Vlada je spremna promijeniti ustavna ograničenja kojima je 2010. broj saborskih mandata za predstavnike dijaspore smanjen na tri, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u Zagrebu u petak, optužujući lijevu oporbu da to onemogućuje, izvješćuje HINA.

Plenković je kazao da je SDP ucijenio tadašnju vladu Jadranke Kosor kako bi se uvele te ustavne izmjene i ograničio broj predstavnika dijaspore na tri.

“To se promijeni u sekundi. Mi smo za. Može sutra. Vratimo samo kako je bilo prije 2010. Tad su sveli kvotu političke zastupljenosti Hrvata izvan Hrvatske u Saboru na samo tri zastupnika izvan Hrvatske. Je li to baš okej po broju Hrvata?”, poručio je Plenković u izjavi za medije.

Tim izmjenama uveden je fiksni model u kojem birači u 11. izbornoj jedinici uvijek biraju točno tri zastupnika, za razliku od prijašnjeg sustava gdje je taj broj ovisio o izlaznosti i mogao je dosezati čak 12 zastupničkih mjesta.

Procjenjuje se da u oko milijun hrvatskih državljana živi izvan Hrvatske.

Plenković je da “sasvim u redu” što postoji osam predstavnika nacionalnih manjina u Saboru, ali “nije dobro” što su tamo tek tri zastupnika Hrvata izvan Hrvatske.

“Hoće li nam dopustiti da dvotrećinskom većinom promijenimo ustav? Možete misliti”, rekao je Plenković.

Kazao je da je politička volja SDP-a bila ukloniti fizičku mogućnost glasanja Hrvata izvan Hrvatske ne bi li se smanjio njihov utjecaj.

“Pitajte (hrvatskog predsjednika Zorana) Milanovića koji su 2010. kad se mijenjao ustav ucijenili tadašnju vladu Jadranke Kosor da se ne smije glasati van sjedišta diplomatskih misija i konzularnih ureda”, dodao je.

Tom je odlukom “ogromnom” broju Hrvata koji žive daleko od sjedišta diplomatskih mjesta onemogućeno glasanje na izborima, smatra premijer.

“U Francuskoj, tako velikoj europskoj zemlji, imamo Pariz i stalnu misiju pri Vijeću Europe u Strasbourgu i to je sve. Pa kad se to ukinulo, ljudi bi na primjer trebali iz Marseillea otići u Pariz na glasanje. Pa tko će to napraviti? Odakle mu novci za to?”, rekao je.

Za Hrvate izvan Hrvatske 820 milijuna eura u 10 godina

Plenković je odgovarao na pitanje novinare nakon što je prisustvovao prvoj sjednici četvrtog saziva Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

“Kada smo krenuli kao vlada prije 10 godina, ukupna izdvajanja svih državnih resora za Hrvate izvan Hrvatske su godišnje iznosila 16 milijuna eura, a u ovoj godini to je 203 milijuna eura.

/Desk/

/Desk/

Objava Plenković: Hrvatska vlada spremna je povećati broj saborskih zastupnika iz dijaspore pojavila se prvi puta na Republika.

Meni je drago, nakon što smo bili na inauguraciji pape Lava XIV., da imamo priliku biti primljeni ovdje u Rimu i službeno, rekao je premijer Andrej Plenković ranije u četvrtak novinarima dodavši da će mu još jednom uputiti poziv da posjeti Hrvatsku nakon što su to učinili Hrvatska biskupska konferencija i predsjednik Zoran Milanović.

S Lavom će, naravno, razgovarati o bilateralnim odnosima za koje su tijekom jučerašnjeg susreta premijer i vatikanski državni tajnik kardinal Pietro Parolin već zaključili da su izvrsni.

Razgovarat će i Lavljevoj viziji “koja je važna za Europu i za svijet u kontekstu vremena u kojem živimo kada se međunardno pravo poštuje manje nego prije, kada smo u 80. obljetnici stvaranja UN-a, 77. godišnjici Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i kada neke temeljne vrijednosti upravo visoki moralni autoritet poput pape može na odgovarajući način artikulirati u međunarodnoj zajednici”.

Ovo je naš drugi susret i veselim se toj prigodi, rekao je Plenković koji smatra da je ovaj susret dobar i u pogledu tajminga s obzirom na aktualnu situaciju u svijetu.

Premijer će Lavu pokloniti monografiju “Incunabula Croatica” u kojoj se nalazi 96 hrvatskih inkunabula u 180 primjeraka koje su identificirane u 40 ustanova diljem Hrvatske. Riječ je o velikom nakladničkom pothvatu Nacionalne sveučilišne knjižnice koji donosi vrijedan doprinos proučavanju inkunabula i povijesti hrvatske knjige.

Vjerujem da će mu to biti jedan lijep poklon da mu skrenemo pozornost na hrvatsku kulturu, hrvatsku pismenost, hrvatsku tradiciju, rekao je.

Susret s kardinalom Pietrom Parolinom

Na pitanje novinara što misli o papinoj inicijativi da Vatikan bude posrednik u mirovnim pregovorima za završetak rata u Ukrajini, Plenković je rekao kako smatra da je “svaka incijativa koja može pridonijeti ostvarenju mira dobrodošla”.

Sve što može pridonijeti prekidu vatre a potom jednom cjelovitom, dugoročnom mirovnom planu je dobrodošlo, kazao je.

Premijer se u četvrtak sastao s kardinalom Parolinom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, završetku rata u Ukrajini te o europskoj perspektivi država jugoistočne Europe s naglaskom na BiH.

Plenković i vatikanski državni tajnik pozvali su na pravedan mir u Ukrajini i ravnopravnost svih triju naroda u BiH.

Premijer je zatim održao predavanje na Papinskom sveučilištu Gregoriani, a prvi dan dvodnevnog posjeta Svetoj Stolici zaključio je posjetom franjevačkom Papinskom sveučilište Antonianumu.

Gregoriana obuhvaća filozofski, teološki i crkvenopravni fakultet, od 1932. fakultet za povijest i misije, a danas još nekoliko fakulteta humanističkoga smjera. Osnovao ga je 1551. Ignacije Loyolski pod nazivom Rimski kolegij (Collegium Romanum). Od 1584. sjedište mu je u zgradi koju je dao sagraditi papa Grgur XIII. u blizini Panteona, pa se zato danas naziva po njemu. Od 1930. nalazi se u novosagrađenoj zgradi na Piazza della Pilotta.

Od pape Pija XII., kao nekadašnjeg studenta, pa sve do pape Benedikta XVI. koji je bio profesor, prethodnici pape Lava imali su neke veze sa sveučilištem.

Na Gregoriani studira i tridesetak studenata i studentica iz Republike Hrvatske, odnosno svećenika, redovnika, redovnica i laika, prenosi HRT.

Objava Premijer Plenković na susretu s papom Lavom XIV. pojavila se prvi puta na Republika.