Nakon pet i pol godina života s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), glumac Kenneth Mitchell – koji se pojavio u filmovima Star Trek: Discovery i Captain Marvel – preminuo je 24. veljače 2024. U mjesecima koji su prethodili njegovoj smrti, na društvenim je mrežama opisivao kako je to živjeti s bolešću koja je poznata i kao bolest Loua Gehriga, po američkom igraču bejzbola kojem je dijagnosticirana 1939. godine.

“Bilo je to dugih pet godina”, napisao je Mitchell u objavi na Instagramu u kolovozu 2023. “Toliko toga je izgubljeno, toliko toga dobiveno. Nevjerojatno teška vremena, pomiješana s još više blagoslova. U središtu svega su prijatelji i obitelj, njegovatelji i liječnici koji iznova i iznova priskaču u pomoć mojoj obitelji. Pružajući golemu podršku, ljubav, brigu i ohrabrenje. U tome ima toliko ljepote. Ova bolest je apsolutno užasna.”

Njegova smrt uslijedila je samo nekoliko mjeseci nakon vijesti da je u kolovozu 2023. preminuo fotograf Bryan Randall, kojem je ALS dijagnosticiran tri godine ranije u dobi od 54 godine. Bio je partner glumice Sandre Bullock. U travnju 2025., američki glumac Eric Dane – zvijezda serija Euforija i Uvod u anatomiju – otkrio je u dobi od 52 godine da mu je također dijagnosticiran ALS.

Unatoč tome što je tijekom godina odnijela brojne poznate žrtve – uključujući mlade, inače zdrave ljude – misterij o tome što uzrokuje ALS ostaje. Međutim, nedavna istraživanja otkrila su neke tragove. Jesmo li konačno na putu da dešifriramo ovo razorno stanje?

Što je ALS?

ALS je oblik bolesti motornih neurona (MND). To je iscrpljujuće i bolno stanje u kojem se motorni neuroni – stanice koje kontroliraju voljne pokrete mišića – postupno gube, što dovodi do toga da ljudi polako gube kontrolu nad svojim tijelima. Nedavni pregled dostupnih podataka procjenjuje da bolest pogađa otprilike pet osoba na 100.000 stanovnika u SAD-u.

Bolest se češće javlja kod muškaraca, a prosječna dob pri dijagnozi je oko 60 godina, iako može pogoditi i znatno mlađe osobe. Iako većina ljudi živi samo nekoliko godina nakon dijagnoze, postoje značajne iznimke, uključujući fizičara Stephena Hawkinga kojem je oblik MND-a dijagnosticiran u 21. godini, a umro je 2018. u 76. godini.

Razlozi zašto ljudi razvijaju ALS su složeni. Kod 10-15 % oboljelih bolest je nasljedna. U tim slučajevima, mutacija određenog gena prenosi se generacijama. Nije sigurno da ćete, ako je jedan od vaših roditelja ili predaka imao ALS, i vi oboljeti, iako u obiteljskim predajama mogu postojati priče o rođakinji Lucy ili djedu Joeu koji su imali neku vrstu bolesti propadanja mišića. Međutim, ispostavilo se da kod nasljednog oblika zahvaćeni gen nije uvijek isti, iako su posljedice identične.

Sporadični slučajevi i okolišni čimbenici

Za ostalih 85 % ljudi koji obole od ALS-a, utvrđivanje uzroka još je manje jasno. Kada nitko ne može reći “tvoj prastric je imao nešto slično”, takav se slučaj smatra nasumičnim, jednokratnim događajem i naziva se “sporadičnim”. Nedavna istraživanja sugeriraju da bi genetske mutacije mogle biti dio priče, ali vjerojatno uključuju male promjene u nekoliko različitih gena, a ne jednu drastičnu biološku pogrešku kao kod obiteljskog ALS-a. Promjene u čak 40 gena povezane su s povećanim rizikom, iako je stanje izuzetno rijetko.

Postoji dugačak popis gena koji mogu biti zahvaćeni, ali četiri su glavna. Najčešći je C9orf72, koji je uključen u regulaciju živčanih i mišićnih stanica (pronađen u 30 % slučajeva). U 20 % slučajeva greška je u genu SOD1, koji kodira antioksidativni enzim. Manji postotak otpada na promjene u genima TARDBP (4 %) i FUS (5 %).

