Na 13. summitu skupine MED9, neformalne skupine koja okuplja devet južnih članica EU-a raspravljalo se o ključnim europskim temama – migracijama, proračunu i sigurnosti. Usvojena je Splitska deklaracija u kojoj devet članica MED9-a poziva na solidarnost među državama u borbi protiv ilegalnih migracija, kroz snažniju pripremljenost, rana upozorenja, pravovremenu političku, operativnu i financijsku pomoć EU-a i učinkovitu zaštitu granica, izvješćuje HRT.

Uz čelnike država i vlada članica MED9, u Split su stigli predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa, jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II. te monegaški knez Albert II.

MED9 najveći je regionalni format unutar Europske unije. Okuplja trećinu država članica, oko 40 posto teritorija Unije, 41 posto njezina BDP-a i 45 posto stanovništva. Među glavnim temama summita bili su i odnosi EU-a s južnim susjedstvom te rat u Ukrajini i kriza na Bliskom istoku.

Uz Hrvatsku, MED9 čine Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska. Summitom u Splitu završava jednogodišnje hrvatsko predsjedanje skupinom MED9. Sljedeći sastanak čelnika trebao bi se održati iduće godine u Portugalu.

Susret čelnika mediteranskih zemalja dolazi uoči sastanka Europskog vijeća, a glavni fokus bio je višegodišnji okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034., koji iznosi čak 2 bilijuna eura.

Hrvatska se u tom proračunu zalaže za jačanje kohezijske i poljoprivredne politike, dok Europa istovremeno želi više ulagati u sigurnost i obranu. Jedno od pitanja bilo je i kako uskladiti te prioritete i hoće li se Europska unija nečega morati odreći.

Zajednički stav o proračunu, migracijama i energetskoj krizi

Koordinacija i zajednički stav mediteranskih zemalja o europskom proračunu, borbi protiv ilegalnih migracija i energetskoj krizi među najkonkretnijim su rezultatima summita MED9 u Splitu, izvijestio je novinar Gordan Žvanović. Okupljeni čelnici pohvalili su organizaciju sastanka na vrhu, a slovenski premijer Janez Janša ocijenio je da je riječ o jednom od najbolje organiziranih i najkonkretnijih summita na kojima je sudjelovao.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni istaknula je da su pod hrvatskim predsjedanjem na pametan način koordinirana ključna pitanja i izazovi vezani uz Mediteran. Portugalski premijer Luis Montenegro kao jedan od prvih izazova izdvojio je krizu izazvanu rastom cijena energenata, uz klimatske i demografske izazove. Prema njegovim riječima, vrata trebaju ostati otvorena migrantima koji pridonose europskom društvu i načinu života, dok se istodobno treba odlučno boriti protiv ilegalnih migracija.

Kao dominantnu temu splitskog summita hrvatski premijer Andrej Plenković izdvojio je inflaciju uzrokovanu energetskom krizom. Založio se za pronalaženje zajedničkog europskog rješenja kojim bi se ograničile cijene energenata. U aktualnim geopolitičkim okolnostima, istaknuo je Plenković, Mediteran je dobio strateški značaj unutar Europske unije. Hrvatska se, kako je naveo, profilirala kao vrata Sredozemlja za srednju Europu.

Plenković: Ključno pitanje bit će ukupni europski proračun

Jedno od središnjih pitanja summita MED9 bilo je kako u budućem europskom proračunu raspodijeliti novac između novih prioriteta i tradicionalnih politika. O Višegodišnjem financijskom okviru raspravljat će se već sljedeći tjedan na Europskom vijeću.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je potrebu pronalaženja ravnoteže između sredstava namijenjenih nacionalnim i regionalnim partnerstvima te ulaganja u konkurentnost europskog gospodarstva.

“Kompromis između 17 zemalja, hvala Giorgiji na zajedničkom pismu i zajedničkom naporu da se taj prvi stup nacionalnih i regionalnih partnerstava ne smanjuje u odnosu na drugi stup, a to je konkurentnost, koji omogućuje našim gospodarskim subjektima da budu globalno konkurentni, da tu bude jedan dobar balans. Ključno pitanje bit će ukupni europski proračun”, rekao je Plenković.

Države koje zagovaraju snažnu kohezijsku politiku strahuju da bi u novom proračunu moglo biti manje novca za razvoj siromašnijih regija, dok bi se dio sredstava preusmjerio na nove prioritete poput obrane. Nezadovoljstvo izaziva i novi način raspodjele sredstava, prema kojem bi države imale manje kontrole nad njihovim trošenjem.

Abela: Kohezija nije politika prošlosti

Malteški premijer Robert Abela odbacio je ocjene da je kohezijska politika izgubila važnost. Uz konkurentnost, istaknuo je važnost poljoprivrede i ribarstva.

“Mi smo otočna država, najmanja članica na periferiji Sredozemlja. Naravno da neki misle da je kohezija politika prošlosti, ali oni griješe. Naravno da je konkurentnost važna i nama, kao i svima nama koji smo prijatelji kohezije. Jednako tako su nam važne i poljoprivreda i ribarstvo. Zato ćemo inzistirati na jačanju ovih triju omotnica, a ne na njihovom slabljenju”, poručio je Abela.

Grčka i Italija također traže ambiciozan europski proračun i protive se smanjivanju sredstava za tradicionalne politike radi financiranja novih prioriteta. Talijanska premijerka Giorgia Meloni traži i da se pri primjeni europskih proračunskih pravila uzme u obzir rast cijena te da članice dodatne prihode mogu koristiti za smanjenje troškova energije.

Montenegro: Sigurnost vanjskih granica odgovornost je svih

Luis Montenegro, premijer Portugala koji od Hrvatske preuzima predsjedanje formatom, upozorio je da sigurnost vanjskih granica mora biti odgovornost cijelog saveza te da se stoga sve članice moraju pridružiti s najvećim kapacitetima. Italija, članica MED9-a, u srpnju je suspendirala schengenski sustav prema Španjolskoj, drugoj članici tog formata, nakon što su deseci tisuća Marokanaca preplavili španjolsku enklavu Ceutu.

Montenegro je naglasio da se mora poboljšati komunikacija s južnim europskim susjedstvom, jačati gospodarstva tih zemalja i time obeshrabriti ilegalni prelasci. Pozvao je i na snažniju borbu protiv ilegalnih krijumčara te na učinkovitije vraćanje u matične države onih koji ne poštuju europska pravila.

Plenković: Mediteranska dimenzija ključna je za EU

Na 13. sastanku na vrhu skupine MED9, kojim je predsjedala Hrvatska, usvojena je Splitska deklaracija, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X.

“U trenutku pojačane strateške neizvjesnosti za Europsku uniju i Mediteran, ključno je osigurati snažnu mediteransku dimenziju u strateškim odlukama Unije”, poručio je.

Dodao je da su čelnici MED9 ponovno potvrdili predanost snažnijoj, sigurnijoj, konkurentnijoj, prosperitetnijoj, kohezivnijoj i otpornijoj Europskoj uniji.

Janša pozdravio početak primjene novog pakta o migracijama i azilu

Slovenski premijer Janez Janša pozdravio je početak primjene novog pakta o migracijama i azilu ovog ljeta, kazavši da on pokazuje rezultate jer brojevi ilegalnih migracija padaju, iako su i dalje značajni. To ipak nije slučaj na balkanskoj ruti, gdje statistike stagniraju, kazao je.

