“Ako budem potvrđen, obvezujem se da ću blisko sarađivati s ovim komitetom i ostalima u Kongresu kako bismo unaprijedili naše interese u BiH. Sigurnost i stabilnost BiH predstavlja kritičan dio cilja Sjedinjenih Država o cjelovitoj, slobodnoj i mirnoj Europi. Sjedinjene Države su desetljeima igrale ključnu ulogu u BiH, okončavajući užasan rat Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je postavio temelje za mir i stabilnost. BiH ima veliki potencijal, ali je taj potencijal prečesto sputan korupcijom, etnonacionalističkim podjelama i političkom disfunkcijom. Ako budem potvrđen, radujem se što ću predvoditi naš odličan tim u našoj ambasadi u Sarajevu kako bismo zaštitili desetljeća ulaganja Sjedinjenih Država u BiH, podržavajući njene euroatlantske integracije kao jedinu održivu budućnost za zemlju i radeći s našim saveznicima i partnerima na nužnim reformama za napredak u članstvu u EU i NATO-u”, kazao je Jones.

Vjerojatni novi veleposlanik SAD-a u BiH pred Komitetom za vanjske poslove poručio je da će “koristiti sva sredstva za obranu BiH i američkih interesa u njoj”, prenosi N1.

“Posvećen sam korištenju svih raspoloživih alata, uključujući sankcije i podršku autoritetu visokog predstavnika kada se to traži, kako bih se suprotstavio unutarnjim i vanjskim zloćudnim utjecajima koji žele razbiti zemlju. Ako budem potvrđen, podržat ću vladavinu prava i reforme protiv korupcije na svim razinama vlasti. Borba protiv korupcije ključna je za postizanje stvarnog napretka u euroatlantskim integracijama, funkcionalnosti vlade i ekonomskim prilikama. Konačno, radit ću na tome da osujetim napore domaćih i vanjskih aktera, posebno Rusije i Narodne Republike Kine, koji nastoje narušiti sigurnost i stabilnost BiH”, naveo je.

Operacija EUFOR Althea ostaje ključna za sigurnost i stabilnost BiH, istaknuo je Douglas Jones.

“I važno je da Vijeće sigurnosti UN-a obnovi taj mandat u studenom, a također je kritično da EUFOR ostane jak, sposoban i vidljiv u svom prisustvu u BiH, te da ima snage i sposobnosti provesti svoj mandat za osiguranje sigurnog i okruženja. Bez spekulacija o tome što bi se moglo dogoditi ako se ne obnovi mandat Vijeća sigurnosti UN-a, mislim da je važno ponoviti da su Sjedinjene Države bile jasne kako ostajemo snažno opredijeljeni suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH. I također, kako kažete, da su glavni tajnik NATO-a Stoltenberg i drugi visoki lideri NATO-a bili jasni da Alijansa neće dozvoliti da u zemlji postoji sigurnosni vakuum”, kazao je Jones pred Kongresom.

Mogući nasljednik Michaela Murphyja ocijenio je kako važno da se nastave “nametati posljedice onima poput Milorada Dodika, koji narušavaju sigurnost, stabilnost, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH”.

“Kao što sam spomenuo, ostao bih posvećen osiguravanju korištenja, ako budem potvrđen, svih dostupnih sredstava, da nastavimo s tim pritiskom, uključujući i sankcije, podršku akcijama visokog predstavnika da koristi ovlaštenja koja su mu dostupna, kako bismo osigurali da BiH ostane teritorijalno netaknuta i suverena država”, kazao je, između ostalog, Douglas Jones, koji je prijedlog američkog predsjednika Joe Bidena za novog američkog veleposlanika u BiH.

/Desk/

Objava Douglas Jones pred Kongresom: Koristit ću sva sredstva, uključujući i sankcije, za obranu BiH i američkih desetljetnih ulaganja pojavila se prvi puta na Republika.

“To nije slučaj. Mi donosimo vlastite odluke na osnovu dokaza koje imamo, a gospodin Novalić je sankcioniran zbog svog ponašanja. To je korupcija. To nije tajna. Mi smo bili vrlo jasni u vezi s tim. Ako ima zabrinosti u vezi toga, odgovor je zato što je korumpiran”, rekao je veleposlanik Murphy, prenosi Klix.ba.

U odgovoru Murphyju, Novalić ga je optužio kako je potrošio milijune maraka za propagandu.

“Veleposlanik Murphy se opet gotovo patološki bavi sa mnom. Kaže i danas da sam ja korumpiran. Strategija koja se, nažalost, u našoj zemlji provodi već 30 godina. Nisam prvi – radili su ovo i Aliji Izetbegoviću, Harisu Silajdžiću, svakom tko je bio faktor kod Bošnjaka. Uvijek je išao medijski teror o ‘korupciji’, ‘kriminalu’, čak i ‘islamskom terorizmu'”, naveo je Novalić.

Zatim je optužio Murphyja da je uložio jako puno u propagandu, ali da je, unatoč tome, “morao izvršiti državni udar”.

“Trebali ste priupitati svog kolegu Larsona, koji je iz Bosne utekao pod čudnim okolnostima, zbog čega su mene stavili na crnu listu. Doznali biste bi da su u pitanju pisma umirovljenicima kakva je slao i predsjednik Amerike. Čudi da niste mogli čak naći ni bolje opravdanje. Jasno je da sam smetao projektima i širim planovima. Ali, mene ne možete ucijeniti, jer nemam oraha u džepu. S druge strane, valjalo bi doznati kako ćete vi, gospodine Murphy, svojoj vladi opravdati kako su milijunskim iznosima plaćani Media planovi kojim su širene laži i neistine u Bosni i Hercegovini. Ne znam kako je kod vas, ali u našoj zemlji je grijeh lagati, a u laži su kratke noge”, naveo je SDA-ovac.

Na kraju je poručio kako se nada da će Sjedinjene Američke Države ponovo poslati ozbiljnog i nekorumpiranog veleposlanika.

“Onakvog kakvi su bili vaši prethodnici, gdja. Maureen Cormack i gosp. Eric Nelson, a ne kao što ste vi gospodine Murphy, jer vi ostavljate samo laži i smutnje među Bošnjacima”, poručio je bivši SDA-ov premijer.

Novalić i nekadašnji direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i Fikret Hodžić pred Sudom BiH su u travnju ove godine proglašeni krivima na suđenju za aferu „Respiratori“

Prvostepanjskom presudom Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, Fikret Hodžić, vlasnik “Srebrene maline” na pet, a bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak na šest godina. Bivša federalna ministrica financija Jelka Milićević je oslobođena optužbi.

Krivom je proglašena i Hodžićeva tvrtka „Srebrena malina“ kojom je nabavljeno 100 respiratora. Prema presudi,“Srebrena malina” mora platiti 200.000 KM (više od 102.000 eura) kazne, dok Hodžić mora vratiti imovinsku korist koju je ostvario, a ona iznosi 694.477 KM (više od 356.600 eura).

/Desk/

Objava Novalić i Murphy u oštroj polemici – jedan drugog optužuju za korupciju, ali bivši premijer je pod sankcijama i osuđen na 4 godine zatvora u slučaju ‘Respiratori’ pojavila se prvi puta na Republika.

