove (EMA) potvrdila je povezanost cjepiva AstraZenece i stvaranja krvnih ugrušaka, ali je naglasila da je korist i dalje veća od štete.

Iako i EMA navodi da ta nuspojava više pogađa žene, stručnjaci ističu da se krvni ugrušci kod žena puno češće stvaraju ako koriste oralnu kontracepciju – na milijun žena koje uzimaju pilule protiv začeća ima 1100 takvih slučajeva (0,1%), ili jedna tromboza na 909 žena.

Podsjetimo, kod cijepljenja AstraZenecom jedna se tromboza događa na svakih 153.000 cijepljenih. Odnosno 168 puta rjeđe nego kod uzimanja anti-baby pilula. Hoćemo li zabraniti kontraceptive?”, pisao je na ovu temu i autor Damir Pilić za Slobodnu Dalmaciju.

 Znanstvenici iz AstraZenece inzistirali na niskoj cijeni cjepiva

“Ove nuspojave nisu razlog da ljudi ne koriste AstraZenecu, jer ta incidencija zaista je mala. Više će ljudi stradati od krvarenja u stomaku zbog uzimanja aspirina, nego od cijepljenja AstraZenecom – kaže nam riječki imunolog dr. Zlatko Trobonjača, te nastavlja:

“Sličnih nuspojava, možda nešto rjeđe, ima i kod drugih cjepiva, pa doista ne znam zašto je ovolika povika baš na AstraZenecu. I u uputama za cjepivo Moderna piše da ga ljudi koji imaju problema sa zgrušavanjem krvi ne bi trebali uzimati”.

Među mogućim razlozima svojevrsne hajke na AstraZenecu neki navode i činjenicu da je to cjepivo višestruko jeftinije od ostalih, pa su ga mnoge države naručile u velikim količinama, što ruši profit ostalim farmaceutskim gigantima koji prodaju svoja cjepiva. S cijenom od 1,78 eura po dozi, u odnosu na Pfizerovih 12 dolara ili Moderninih 18 dolara, AstraZeneca je rješenje za sve zemlje tanjeg džepa.

“Čak je duplo jeftinija od ruskog Sputnjika”, dodaje Trobonjača, “tumačeći da je AstraZeneca jeftina zato što su autori tog cjepiva, znanstvenici sa Sveučilišta Oxford, inzistirali kod proizvođača da cijena, radi veće dostupnosti cjepiva, mora biti svedena na troškove proizvodnje i transporta”.

Odgovarajući na pitanje je li moguće da drugi farmaceutski divovi koriste svoje lobističke moći kako bi u javnosti oblatili jeftinijeg konkurenta, dr. Trbonjača je kazao: “To ne mogu znati. Ali da sam predsjednik uprave Pfizera, zaista bih želio da cjepivo mog konkurenta, koje je približno jednako učinkovito, a pet puta jeftinije, nekako doživi krah. Na koncu, sva cjepiva daju nam gotovo stopostotnu zaštitu od teških oblika bolesti i smrti, a to je najvažnije”, prenosi Dnevni list.

U OVOM KONTEKSTU – “Šećerna afera” – najveća znanstvena prijevara svih vremena

Podsjetimo na ‘šećernu aferu’ i veliki skandal u Americi – lažirano znanstveno istraživanje o šećeru iz 1967. godine koja je otkrivena tek prije četiri godine, a čiji je cilj bio u potpunosti odbaciti nepovoljno djelovanje šećera, te odgovornost za sve bolesti prebaciti na masnoće. Gledano iz današnjeg kuta, bila je to jedna od najvećih znanstvenih prijevara svih vremena, a Americi i zdravlju njezinih građana donijela je golemu i nepopravljivu štetu.

Otkriveni dokumenti pokazali su da proizvođači šećera još od 60-ih godina redovito krivotvore znanstvena istraživanja i plaćaju stručnjake da lažiraju rezultate istraživanja o šećeru, zanemare povezanost šećera i krvožilnih bolesti, te za njih okrive masnoće. Ovi, skandalozni dokumenti pronađeni su u arhivu Sveučilišta Kalifornije i objavljeni u cijenjenom JAMA Internal Medicine magazinu te su dokazali da je posljednjih 50 godina većina istraživanja o šećeru i njegovoj ulozi u prehrani bila su lažirana, a financirala ih je sama industrija šećera.

Bez obveza izvora financiranja

“Proizvođači šećera su desetljećima oblikovali javno mišljenje u Americi onako kako je njima odgovaralo”, tada je izjavio profesor medicine Stanton Glantz, autor članka u JAMA magazinu, podsjeća Dnevni list.

Dokumenti pokazuju da je skupina proizvođača pod nazivom Sugar Research Foundation (Fondacija za istraživanje šećera), danas poznata kao Sugar Association (Udruženje proizvođača šećera), potplatila tri harvardska znanstvenika. Ti znanstvenici su 1967. krivotvorili izvješće o djelovanju šećera na zdravlje ljudi.