Jedan od glavnih faktora za to je što ilegalni migranti stižu u Sarajevo i Beograd zahvaljujući bezviznom režimu koje BiH i Srbija imaju s trećim zemljama čiji državljani pri dolasku lako nastavljaju put prema EU-u.

Slovenski premijer naglasio je da u svi spremni pomoći državama na vanjskim granicama sa svim svojim resursima. Naša je želja da imamo snažnu kontrolu nad vanjskim, a manje kontrole na našim unutarnjim granicama EU-a, naglasio je Janša.

Slovenski konzervativni predsjednik vlade naglasio je da je u tom kontekstu ključno i pitanje demografije jer povijest uči da se mogu graditi zidovi na granicama, no da oni ne pomažu ako su teritoriji prazni. Zato predlažem da demografija postane jedna od glavnih tema unutar EU-a, rekao je Janša.

Meloni: Ne smijemo zaboraviti da je i jug jednako važan

Talijanska premijerka Giorgia Meloni istaknula je važnost južnog susjedstva Europske unije u trenutku kada je velik dio europske pozornosti usmjeren prema istoku.

– Teme o kojima smo razgovarali pokazuju koliko je za Europu važno da se posebno posvetimo njezinim južnim obalama, osobito u trenucima kada nam je pozornost usmjerena prema istoku. Ne smijemo zaboraviti da je, unatoč usredotočenosti na istok, i jug jednako važan, poručila je Meloni.

Meloni je naglasila da osim Poljske, suočene s priljevom ilegalnih migranata iz Bjelorusije, većina nezakonitih ulazaka u EU događa se kroz države članice MED9-a koji okuplja trećinu članica europskog saveza. Naglasila je da je važnost konvergencije, odnosno politike ujednačenog razvoja Europe, u interesu cijele EU.

Plenković: Zajednički odgovor na rastuće cijene energenata

Čelnici MED9 dio rasprave posvetili su i pripremama za sastanak Europskog vijeća idućeg tjedna.

“Prvi dio naše rasprave vodili smo o temama koje su vezane za pripremu Europskoga vijeća idućeg tjedna, gdje su teme i višegodišnji financijski okvir i pitanja proširenja, pitanja sigurnosti Ukrajine, situacije na Bliskom istoku, energetske suradnje i načina kako da zajedno odgovorimo na rastuće cijene energenata”, kazao je premijer Andrej Plenković.

Rasprava je održana bez španjolskog premijera Pedra Sáncheza, koji je u posljednji trenutak otkazao dolazak nakon što je raspisao prijevremene parlamentarne izbore. Španjolska je jedna od mediteranskih članica koje su posljednjih godina među najizloženijima migracijskim pritiscima.

Plenković na početku skupa MED9: Mediteran postao strateški ključno područje EU-a

Sredozemlje je zbog globalnih nestabilnosti postalo ključno strateško područje Europske unije, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković na otvaranju sastanka na vrhu MED9 u Splitu.

Sastanak u Splitu događa se šest mjeseci nakon što je Hrvatska u Dubrovniku bila domaćin i Inicijative triju mora, formata koji okuplja članice EU-a smještene između Crnog, Jadranskog i Baltičkog mora.

“Ova dva summita reflektiraju jedinstven položaj Hrvatske kao sredozemnih vrata prema srednjoj Europi”, rekao je Plenković na otvaranju skupa.

Premijer je naglasio da strukturne promjene u globalnom okruženju pokazuju da je stabilnost EU-a neodvojiva od šire mediteranske regije, a da svjetske turbulencije stvaraju veliki pritisak na energetsku sigurnost, opskrbne lance i migracijske tokove kontinenta.

Sredozemlje je postalo ključno područje gdje se konvergiraju mnogi europski strateški izazovi, kazao je Plenković i dodao da to naglašava potrebu integriranja mediteranske perspektive u šire europske odluke.

Nakon premijerovog uvoda čelnici će razgovarati iza zatvorenih vrata u tri sesije. Na jednoj od njih gostuje monegaški knez Albert II. zbog svoje ekspertize o održivosti i očuvanju mora, a na drugoj jordanski prijestolonasljednik koji će govoriti o situaciji na Bliskom istoku, izvješćuje HRT.

/Desk/

Objava Summit skupine MED9: Usvojena Splitska deklaracija – za snažniju i sigurniju EU pojavila se prvi puta na Republika.

Plenković je potom posjetio i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar te Hrvatsko narodno kazalište Mostar. U Vrtu svetog Franje Samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Potocima kod Mostara, hrvatski premijer nazočio je potpisivanju ugovora o potpori projektima Hrvata u Bosni i Hercegovini. Riječ je o potpori za ukupno 600 projekata, ukupne vrijednosti 25,75 milijuna eura.

Sredstva osiguravaju Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske.

Kako je navedeno, Sveučilište u Mostaru jedna je od institucija od posebne važnosti za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali i važan dio ukupnog akademskog, znanstvenog i obrazovnog sustava zemlje. Njegovo dugoročno jačanje, stabilno djelovanje i stvaranje kapaciteta za korištenje europskih razvojnih mogućnosti bili su među središnjim temama današnjeg posjeta predsjednika i izaslanstva Vlade Republike Hrvatske.

Na sastanku s vodstvom Sveučilišta, uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Sastanku su nazočili i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović te zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović. Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak i vodstvo Sveučilišta upoznali su predsjednika Vlade Republike Hrvatske i izaslanstvo s radom Sveučilišta, dosadašnjim razvojem i planovima za budućnost.

Razgovarano je o važnosti daljnjeg razvoja visokog obrazovanja na hrvatskom jeziku, nastavku institucionalne suradnje s Republikom Hrvatskom te projektima koji povezuju visoko obrazovanje, znanost i europske razvojne mogućnosti.

U okviru današnjih aktivnosti na Sveučilištu u Mostaru održana je i Regionalna konferencija „EU politike i financijska perspektiva 2028.–2034. godine“. Konferencija je otvorila raspravu o pripremi akademske zajednice i institucija za novo financijsko razdoblje Europske unije te mogućnostima snažnijeg korištenja europskih razvojnih instrumenata.

Kontinuitet institucionalne suradnje posebno se očituje kroz potporu obrazovanju. Vlada Republike Hrvatske za Sveučilište u Mostaru i u 2026. godini osigurala je 10 milijuna eura, jednako kao i prethodne godine, s ciljem njegove financijske stabilnosti i nastavka visoke razine nastavne i znanstvene djelatnosti.

Kako je istaknuto, važan dio konferencije odnosi se na projekt „KNOW-HOW EU: Modernizacija obrazovanja i strateško partnerstvo za upravljanje EU fondovima u BiH“, koji zajednički provode Sveučilište u Mostaru i Sveučilište Sjever, uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Projekt obuhvaća unaprijeđenje obrazovnih programa, edukacije iz područja upravljanja, kontrole i praćenja europskih fondova te razmjenu iskustava između dvaju sveučilišta.

Rektor Ivo Čolak istaknuo je kako je suradnja na projektu rezultat višemjesečnog zajedničkog rada Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta Sjever, održanih radionica te iskustva koje se već razvija kroz poslijediplomski specijalistički studij iz ovog područja.

„Već smo dobili prva, inicijalna sredstva za pokretanje ovog projekta, a danas potpisujemo sporazum. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dao nam je inicijalna sredstva i na tome posebno zahvaljujem državnom tajniku Zvonku Milasu. Zahvaljujem i ministarstvima Republike Hrvatske s kojima surađujemo na različite načine, a prije svega cijeloj Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem“, kazao je rektor Čolak.