“SAD ne igra igrice – Nećemo podržari Dodika i Čovića da se Ustavni sud pretvori u etničku instituciju”

“‘Travanjski paket’ bio je šansa za BiH da izađe iz prošlosti i počne se kretati ka boljoj budućnosti. SAD vjeruju da međunarodne sudci ovdje još imaju posla i pripadaju Ustavnom sudu. Nećemo podržati nastojanja Dodika i Čovića da se ovaj sud pretvori u etničku instituciju. Ustavni sud je institucija u kojoj nitko ne treba biti izložen Dodikovim ucjenama. Državna imovina pripada, šta mislite, kome? Državi. Dodik pokušava uplašiti ljude. On ih navodi na pogrešne zaključke, nudeći neke pravne fantazije u svezi s imovinom. To neće uspjeti. SAD ne igraju igrice. Sankcionirali smo sve koji su igrali igrice u Parlamentu, u Narodnoj skupštini RS-a. Ako nastave, opet ćemo to učiniti. Ako želite igrati igrice, mogao bi netko nastradati.

“Dodik kao avatar Srba ili princ Lazar”

“Gospodin Dodik je angažiran na vrlo opasnom putu. Provocira konfrontaciju s međunarodnom zajednicom u BiH. To je bezobzirno; to će dovesti do izolacije ili još goreg stanja po RS. Zašto on to radi? On, zapravo, pokušava izbjeći osobnu odgovornost za vlastito djelovanje – bez obzira uključuje li to kršenje Ustava BiH, njegovo loše vođenje ili neuspjeh u obnašanju izvršne vlasti u RS-u. Kako on to radi? Sebe predstavlja kao avatara Srba; misli da je car Lazar i traži od svih da izađu na Kosovo polje i bore se za njega i žrtvuju se za njega… Ali nije izabrao nebesko carstvo; on je itekako izabrao da se obogati na račun ljudi koje poziva da izađu, ovdje – u zemaljskom carstvu. Što oni od svega toga dobijaju? Dobijaju li dobru vlast u RS-u? Ne. Fundamentalne slobode im bivaju narušene, poput slobode medija, slobode okupljanja, slobode govora…Na prosvjedima su bili oni koje je platio da dođu, partijski ljudi koji su morali biti tamo. Ljude RS-a ne brani Milorad Dodik – on ih iskorištava. Dodik ima problem u RS-u. Davao je obećanja o plaćama i beneficijama koja nije ispunio. Koja je njegova prirodna reakcija? Mora pronaći krivca, nekoga tko nije on, neku “baba rogu”…Daje lažne izjave o Daytonskom mirovnom sporazumu, o politici SAD-a, o svemu što on čini u RS-u. Nećemo mu udovoljiti – ne ulazimo u razmjenu uvreda ili sukoba. Tu smo kako bi štitili teritorijalni integritet i multietnički karakter ove zemlje. Dodik ništa ne radi za građane RS-a, njegovi postupci i postupci drugih predstavnika u RS-u su napadi na Daytonski mirovni sporazum. To su napadi na državu.

Retorika bh. političara nagriza tkivo ove zemlje. Puna je mržnje. Korupcija divlja, reforme su spore. Razumijem zabrinutost građana. BiH nije na ivici rata, ali politički problemi su ozbiljni. Put kojim ide Dodik je opasan put po državu BiH i po RS. On pokušava iskoristiti narod RS-a kao štit. Brani ih, a ustvari im otima osnovna prava i slobode. Dodik se upušta u konfrontaciju koja neće dobro završiti ni po njega ni po one koji ga podržavaju. SAD neće samo gledati kako Dodik ili bilo tko drugi razara Daytonski mirovni sporazum i vodi ovu zemlju u konflikt. Neće ni visoki predstavnik, niti drugi članovi međunarodne zajednice. Oni koji krenu tim putem neka očekuju posljedice. Politički lideri u ovoj zemlji prečesto nastoje izbjeći bilo kakvu odgovornost za korupciju, antidaytonsko i antidemokratsko djelovanje. Govore da ih sankcije ne pogađaju, a privatnim putem pokušavaju ‘sići’ sa crnih listi.

“SDA: Probakirova, a ne probošnjačka ni probosanska”

“Pročitao sam intervju koji je gospodin Izetbegović dao kući ‘Al Arabia’ neki dan i zaista sam bio zaprepašten nekim stvarima koje je rekao tijekom intervjua. Govorio je o tome kako je naslijedio stranku na način kao da je on posjeduje. Zadnji put kada sam ja provjeravao činjenice, on nije ni kralj ni sultan. Ne možete naslijediti stranku, mislim, bira vas članstvo stranke kako biste vodili stranku u ime svih njih. Alija Izetbegović je to shvatao, Sulejman Tihić je to shvatao. Nisam baš siguran da Bakir Izetbegović to razumije. Prilično sam siguran da zbog toga on sada ne sjedi u zgradi Predsjedništva, već gospodin Bećirović. Ako je to obiteljska stranka i radi samo u interesu te obitelji, onda ne pomaže BiH. Onda nije čak ni probosanska, ni probošnjačka, nego probakirova stranka, a to nije ono što ovoj zemlji treba i to nije stranka kakva je nekada bila, jer nekada smo imali čvrste odnose sa SDA liderima.”

/Desk/

Objava Američki veleposlanik Michael Murphy: SAD ne igra igrice, neće mirno gledati razaranje Daytonskog sporazuma pojavila se prvi puta na Republika.

Na pitanja kakvi su odnosi SAD-a i BiH, što misli o novoj vladi, jesu li uhićenja bh političara i diplomata politički motivirana, brine li ga ruski i kineski utjecaj u BiH, u intervjuu za Al Jazeeru Balkans govorio je američki veleposlanik u BiH Michael Murphy.

Nove prilike

Komentirajući može li nova vlast donijeti potrebne promjene, veleposlanik Murphy je rekao kako se u kontekstu perspektive napretka u BiH u obzir mora uzeti vrlo važna činjenica – da su se nakon proteklih izbora pojavile prilike koje nisu postojale proteklih izbora. Murphy to smatra posebno važnim.

“Prva je to što je sada BiH dobila kandidacijski status što je zaista važno i otvara mnoga vrata i prilike. Drugu čine odluke donesene tijekom summita NATO-a u Madridu s ciljem produbljivanja suradnje i partnerstva NATO-a i BiH, uspostavom prilagođenih paketa podrške i izgradnje obrambenih kapaciteta. Nova vlada sada ima te prilike koje nisu postojale ranije. Došli su i novi ljudi, oni koji žele odrediti novi ton u BiH, koji su spremni na kompromis i izgradnju konsenzusa. To ne znači da će im biti lako. Morat će naporno raditi, hrabro predvoditi, a bit će i mnogo onih koji žele neuspjeh ove vlade”, rekao je američki veleposlanik u BiH.

Pri tom je naglasio kako će njegova vlada učiniti što je u mogućnosti kako bi pomogla vladama na svim razinama da uspiju jer, kako je rekao, vjeruje u težnje ove vlade i naroda u vezi s BiH – provedbu potrebnih reformi za jačanje demokracije, ekonomije, borbu protiv korupcije i napredak zemlje na njenom euroatlantskom putu.

Osvrćući se na pitanje državne imovine te činjenicu kako je Republika Srpska (RS) pokušala provesti Zakon o imovini kojim bi se državna imovina prebacila u njeno vlasništvo, ali i stav američkog veleposlanstva da državna imovina bude u vlasništvu drugih razina vlasti, veleposlanik Murphy je kazao kako je tvrdnja vlasti RS-a da ne postoji državna imovina te da su entiteti njeni vlasnici – potpuno pogrešna.

