Armenija je članica ekonomske unije koju predvodi Rusija i uvelike ovisi o ruskoj energiji, ali posljednjih godina teži dubljim vezama s Europskom unijom, među kojima je i prošlogodišnje donošenje zakona o pokretanju procesa za pristupanje bloku, prenosi HINA.

“Postoji vrlo, vrlo atraktivna i više nego povlaštena cijena za ruski plin”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kada su ga pitali o odnosima s Armenijom.

“Ali, naravno, ti uvjeti nisu dostupni sudionicima u drugim integracijskim okvirima. Ondje je struktura cijena potpuno drugačija i temelji se na tržištu”, kazao je.

Armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan rekao je kako Armenija nema interes prekinuti političke i ekonomske veze s Rusijom.

“Želimo i nastojat ćemo očuvati i produbiti naše uobičajene odnose”, citirala je ruska novinska agencija Interfax u ponedjeljak njegovu izjavu novinarima u Erevanu.

Veze između Rusije i Armenije, u kojoj se nalazi nekoliko ruskih vojnih baza, zategnute su otkako je Azerbajdžan u rujnu 2023. prisilno ponovno preuzeo odcijepljenu regiju Gorski Karabah unatoč prisutnosti ruskih mirovnih snaga.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je pitanje cijene plina na sastanku s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom u travnju, rekavši da Erevan plaća 177,50 dolara za 1000 prostornih metara plina iz Rusije koji bi u Europi stajao više od 600 dolara, prenosi HINA.

/Desk/

Objava UCJENA Odustane li od integracije s Moskvom, Armenija gubi jeftin ruski plin pojavila se prvi puta na Republika.

Uz posredovanje Rusije sklopljen je mirovni sporazum prema kojem se Armenci povlače iz dijelova Azerbajdžana koje su okupirali još devedesetih, a u sam Gorski Karabah stižu ruske mirovne snage.

Kako visoka tehnologija i roboti utječu na moderno ratovanje? Kakvu su ulogu u ovom sukobu imale Rusija i Turska? Vjeruje li da će se mir održati i da će armenski premijer Pašinjan politički preživjeti sporazum zbog kojeg su Armenci izašli na ulice, a u povlačenju iz Azerbajdžana palili vlastite kuće?

O svemu tome u večerašnjem Pressingu govorio je Zoran Marinović.

“Ovo bi bio prvi moderni rat. Ovo je rat s joystickom u ruci”, rekao je Marinović. Kaže da je cijela ruska tehnika odmah pokleknula, a u trenucima frustracija, Armenci su počeli gađati, a što su gubici veći, veća je i želja za osvetom, objasnio je potom.

Mobitele je novinarima bilo opasno koristiti zbog GPS-a, jer su ih Azerbajdžanci mogli locirati, rekao je. A zašto bi novinare locirali, kaže da je teško pitanje.

“Civili zapravo nisu meta u ovom sukobu, a nisu ni stranci”, rekao je Marinović.

“Rat je interes. Uvijek je u pitanju interes”

“Azerbajdžanci su pobjednici u ovom ratu”, kazao je ratni fotoreporter. Dodaje da Armenci imaju povijesnu tragediju od genicida i uvijek su na meti. “Na samoj granici Gorskog Karabaha su ruske baze. Očekivalo se da Rusi reagiraju jer je to praktički njihovo dvorište… Rusija se, za razliku od Turske, nije uključila.” Kad je u pitanju Turska, kaže da su se interesi izdigli iznad religije.

“Rat je interes. Uvijek je u pitanju interes”, porčuje ratni fotoreporter.

Cijelo gostovanje možete pogledajte u VIDEU.

(Izvor: N1)

Objava “Sukob Armenije i Azerbajdžana je bio prvi moderni rat, rat s joystickom u ruci” pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i dopredsjedavaući Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović kazao je da armenska strana snosi punu odgovornost za izbijanje sukoba u Azerbejdžanu, čime je izravno podržao Azerbajdžan u sukobu u regiji Nagorno-Karabah, planinskoj regiji koja se prostire na oko 4,4 kvadratnih kilometara, a tradicionalno ju nastanjuju kršćanski Armenci i muslimanski turkijski narod.

“Duboko smo zabrinuti zbog situacije u Azerbajdžanu, nakon artiljerijskih napada armenskih snaga. Po međunarodnom pravu regija Nagorno-Karabah pripada teritoriji Azerbejdžana, te objavljivanje rata od strane Armenije predstavlja ponovnu vojnu agresiju koja se ne smije tolerirati, naročito nakon što je meta armenskih napada bilo i civilno stanovništvo”, smatra Izetbegović, prenosi Klix.ba.

On dodaje da scene iz Azerbajdžana po svemu podsjećaju na iskustvo Bosne i Hercegovine, koja je bila izložena brutalnoj vojnoj agresiji s ciljem protjerivanja stanovništva i komadanja njene teritorije.

