Ponuda dolazi od tvrtke AAFS Infrastructure Energy LLC koja najavljuje značajna ulaganja i bolju povezanost s europskim destinacijama. Sarajevski aerodrom je u vlasništvu Vlade Federacije BiH.

Iz ove entitetske institucije su potvrdili za Radio Slobodna Europa (RSE) kako su početkom ozujka zaprimili ponudu AAFS-a za dodjelu koncesije na 30 godina.

Predmet je “u fazi procjene javnog interesa” u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Istovremeno, ponuda za Zračnu luku Mostar proslijeđena je Gradu Mostaru, koji upravlja tim manjim regionalnim aerodromom.

Iz Grada Mostara nisu odgovorili na upit RSE šta se navodi u ponudi za mostarski aerodrom.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora su jedine države Zapadnog Balkana koje još nisu dale glavne aerodrome pod koncesiju ili privatno upravljanje.

Što nude Amerikanci?

AAFS predlaže uzimanje aerodroma u Sarajevu pod koncesiju na 30 godina, uz mogućnost produljenja za dodatnih 20 godina, kako je potvrđeno iz Vlade Federacije BiH.

Ponuđač je naveo kako planira u fazama uložiti približno 250 milijuna eura u prvih pet do sedam godina.

Aerodrom bi ostao u vlasništvu Vlade Federacije kojoj bi AAFS kao aerodromski operater godišnje uplaćivao oko jedan posto godišnjeg prihoda, procjenjuje se oko 720.000 eura. 

Dodatno bi novi operater u entitetski proračun uplaćivao sedam posto dobiti prije oporezivanja (tzv. EBITDA) što je oko 2,5 milijuna eura godišnje, uz procjenu godišnjeg prihoda na oko 72 milijuna eura.

AAFS nije odgovorio na upit RSE o planovima za sarajevski i mostarski aerodrom, iskustvu u upravljanju aerodromima, kao ni o uvjetima koje su ponudili.

Ova američka tvrtka je zainteresirana i za izgradnju i upravljanje plinovodom Južna interkonekcija koji bi BiH povezao s terminalom na hrvatskom otoku Krku.

Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi jedan od najvećih porasta broja putnika, avioprijevoznika, avionskih linija i dobiti među većim aerodromima Zapadnog Balkana.

Iz Aerodroma Sarajevo su za RSE kazali da su u 2025. godini imali oko 2,2 milijuna putnika, u odnosu na 1,8 milijuna u 2024. godinu, što je rast veći od 22 posto.

Vlasti istodobno isplaćuju iz budžeta subvencije aerodromu, u cilju razvoja turizma.

Vlada Federacije BiH je 2021. godine odlučila da se dobit Aerodroma Sarajevo deset godina ne isplaćuje u entitetski proračun kao dividenda, nego reinvestira u razvoj.

Mostarski aerodrom je znatno manji i ovisi o subvencijama. U veljači 2026. s Hrvatskom je potpisan paket vrijedan 1,75 milijuna eura gdje je 950.000 eura namijenjeno za subvencioniranje linije Mostar–Zagreb, te 800.000 eura za sigurnost, infrastrukturu i širenje aerodroma.

U 2025. godini imao je oko 72.000 putnika, planira proširenje terminala, obnovu rasvjete i piste, te izgradnju solarne elektrane zbog smanjenja troškova.

“Ako nema koncesionara i velikih ulaganja, Aerodrom Sarajevo realno bi ostao u rasponu od dva do dva i pol milijuna putnika godišnje, uz oscilacije povezane s turizmom i dijasporom. S koncesionarom koji ima reputaciju i može otvoriti nove linije, potencijal je tri do tri i pol milijuna putnika, što bi Sarajevo približilo Skoplju ili Prištini”, kazao je za RSE Muharem Šabić, profesor na Fakultetu za promet i komunikacije u Sarajevu.

Dodaje da bi, dugoročno, Sarajevo moglo dosegnuti i pet milijuna putnika godišnje, ali samo uz ozbiljna infrastrukturna ulaganja i strateški razvoj, ali i upozorava kako sarajevski aerodrom, usprkos rastu, i dalje kaska za regionalnim konkurentima.