“To je pravna fikcija. Iz Ustava i međunarodnog prava potpuno jasno slijedi da je BiH jedna od država nasljednica bivše Jugoslavije, jednako kao što su to Srbija i Hrvatska. Isto kao što su te zemlje morale riješiti pitanje državne imovine na državnoj razini, mora i BiH. Koliko god puta vlasti RS-a tvrdile suprotno, to ne mijenja ove fundamentalne činjenice i to je prva i najvažnija stvar. Državna imovina pripada državi”, rekao je Murphy.

Nadalje pojašnjavajući ovo pitanje, on je kazao kako je potreban zakon na državnoj razini koji bi regulirao i riješio ova pitanja koja su nastala kao posljedica raspada Jugoslavije.

“Primjerice, kada su država BiH, Oružane snage, Ministarstvo obrane, razmatrali nepokretnu imovinu koja je prebačena na državu i zaključili da im je jedna potrebna, a druga ne, ako postoji imovina koja nije potrebna, ne morate je zadržati. Država je može prebaciti na drugog vlasnika – općinu, županiju, pa čak i entitet”, pojasnio je.

Kako SAD tumači nedavna uhićenja

O najnovijim uhićenima bh dužnosnika u BiH, od kojih su neki političari i diplomati, kao i nekim stavovima kako je riječ o osveti nove vlade nad starom, posebno nad kadrovima SDA, dok drugi smatraju kako se radi o suočavanju s desetljećima korupcije, američki veleposlanik je kazao kako “nije tajna da u BiH postoji problem korupcije”.

“Svi međunarodni indeksi mjerenja korupcije pokazuju da se stanje u BiH pogoršalo. Narod ove zemlje zna da postoji veliki problem s korupcijom. Ona utječe na svaki segment života svih stanovnika. Prijetnja je demokraciji i ekonomiji države. Jedan od razloga zašto ljudi napuštaju BiH kako bi drugdje gradili budućnost. Problem korupcije nije važan samo za političke čelnike koji provode suviše vremena bogateći sebe, umjesto da traže načine kako obogatiti narod ove zemlje. Te političke sile često ‘zarobe’ pravosudne, policijske i tužiteljske institucije, što je korupcijski problem”, rekao je Murphy.

Istaknuo je kako se “u jednom trenutku moraju dogoditi promjene”.

“SAD-u, budući da podržavamo borbu protiv korupcije, vrlo je drago vidjeti da su počela uhićenja i kaznena gonjenja”, rekao je Murphy, pri tom i kazavši kako se “daju i rezultatima”.

“Ako se ne suprotstavimo korumpiranim ljudima, ako ne istražimo njihova djela, uhitimo ih, optužimo i smjestimo iza rešetaka, ništa se neće promijeniti…Uvijek pozdravljamo napredak koji ostvare domaći akteri. U konačnici, na njima je odgovornost borbe protiv korupcije. Tako mi tumačimo nedavna uhićenja”, naglasio je.

Odgovarajući na pitanja novinara Al Jazeere Balkan zašto su, unatoč milijunima utrošenih dolara u borbu protiv korupcije posljednja tri desetljeća, ti pokušaji ipak zakazali, Murphy je kazao kako “nije svaki program pomoći uspješan, ali da “krajnja odgovornost za promjene leži na domaćim akterima.

“Ako političar svaki dan odluči da je njegov primarni cilj samobogaćenje, a ne provedba zakona i stvaranje napredne demokratske budućnosti i ako ljudi koje obučavamo, uključujući tužitelje i sudce, odluče uzeti mito ili udovolje pritiscima političara, neće biti napretka. Glasači ih moraju pozivati na odgovornost, a mi moramo prilagoditi pristup pružanja pomoći. Ponekad moramo poduzeti i druge mjere, poput sankcija, kako bismo izrazili nezadovoljstvo i ukazali na probleme i najekstremnije primjere”, kazao je američki veleposlanik u BiH.

Međutim, on je naglasio da, koliko god obeshrabrujuće zvuči činjenica da nije ostvaren željeni uspjeh, ne smije se odustati. istaknuo je kako bh političarima odgovara druge kriviti za neuspjeh te da je upravo odgovornost i krivica na njima jer oni sami donose takve odluke.

“Kampanje baziraju na obećanju da će reformirati ekonomiju, rješavati korupciju i unaprijediti vladavinu zakona i što onda urade? Mi možemo ohrabrivati, pružati podršku, pomoći narodu ove zemlje, ali u konačnici su politički čelnici odgovorni za svoje odluke, kako dobre, tako i loše”, ocijenio je.

„Rusija nije izravna prijetnja zapadnom Balkanu, ali…“

Komentirajući mnoge analize kako bi Moskva, a u okviru agresije Rusije na Ukrajinu, mogla iskoristiti ovu regiju za stvaranje tenzija i odvlačenje pozornosti Zapada od tzv. ‘bliskih susjeda’ u srednjoj Aziji, Murphy smatra da “Rusija ne predstavlja izravnu prijetnju zapadnom Balkanu u smislu planiranja  akcije ili narušavanja sigurnosti”.

On kazao je kako je “ruska agresija na Ukrajinu jasno pokazala kako živimo u nekom novom svijetu”, kao i da je geopolitička situacija u Europi i svijetu puno drukčija nego prije 10 ili 15 godina.

“Ali znamo da je Rusija uključena u razorne aktivnosti za ovu regiju. Primjerice, podržava desničarske, ekstremističke grupe u regiji koje raspiruju etničku mržnju i tenzije i protive se vladavini prava. Znamo da je financirala određene političare, uključujući i one iz BiH na kontraproduktivan način. Zato moramo biti spremni na izazove i prijetnje zloćudnog ruskog utjecaja”, rekao je američki predstavnik.

Također se osvrnuo i da SAD u tom smislu, između ostaloga, surađuje s bh institucijama dajući podršku prema euroatlantskim institucijama.

Komentirajući prisne odnose predsjednika RS-a Milorada Dodika s Kremljom, te jesu li to zabrinjavajuće, američki veleposlanik odgovorio je da bi to trebalo biti zabrinjavajuće za građane RS i BiH.

“Da budem iskren, ovakvo ponašanje je suludo”, ustvrdio je, ponovivši kako je budućnost BiH u euroatlantskoj zajednici čiji su dio oduvijek.

Gdje bh narodi idu, na Zapad ili u Rusiju?

“Podrška i posjete Rusiji, u trenutku kada je potpuno jasno da to nije budućnost Europe niti želja svih građana BiH, nemaju apsolutno nikakvog smisla. Gdje idu na odmor? Gdje šalju djecu na školovanje? Gdje tvrtke šire posao? Ne idu u Rusiju. Odlaze u Njemačku, Austriju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Švedsku ili SAD. Narod je jasno izrazio svoje želje”, komentirao je Murphy.

Podsjetio je i kako je vodstvo EU posljednjih dana jasno stavilo do znanja da bh partneri ne idu u Rusiju nego u Bruxelles.

“Tu je vaša budućnost. I Dodik je pristao ići ovim putem, ali je ipak otišao u Rusiju. Zašto? Da ukaže čast osobi i zemlji koja krši međunarodne norme, uključena je u brutalni rat u Ukrajini te narušava suverenitet i teritorijalni integritet druge države. To nema nikakvog smisla. Možda ima za njega osobno, ali ne i za narod za kojeg tvrdi da predstavlja”, zaključio je američki veleposlanik.