Jedna od središnjih tema konferencije bila je priprema za novo financijsko razdoblje Europske unije i mogućnosti kvalitetnijeg korištenja europskih sredstava. Posebna pozornost posvećena je znanju i iskustvu potrebnima kako bi se razvojne potrebe institucija i lokalnih zajednica pretvorile u kvalitetno pripremljene i provedive projekte.

Budući prioriteti europskih politika i mogućnosti koje otvara financijska perspektiva nakon 2027. godine bili su tema uvodnog izlaganja ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Nataše Mikuš Žigman. Posebno je ukazala na važnost pravodobne pripreme institucija, razvojnih strategija i projektne dokumentacije kako bi BiH mogla kvalitetnije iskoristiti mogućnosti koje će joj biti dostupne u procesu približavanja Europskoj uniji.

/Desk/

Objava Plenković u Mostaru: Za projekte bh Hrvata 25,75 milijuna eura od hrvatskih poreznih obveznika pojavila se prvi puta na Republika.

Milanović isključio slanje vojske na mimohod u Parizu

Hrvatska vojska neće sudjelovati na vojnom mimohodu u Parizu, kazao je u Supetru predsjednik Zoran Milanović, predbacujući Francuskoj to što ona nije sudjelovala na prošlogodišnjem mimohodu u Zagrebu te što je Srbiji prodala borbene zrakoplove Rafale.

“Ja ne znam koga to (premijer Andrej) Plenković misli poslati u Pariz, … ali vojnici ne mogu ići ako ja to ne dopustim”, rekao je Milanović u izjavama za medije na obilježavanju Dana grada Supetra.

Premijer je prošlog petka, odgovarajući na novinarsko pitanje očekuje li da Milanović zabrani odlazak Počasno-zaštitne bojne na mimohod u Pariz u povodu Dana državnosti Francuske, rekao da Milanović to ne može zabraniti. Dodao je kako nije riječ ni o kakvoj vojnoj operaciji, pa da to zahtijeva nekakve konzultacije, ili odluku Hrvatskoga sabora.

Milanović je danas rekao da je odlučio reagirati jer je situaciju ocijenio kao “kritičnu, ispolitiziranu i štetnu za ugled i dostojanstvo Hrvatske”.

“Po ustavu i zakonu hrvatske oružane snage predstavlja vrhovni zapovjednik u zemlji i inozemstvu, pojasnio je Milanović.

Kao jedan od dva glavna razloga za svoju odluku, Milanović je naveo izostanak Francuske s prošlogodišnjeg mimohoda u Zagrebu na koji “smo pozvali sve svoje saveznike iz NATO-a”.

“Nismo imali nikakve posebne želje, nikakve specifične propise o formatu, naprosto da vidimo prijatelje. Postoji jedna država kojoj smo ostavili preko milijardu eura u zadnje vrijeme, a to je Francuska. Oni ne da nisu došli, nego se uopće nisu opravdali”, rekao je predsjednik.

Priznao je da Hrvatska s Francuskom nema ozbiljniju vojnu suradnju, ali je kazao da ipak postoji “komercijalni odnos” s obzirom na to da “kupujemo francusko”.

“Predsjednik Vlade sikće na sve živo oko sebe, ponovno je na primitivan način komentirao neugodnu situaciju s mimohodom u Parizu. Hrvatska je dobila nekakav poziv, Plenković ga je dobio od Macrona, početkom svibnja, ništa nije rekao do prije par dana. Radi se o pozivu na vojnu paradu u Parizu, koja izgleda kao Dan mladosti, na koju treba otići Hrvatska vojska. Hrvatska vojska se može maknuti s cipela samo iz zapovijedi, a zapovijed ne izdaje ni HDZ-ov kartel, Plenković, Anušić nego ja kada ocijenim da je to potrebno, u 99 posto slučajeva ne poduzimam ništa, ali u kritičnim situacijama reagiram. Ne znam koga to Plenković misli poslati u Pariz, možda mažoretkinje, koje respektiram, ali vojnici ne mogu ići, ako ja to ne dopustim. Prema Ustavu i zakonu Hrvatske oružane snage predstavlja vrhovni zapovjednik, što tu nije jasno? Vojska neće ići”, istaknuo je.

‘Neispravno’ ponašanje strateškog partnera

Francusku je optužio da nije sudjelovala u zagrebačkom mimohodu jer su “trgovali s Beogradom”.

“Kad je trebalo donijeti zastavu i biti među hrvatskim saveznicima, njih nema. Zašto ih nema? Trguju s Beogradom. Istom robom koju su prodali nama”, izjavio je Milanović.

“Bilo bi ispod časti hrvatske vojske da nakon toga sudjeluje u francuskom mimohodu”, naglasio je.

Predsjednik je to opisao kao “potpuno ignoriranje Hrvatske”, ali da je htio da to “prođe u tišini”, ali sada “progovara zbog Plenkovićevih komentara”.

Milanović se u ponedjeljak zapitao “koji je smisao članstva u NATO-u ako će nam jedna od većih država uvaliti neku robu i onda otići susjedu koji je navodno moskovski satelit”.

Ponašanje, kako je rekao, strateškog partnera Hrvatske je opisao kao “vrlo iskalkulirano” i “neispravno”.

Reklama Macronu

Također, kazao je da Francuzi mimohod reklamiraju kao “izgradnju spomenika odlazećem predsjedniku (Emmanuelu Macronu) i promociju koalicije voljnih”.

“Nismo (članica koalicije voljnih). Članica smo NATO-a. Makedonija je članica NATO-a, nju do danas nisu pozvali. Međutim, što ćemo mi tamo? … Kad nam neko lupi petom o pod, mi trčimo s Počasno-zaštitnom bojnom u Pariz i tamo se postrojavamo u špaliru od 37 nacija koje se pripremaju za intervenciju. Gdje? U Ukrajini”, rekao je Milanović.

Optužio je Plenkovića da se pod “svaku cijenu” želi dopast Francuzima te insinuirao da u tome možda ima “nekakav interes” i pozvao na nadzor nabave brodova za ratnu mornaricu.

“Tu se nešto nenormalno događa. To da se mi pretvorimo u francuski satelit ovdje … Čija je to ideja uopće?”, rekao je.

Plenković: Ako Kundid ne ispuni Anušićevu najavu o slanju vojske, očekujem ostavku

Premijer Andrej Plenković je na Hvaru komentirao izjavu predsjednika RH Zorana Milanovića da hrvatska vojska neće sudjelovati na mimohodu u Parizu i poručio da od načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomira Kundida očekuje ostavku ako ne ispuni najavu ministra obrane o slanju vojske.

Premijer je istaknuo da protokolarno ceremonijalni boravci pripadnika Hrvatske vojske nisu u Milanovićevoj nadležnosti, nego su u nadležnosti ministra obrane Ivana Anušića sukladno Zakonu o obrani.

“To nije”, kaže, “vojna misija, operacija niti je koalicija voljnih nego smo tamo pozvani kao država koja s Francuskom ima sporazum o strateškom partnerstvu kojem pak on uopće nije pridonio”.

Rekao je da Hrvatska s Francuzima ima odličnu suradnju – političku, vojnu i gospodarsku.

“I mi ćemo inzistirati, tj. ministar obrane će inzistirati prema načelniku Glavnoga stožera (Tihomiru) Kundidu. Ukoliko se dogodi da ovaj izda neku nepostojeću, u ovom kontekstu, usmenu zapovijed, ja već sada unaprijed govorim da u tom slučaju, ako načelnik Glavnog stožera ne ispuni ovo što je ministar Anušić najavio u petak, da on od tog trenutka više nema moje povjerenje i da očekujem njegovu ostavku”, rekao je premijer.