Ograničenja poput kraće piste i skromnijeg terminala, nedostatka baziranog avioprijevoznika, te slabije razvijene mreže linija usporavaju njegov puni potencijal.

Dodatni izazov predstavljaju i česti zimski poremećaji u prometu, kada magla nerijetko dovodi do otkazivanja letova.

Zbog toga, kaže, država u eventualni koncesijski proces mora ući s jasnim podacima, detaljnim analizama i precizno definiranim javnim interesom.

Sličnu poruku šalje i Bojana Mirković, profesorica na Prometnom fakultetu u Beogradu, koja ističe da odgovor na pitanje je li koncesija dobra ili loša uvelike ovisi o tome što država želi postići.

“Razlozi i motivi za davanje nekog aerodroma u koncesiju mogu biti vrlo različiti, i o njima ovisi koliko je važno proučavati iskustva susjednih zemalja i u kojem kontekstu”, kaže Mirković za RSE.

A za putnike, poput vlasnika male sarajevske piljare Feđe Šarenkape, najvažnije je da ima što više što povoljnijih letova.

Nakon što je nedavno uvedena povoljnija linija niskotarifnog prijevoznika iz Sarajeva prema Baden-Badenu on će ovog ljeta, u 50. godini života, prvi put sjesti u avion da posjeti brata u Minhenu.

Izravan let nema, a karte za njega i obitelj preko Frankfurta ili Beča mu je bila preskupa.

“Sad je situacija s letovima malo bolja. Ali mislim da to neće biti pravi aerodrom dok ga neka ozbiljna strana kompanija ne uzme pod svoje”, kaže Šarenkapa za RSE.

Tko odobrava koncesiju?

Ključnu ulogu u upravljanju aerodromima u BiH ima Direkcija za civilno zrakoplovstvo (BHDCA). Ovaj regulator ne odlučuje o koncesiji, ali bez njegova odobrenja novi operater ne bi mogao preuzeti upravljanje.

Iz BHDCA su za RSE kazali da to, između ostaloga, uključuje certifikaciju, procjene rizika, ažurirane operativne priručnike i odobrenje svih promjena u sigurnosnom i operativnom sustavu.

Davanje Aerodroma Sarajevo pod koncesiju morao bi odobriti i entitetski Parlament Federacije BiH, dok je odluka o Zračnoj luci Mostar na Gradskom vijeću.

I međunarodne financijske institucije, poput Svjetske banke, prije nekoliko godina analizirale su davanje sarajevskog aerodroma pod koncesiju, što pokazuje da ideja javno-privatnog partnerstva nije nova.

Kakva su iskustva regionalnih aerodroma?
Gotovo svi ključni aerodromi u regiji već su povjereni velikim međunarodnim operaterima.

Beogradski aerodrom od 2018. vodi francuski Vinci Airports, Zagreb je još od 2012. pod koncesijom Group ADP-a, dok Skoplje i Ohrid već godinama vodi TAV Airports.

Prištinski aerodrom je u vlasništvu turskog Limak Holding, a ljubljanski njemačkog Fraporta.

Koncesijski modeli su različiti, ali zajedničko im je da su države u pravilu dobivale kombinaciju jednokratnih uplata, udjela u prihodima i obveznih investicijskih ciklusa.

Vrijednosti koncesijskih aranžmana u ovim zemljama u okruženju kreću se od oko 200 milijuna eura u Sjevernoj Makedoniji, do više od 320 milijuna eura za Zagreb, kao i približno 1,46 milijardi eura za beogradski aerodrom, piše RSE.

/Desk/

Objava Amerikanci žele investirati milijune u aerodrome u Sarajevu i Mostaru pojavila se prvi puta na Republika.

Odgovorio je to u razgovoru za Time na pitanje trebaju li građani u Sjedinjenim Državama brinuti zbog mogućih napada na domaćem tlu, prenosi N1.

“Mislim da su ljudi toga ionako stalno svjesni. Mi o tome razmišljamo cijelo vrijeme. Planiramo za takve situacije. Ali, da, znate, očekujemo neke stvari. Kao što sam rekao, neki ljudi će poginuti. Kad idete u rat, neki ljudi će poginuti.”