Međutim, odgovarajući na pitanje ima li smisla za Putina da ima posrednika u ovom dijelu regije, Murphy je odgovorio kako ga nikada ne mogu iznenaditi Putinovi postupci.

“Putin je jasno rekao kako namjerava narušiti europsku sigurnosnu strukturu. Nikad me ne mogu iznenaditi postupci Vladimira Putina kojima je cilj podrivanje demokratskih institucija i napretka u Europi kao i transatlantske zajednice država. On to već dugo radi”, rekao je.

Murphy je Zapadni Balkan je kazao kako je sastavni dio euroatlantske zajednice država te da je odgovornost te zajednice, koju predstavljaju SAD, NATO, EU, Kanada i druge članice, suradnja i partnerstvo sa zemljama i te regije, postupno ih približava te na kraju primi u svoje institucije.

“Moja zemlja je jasno kazala što želimo da se dogodi u BiH i kakva je njena budućnost. Više puta sam rekao kako želimo da ona postane dio euroatlantskih institucija, a to uključuje i NATO”, poručio je Murphy.

“Sankcije su učinkovite”

Komentirajući činjenicu kako je State Department uveo sankcije Miloradu Dodiku, ali da su se neki američki dužnosnici State Departmenta ,poput Cereka Cholleta i Gabriela Escobara, ipak susreli s njim u Sarajevu, Murphy je rekao:

“I ja sam obavio kurtoazni poziv s Dodikom kada sam došao ovdje, dok je bio član Predsjedništva. Naša politika sankcija je vrlo jasna. Povremeno se sastajemo s ljudima koji su pod sankcijama, kad smatramo da je to u našem interesu, ali to nije redovita pojava. Poznajem ljude pod sankcijama koji govore da sankcije ne znače ništa, ali se u tajnosti vrlo trude sa budu skinuti s liste. Zato sam siguran da su učinkovite, kome god su nametnute”, rekao je američki veleposlanik u BIH za Al Jazeeru Balkans.

/Desk/

Objava Američki veleposlanik u BiH, Michael Murphy: “Dodikov posjet Kremlju? Besmisleno i suludo.” pojavila se prvi puta na Republika.

“Umjesto navedenog navodnog rješenja koje bi Schmidt trebao nametnuti, predlažem mu da razmisli o jednostavnijem, efikasnijem i neskriveno jasnijem šovinisticko-fašističkom rješenju. A to je, ukidaju se izbori u Federaciji. Na planirani dan izbora, Schmidt i veleposlanik SAD-a (bilo koji da bude), određuju tko su članovi Predsjedništva BiH iz FBiH, tko je predsjednik, a tko su potpredsjednici FBiH, tko je premijer, a tko su ministri. U daljoj razradi treba ozbiljno razmisliti i o ukidanju Parlamenta FBiH. A ako se odustane od ukidanja tog parlamenta onda veleposlanik SAD-a (bilo koji da jest) i Schmidt određuju tko su članovi tog parlamenta”, komentirao je Komšić.

/Desk/

Objava SVE ZA VLAST Komšić sarkastično predložio: Schmidt neka ukine izbore i parlament i sa američkim veleposlanikom bira vlast pojavila se prvi puta na Republika.

“Malo smo se uvježbali, pa i mi njih sad slušamo. Ne slušaju samo oni nas. Znam ja što oni pričaju. To nije bilo moguće prije samo pet-šest godina. Nisi smio pomisliti da slušaš američkog veleposlanika, a mi ga samo ‘kliknemo’. I mi znamo što on radi. Mi smo država”, rekao je u srijedu navečer na predizbornom skupu SNSD-a Milorad Dodik.

Ovo nije prvi put da Dodik javno govori kako njegove parapolicijske i paraobavještajne službe vrše posebne istražne radnje.

Tako je u svibnju 2020. godine u zgradi Narodne skupštine RS-a, u prisustvu ministra policije Dragana Lukača, rekao kako “slušaju” Draška Stanivukovića i ostatak oporbe. Nakon brojnih reakcija na tu izjavu, Dodik je rekao da je to bio samo performans.

Ostaje vidjet je li i ova Dodikova izjava samo ‘performans’.

/Desk/

Objava Dodik kaže da prisluškuje američkog veleposlanika u BiH i to “samo na jedan klik” pojavila se prvi puta na Republika.

Zaključuje da je donošenje tih odluka na suverenoj BiH. Također, naglašava da su SAD, EU i NATO bili vrlo jasni o svojoj privrženosti suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH. Murphy kaže i kako je američka privrženost BiH trajna, te da će održati svoju međunarodnu prisutnost i međunarodnu vojnu prisutnost.

RSE: Međunarodni dužnosnici u BiH su zabrinuti zbog trenutne političke situacije. Dijelite li Vi tu zabrinutost?

Murphy: Da, dijelimo. Mislim da nije tajna, očito je, rekao bih, da BiH ne ide u pravom smjeru i da se to događa već jedan duži period. Dakle, ne postoji ni jedan dan, a da se ne pojavi neka užasna retorika koja dolazi od političkih lidera ovdje, prijetnje secesijom, prijetnje teritorijalnom reorganizacijom zemlje ili ratnohuškačka retorika. To je užasan, neodgovoran način vođenj ove zemlje.

Drugi problem je da ne vidimo napredak po pitanju reformi, gotovo nikakav napredak nije postignut kada su upitanju reforme za približavanje EU, ništa se ne radi na rješavanju problema s kojim se zemlja suočava, na primjer, inflacija ili mogući nedostatak energije u budućnosti. Sve te stvari se ignoriraju i nije dobro za Bosnu i Hercegovinu i za građane ove zemlje.

O razlozima za optimizam

RSE: Spomenuli ste građane BiH koji vrlo često odlaze, prvenstveno zbog sigurnosti. Kako Vi ocjenjujete sigurnosnu situaciju u BiH?

Murphy: Dozvolite da počnem odgovarati tako što ću govoriti da ljudi izražavaju svoj stav tako što napuštaju zemlju. To je njihovo glasanje. Procjena je da između 50.000 i 55.000 ljudi godišnje ode iz zemlje. Neki idu iz ekonomskih razloga, neki iz političkih razloga.

Ja razumijem, mogu razumjeti zašto netko tko želi izgraditi bolju budućnost za sebe, za svoju obitelj, za svoju djecu, unučad, želi napustiti BiH, to je ljudski impuls. Žele bolji život za sebe i obitelj. Moji preci su napustili SAD prije više od 100 godina iz upravo tih razloga.Sad je problem ozbiljniji zbog loše političke i sigurnosne situacije i krivnja za to je samo na političkim liderima koji su svoje uske etno-nacionalističke i koruptivne interese stavili ispred potreba građana. A ljudi koji su za njih glasali, njima su dali obećanje i nisu ispunili ta obećanja.

Ipak, postoje neke optimistične stvari koje bih spomenuo. Prije svega, ja putujem širom ove zemlje, prije kada sam ovdje bio od 2006. do 2009. i putujem i sad kada sam drugi put tu i bez obzira gdje odem, u Mostar, Banja Luku ili ovdje u Sarajevu, stalno me impresioniraju ljudi ove zemlje. Jer oni točno znaju gdje žele da ova zemlja ide.

Oni su otporni, imaju duh suradnje, to vidim kod mladih lidera koji idu u SAD na neke programe, vidim to kod poduzetnika, kod investitora, kod novinara istraživača, aktivista u borbi protiv korupcije. To su dobre, pozitivne stvari i ja mislim da to trebamo imati na umu, jer tu je snaga ove zemlje. Druga stvar je da imate prijatelja u Sjedinjenim Američkim Državama, nama je stalo do BiH i već 25-30 godina je to slučaj i to se nije promijenilo.