Ovisno o vrsti ALS-a, “mjera u kojoj se bolest može objasniti genetskim čimbenicima iznosi samo oko 8 % do 60 %”, objašnjava Eva Feldman, profesorica neurologije na Sveučilištu Michigan.

Također se pojavljuju dokazi da višekratna i dugotrajna izloženost potencijalnim okidačima iz vanjskog okoliša može povećati rizik. Tim profesorice Feldman istražuje ono što nazivaju “ALS ekspozom” – zbroj toksičnih utjecaja iz okoliša. Otkrili su da dugotrajna izloženost organskim kemijskim zagađivačima, metalima, pesticidima, česticama prašine s gradilišta i loša kvaliteta zraka mogu pridonijeti riziku.

Kombinacija čimbenika

Neil Thakur, glavni dužnosnik udruge ALS Association, kaže da ne postoji potpuna uzročno-posljedična veza. “To je uvijek kombinacija čimbenika. Čak i ako imate faktor rizika ili genetski profil, nije 100 % sigurno da ćete dobiti ALS.”

Postoje dokazi da izloženost česticama dizelskog goriva, zrakoplovnog goriva, pesticidima i aerosolima može povećati rizik. Vojno osoblje, primjerice, često je izloženo tim tvarima i čini se da ima povećanu šansu za obolijevanje. Također, olovo u pitkoj vodi, pušenje i kontaktni sportovi mogu biti okidači. Ipak, ostaje puno neizvjesnosti – studije sugeriraju da apstinencija od alkohola i cigareta ne štiti nužno od ALS-a (iako smanjuje rizik od mnogih drugih bolesti).

Jedan od izazova za znanstvenike je taj što je ALS rijetka bolest. Zbog brzog napredovanja bolesti, mnogi pacijenti ne stignu ili ne mogu sudjelovati u istraživanjima. “Potrebno je dugo vremena da se prikupi dovoljno ljudi za kliničko ispitivanje jer bolest napreduje tako brzo da su ljudi pogodni za sudjelovanje samo u ranoj fazi”, kaže Thakur.

Liječenje i budućnost

Trenutno se ALS ne može izliječiti. No, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je nekoliko tretmana koji mogu pomoći u usporavanju njezina napredovanja. Ti lijekovi djeluju na različite načine, od smanjenja razine određenih kemikalija oko mozga i kralježnice do sprječavanja odumiranja živčanih stanica.

Postoji i mogućnost da bi ciljanje tretmana protiv učinaka određenog neispravnog gena moglo biti korisno. Nedavno ispitivanje lijeka dizajniranog da poništi štetu uzrokovanu mutacijom gena SOD1 dalo je obećavajuće preliminarne rezultate.

Strategija udruge ALS Association je učiniti bolest “podnošljivom za život dok ne pronađemo lijek”. Fokus je na pružanju visokokvalitetne njege koja omogućuje pacijentima aktivniji život barem nekoliko mjeseci duže.

“Pravo pitanje nije samo zašto ljudi dobivaju ALS, već što možemo učiniti da ga spriječimo ili liječimo?” kaže Thakur. Bolje razumijevanje znanosti iza ovog razornog stanja nadamo se da će dovesti do učinkovitijih tretmana i, jednog dana, možda čak i pomoći u sprječavanju pojave novih slučajeva.

Objava Nevidljivi ubojica iz sjene: Zašto neki ljudi odjednom obole od ALS-a pojavila se prvi puta na Republika.

„Mogu se osjećati usamljeno u punoj prostoriji“, priznao je Bradu Falchuku tijekom njihovog povjerljivog snimanja emisije Famous Last Words (Poznate posljednje riječi) u studenom 2025. — intervjua za koji je znao da će biti objavljen tek nakon njegove smrti. No, dok se suočavao s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), progresivnom neurološkom bolešću koja utječe na kontrolu mišića, Dane je svoj duh opisao poletnim: „Nema razloga da budem sretan u bilo kojem pojedinačnom trenutku, ali jesam.“

U snažnom i emotivnom razgovoru, Dane se osvrnuo na svoj život s iskrenošću i suosjećanjem, dotaknuvši se ključnih događaja koji su ga traumatizirali „na staničnoj razini“, svoje borbe s drogom i alkoholom, velike romance svog života te zasluženog mira koji je osjećao u vezi sa smrću.

Koje su bile posljednje riječi Erica Danea?