Dodao je kako Milanović ne poštuje Dan hrvatske državnosti, 30. svibnja, pa “očito nije doživio činjenicu” da je Francuska poslala dva Rafalea na letački dio programa na Jarunu zajedno sa zrakoplovstvom Italije, Mađarske, Slovenije i Austrije.

“Milanović je”, rekao je, “jedini službujući predsjednik neke europske države koji pet godina nije bio u Ukrajini”.

“Milanovićeva izolacionistička politika je velika nacionalna sramota”

“Dakle, ima kontinuirano antiukrajinski stav i antiukrajinsku politiku. Cijelo vrijeme ima praktički anti-EU narativ. Dakle, obilazi okolo po Hrvatskoj i govori protiv Europske unije”, naglasio je premijer dodajući da Milanović nije ničim pridonio ulasku u EU, “osim što je ucjenjivao Jadranku Kosor kod izmjena Ustava na nekoliko tema, između ostaloga, o pitanju glasovanja Hrvata izvan Hrvatske”.

Plenković je rekao da Milanović govori i protiv NATO-a, protiv onoga što radi SAD, a sada je protiv Francuske.

“Ovakva izolacionistička politika koju vodi Milanović, koja nema drugoga uporišta nego da on ponovno po petu, sad šestu ili već ne znam koju godinu pjeva neke ruske pjesmice, koje očito jedan dio ljudi u Hrvatskoj meni iz potpuno nepoznatoga i neznanoga razloga podržava, je u biti jedna velika nacionalna sramota”, poručio je premijer.

Na novinarsko pitanje je li slanje vojnika u Francusku gotova stvar jer je predsjednik vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, Plenković je odgovorio da apsolutno nije gotova stvar jer to nije njegova nadležnost.

Novinari su premijera pitali koliko je opasna situacija s curenjem podataka učenika i nastavnika iz škola i je li riječ o zakašnjeloj reakciji, na što je odgovorio da još nije do kraja razumio odakle su ti podaci uzeti, ali da “koliko shvaća, nema nikakvog podatka, barem za sada, prema onom što mu je rekao ministar Fuchs, koji bi bio osjetljiv”, prenosi HINA.

Objava Milanović ponovno pokazuje frustracije Plenkovićem – Ne želi slati hrvatske vojnike u svečani vojni mimohod u Pariz pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjedateljica Krišto i premijer Plenković na sastanku izaslanstava razgovarali su o aktualnim temama na europskom i regionalnom planu, europskom putu Bosne i Hercegovine te planiranim aktivnostima u predstojećem razdoblju.

Potpisani Ugovor definira kategorije i režime rada graničnih prijelaza, uključujući i BCP granične prijelaze za međunarodni promet putnika i robe uz inspekcijski nadzor; SVILAJ – DONJI SVILAJ; STARA GRADIŠKA – GRADIŠKA; GORNJI VAROŠ – GRADIŠKA NOVI MOST; LIČKO PETROVO SELO – IZAČIĆ;
KAMENSKO – KAMENSKO; NOVA SELA – BIJAČA

“Plenkovićev dolazak i kontinuirana podrška svemu što činimo u BiH, dokaz je naših dobrih međusobnih partnerskih, ali i prijateljskih odnosa. To je puno puta vidljivo kroz razne projekte iz područja zdravstva, infrastrukture i kulture”, rekla je Krišto ovom prilikom.

“Plenkovićev dolazak i kontinuirana podrška svemu što činimo u BiH, dokaz je naših dobrih međusobnih partnerskih, ali i prijateljskih odnosa. To je puno puta vidljivo kroz razne projekte iz oblasti zdravstva, infrastrukture i kulture”, rekla je Krišto ovom prilikom.

Istaknula je kako je Hrvatska uvijek bila velika podrška BiH na njenom putu ka EU, a kako je rekla, s hrvatskim premijerom razgovarano je i o aktivnostima Vijeća ministara BiH.

“Spomenuli smo druge izazove unutar BiH. Podsjetiti ću na pitanje Izbornog zakona koje trebamo riješiti prije svega radi nas u BiH i obveza na EU putu. Potpisivanje međudržavnog sporazuma je dokument od važnosti za promet roba i naše odnose, za konkurentnost unutar gospodarsva”, rekla je Krišto, istaknuvši važnost potpisanog ugovora za BiH.

Rekla je kako je BiH sada, umjesto dosadašnjih dva, imati pet graničnih prijelaza za kontrolne preglede koji podliježu svim inspekcijskim nadzorima.

“Tim prijelazima će prometovati roba koja podliježe svim nadzorima”, poručila je Krišto.

Na pitanje novinara o Daytonskom uređenju BiH i njenom eventualnom preuređenju, Krišto je kazala kako Hrvatska kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma ima obavezu i odgovornost brinuti za poziciju hrvatskog naroda u BiH.

Krišto je rekla kako je Daytonskim mirovnim sporazumom BiH uspostavljena na nepravednoj osnovi, naglašavajući izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

“Svakodnevno imamo izazove zbog legitimne pozicije hrvatskog člana Predsjedništva BiH, četiri puta se pozicija uzurpirala i to onemogućva hrvatskom narodu djelovanje unutar institucije da djeluje i štiti svoja prava. Nepravda se treba otkloniti u interesu funkcionalnosti i europskog puta BiH. Ovakva pozicija stvara nepovjerenje i otežano donošenje odluka”, poručila je Krišto.

Plenković:
Komentirajući potpisivanje Ugovora između Bosne i Hercegovine (BiH) i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima, hrvatski premijer je naglasio kako se radi o sjajnom iskoraku koji će olaksašti promet ljudi i robe.

“Do sada smo imali dva prijelaza najviše kategorije, sada se ta situacija mijenja. Onaj režim koji je postojao na prelazima Gradiška i Nova Sela, širi se na ukupno pet graničnih prijelaza. Onaj dan kad je došla vijest o napuknuću mosta u Gradišci, reagirali smo munjevito i pokazali spremnost s obje strane da se otvori novi granični prijelaz. Ova relacija znatno je olakšala putovanje ljudi prema Hrvatskoj”, kazao je.

Između ostaloga, govoreći o europskom putu BiH, Plenković je podsjetio: “Sjećate se da smo prije više od dvije godine ovdje bili zajedno sa predsjednicom Evropske komisije. Ta posjeta je značajno pomogla da se otklone blokade za odluku o otvaranju pregovora. Nadamo da će i ovdje doći do odgovarajućih konsenzusa za rješavanje preostalih pitanja koja bi omogućila bržu dinamiku pregovora. Glavni pregovarač, zakon o sudovima i VSTV-u nisu teme koje bi trebale biti od takvog prijepora, već bi se ta cijela dinamika trebala ubrzati. Trebamo osvijestiti promijenjenu atmosferu unutar EU. Sad se prvi put poslije dugo vremena u institucijama EU i među zemljama članicama pokazala želja za novim proširenjem”.

Odgovarajući na novinarsako pitanje ‘je li mu neugodno da netko u njegovoj vladi i pominje Deklaraciju Domovinskog pokreta koja predviđa uspostavu hrvatske izborne jedinice unutar Federacije BiH’, Plenković je odgovorio: “Što se toga tiče, mislim da smo već komentirali i na razini Hrvatske. To je politički napor političkog partnera za političku vidljivost. Što imate atraktivnije ideje i izjave, to ste medijski vidljiviji”.