I mi želimo osigurati i zaštititi suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter ove zemlje i spremni smo koristiti sredstva koja su nam na raspolaganju kako bi obranili teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter ove zemlje. To uključuje sankcije kada je to prikladno, kao što je Antony Blinken (američki državni tajnik) rekao prije nekoliko mjeseci, mi smo posvećeni za ostanak ovdje, ne odlazimo iz BiH.

Korupcije ima više nego nekad

RSE: Spomenuli ste i korupciju što je gorući problem u BiH, prvenstveno mislim na političku korupciju. Sjedinjene Američke Države su se u Kantonu Sarajevo prilično uključile u borbu protiv korupcije. Ali, kako je iskorijeniti?

Murphy: Korupcija je definitivno veliki i ozbiljan problem u BiH. Ljudi me često pitaju što se promijenilo u odnosu na vaš prethodni boravak prije 13 godina i jedna od tih promjena, na žalost, je da je korupcija puno gora. U pravu ste, to je jako težak problem za iskorijeniti i teško se boriti s tim problemom.

Mi ćemo uraditi što mi možemo, podrškom uredima za borbu protiv korupcije, podrškom promjenama zakona, podržavajući tužitelje i policiju, novinare-istraživače koji imaju hrabrost i posvećenost iskorijeniti taj problem. Ali to je duga i teška borba, to se neće dogoditi za dan ili za mjesec ili za godinu dana. Ali ono što mi radimo i ono što želimo poslati kao signal političkim liderima, a to je da ćemo biti uporni, da nećemo odustati. Ja jasno to govorim na sastancima s političkim liderima.

Ovo je jako važno za SAD i zato smo koristili sankcije u borbi protiv korupcije, zato financiramo urede za borbu protiv korupcije, nećemo stati. Postoji neuspjeh, ali nećemo prestati. Upornost je vrlo važna u toj borbi.

O političarima kojima je “stalo do BiH”

RSE: Neki od političkih lidera su na crnoj američkoj listi, upravo zbog korupcije, ali čini se kao da oni ne mare za to. Neki od njih su ponovo sada na izbornim listama za ovogodišnje izbore. Mislite li da bi pravosudne institucije mogle bolje reagirati u BiH?

Murphy: Dozvolite da počnem s krajem vašeg pitanja vezano za političke lidere. Da, neki od lidera jesu na crnim listama i da, neki od tih lidera su se kandidirali na izborima, a ne bi trebali. Ali, birači imaju priliku procijeniti što su to uradili do sada, ovog listopada. Ako su zadovoljni njihovim radom, onda glasaju u skladu s tim, ako nisu, opet u skladu s tim.

Jedna od ljepota demokracije je da građani zemlje imaju što kazati, imaju priliku svake četiri ili dvije godine, u ovisnosti o kojem je izbornom ciklusu riječ, da kažu, želim nešto drugačije, nisam sretan s ovim što mi politički lideri isporučuju. Dakle, to je jako važno.

Drugo, pitanje vezano za pravosuđe. Da, mogu oni bolje raditi svoj posao, puno bolje. Ja sam bio na jednom događaju prije nekoliko tjedana, pod pokroviteljstvom Damira Arnauta i njegovih suradnika, na kojem su predstavili svoje istraživanje o radu pravosudnih institucija, gdje to oni dobro ili loše rade. I impresivno su zaista uradili svoj posao, pozitivan posao za BiH. Zato kažem da postoje neki političari koje je briga, postoje političari koji žele držati pravosuđe, tužitelje i snage za provedbu zakona odgovornim za svoj rad i to se mora nastaviti.

SAD će uraditi sljedeće, mi ćemo podržavati te vrste aktivnosti i politički, tako što ćemo stajati uz ljude koji žele uraditi pravu stvar, ali isto tako, kao što sam spomenuo ranije, neke programe pomoći ćemo koristiti i u radu sa tužiteljima i sudcima i od njih ćemo tražiti odgovornost.

O izbornoj reformi

RSE: Pored Sjedinjenih Američkih Država aktivno se uključio i novi visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt. Već nekoliko puta je primijenio Bonske ovlasti. Govori se sada vrlo često i o izbornoj reformi. Prema Vašoj ocjeni, kakva ona treba biti, a da bude po mjeri svih?

Murphy: Dopustite da počnem s politikom prema uredu OHR-a i Bonskim ovlastim, jer je bila konzistentna više od 25 godina, podržavamo, SAD podržava snažan Ured visokog predstavnika i primjenu Bonskih ovlasti kada je to prikladno. To nije novost, to ima podršku obje stranke. To je politika koju je svaki veleposlanik, koji je bio tu prije mene, naglašavao i koju sam i ja Vama upravo ponovio. To je prvi dio odgovora.

Druga stvar koju bih naglasio je da je visoki predstavnik već koristio Bonske ovlasti nekoliko puta, i koristio ih je, jer su domaći političari propustili djelovati i rješavati probleme koji se nalaze pred ovom zemljom.

Na primjer, financiranje izbora. To nije jedina stvar u kojoj su političari propustili djelovati. Političari su zauzeli ‘sve ili ništa’ pristup kada je riječ o izborima. Zaključili su da je kompromis ružna riječ ili znak slabosti, a ne uspjeha. Naravno, to je potpuno suprotno od istine. U demokraciji se stvari postižu kompromisom.

Ako političari ove zemlje, lideri, nastave s pristupom kakav smo, primjerice, vidjeli u ožujku ove godine kada je bilo – ‘mora biti sve što ja želim, a ništa što onaj drugi želi’, ili uopće ne žele učestvovati u pregovorima, onda neće biti napretka po pitanju rješavanja problema i bit će na visokom predstavniku odluka kada i kako mora djelovati da bi zaštitio Daytonski mirovni sporazum, teritorijalni integritet, suverenitet i sigurnost, kao i multietnički karakter BiH.

Sada, o rješenjima. Vraćam se na ideju kompromisa u demokratiji. Ne postoji rješenje koje će zadovoljiti sve. Tako to ne ide u demokraciji. Ono što svi moraju shvatiti je da možete dobiti neke stvari u pregovorima, ali da bi ostvarili te dobitke, morate učiniti i određene ustupke onima s kojima pregovarate.

Bez toga, ono što dobijete, je da su svi nezadovoljni, gdje nitko ne može kazati ‘ovo nam je važno i ovo smo postigli, dogovorili smo se’, jer su demokracija i izgradnja bolje budućnosti ove zemlje važni, dogovorili smo ovdje dati ustupak. To nije mjesto gdje se nalaze politički lideri, nažalost. Mislim da postoji šansa na izborima da građani, glasači ove zemlje, odluče je li to nešto što oni žele, ili ne.

O ulozi Rusije u BiH

RSE: Kada smo kod dogovaranja političara, oni se vrlo često znaju ovdje u BiH dogovoriti oko nečega, onda poslije izvjesnog vremena kažu, nismo se dogovorili. Takva je situacija kada je u pitanju proces približavanja BiH NATO-u. Program reformi je usvojen, međutim, pomaka nema u posljednjih godinu dana. Posebno se sve aktualiziralo ruskom invazijom na Ukrajinu gdje Republika Srpska tvrdi, uz pomoć Rusije, kako BiH neće ići u NATO. Kako Vi ocjenjujete uopće ulogu Rusije u čitavom procesu?