Napadi i planovi napada na teritoriju SAD-a od strane stranih protivnika i ekstremističkih skupina bili su česta pojava tijekom “rata protiv terorizma” u prva dva desetljeća 2000-ih.

Suprotno porukama administracije

Logično, Trumpove izjave o Iranu izazvale su zabrinutost među njegovim kritičarima.

“Ovo je poremećeno i opasno”, napisala je na platformi X senatorica Elizabeth Warren.

U dosadašnjem tijeku sukoba poginulo je šest američkih državljana nakon što je bespilotna letjelica pogodila američki objekt u Kuvajtu, no napadi zasad nisu zabilježeni na teritoriju Sjedinjenih Država.

Predsjednikove izjave u suprotnosti su s optimističnim porukama njegove administracije o tijeku rata, u kojima se naglašava američka dominacija nad iranskim zračnim prostorom te napad izveden tijekom vikenda u kojem je ubijen vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamenei, prenosi Independent.

“Nemam nikakvih briga”

U međuvremenu je ministar obrane Pete Hegseth pokušao uvjeriti američku javnost da sigurnosna situacija u SAD-u nije ugrožena, unatoč skorom odlasku ministrice domovinske sigurnosti Kristi Noem.

“Nemam nikakvih briga oko toga hoće li domovina biti adekvatno zaštićena”, rekao je Hegseth na konferenciji za novinare u američkom Središnjem zapovjedništvu (CENTCOM) na Floridi.

Uz previranja u Ministarstvu domovinske sigurnosti, FBI je, prema navodima medija, u danima prije izbijanja rata otpustio članove globalne jedinice za protušpijunažu koji su imali dugogodišnje iskustvo u radu s Iranom, navodno kao odmazdu zbog njihove uloge u istrazi o povjerljivim dokumentima Donalda Trumpa.

U istom intervjuu za Time Trump je ponovio da rat s Iranom nema unaprijed određeni rok završetka.

“Nemam nikakva vremenska ograničenja ni za što”, rekao je. “Želim da se to završi.”

Prema njegovim riječima, završetak sukoba uključivao bi i dolazak novog iranskog čelnika koji bi bio skloniji Sjedinjenim Državama, a Trump smatra da bi Washington trebao imati ulogu u tom procesu.

Birači protiv rata

“Jedna od stvari koje ću tražiti jest mogućnost da s njima surađujemo u izboru novog lidera”, rekao je Trump. “Ne prolazim kroz sve ovo da bismo na kraju dobili još jednog Hamneija. Želim biti uključen u odabir. Oni ga mogu izabrati, ali moramo biti sigurni da je to netko razuman prema Sjedinjenim Državama.”

Predsjednikova spremnost na rat bez jasno definiranog kraja, koji uključuje i promjenu režima u Iranu, u suprotnosti je s njegovim ranijim predizbornim obećanjima da će izbjegavati strane sukobe. U međuvremenu, podrška javnosti takvoj politici slabi.

Istraživanje koje su za NBC News proveli Hart Research Associates i Public Opinion Strategies pokazalo je da 54 posto američkih birača ne odobrava način na koji Trump vodi politiku prema Iranu, dok ga 41 posto podržava.

/Desk/

Objava Trump poručio da Amerikanci u SAD-u nisu sigurni od iranske odmazde – “Očekujemo neke stvari, kad idete u rat, neki ljudi će poginuti” pojavila se prvi puta na Republika.

To je rekordna potrošnja kad je u pitanju “online” kupovina na Crni petak, čak 20 posto veća u odnosu na prošlu godinu. Također, to je druga najveća potrošnja u povijesti SAD-a ostvarena u jednom danu internetske kupovine. Samo je prošlogodišnji Cyber ponedjeljak bio rastrošniji, tada su Amerikanci potrošili u “online” kupovini 500 milijuna dolara više, odnosno 7,9 milijardi.

Adobe Analytics predviđa da će ovog Cyber ponedjeljka, odnosno 2. prosinca, biti srušen rekord kad je u pitanju internetska kupovina u jednom danu, odnosno da će Amerikanci potrošiti 9,4 milijarde dolara.

(Izvor: HINA)

Objava Na Crni petak Amerikanci potrošili 7,4 milijarde dolara na internetskoj kupovini pojavila se prvi puta na Republika.