Njihov rad je izašao u tada prestižnom magazinu ‘New England Journal of Medicine’ i potpuno je ignorirao povezanost šećera i razvoja bolesti.

Dokumenti pokazuju da je 1964. John Hickson, jedan od glavnih ljudi industrije, skovao plan kako da “kroz naša istraživanja oblikujemo javno mišljenje i stvorimo zakonske akte koji nama odgovaraju”. U to vrijeme su neovisni znanstvenici, poput uglednog fiziologa Ancela Keysa, počeli otkrivati povezanost šećera i pojave srčanih bolesti. Hickson je želio da se Keysovi nalazi diskvalificiraju i to tako što će industrija financirati i provesti vlastito istraživanje.

“Tada možemo objaviti podatke koji nama odgovaraju, a opovrgnuti one koji nam se ne sviđaju”, napisao je. Godine 1965. Hickson je zadužio naučnike s Harvarda da naprave znanstveno izvješće kojim će osporiti sve studije protiv šećera. Za to im je platio iznos, u današnjoj vrijednosti, od 50.000 dolara.

Potom je odabrao stručni magazin u kojem će njihov rad biti tiskan, a znanstvenicima otvoreno rekao da želi rad koji će biti u korist šećera. Doktor Mark Hegsted s Harvarda odmah je prihvatio ovu ponudu i u pismu napisao “svjesni smo vašeg specifičnog interesa i držat ćemo se toga najbolje što znamo.”

Znanstvenici su s Hicksonom redovito koordinirali svoj rad kako bi se rezultat najbolje poklopio s interesom industrije. Nakon što je 1967. godine njihov izvještaj bio tiskan, javna debata o šećeru i srčanim bolestima naglo je utihnula. Mnoge državne institucije njihov su rad prihvatile kao stručnu osnovu za prehrambenu politiku Amerike.

Dr. Hegsted, za vrijeme života profesionalno je napredovao sve do mjesta predsjednika Američke komisije za poljoprivredu, a 1977. sudjelovao je u sastavljanju nacionalnog nacrta o pravilnoj prehrani. Današnji predstavnici Udruženja proizvođača šećera pokušali su opravdati krivotvoreno istraživanje iz 1967. godine.

Rekli su da je taj izvještaj objavljen u vrijeme dok znanstvene publikacije još nisu bile obavezne navesti izvore financiranja. Znanstvenici s Harvarda i čelni ljudi industrije šećera koji su krivotvorili spomenuto izvješće više nisu živi.

Financiranje znanstvenih istraživanja i etika

Američko udruženje za zaštitu srca (American Heart Association) i Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) tek su od nedavno počeli upozoravati na to da šećer izaziva krvožilne bolesti.

Marion Nestle, profesorica i nutricionistica sa Sveučilišta iz New Yorka, napisala je kako su lažirana istraživanja “imala veliku ulogu u skretanju pozornost sa šećera kao izuzetno opasne namirnice”.

“Mislim da je to strašno”, rekla je, “do sada se nismo susreli s tako promišljenom i bešćutnom prijevarom”.

Dr. Walter Willett, danas glavni nutricionist na Harvardskoj katedri za javno zdravlje, izjavio je kako je ovo “još jedna potvrda zašto sva istraživanja trebaju biti javno financirana, od strane legalnih i neovisnih institucija, a ne sredstvima raznih industrija ili interesnih skupina.”

/Republikainfo.com(

Objava RAT CJEPIVIMA – Je li na pomolu svjetska ‘Pfizer’ afera? – Znanstvenika koji je AstraZenecu prozvao zbog krvnih ugrušaka plaćao Pfizer i Bayer pojavila se prvi puta na Republika.

Na sastanku veleposlanika EU-a u srijedu, većina zemalja rekla je da podupire podizanje tužbe protiv tvrtke jer nije isporučila Uniji doze na koje se obvezala, piše Politico.

Jedan je diplomat pojasnio da je poanta pravnog postupka obvezati AstraZenecu da isporuči doze na koje se obvezala u svojem ugovoru s EU-om. AstraZeneca, prenosi HINA.

izazvala bijes u EU-u u siječnju kada je rekla da neće moći dostaviti Uniji onaj broj doza na koji se inicijalno obvezala.

Do kraja prvog kvartala ona je isporučila 30 milijuna doza zemljama EU-a a ne 100 milijuna kako je bilo ugovoreno.

Taj je nedostatak pogodio kampanje cijepljenja širom EU-a, piše Politico.

Tvrtka kaže da će isporučiti oko 70 milijuna doza do kraja drugog kvartala do kada je po ugovoru s EU-om trebala isporučiti svih 300 milijuna doza.