Murphy: Počet ću s komentarom, na koji aludirate, a koji su Rusi uputili. Rusija se ne pita kada je riječ o odlukama koje donosi BiH o odnosima unutar sporazuma, bilo da je riječ o pridruživanju Evropskoj uniji ili pridruživanju NATO-u. Donošenje tih odluka je na suverenoj BiH. To je pod broj jedan.

Pod broj dva, prilično je jasno da su građani ove zemlje, kao i političari ove zemlje, kao cilj postavili napredovanje prema i pridruživanje ovim euroatlantskim institucijama. Mi podržavamo te ciljeve. To je ono što podržavaju ljudi. Tako da, kada pogledam šta Rusija radi u ovoj zemlji, mislim da oni rade protiv ciljeva koje žele ostvariti građani ove zemlje. Neke od njihovih izjava su, iskreno govoreći, bile neodgovorne.

Znate, kada pogledate šta Rusija radi u Ukrajini i Europi sada, s brutalnom i barbarskom agresijom na Ukrajinu, možete zaključiti da Rusija ne drži do interesa ne samo Europe, već ni BiH ni Zapadnog Balkana. Ne želi vidjeti stabilnost, sigurnost, mir i napredak, naprednu BiH. U tome je problem.

RSE: Ipak, ne može se osporiti njihov utjecaj na Republiku Srpsku. Gotovo su svakodnevni razgovori ruskog veleposlanika u BiH s gospodinom Dodikom. Koliko je to u ovom trenutku opasno za BiH?

Murphy: Prije svega, očito, ruski veleposlanik je diplomat, kao i ja, i kao što sam rekao na svojoj prvoj konferenciji za medije kada sam stigao, on može pričati s političkim liderima u ovoj zemlji kao što to radimo moje kolege i ja. Ne mislim da je razgovor sam od sebe prijetnja.

Drugo, uputili su neke grozne, neodgovorne izjave o BiH. Mislim da su Sjedinjene Države, Evropska unija i NATO bili vrlo jasni o svojoj privrženosti suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru ove zemlje. Govorio sam to i ranije da je to dio dobrih vijesti. Znam da je nekada u BiH teško naći dobru vijest.

Privrženost Sjedinjenih Država je trajna. Želim podsjetiti na ono što je rekao tajnik Blinken (Anthony) u svom svjedočenju pred Kongresom. Mi ne odlazimo, nećemo nestati, održat ćemo svoju međunarodnu prisutnost ovdje, i našu međunarodno vojno prisustvo. Mislim da je to vrlo važno uzeti u obzir kada se procjenjuje sigurnosno stanje ovdje.

Kada je EUFOR percipirao izazove i probleme, ojačao je svoju prisutnost ovdje, to je bila ispravna odluka i mi smo je podržali. Mislim da ste mogli vidjeti odgovor Sjedinjenih Država i Europljana i to bi trebalo signalizirati da nećemo ostaviti BiH Rusiji. To neće biti ishod ovdje.

O odnosu Hrvatske i Srbije prema BiH

RSE: Kako ocjenjujete politiku bh susjeda Hrvatske i Srbije prema ovdašnjim zbivanjima?

Murphy: Pozdravljamo konstruktivne odnose susjeda na Zapadnom Balkanu, i ovdje želim naglasiti riječ konstruktivne. Mislim da u fokusu zemalja regije, svih zemalja regije, mora biti poboljšanje dobrosusjedskih odnosa i prevazilaženje razlika, a razlike postoje među državama, tako je na cijelom svijetu.

Mi imamo određene razlike s Kanadom, primjerice, ali postoji način na koji se one prevazilaze. Na tome se radi kolaborativno, kooperativno zbog pronalaska rješenja koje će donijeti dobrobit za obje strane. Moramo vidjeti više toga.

O američkoj posvećenosti BiH

RSE: Više puta ste spomenuli da su SAD na strani BiH, na strani njenih građana, ali da je na građanima u listopadu da kažu što misle o trenutnoj situaciji u BiH. Spmenuli ste da imate i mehanizme i da ćete ih koristiti. Možete li malo pobliže govoriti kakva uloga će biti i dalje SAD-a u BiH?

Murphy: Dozvolite da počnem s širom slikom odgovora na vaše pitanje, pa ću se vratiti i ponoviti nešto što sam rekao ranije. Naša posvećenost BiH je trajna, njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru.

Bili smo prijatelj 25 godina, nastavit ćemo biti prijatelj i podržavati BiH. To uključuje i investicije koje sam ranije spomenuo, borbu protiv korupcije, naš rad na pomoći razvoju turizma u BiH, naš rad s mladima ove zemlje, napori koje činimo kako bi privukli investicije ovdje, znate, primjerice, kroz dijasporu. To će se nastaviti.

Neću spekulirati o tome koje alate, i mislim da tu vjerojatno imate u vidu sankcije, ćemo koristiti. Budite uvjereni, i mislim da je to jasno iz proteklih sedam mjeseci, kada budemo mislili da je to prikladno i nužno, koristit ćemo te alate.

(Izvor: RSE)

Objava Michael Murphy, američki veleposlanik: “BiH nećemo ostaviti Rusiji, ne odlazimo” pojavila se prvi puta na Republika.

“Takvo što može dovesti u pitanje potpunu legalnost izbornog procesa, što bi dodatno usložnilo i stvorilo nestabilnost cjelokupnog političkog sustava na svim razinama”, inzistirao je Čović na svom stavu, ali pritom i zahvalio na, kako je priopćeno, medijaciji američke administracije, podršci i cjelokupnom angažmanu u BiH.

Međutim, nešto drukčije je “izvješće” sa sastanka iz američkog veleposlanstva.

“Razgovarali su o ustavnoj odgovornosti koju snose svi lideri BiH da osiguraju pravovremene i transparentne izbore. Veleposlanik SAD pozvao je HDZ-BiH da podrži zakone o sukobu interesa i druge zakone nužne za borbu protiv korupcije i unaprijeđenje euroatlantskih integracija BiH. Veleposlanik Murphy je naglasio da građani BiH zaslužuju funkcionalnu, učinkovitu i odgovornu vlast na svim razinama i u kojoj sve strane sudjeluju”, priopćilo je Veleposlanstvo SAD na Twitteru.

/Republika/

Objava OZBILJNA PORUKA Američki veleposlanik pozvao Čovića da podrži zakone protiv korupcije pojavila se prvi puta na Republika.

Američko veleposlanstvo u BiH na svom službenom Twitter profilu objavilo je da je rat u BIH bio strašna tragedija.

“Zato je dužnost današnjih lidera promovirati pomirenje, pozovu počinitelje zločina na odgovornost i odavanje priznanja i počasti žrtvama. Nedavno sam odao počast žrtvama na Kazanima. Zasluga čelnika Sarajeva je za podizanje spomenika, međutim pomirenje zahtijeva priznavanje svih teških istina iz prošlosti. Memorijal Kazani je nepotpun bez imena svih žrtava i jasnog, otvorenog priznanja počinitelja zločina. Ubojstva na Kazanima naredio je Mušan Topalović Caco, zapovjednik 10. brdske brigade Armije Republike BiH”, piše uslužbenoj objavi iz američkog veleposlanstva, gdje se zaključuje kako se “raduje  danu kada će spomen obilježje Kazani odražavati ovu činjenicu”.