On se osvrnuo i na izborno zakonodavsto u BiH.

“Da se htjelo ovo što sad imamo, onda bi to ljudi koji su radili Daytonski sporazum tako i napisali. Htjelo se nešto drugo, da sva tri naroda biraju svoje predstavnike. Nije se očekivalo da će se to promijeniti. Napori za promjenu su prije svega dio onoga što se treba dogovoriti unutar BiH. Više puta se bilo nadomak, ali se nažalost nije dogodilo. To je za nas jako važno. Mi ovaj problem znamo i rješavamo ga otvoreno. Zna to i međunarodna zajednica”, rekao je Plenković.

/Desk/

Objava Krišto i Plenković potpisali ugovore između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima pojavila se prvi puta na Republika.

Plinovod Južna interkonekcija od strateške važnosti za BiH, Hrvatsku i SAD

Radi se o projektu opskrbe prirodnim plinom i jačanju energetske neovisnosti i sigurnosti Federacije BiH, odnosno, smanjenju ovisnosti ruskim plinom. Potpisivanju je nazočio i ministar vanjskh poslova BiH Elmedin Konaković kao i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

Na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 20. lipnja 2023. usvojen je zaključak kojim se daje snažna podrška projektu od strateške važnosti za obje države kojim se pozivaju odgovorne razine vlasti u Bosni i Hercegovini i nadležne institucije da znatno ubrzaju svoje aktivnosti i time stvore preduvjete za zaključivanje ovog Sporazuma.

Također, izgradnju ove trase plinovoda SAD su proglasile svojim strateškim nacionalnim interesom. Naime, u prosincu prošle godine, u oba doma američkog Kongresa, usvojen je Zakonu o autorizaciji nacionalne obrane (The National Defense Authorization Act for Fiscal Year 2026 – NDAA 2026), a kojeg je potom potpisao američki predsjednik Donald Trump. Ovaj zakon određuje godišnji proračun za tekuću godinu, rashode i unutarnje i vanjske politike Ministarstva obrane SAD-a.

“Smanjenje ovisnosti Zapadnog Balkana o ruskim zalihama prirodnog plina i fosilnih goriva u nacionalnom je interesu SAD-a”, navodi se, između ostaloga u ovom dokumentu. Također se zaključuje i da bi “rastući utjecaj Kine na Zapadnom Balkanu mogao imati štetan utjecaj i na stratešku konkurenciju, demokraciju i ekonomsku integraciju s Europom”.

Ovaj važan sporazum danas su na telefonskim sjednicama odobrilo tročlano Predsjedništvo BiH kao i Vlada Hrvatske, a prethodno i državni ministri u Vijeću ministara BiH.

No, sporazum je zbog upozorenja iz Europske unije o nužnosti s usuglašavanjem s direktivom EU-a, potpisan s određenim izmjenama – američka tvrtka AAFS, nazivom je uklonjena iz Sporazuma, u kojem se sada za operativne aktivnosti realizacije projekta i kao nositelji investicija spominju trgovačka društva koja sudjeluju u provedbi projekta (‘Društva’), a koja, prema Sporazumu, “svaka ugovorna stranka odredi u skladu sa svojim unutarnjim pravnim propisima važećima na državnom području svoje države”.

Minimalne količin zakupa prirodnog plina

Između ostaloga, Sporazum za BiH predviđa i minimalni zakup transportnog kapaciteta po godinama preko Južne plinske interkonekcije.

“Bosanskohercegovačka strana obvezuje se da će, prije početka izvođenja radova na projektu iz članka 1. ovoga Sporazuma, s hrvatskom stranom sklopiti poseban sporazum kojim će se urediti minimalni zakup transportnog kapaciteta po godinama putem interkonekcije iz članka 1. ovoga Sporazuma.
Hrvatska strana započet će s izvođenjem radova na projektu tek nakon uspješno provedenog obvezujućeg postupka ispitivanja tržišta (binding Open Season), na temelju kojega su sklopljeni ugovori o transportu plina s korisnicima na interkonekciji, ili nakon sklapanja posebnog sporazuma iz stavka 1. ovoga članka, u oba slučaja u opsegu koji osigurava ekonomsku opravdanost projekta”, navodi se u Sporazumu.

Plenković: “Jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH“

Na marginama sastanka na vrhu Inicijative triju mora, hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se s predsjedateljicom Vijeća BiH Bojanom Krišto.

“Pozdravili smo napredak oko projekta Južne plinske interkonekcije, koja bi povezivanjem s LNG terminalom na Krku osigurala diversifikaciju opskrbe plinom. Time jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH, što je posebno važno u izazovnim globalnim okolnostima”, poručio je Plenković na X-u.

Predviđeno je da ovaj projekt plinovoda, vrijedan je 1,5 milijardi eura, i čija bi izgradnja trebala bitizavršena do 2028. godine, provodi američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy. Također, u roku od sedam godina planirane je izgradnja tri plinske elektrane u Kaknju, Mostaru i Tuzli.

Sporazum određuje kako će nadležna tijela, ministarstvo gospodarstva RH i ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma razmijeniti obavijesti o nazivu i sjedištu te osobama ovlaštenima za zastupanje Društava.

Ovim Sporazumom uređuju se osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije (svaka sa svoje strane) na pravcu Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik / Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu te s odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla u Bosni i Hercegovini.

Interkonekcijska točka plinovoda hrvatskog i bosanskohercegovačkog plinskog transportnog sustava definirana je WGS84 koordinatama (elipsoidne koordinate u odnosu na WGS84 elipsoid) kako slijedi: N=43°27’41”, E=17°17’08”.

Najveći poslovni forum u hrvatskoj povijesti

Inače dvodnevni sastanak na vrhu i gospodarski forum Inicijative triju mora u Dubrovniku okupio je u Dubrovniku brojne političare, gospodarstvenike te čak 12 predsjednika država i vlada.

Radi se o najvećem poslovnom forumu u suvremenoj hrvatskoj povijesti, koja okuplja više od 1600 sudionika i čak 724 tvrtke iz 45 zemalja. U grad stižu čelnici 13 država članica Europske unije, ali i partneri iz SAD-a, Njemačke, Japana i drugih globalnih sila.

Kako je istaknuto asprave koje počinju u Dubrovniku ne odnose se samo na Europu – riječ je o redefiniranju globalnih energetskih, prometnih i gospodarskih tokova u vremenu ratova, kriza i geopolitičkih preslagivanja.

Veliko američko izaslanstvo predvodi ministar energetike SAD-a Chris Wright. Glavne teme su prometna, energetska i digitalna povezanost, jačanje energetske sigurnosti, razvoj strateške infrastrukture te povećanje otpornosti i konkurentnosti EU.

U sklopu summita bit će potpisano i 10 važnih sporazuma iza kojih stoji SAD. Odnose se, među ostalim, na suradnju vezanu uz korištenje nuklearne energije u civilne svrhe te južnu plinsku interkonekciju – spajanjem Bosne i Hercegovine na hrvatski plinovod i dobavu plina putem LNG terminala na Krku umjesto ovisnosti o dobavnim pravcima iz Rusije.

Predstavljen Projekt Pantheon, vrijedan više od 50 milijardi eura

U okviru ovog poslovnog foruma predstavljen je projekt AI razvojnog i inovacijskog centra Topusko Projekt Pantheon, vrijedan više od 50 milijardi eura, a potpisano je i pismo namjere između investitora i Končar Grupe. Ovo je najveća investicija u povijesti srednje i istočne Europe.