“Azerbajdžan ima puno pravo braniti svoj teritorijalni integritet, kao i obvezu da ne dopusti ponavljanje masovnih zločina nad svojim civilnim stanovništvom koje su tijekom 90-ih izvršile armenske snage, protjeravši brojne izbjeglice i spriječivši ih u povratku svojim domovima. Tijela međunarodne zajednice, prije svega OSCE koji ima mandat po ovom pitanju, dužna su reagirati na temelju rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a kojima je jasno naloženo povlačenje okupatorskih armenskih snaga sa teritorije Azerbajdžana”, ističe čelnik SDA.

Na kraju zaključuje da svako ohrabrivanje armenskih nelegalnih postupaka, kroz neodlučan ili neutralan stav međunarodne zajednice, ide u prilog daljoj eskalaciji sukoba. “Zato je važno da se precizno i odlučno pruži podrška vlastima Azerbeadžana po ovom pitanju”, zaključio je Izetbegović, izvješćuje na kraju Klix.ba.

Međutim, dok se Izetbegović u navedenoj izjavi poziva i na agresiju na BiH, očito je da on po ovom pitanju ima daleko drukčiji postupak od njegovog pokojnog oca, Alije Izetbegovića, također predsjednika SDA i prvog predsjednika RBiH.

Naime, njegova izjava – “Ovo nije naš rat! Neka ga vode oni koji ga žele voditi. Mi ne želimo taj rat”, povijesna je izjava nakon agresije na hrvatsko selo Ravno na istoku BiH, početkom listopada 1991. godine, kada je od snaga agresorske JNA sravnjeno sa zemljom, a gdje su pale i prve žrtva agresije JNA na BiH.

Izuzev poptuno uništenih sela ubijena su 24 čovjeka, a 34 ih je umrlo “prirodnom” smrću. Ranjeno je 11 osoba, a njih 18 utamničeno je na dva mjeseca. Po bestijanosti se izdvaja pokolj na Kijevu Dolu, kad je ubijeno i zaklano 7 ljudi starijih od 60 godina.

Tadašnji predsjednik RBiH Alija Izetbegović početkom listopada 1991. je izjavio: ”Ovo nije naš rat! Neka ga vode oni koji ga žele voditi. Mi ne želimo taj rat”.

Turska podržala Azerbajdžan protiv Armenaca nad kojima je izvršila genocid

Ova izjava dijametralno je drukčija od izjave njegovog sina 19 godina kasnije, a na temu sukoba između Azerbajdžana i Armenaca. Podsjetimo, Azerbajdžan je podržala i Turska, zemlja koja je nad Armencima 1915. godine izvršila genocid.

Ukupno je tako izginulo oko milijun i pol ljudi, dok se preživjeli nakon rata nisu mogli vratiti kući, pa su se iselili u ruski dio Armenije ili Zapadnu Europu, Sjevernu Ameriku i Australiju. Te rane nisu posve zacijelile i još utječu na odnose između između Armenije i Turske. Armenija tvrdi da su ti događaji bili planirani i da ih se može nazvati samo genocidom. Taj je stav 1985. i 1986. zauzeo i UN, a godinu dana kasnije i Europski parlament. S druge strane, Turska i dalje tvrdi da to nije bio genocid i da su samo neki zapovjednici “otišli malo predaleko”.

/Republikainfo.com/

Objava Zašto je rat u Azerbajdžanu “naš rat”, a agresija na Ravno ne? Izetbegović mlađi: Napadnuti su i imaju pravo se braniti pojavila se prvi puta na Republika.

“U Armeniji su proglašeni ratno stanje i opća mobilizacija. Tražim od svih da se pojave u vojnim povjereništvima”, napisao je na Facebooku premijer Armenije Nikol Pachinian.

Pozvao je također stanovništvo da “bude spremno braniti svetu domovinu”.

“Snažno podržimo našu državu, našu vojsku .. i pobijedit ćemo. Neka dugo živi slavna armenska vojska”, napisao je.

Prije Armenije, i Nagorno-Karabakh je proglasio ratno stanje i opću mobilizaciju svog muškog stanovništva, objavio je predsjednik te samoproglašene države Arayik Harutyunyan. Armenija i Azerbajdžan dugo su u sukobu zbog odcijepljene azerbajdžanske većinski armenske regije Nagorno-Karabaha, a granični sukobi pojačali su se proteklih mjeseci.

Armenija je rekla u nedjelju ujutro da je susjedni Azerbajdžan napao civilna naselja u području Nagorno-Karabaha te pozvala stanovnike u spornoj regiji da idu u skloništa. I Azerbajdžan i armenski separatisti objavili su da je u sukobima bilo vojnih i civilnih žrtava.

Armensko ministarstvo obrane reklo je da su njihove snage srušile dva azerbajdžanska helikoptera i tri drona kao odgovor na napade za koje su rekli da su počeli u 4,10 sati po GMT-u.

Cilj napada bila su civilna naselja, uključujući regionalno središte Stepanakert.

“Naš će odgovor biti proporcionalan i vojno vodstvo Azerbajdžana snosi punu odgovornost za stanje”, navodi se u ranijoj izjavi armenskoga ministarstva obrane.