Ovo je vrlo jasna kritika prema sarajevskim vlastima koji su izbjegli navesti povijesnu činjenicu o počiniteljima zločina iz redova Armije Bih prema srpskim žrtvama. Upravo to je bio i prijepor između sarajevskih političara – Naša stranka je imala jasne amandmane na izgled spomenika koji bi sadržavao i imena svih žrtava, ali i tko je konkretno odgovoran za zločin, no tome su se usprotivili SDP predsjednika Nermina Nikšiča kao i stranka Narod i Pravda predsjednika Elvedina Konakovića.

Takav stav je podržala i sarajevska gradonačelnicu Benjamina Karić koja je odbila upravo amandmane na fonu izjave američkog veleposlanika.

Spomenik na Kazanima svojedobno je posjetio i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ali nitko od visokih međunarodnih dužnosnika u BiH nije ovako jasno kritizirao jednostranost i licemjerje prema žertvam posljednjeg rata u BIH.

The 1992-1995 war in BiH was a terrible tragedy. That is why it is the duty of today’s leaders to promote reconciliation, hold perpetrators of crimes accountable, and to acknowledge and honor the victims. Recently, I paid my respects to the victims at Kazani. (1/4) #USAmbBiH pic.twitter.com/ADaA04TQ79

— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) April 7, 2022

Podsjetimo, na sjednici Gradskog vijeća Sarajeva krajem listopada prošle godine usvojeno je konačno rješenje izgleda i sadržaja teksta spomen-obilježja koje će biti postavljeno na Kazanima, a usvojen je i 9. studeni kao datum obilježavanja sjećanja na ubijene žrtve na ovom mjestu.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić (SDP) odbila je amandman Naše stranke o sadržaju teksta na spomeniku na Kazanima i ostala pri prvobitnom prijedlogu. Gradsko vijeće Sarajeva ranije je jednoglasno podržalo prijedlog o gradnji ovog spomenika. Riječ je o prijedlogu gradonačelnice Benjamine Karić koja je po preuzimanju gradonačelničke pozicije poručila da će spomenik biti izgrađen.

Ipak, nastale su nesuglasice glede toga što bi tekst na spomeniku trebao sadržavati, tj. bi li na njemu trebalo stajati tko je počinio zločin.

Prijedlogu se usprotivila Naša stranka. Oni smatraju da se na spomeniku treba prvo navesti događaj, pa počinitelj, a na kraju izraz tuge i žaljenja.

Prijedlog Naše stranke za tekst na spomeniku je:

– Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tijekom 1992 i 1993 ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade.

U nastavku bi bila ispisana imena žrtava uz napomenu da broj žrtava nije konačan i rečenicu “Uz izraze tuge, poštovanja i vječnog sjećanja spomenik podiže Grad Sarajevo 2021. godine.

Iz SDP-a su se ranije pobunili i poručili da osuđuju “svaki pokušaj pripisavanja ovih zlodjela Republici Bosni i Hercegovini, Armiji RBiH ili kompletnoj Desetoj brdskoj brigadi”, a sličnog je stava bio i NiP, kao i neke od boračkih organizacija A BiH iz kojih tvrde da su počinitelji djelovali samostalno, a ne po službenoj zapovijedi.

S tim u vezi, na spomeniku na Kazanima je tekst koji je i prvobitno bio predložen.

– Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana:

Bošković (Spasoje) Nevenka, 1933 – 1992., Bošković (Simo) Marko, 1929 – 1992., Ćeranić (Mihajlo) Dragomir, 1943 – 1992., Drašković (Branko) Mileva, 1936 . 1993., Frankić-Brkljač (Vinko) Ranko, 1952 – 1993., Jovanović (Vojo) Duško, 1954 – 1993., Komljenac (Ilija) Marina, 1926 – 1993., Lavriv (Mihaila) Ana, 1942 – 1993., Lavriv (Stefan) Vasilj, 1933 – 1993., Lemez (Neđo) Novka, 1950 – 1992., Nikolić (Nikola) Ergin, 1966 – 1993., Radosavljević (Boro) Branislav, 1952 – 1993., Šteta (Lutvo) Ago, 1942 – 1994., Vučurović (Dobrivoje) Zoran, 1952 – 1992. i Žuža (Jefto) Stojan, 1933 – 1992.

Za zločine na Kazanima, na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora do sada je osuđeno 14 vojnika Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). Zločin su počinili pripadnici 10. brdske brigade ARBiH pod zapovjedništvom Mušana Topalovića Cace.

Što su pisali ‘Dani’

Ratno izdanje časopisa ‘Dani’ među prvima je pisalo o zločinima Mušana Topalovića odnosno zločinima nad Srbima u Sarajevu. U izdanju od 29. siječnja 1993. godine Dani na tri stranice donose tekst o stradanju i položaju Srba u Sarajevu. Tom prigodom magazin prenosi kako je službeno utvrđeno 22 slučaja u kojima je ubijeno 39 osoba. Svibnja 1993. godine isti časopis objavljuje intervju s Mušanom Topalovićem Cacom. Novinar Senad Pećanin je u nadnaslovu uz ime sugovornika napisao “strah i trepet”.

Dana 26. listopada 1993. godine, Predsjedništvo RBiH, MUP RBiH i Armija RBiH organizirali su Operaciju Trebević 2, s ciljem obračuna s kriminalom u vlastitim redovima i vraćanje odmetnutih vojnih skupina u sustav. Akcija je bila usmjerena protiv komandanta Desete brdske brigade Armije RBiH Mušana Topalovića Cace. Mušan Topalović Caco i njegovi ljudi su prigodom uhićenja ubili devet pripadnika MUP-a RBiH. Šestorica od njih devetorice je ukopano u Velikom parku u Sarajevu.

Cacini sukrivci su optuženi, ali su im nakon suđenja u Vojnom sudu u Sarajevu izrečene minimalne kazne. Četiri osobe su osuđene na po šest godina zatvora (Esad Tucaković, Zijo Kubat, Refik Čolak, Mevludin Selak), dok je zbog neprijavljivanja kaznenog djela i počinitelja, na po deset mjeseci, osuđeno osam (Senad Hasić, Sabahudin Žiga, Samir Seferović, Omer Tendžo, Esad Raonić, Samir Ljubović, Senad Haračić, Armin Hodžić). Županijski sud u Sarajevu osudio je Asifa Alibašića na četiri godine i tri mjeseca zatvora. Suad Omanović je osuđen prvo na tri godine, potom na godinu dana, a u drugostupanjskom postupku na deset godina zatvora. Sead Kadić je 2006. godine zbog nedostatka dokaza oslobođen. Svi su osuđeni za ubojstva ili pomaganje u ubojstvima, ali ne i za ratne zločine.

Glavnoosumnjičeni Mušan Topalović Caco je ubijen prigodom uhićenja 1993. godine. Pokopan je 2. prosinca 1996. godine u okviru spektakularne dženaze (koju su organizirale Zelene beretke i kojoj je nazočio  Bakir Izetbegović na Šehidskom mezarju Kovači. Time mu je ukazana čast kao herojskom branitelju opkoljenog Sarajeva, čime je s njega istodobno uklonjena stigma zločinca. Prethodni Cacin grob bio je tajna. Njegovom pokopu je nazočilo oko 10.000 ljudi.