/Republikainfo.com/

Objava Politico: Europska komisija namjerava tužiti AstraZenecu pojavila se prvi puta na Republika.

Danska će u potpunosti prestati s primjenom cjepiva AstraZenece protiv covida-19 zbog moguće uzročno-posljedične veze između tog cjepiva i stvaranja krvnih ugrušaka, piše u srijedu više danskih medija koji se pozivaju na neimenovane izvore.

Zbog odluke o prestanku korištenja tog cjepiva program cijepljenja u Danskoj kasnit će nekoliko tjedana, javila je televizija TV 2.

Europska agencija za lijekove (EMA) je prošli tjedan objavila da je utvrđena moguća veza između spomenutog cjepiva i stvaranja krvnih ugrušaka u rijetkim slučajevima, ali da je rizik umiranja od covida-19 “daleko veći” nego rizik od umiranja zbog rijetkih nuspojava lijeka.

Danska je 11. ožujka privremeno obustavila cijepljenje cjepivom AstraZenece protiv Covida-19 nakon izvješća o slučajevima stvaranja krvnih ugrušaka, od kojih je tada jedan bio zabilježen u zemlji.

Također je stavila “na čekanje” i cjepivo proizvođača Johnson&Johnson zbog istog razloga.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Danska odlučila: Zbog krvnih ugrušaka trajno obustavljaju cijepljenje AstraZenecom pojavila se prvi puta na Republika.

“Europska komisija, u dogovoru s čelnicima mnogih zemalja članica, odlučila je da ugovori s tvrtkama koje proizvode (virusna vektorska) cjepiva koja vrijede za tekuću godinu neće biti obnovljeni po isteku”, izvijestio je dnevnik, prenosi i Reuters.

Dodaje da će se Bruxelles radije usredotočiti na cjepiva protiv covida-19 koja koriste tehnologiju glasničke RNA (mRNA), poput Pfizera i Moderne.

Europska komisija traži pojašnjenje od J&J o “potpuno neočekivanoj” najavi tvrtke o kašnjenju u isporuci cjepiva protiv covida-19 u Europsku uniju, rekao je u utorak jedan dužnosnik EU-a za Reuters, prenosi N1.

/Republikainfo.com/

Objava EK neće obnoviti ugovore o cjepivu sa AstraZenecom i Johnson & Johnson pojavila se prvi puta na Republika.

U tim okolnostima cijepljenje stanovništva nameće se kao jedini izlaz iz koronavirusne klopke. No Hrvatska se, kao i brojne druge zemlje, nalazi u problemu jer oxfordsko cjepivo AstraZeneca, kojeg je najviše naručila, stiže na kapaljku.

K tome, zadnjih dana razvila se opsežna kritika ovog cjepiva, poradi nekih njegovih nuspojava – radi se o stvaranju krvnih ugrušaka, odnosno cerebralnoj trombozi venskih sinusa, što najviše pogađa žene, osobito mlađe – što je za posljedicu imalo strah građana i pad njihova interesa za cijepljenje AstraZenecom.

Neke države čak su privremeno prekinule korištenje tog cjepiva, iako je učestalost ove pojave iznimno niska: od 34 milijuna ljudi u EU i Britaniji koji su primili ovo cjepivo, Europska agencija za lijekove (EMA) do 4. travnja registrirala je 169 slučajeva sinusne tromboze i 53 slučaja tromboze utrobnih vena (ukupno 222 slučaja),

što pokazuje koliko su rijetki – sedam slučajeva na milijun cijepljenih (0,0007%), ili jedna tromboza na preko 153.000 ljudi.

Uzimajući sve u obzir, Europska agencija za lijekove (EMA) potvrdila je povezanost cjepiva AstraZenece i stvaranja krvnih ugrušaka, ali je naglasila da je korist i dalje veća od štete.

Hoćemo li zabraniti kontraceptive?

„Nakon istrage više desetaka slučajeva nastanka krvnih ugrušaka nakon cijepljenja AstraZenecom u EU, sigurnosni odbor EMA-e je zaključio da su koristi AstraZenece sveukupno veće od rizika koji donose nuspojave”, rekla je ravnateljica EMA-e Emer Cooke, dodavši da su krvni ugrušci „vrlo rijetka nuspojava cjepiva AstraZenece”.

Iako i EMA navodi da ta nuspojava više pogađa žene, stručnjaci ističu da se krvni ugrušci kod žena puno češće stvaraju ako koriste oralnu kontracepciju – na milijun žena koje uzimaju pilule protiv začeća ima 1100 takvih slučajeva (0,1%), ili jedna tromboza na 909 žena.

Podsjetimo, kod cijepljenja AstraZenecom jedna se tromboza događa na svakih 153.000 cijepljenih. Odnosno 168 puta rjeđe nego kod uzimanja anti-baby pilula. Hoćemo li zabraniti kontraceptive?