Azerbajdžansko ministarstvo obrane reklo je da je počelo vojnu operaciju duž “linije dodira”, ničije zemlje koja razdvaja snage koje podupire Armenija od azerbajdžanskih snaga u regiji, objavile su ruske novinske agencije. Ministarstvo je reklo da je azerbajdžanski helikopter srušen, no da je posada preživjela.

Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu proglasili su neovisnost za vrijeme sukoba koji je izbio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Premda su 1994. dogovorile prekid vatre, Azerbajdžan i Armenija jedna drugu optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž državne granice između dviju zemalja, izvješćuje HINA.

Turska na strani Azerbajdžana

U jeku eskalacije sukoba između Armenije i Azerbajdžana zbog odcijepljene azerbajdžanske većinski armenske regije Nagorno-Karabaha Turska je jasno dala do znanja da je na strani Azerbajdžana.

Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin na Twitteru je objavio kako Ankara osuđuje napad Armenije na Azerbajdžan te dodao kako ta zemlja ima punu podršku Turske u svom pravu na samoobranu. Inače, Turska i Armenija nemaju diplomatskih odnosa, a napeti odnosi traju od Armenskog genocida 1915. godine.

Glasnogovornik vodeće turske stranke Omer Celik je poručio da se “Armenija igra s vatrom i prijeti miru u regiji s nezakonitim provokacijama”.

Rusija želi biti medijator

U Rusiji su također zabrinuti zbog sukoba te poručuju kako su spremni biti medijatori kako bi se situacija stabilizirala. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kontaktirao je ministre vanjskih poslova sukobljenih strana te ministrom turske kako bi potaknuo što skoriji prekid vatre i normalizciju odnosa.

Novinari jedva izbjegli napad

Turski novinari našli su se usred napada Armenije na Azerbajdžan. Uspjeli su skočiti i sakriti se iza vozila te zatim pobjeći iz zahvaćenog područja, javlja RT.

Erdogan poziva Armence da se suprotstave svojoj vladi

Turski predsjednik Erdogan pozvao je Armence da se suprotstave svojoj vladi koja je “najveća opasnost miru u regiji”. Pozvao je građane Armenije da “sačuvaju svoju budućnost od vodstva svoje zemlje”. Na Twitteru je izrazio i nadu da će cijeli svijet stati uz Azerbajdžan i njegovu borbu protiv okupacije i opresije.

Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin objavio je kako ta zemlja podržava Azerbajdžan, dok je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao na smirivanje situacije, prenosi Dnevnik.hr.

U sukobima poginulo 16 vojnika

Međunarodni crveni križ javlja da među žrtava ima i civila. Sukobi između armenskih i azerskih snaga u nedjelju su izbili u Nagorno Karabahu, regiji koja pripada Azerbajdžanu, no većinski je nastanjena etničkim Armencima.

Sukobi su ponovno izazvali zabrinutost oko stabilnosti južnog Kavkaza, koridora za transport plina i nafte na svjetska tržišta. Premijer Armenije Nikol Pašinjan rekao je da njegova država sukob s Azerbajdžanom u spornoj regiji smatra objavom rata.

“Autoritarni režim azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva nastavlja sa svojim neprijateljstvima. Objavio je rat armenskom narodu”, kazao je Pašinjan u videu objavljenom u nedjelju na Facebooku.

“Spremni smo za ovaj rat”, poručio je armenski čelnik dok se dvije države optužuju tko je kriv za nedjeljne sukobe. Pašinjan tvrdi da je Azerbajdžan napao regiju teškim naoružanjem.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da učini sve što može kako bi spriječila intervenciju iz Turske, saveznice Azerbajdžana. Azerbajdžanski predsjednik Alijev rekao je u nedjelju da njegova zemlja želi trajno rješenje regionalnog sukoba.

“Problem Nagorno Karabaha je naš nacionalni zadatak. Rješenje je naša povijesna misija”, rekao je Alijev, prenosi azerbejdžanska agencija turan.az. Narod mora biti zadovoljan obnavljanjem teritorijalnog integriteta države, dodao je Alijev. Ranije je objavio početak vojne operacije u toj spornoj regiji koju kontrolira susjedna Armenija.

“Nekoliko sam puta rekao da nam ne treba nesavršeno rješenje za ovo pitanje, ovaj sukob”, kazao je. “Nikad nećemo dopustiti osnivanje takozvane druge armenske države na azerbajdžanskom tlu”.

Nagorno Karabah je planinska regija koja se prostire na oko 4,4 kvadratnih kilometara, a tradicionalno ju nastanjuju kršćanski Armenci i muslimanski turkijski narod.

Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu proglasili su neovisnost za vrijeme sukoba koji je izbio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.

Premda su 1994. dogovorile prekid vatre, Azerbajdžan i Armenija jedna drugu optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž državne granice između dviju zemalja.

(Izvor: Agencije)

Objava Armenija proglasila ratno stanje i opću mobilizaciju protiv Azerbajdžana uz kojeg je stala Turska pojavila se prvi puta na Republika.