Jedini koji je prosvjedovao protiv ove dženaze bio je Jovan Divjak koji je u pismu Aliji Izetbegoviću upitao “kako je mogao organizirati pokop ovog kriminalca?”. Izetbegović je odgovorio da je morao “zbog sve većeg političkog pritiska”, ne preciziravši o čemu se radi. Međutim, sve je ostalo na internom pismu, a Alija Izetbegović se nije distancirao od te manifestacije. Samo prisustvo Bakira Izetbegovića na manifestaciji je shvaćeno kao znak predsjedničkog blagoslova dženaze.

Magazin Dani nakon toga objavljuje zapisnike sa suđenja za zločine. Na taj način će pokrenuti debatu: je li Ceco heroj ili zločinac? Autori tekstova u Danima, Senad Pećanin i Vildana Selimbegović dobivali su stalne prijetnje zbog ovih tekstova, a i bomba je eksplodirala pred redakcijom.

Do 2020. godine na zidu osnovne škole Edhem Mulabdić u sarajevskom naselju Bistrik, Mušanu Topaloviću Caci je bila podignuta spomen-ploča, koja je na inzistiranje Udruge za društvena istraživanja i komunikacije uklonjena.

Simbol pravnih procesa u vezi s Kazanima postao je proces protiv jednog pripadnika 10. brdske brigade Armije RBiH, Samira Bejtića, koji je započeo 2002. godine, u kojem zločini nisu okvalificirani kao ubojstva, nego kao ratni zločini. Godine 2004., zbog ratnih zločina na Kazanima osuđen je na 14 i pol godina zatvora. Međutim, tu presudu je poništio revizijski sud, a u obnovljenom sudskom postupku Bejtić je 2008. godine oslobođen optužbi, na što je županijskog Tužiteljstvo ponovno uložilo žalbu. Proces protiv Bejtića je još uvijek u tijeku.

/Republika/

Objava Američki veleposlanik kritizirao licemjerje SDP-a, NiP-a i sarajevske gradonačelnice Karić: Spomenik na Kazanima nepotpun bez imena svih žrtava i priznanja tko je počinio zločin – Mušan Topalović Caco pojavila se prvi puta na Republika.

Nastupni posjet veleposlanika protekao je u razgovoru o pozitivnim koracima koje su Grad Mostar i Gradsko vijeće učinili do sada, priopćila je Služba za odnose s javnošću mostarskog Gradskog vijeća.

Iskazano je obostrano zadovoljstvo da se u Mostaru događaju pozitivni i ohrabrujući procesi, koji su usmjereni na kvalitetu života građana te je i tom prilikom potvrđeno potpuno opredjeljenje Veleposlanstva SAD-a da bude podrška razvoju i napretku Grada Mostara.

Tom prigodom gradonačelnik Mostara je upoznao veleposlanika sa svim projektima koji su pokrenuti u proteklih godinu dana, a sve s ciljem stvaranja pozitivnog okruženja i kvalitete življenja za sve građane Mostara.

Gradonačelnik Kordić je naglasio kako je novi Izborni zakon u Mostaru omogućio preduvjete za dobro funkcioniranje gradskih vlasti, te kako je razočaran što nije došlo do promjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Naglasio je važnost donošenja Izbornog zakona kako bi se fokus prebacio na rješavanja gospodarskih i drugih pitanja.

Veleposlanik Murphy je kazao kako je Mostar dragulj Bosne i Hercegovine s velikim potencijalima za razvoj. Naveo je kako se pri pokretanju gospodarskog razvoja u Mostaru pozornost mora posvetiti povijesnom naslijeđu. Obećao je potporu gradonačelniku u razvojnim projektima i onima koji će ujediniti cijelu zajednicu.

Prilikom posjete gradonačelnik je veleposlaniku SAD-u uručio monografiju Grada Mostara.

Američki veleposlanik s premijerom HNŽ-a

Tijekom sastanka sa premijerom HNŽ-a, razgovarano je o aktualnim zbivanjima u zemlji, s naglaskom na HNŽ i perspektive daljnjega procesa gospodarskoga razvitka. Herceg se osobito osvrnuo na neuspjeh mukotrpnih pregovora o izmjenama Izbornoga zakona koji su se odvijali u nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice.

”Europska i NATO perspektiva stabilne i ravnopravne BiH, kao zemlje konstitutivnih naroda po uzusima ravnopravnosti i legitimnosti kako ih utvrđuje Daytonski mirovni sporazum u svojoj izvornosti, ne bi smjeli imati alternativu. Način na koji djelujemo može i treba biti primjer cijeloj BiH. Izmijenili smo Ustav i ”de iure” osigurali punu konstitutivnost sva tri naroda. U prakticiranju izvršne i zakonodavne vlasti HNŽ-a ostvarujemo puni konsenzus. Ako bi se i ostatak BiH ugledao na nas, poglavito više razine vlasti, imali bismo ključ rješenja ukupnoga stanja koje je, otvoreno govoreći, opasno usložnjeno”, jasno je poručio predsjednik Herceg, dodajući kako bez političke stabilnost nema ni stabiliziranja društvenih procesa ni gospodarskoga razvitka, time ni budućnosti koja bi ovdje zadržala mladost koja kontinuirano odlazi.

Govoreći o aktivnostima koje Vlada poduzima u različitim područjima djelovanja, osobito obrazovanju, poticanju poljoprivrede i gospodarstva te projektima iz znanosti, kulture i športa, Herceg se posebno osvrnuo na turističke potencijale HNŽ-a. Ističući kako je ključ za privlačenje stranih turista prometna povezanost, s naglaskom na izgradnju Koridora Vc i snaženje Zračne luke Mostar, podsjetio je i na činjenicu da Vlada kontinuirano pruža potporu razvitku mostarske zračne luke. Podsjetio je i na činjenicu da HNŽ nosi teret pune skrbi o nizu vitalnih zajedničkih institucija ovdašnjih naroda (bolnice, sveučilišta, kazališta…), kao i odgovornost i financijski teret stalnoga socijalnog dijaloga sa svim sindikalnim organizacijama koje okupljaju više od 11 tisuća ljudi iz više resora.

U kontekstu daljnjega razvitka turizma u HNŽ-u i BiH u cjelini, razmijenjene su informacije o provedbi USAID-ova projekta razvitka održivoga turizma u BiH, a domaćin sastanka upoznao je veleposlanika Murphyja i s raznim oblicima potpore koje je Vlada pružila gospodarstvenicima, tako i turističkoj djelatnosti koja je strateškom granom gospodarstva u Županiji, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

”Nedavno su na Skupštini HNŽ-a usvojene izmjene Zakona o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u HNŽ-u, čime je omogućeno reaktiviranje turističkih zajednica u jedinicama lokalne samouprave, kao jezgre kreiranja i razvitka turističke ponude ovoga prostora. Vlada je predana razvitku ove gospodarske grane, a sljedeći ćemo tjedan sudjelovati na uglednom Međunarodnom mediteranskom sajmu turizma u Tel Avivu (Izrael) gdje ćemo, zajedno s kolegama iz susjednih županija, promovirati hercegovačku turističku ponudu”, istaknuo je predsjednik Herceg.

Veleposlanik Murphy zahvalio je na prijemu, osobito na otvorenim i iscrpnim informacijama o stanju u HNŽ-u i BiH. Iskazao je spremnost za unapređenje međusobne suradnje na korist cjelokupnoga društva odnosno svih žitelja Hercegovačko-neretvanske županije.

/Republika/

Objava Američki veleposlanik kod premijera HNŽ-a, gradonačelnika mostara i predsjednika Gradskog vijeća pojavila se prvi puta na Republika.