Pa ipak, u javnosti se stvara atmosfera da je uzimanje AstraZeneca cjepiva skopčano s velikim zdravstvenim rizicima (njemački odbor za cijepljenje preporučuje da ga se ne daje mlađima od 60, a britanski odbor razmatra spuštanje granice na 30 godina), čime se sugerira da je AstraZeneca cjepivo drugog reda, iako stručnjaci to demantiraju:

– Ove nuspojave nisu razlog da ljudi ne koriste AstraZenecu, jer ta incidencija zaista je mala. Više će ljudi stradati od krvarenja u stomaku zbog uzimanja aspirina, nego od cijepljenja AstraZenecom – kaže nam riječki imunolog dr. Zlatko Trobonjača, te nastavlja:

– Sličnih nuspojava, možda nešto rjeđe, ima i kod drugih cjepiva, pa doista ne znam zašto je ovolika povika baš na AstraZenecu. I u uputama za cjepivo Moderna piše da ga ljudi koji imaju problema sa zgrušavanjem krvi ne bi trebali uzimati – ističe naš sugovornik.

Da sam šef Pfizera…

Među mogućim razlozima svojevrsne hajke na AstraZenecu neki navode i činjenicu da je to cjepivo višestruko jeftinije od ostalih, pa su ga mnoge države naručile u velikim količinama, što ruši profit ostalim farmaceutskim gigantima koji prodaju svoja cjepiva. S cijenom od 1,78 eura po dozi, u odnosu na Pfizerovih 12 dolara ili Moderninih 18 dolara, AstraZeneca je rješenje za sve zemlje tanjeg džepa.

– Čak je duplo jeftinija od ruskog Sputnjika – dodaje Trobonjača, tumačeći da je AstraZeneca jeftina zato što su autori tog cjepiva, znanstvenici sa Sveučilišta Oxford, inzistirali kod proizvođača da cijena, radi veće dostupnosti cjepiva, mora biti svedena na troškove proizvodnje i transporta.

Našeg sugovornika pitamo je li moguće da drugi farmaceutski divovi koriste svoje lobističke moći kako bi u javnosti ocrnili jeftinijeg konkurenta.

– To ne mogu znati. Ali da sam predsjednik uprave Pfizera, zaista bih želio da cjepivo mog konkurenta, koje je približno jednako efikasno, a pet puta jeftinije, nekako doživi krah – kaže riječki imunolog, te rezimira:

– Sva cjepiva daju nam gotovo stopostonu zaštitu od teških oblika bolesti i smrti, a to je najvažnije.

Kako bilo, s obzirom na ozbiljnost situacije, zaključak mora biti matematički. Od korone u Hrvatskoj sada umire svaki 45. zaraženi čovjek, a trombozu od AstraZenece dobije jedan čovjek na 153.000 cijepljenih. Šansa da zaraženi umrete od korone točno je 3400 puta veća nego da od AstraZenece dobijete trombozu.

Ako ne ide drukčije, probajte računati na prste, zaključuje autor Slobodne Dalmacije.

/Republikainfo.com/

Objava ‘Pakuje’ li netko AstraZeneci? Velika analiza hajke na britansko cjepivo: ‘Više će ljudi stradati od uzimanja aspirina, nego od cijepljenja tim cjepivom‘ pojavila se prvi puta na Republika.

U utorak je održan sastanak Odbora za koordinaciju provedbe Plana cijepljenja protiv COVID-19 u Federaciji BiH na kojem je zaključeno da se daljnji proces imunizacije prolongira do četvrtka, 18.03.2021.godine, do kada će Europska agencija za lijekove (EMA) pojedinačno proučiti svaki slučaj, analizirati podatke i donijeti odluku o povezanosti prijavljenih incidenata s primjenom cjepiva AstraZeneca, javlja Klix.ba.

U Federaciji BiH do sada nije prijavljena ni jedna teža nuspojava nakon cijepljenja AstraZenecom.

“Naglašavamo da je cjepivo AstraZeneca ispitano na više od 30.000 ljudi i da je EMA analizirala podatke koji pokazuju da je cjepivo sigurno. Prema dostupnim podacima iz EU i UK, do danas je više od 17 milijuna ljudi primilo to cjepivo, a zabilježeno je manje od 40 slučajeva krvnih ugrušaka”, priopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Dodaju da je korist cjepiva i dalje višestruko veća od rizika te pozivaju na nastavak cijepljenja. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH smatra da je najbolje pričekati dok se ne ispita svaki incident i provede detaljna analiza.

/Republikainfo.com/

Objava BAŠ NAM SE NEDA – Federacija privremeno stopira cijepljenje AstraZenecom doniranom iz Srbije pojavila se prvi puta na Republika.