Kako prenose hrvatski mediji, riječ je o najsuvremenijem podatkovnom centru ukupne snage 1 GW s raspoloživosti rada iznad dosad najvišeg ‘Tier 4’ standarda koji se primjenjuje u Europskoj uniji. Centar će sa strateškim partnerom, Grupom Končar, izgraditi vlastitu najsuvremeniju trafostanicu te novih 280 kilometara dalekovoda. Strateški partner Centra Greenvolt izgradit će fotonaponsku elektranu snage 500 MW isključivo za potrebe centra.

Investicije u prijenosnu elektroenergetsku mrežu Hrvatske značajno će povećati sigurnost i stabilnost cijelog sustava, a ujedno povećanjem kapaciteta omogućiti spajanje čak 5.2 GW neiskorištenih izvora obnovljive energije na hrvatski elektroenergetski sustav. Ovim centrom će se povećati broj privatnih proizvođača električne energije prisutnih u Hrvatskoj tako da njihova prisutnost, zbog potencijalnih viškova, može smanjiti cijenu električne energije za građane i gospodarstvo.

Ukupna ulaganja u infrastrukturu koja se daju državi i društvu, lokalnoj zajednici i županiji ulaganja u električnu, cestovnu i optičku infrastrukturu – u ukupnoj su vrijednosti od oko 500 milijuna eura, rečeno je. Projekt će donijeti više od 3.000 radnih mjesta u izgradnji, 1.500 kada počne s radom, a posredno će utjecati na otvaranje 6.000 radnih mjesta. Početak izgradnje AI inovacijskog i razvojnog centra Topusko planiran je u 2027., a početak rada predviđen je za početak 2029.

/Desk/

Objava BiH i Hrvatska potpisale Sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija – nakon upozorenja iz EU-a iz Sporazuma nazivom izostavljena američka tvrtka pojavila se prvi puta na Republika.

Svečanost otvorenja okupila je sam vrh političke i gospodarske scene, a ovogodišnje izdanje, kao najjače do sada, okuplja više od 900 izlagača iz 27 zemalja. Sajam donosi raznovrstan i sadržajan program kroz tematske cjeline koje obuhvaćaju industriju, energetiku, turizam, poljoprivredu i nove tehnologije, dodatno potvrđujući svoju ključnu ulogu među najvažnijim poslovnim događajima u jugoistočnoj Europi.

Prisutnima se prva obratila direktorica sajma, Dalfina Bošnjak, istaknuvši kontinuitet, rast i međunarodni značaj ove manifestacije:

„Mostarski sajam je mjesto susreta ideja, inovacija i konkretnih poslovnih prilika. Ponosni smo što već 27 godina gradimo platformu koja uspješno povezuje gospodarstvo regije s globalnim tržištima.“

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić naglasio je strateški značaj sajma za razvoj grada i šire regije:

„Mostar se ovim sajmom potvrđuje kao snažno gospodarsko i poslovno središte. Ovo je prostor susreta, dijaloga i novih investicijskih prilika koje imaju dugoročan učinak na razvoj naše zajednice.“

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto istaknula je važnost institucionalne stabilnosti i potpore gospodarstvu:

„Ovakvi događaji imaju ključnu ulogu u jačanju ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine te otvaranju prostora za intenzivniju suradnju s međunarodnim partnerima. Naš prioritet ostaje stvaranje sigurnog i poticajnog poslovnog okruženja.“

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković naglasio je dimenziju regionalne povezanosti i partnerstva:

„Mostarski sajam predstavlja snažan most suradnje između gospodarstava Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i šire regije, dodatno učvršćujući naše međusobne odnose i gospodarsku razmjenu.“

Nakon svečanosti otvorenja upriličeno je i potpisivanje Sporazuma o poslovnoj suradnji i partnerstvu između Mostarskog sajma i sajma Viroexpo, koji su potpisali direktorica Dalfina Bošnjak i direktor Viroexpa Bojan Mijoč. Tom prigodom naglašeno je kako prijateljstvo Viroexpa i Mostarskog sajma traje više od dva desetljeća, tijekom kojih je izraslo u prepoznatljiv primjer uspješne i trajne prekogranične suradnje.

Ovogodišnje izdanje sajma donosi bogat izlagački i konferencijski program, s posebnim naglaskom na inovacije, digitalnu transformaciju i održivi razvoj. U narednim danima očekuje se niz poslovnih susreta, stručnih panela i novih partnerstava, čime Mostar još jednom potvrđuje svoju poziciju nezaobilaznog gospodarskog središta jugoistočne Europe.

/Desk/

Objava U Mostaru otvoren 27. Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2026 pojavila se prvi puta na Republika.

Sastanak je upriličen uoči otvaranja Sajma gospodarstva, a tema je bila aktualna politička situacija u Bosni i Hercegovini s naglaskom na Opće izbore koji će se održati u listopadu.

Razgovaralo se o hrvatskom kandidatu za Predsjedništvo BiH a Plenković se zanimao za mogućnost podrške stranaka Petorke HDZ-ovoj kandidatkinji Darijani Filipović što su stranke Petorke, iako još nisu usuglasile svojeg kandidata, odbile, prenosi Bljesak.info.

Sastanku su nazočili Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Slaven Raguž (HRS), Ivan Vukadin (HNP), Ivo Tadić (HDS) i Mario Karamatić (HSS) te, uz Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas, ministri u Vladi RH Gordan Grlić Radman i Ante Šušnjar, te veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan Sabolić.

Sastanak je održan bez prethodne najave, a doznajemo kako je i Plenković iznenađen jer je poziv strankama upućen tek jučer.

Hrvatski premijer je u ponedjeljak održao sastanak s predstavnicima HDZ-a BiH na kojem je dao podršku kandidatkinji Filipović.

“Očekujemo da hrvatski narod ima svoje legitimne predstavnike i da bude adekvatno zastupljen u najvišim institucijama BiH. Smatramo da je nužno postići politički dogovor unutar BiH o reformi izbornog zakona kako bi se zaštitila jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i omogućilo stabilno funkcioniranje zemlje. Hrvatska ostaje najglasniji zagovaratelj i podupiratelj europskog puta BiH, koji jedini jamči stabilnost i prosperitet zemlje”, poručio je Plenković nakon sastanka.

Inače, Petorka, unatoč ranijim najavama kako će imati svojeg kandidata za Predsjedništvo BiH, još uvijek nije usuglasila stavove tko će to biti i, prema istupima u medijima, još uvijek rade na programu zajedničkog djelovanja.

/Desk/

Objava Hrvatska Petorka na sastanku s Plenkovićem: Odbijena podrška HDZ-ovoj kandidatkinji za Predsjedništvo pojavila se prvi puta na Republika.

Branislav Borenović, zastupnik PDP-a, glasanje ‘protiv’ zastupnika SNSD-a nazvao je nelogičnim i nerazumljivim.

“Nemaju hrabrosti kazati da glasuju protiv interesa ljudi, naših građana, privrede, i u RS-u i u BiH jer ne postoji nijedno suvislo obrazloženje zašto su oni jedini bili protiv interesa građana i privredne zajednice koji očekuju zaustavljanje divljanja cijena koji u ovoj lančanoj reakciji zaista mogu biti val ogromnog poskupljenja na tržištima u BiH”, kazao je Borenović.

Borenović je pri tom naglasio kako bh institucije adekvatno ne reagiraju te je realnost situacija da kako su sve zemlje u okruženju završile svoj dio posla i bore se s ekstremnim izazovima.

“Ovo je mjera koja omogućava da se u danom trenutku može odmah reagirati i ja ne vidim nijedan razlog zašto bi dom naroda to blokirao, izuzev ako to ne bude zahtjev njihovog šefa, prvog čovjeka SNSD-a koji je, očito, izdao direktivu svojim izaslanicima da budu izričito protiv smanjenja trošarina i cijene goriva”, rekao je Borenović.

Vulić: “Nepoštovanje ustavne nadležnosti”

Sanja Vulić, šefica Kluba zastupnika SNSD-a, opravdavajući glasanje svoje stranke, kazala je kako je posrijedi “nepoštovanje ustavne nadležnosti”.

“Ovo je tema za dvije vlade – RS i Federacije BiH. Pokušaj pravljenja vlade od Vijeća ministara BiH i pokušaj pravljenja Skupštine BiH od Zastupničkog doma PSBiH za nas je neprihvatljivo i mi to nećemo podržati. Ključni razlog zašto smo protiv ovog prijedloga zakona je upravo nepoštovanje ustavne nadležnosti, odnosno pokušaja prijenosa nadležnosti dok mi sjedimo u ovom Domu to nećemo dopustiti. Najbolnije u ovom slučaju je što štitimo i FBiH jer je ovdje riječ o prijenosu nadležnosti i kada je u pitanju i RS i FBiH”, rekla je Vulić.

Magazinović: “Nastavljate se brukati”

Na njenu izjavi tijekom rasprave u Zastupniškom domu replicirao je Saša Magazinović, zastupnik SDP-a i ujedno i predlagač Prijedloga navedenog zakona.

“Kolegice Vulić nastavljate se brukati, to je najblaže što am mogu kazati. I ovaj što vam govori ‘polako’ i on se obrukao. On je govorio o tome da će ovo zaustaviti cestogradnju, pomiješao je to čovjek s nečim drugim nisu ovo te trošarine, imaju posebne namjenske za ceste”, kazao je Magazinović te nastavio:

“Kako može biti prijenos nadležnosti izmjena zakona koji ste vi usvojili? SNSD je usvojio ovaj zakon, znate li to? Želite li kazati da su Lazar Prodanović, Nikola Špirić, Dušanka Majkić, Sredoje Nović pa na ovamo Nenad Nešić i dr. izdajnici jer su glasali za ovaj zakon? Je li vi njih proglašavate izdajnicima RS? Oni su podržali ovo, to je vaš stav (SNSD). Kao što ste jučer brutalno udarili, i to je vaše pravo, na Vladu Srbije koja je provela mjeru za koju ste vi ovdje rekli kako ne može, navodeći da je riječ o populizmu, da je neozbiljno itd.”, rekao je Magazinović.

On je u emisiji Plenum FTV-a također ponovio kako rast cijena goriva pokreće lančano poskupljenje, koje se kasnije ne vraća na staro.

„Ne govorimo samo o cijeni goriva, nego o svim ostalim troškovima i cijenama roba i usluga koje prate taj rast. Kada cijena goriva padne, jeste li ikada vidjeli da se i ostale cijene vrate? Ne, ostanu tamo gdje su”, rekao je Magazinović.

Osvrćući se na protivljenje SNSD-a ovakvom prijedlogu zakona, kaže kako iza stoga stoji interes za dodatnim prihodima kroz rast cijena.

„Ovdje nema drugog objašnjenja izuzev da Milorad Dodik pokušava profitirati od rasta cijena. Kada cijena goriva raste, raste i PDV koji država ubire. To je novac koji njemu očito odgovara”, zaključio je.

Dodik: Prigodi od trošarina su naši prihodi”

“Prihodi od trošarina su naši prihodi i o tim prihodima samo mogu odlućivati vlada RS-a i Skupština i nitko drugi”, nevjerojatno je opravdanje predsjednika SNSD-a Milorada Dodika za protivno glasanje njegovih izaslanika na prijedlog o smanjenju trošarina.

On, pri tom, nije ostajao dužan niti srpskim izaslanicima iz drugih stranaka koji su glasali ‘za’, nazvavši ih “srpskim izdajnicima koji su prihvatili muslimanski narativ” te kako su “pravoslavni kršćani ugroženi od muslimana koji im žele oduzeti nadležnosti i ovlasti”.

Dodik je gorući problem bh građana, divljanje cijena energenata zbog rata na Bliskom istoku, što vodi neupitnom poskupljenju troškova života i nove izazove za ekonomiju, i svoju odgovornost za sudjelovanje u ublažavanju posljedica na dobrobit građana, sveo na međunacionalnu netrpeljivost, politički populizam i ideološke razlike.

Izaslanik u Domu naroda PSBiH (SDS) Želimir Nešković najavio je kako će na sjednici zakazanoj za 23. ožujka pokrenuti inicijativu za izmjene dnevnog reda s ciljem usvajanja zakona o trošarinama na gorivo, naglašavajući kako je riječ o pitanju od izravnog značaja za građane i ekonomiju.

U Hrvatskoj promptno reagirali, uskoro će ponovno

“Europska unija treba danas, zbog rata na Bliskom istoku, iskoristiti svoje iskustvo s početka ruske agresije na Ukrajinu kada je uspostavljen europski okvir i donesene nacionalne mjere za zaštitu građana i gospodarstva od visokih cijena energije”, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Moramo iskoristiti naše iskustvo iz vremena ruske agresije na Ukrajinu kada smo brzo reagirali, stvorili snažan europski okvir i donosili nacionalne mjere koje su očuvale socijalnu koheziju, zaštitile građane, gospodarstva i brojne institucije od rasta cijena energenata”, rekao je Plenković uoči početka samita na kojem će cijena energije biti jedna od glavnih u kontekstu rata na Bliskom istoku.

Čelnici država članica Europske unije okupili su se u četvrtak na samitu na kojem će razgovarati o posljedicama rata na Bliskom istoku, jačanju konkurentnosti gospodarstva, daljnjoj potpori Ukrajini, sljedećem višegodišnjem proračunu te jačanju europske obrane. Jedna od posljedica rata na Bliskom istoku je povećanje cijena energije zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, što je dovelo do globalnih poremećaja u trgovini naftom i plinom.

Plenković je rekao da je svoje kolege u EU-u izvijestio o mjerama koje je njegova vlada prošli ponedjeljak donijela za ograničenje cijena goriva.

“Mislim da smo time amortizirali prvi udar, a u ponedjeljak ćemo imati ponovno sjednicu vlade i ponovno reagirati”, rekao je Plenković.

Kazao je da se vlada vodi dvama načelima – zajamčiti sigurnost opskrbe naftnim derivatima te priuštive cijene. Dodao je da su i druge članice EU-a krenule tim putem, te da je Italija jučer donijela odluku o ograničavanju cijena goriva.

Ranije mjere koje je hrvatska vlada donijela trebale su prestati 1. travnja da nije bilo rata na Bliskom istoku.

“Sada ćemo vidjeti hoćemo li te mjere produljiti i modificirati i u ovom trenutku ministarstvo gospodarstvo i sve nadležne službe rade temeljite analize i pripremit ćemo se za daljnje odluke”, rekao je Plenković.

Ovaj samit trebao je biti posvećen isključivo konkurentnosti europskog gospodarstva i dovršetku jedinstvenog tržišta, ali je rat na Bliskom istoku nametnuo pitanje cijene energije koje izravno utječu na konkurentnost. Europa uvozi 90 nafte i skoro 90 posto plina, 67 ugljena stoga situacija sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ima trenutačan utjecaj na funkcioniranje gospodarstva.

Plenković kaže da EU treba nastaviti energetsku transformaciju i smanjivati ovisnost ulaganjem u obnovljive izvore i u one koje imaju manji ugljični otisak.

/Desk/

Objava Hrvatska najavljuje nove mjere za ublažavanje skoka cijena energenata za građane i ekonomiju – BiH bez odgovora, a cijene divljaju – Dodik ne želi ostati bez milijuna za trošarine pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, osvnuvši se na reakciju hrvatskog predsjednika Milanovića o posjetu ministra obrane Ivana Anušića Izraelu gdje se sastao s izraelskim ministrom obrane Israelom Katzom, kazao je kako “Vlada čuva nacionalne interese Hrvatske” kao i da “ova vlada, više nego ijedna prije, radi na jačanju hrvatske vojske”.

Na odlazak ministra obrane Ivana Anušića u Tel Aviv priopćenjem reagirao predsjednik Republike Zoran Milanović koji je još jednom pozvao Vladu da prekine svaki oblik vojne suradnje s Izraelom nakon što je to, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, naredio još u svibnju prošle godine.

“Transformacija svega onoga što se zasnivalo na istočnoj tehnologiji i prelazak na zapadnu tehnologiju je glavna karakteristika onoga što mi radimo. Proračun je povećan dva puta. Danas izdvajamo 2,1 posto BDP-a za obranu, od čega 34 posto ide na modernizaciju i ulaganja u mornaricu, kopnenu vojsku i zrakoplovstvo, veća prava hrvatskim vojnicima – sve su to postignuća hrvatske vlade. Ministar Anušić je tamo ne kao političar, nego kao vojnik, pa prema tome predsjednik nema nikakve ovlasti govoriti gdje će ići ministri i predsjednik vlade. Ni mi njega nismo pitali u koje zemlje ide u posjetu u posljednje vrijeme, pa prema tome to za vladu nije posebno bitno što je on tu priopćio, a što se tiče suradnje u obrambenoj industriji, ni to nije njegova nadležnost. Radi se o jačanju hrvatske vojske i uspostavljanje suradnje na područjima koja su nam bitna i ovaj posjet je u tom kontekstu”, kazao je Plenković.

Na Milanovićevo priopćenje reagirao je i ministar obrane Ivan Anušić: „Predstavnici Oružanih snaga RH nisu s nama u posjetu Izraelu niti su sudionici ovih sastanaka. Vlada RH i ja kao ministar obrane nećemo zanemariti nego ćemo razvijati suradnju s Državom Izrael u korist naših Oružanih snaga“.

Naglasio je kako je riječ o suradnji na razini ministarstava obrane Republike Hrvatske i Države Izrael te Vlade Republike Hrvatske.

Povod bilateralnom sastanku je osnaživanje suradnje hrvatske i izraelske obrambene industrije kao i razmjena iskustava na području naprednih izraelskih obrambenih tehnologija, posebice kada je riječ o sustavu aktivne samozaštite Trophy izraelske tvrtke Rafael. Taj je izraelski sustav integralni dio njemačkog glavnog borbenog tenka Leopard 2A8. Riječ je o 44 Leoparda 2A8 kojima se u sklopu povijesne modernizacije oprema Hrvatska vojska.

„Zahvalio sam ministru Katzu na izvoznoj licenci za sustav aktivne samozaštite Trophy, Ministarstvo obrane Izraela tu je suglasnost izdalo u najkraćem roku. Želimo snažniju bilateralnu obrambenu suradnju s Izraelom na razini naših ministarstava obrane, ali i suradnju hrvatskih i izraelskih obrambenih tvrtki. Izraelskom ministru obrane predstavio sam potencijale hrvatske obrambene industrije koja nije velika, ali je izuzetno tehnološki napredna i inovativna. Ministarstvo obrane i Vlada RH, osnažuju hrvatsku obrambenu industriju i, naravno, želimo je promovirati izvan granica Hrvatske“, poručio je nakon sastanka ministar Anušić te dodao kako vidi značajan prostor za suradnju, posebno između hrvatskih i izraelskih tvrtki.

/Desk/

Objava Plenković i Anušić odgovorili Milanoviću: “Posjet Izraelu na razini ministarstva obrane i Vlade, bez predstavnika OS RH. Predsjednik nema ovlasti govoriti gdje će ići premijer i ministri. Ni mi njega ne pitamo koga posjećuje” pojavila se prvi puta na Republika.

“S obzirom na to da je Milanović prošlog tjedna nešto komunicirao da se trebamo čuti, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Priopćili smo to Milanoviću. On je rekao da je on stav danas komunicirao javno i nemam tu što dodati”, rekao je premijer.

Dodao je da ga je zvao nakon što su jučer donijeli stav i odluke, da nema nikakvih pokrivanja te da mu ne treba nikakav asistent.

Ubrzo je stigla i reakcija iz Ureda hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

“Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je danas telefonski s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem o pozivu Republici Hrvatskoj da se priključi Odboru za mir.

Predsjednik Milanović prenio mu je svoj stav, koji je danas već javno rekao, kako je inicijativa američkog predsjednika Donalda Trumpa pravno utemeljena na Rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Iako treba pozdraviti inicijativu koja pridonosi miru na Bliskom Istoku, stav je predsjednika Milanovića kako Republika Hrvatska ne treba sudjelovati u Odboru za mir, a što je u razgovoru prenio i predsjedniku Vlade RH, rekli su iz Ureda predsjednika.

‘Plenković traži pokriće‘

Milanović je ranije, podsjeća Jutarnji list, rekao kako ga je Plenković noćas “dva puta zvao preko suradnika”, ali da mu se nije javio.

“Zoveš onda kada ti treba nešto kao pokriće jer mu je teško reći ‘ne‘. U ovom slučaju slutim da želi reći ‘ne‘ pa želi da ja kažem ‘e‘, a on ‘n‘ ili obrnuto”, rekao je Milanović.

Milanović je potom u petak pozvao Plenkovića na konzultacije o tom pitanju kako bi se spriječilo “protuustavno” samostalno djelovanje vlade, a premijer je kasnije odgovorio da će ga vlada informirati o procjeni međunarodnopravnih aspekata eventualnog pridruživanja.

Trumpov Odbor za mir

Američki predsjednik Donald Trump 22. siječnja u Davosu u Švicarskoj predstavio svoj Odbor za mir. Ceremoniji je prisustvovalo manje od 20 zemalja, a među njima nije bio nijedan od tradicionalnih zapadnoeuropskih saveznika Sjedinjenih Američkih Država, a naravno, predsjednik Odbora je Trump.

Među državama čiji su predstavnici sudjelovali na pozornici dominirale su zemlje Bliskog istoka i Južne Amerike, uz manji broj europskih i azijskih država. Među njima su Bahrein, Maroko, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Mađarska, Indonezija, Jordan, Kosovo, Pakistan, Paragvaj, Katar, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan i Mongolija.

Ukupan broj prisutnih bio je manji od 35, koliko je ranije novinarima predvidio visoki dužnosnik Trumpove administracije.

Nijedna zapadnoeuropska nacija nije sudjelovala, a neke od njih su izrazile zabrinutost zbog ideje odbora koji bi mogao uključivati protivnike poput Rusije.

/Desk/

Objava NE – Hrvatska se neće priključiti Trumpovom Odboru za mir – Milanović je rekao ‘n’, a Plenković ‘e’ pojavila se prvi puta na Republika.