Na kraju njihovog intervjua, Falchuk je napustio pozornicu kako bi Dane mogao govoriti izravno u kameru i iznijeti svoje posljednje, neuređene javne misli — posebno upućene njegovim kćerima. Evo ih u cijelosti:

„Billie i Georgia, ove su riječi za vas. Trudio sam se. Ponekad sam posrnuo, ali trudio sam se. Sve u svemu, ludo smo se zabavljali, zar ne? Sjećam se svih onih trenutaka koje smo proveli na plaži, vas dvije, ja i mama — u Santa Monici, na Havajima, u Meksiku. Vidim vas sada kako se satima igrate u oceanu, moje vodene bebe. Ti su dani, u doslovnom smislu riječi, bili raj. Želim vam reći četiri stvari koje sam naučio iz ove bolesti i nadam se da me nećete samo slušati. Nadam se da ćete me čuti.

Prvo, živite sada. Upravo sada. U sadašnjosti. To je teško, ali ja sam to naučio činiti. Godinama sam mentalno lutao i gubio se u vlastitoj glavi na duge staze, valjajući se i brinući u samosažaljenju, sramu i sumnji. Ponovno sam proživljavao odluke, preispitivao se. ‘Nisam trebao učiniti ovo. Nikada nisam trebao ono.’ Više ne. Iz čistog preživljavanja, prisiljen sam ostati u sadašnjosti. Ali ne želim biti nigdje drugdje. Prošlost sadrži žaljenja. Budućnost ostaje nepoznata. Zato morate živjeti sada. Sadašnjost je sve što imate. Čuvajte je. Cijenite svaki trenutak.

Drugo, zaljubite se. Ne nužno u osobu, iako i to preporučujem. Ali zaljubite se u nešto. Pronađite svoju strast, svoju radost. Pronađite ono zbog čega želite ustati ujutro, što vas pokreće kroz cijeli dan. Prvi put sam se zaljubio otprilike u vašim godinama. Zaljubio sam se u glumu. Ta me ljubav na kraju izvukla kroz moje najmračnije sate, moje najmračnije dane, moju najmračniju godinu. Još uvijek volim svoj posao, još mu se radujem, još uvijek želim stati ispred kamere i odigrati svoju ulogu. Moj rad me ne definira, ali me uzbuđuje. Pronađite nešto što vas uzbuđuje. Pronađite svoj put, svoju svrhu, svoj san. A onda krenite za tim. Zaista krenite.

Treće, mudro birajte prijatelje. Pronađite svoje ljude i dopustite im da oni pronađu vas. A onda im se dajte. Najbolji od njih će vam uzvratiti. Bez osuđivanja, bez uvjeta, bez suvišnih pitanja. Tako sam zahvalan svojoj bliskoj obitelji i prijateljima. Svaki od njih se iskazao. Ne mogu raditi sitnice koje sam prije radio. Ne mogu se voziti uokolo, ići u teretanu, na kavu, družiti se. Ali naučio sam prihvatiti alternative. Moji prijatelji dolaze k meni, zajedno jedemo, gledamo utakmicu, slušamo glazbu. Ne rade ništa posebno, oni se samo pojave. To je velika stvar. Samo se pojavi. I volite svoje prijatelje svime što imate. Čuvajte ih. Oni će vas zabavljati, voditi, pomagati vam, podržavati vas, a neki će vas i spasiti.

Konačno, borite se svakim djelićem svog bića i to s dostojanstvom. Kada se suočite s izazovima, zdravstvenim ili bilo kojim drugim, borite se. Nikada ne odustajte. Borite se do posljednjeg daha. Ova bolest polako uzima moje tijelo, ali nikada neće uzeti moj duh.

Vas dvije ste različite osobe. Ali obje ste snažne i otporne. Naslijedile ste otpornost od mene. To je moja supermoć. Srušiš me, ja odmah skočim natrag i stalno se vraćam. Ustajem iznova, i iznova, i iznova. Mark kaže da sam kao mačka, osim što mačka ima devet života, a ja sam na petnaestom — najmanje. Dakle, kada vas pogodi nešto neočekivano, a hoće jer to je život, borite se i suočite se s tim pošteno, s integritetom i milošću, čak i ako se čini nesavladivim.

Nadam se da sam pokazao da se možete suočiti sa svime. Možete se suočiti s krajem svojih dana. Možete se suočiti s paklom s dostojanstvom. Borite se, cure, i držite glave visoko.

Billie i Georgia, vi ste moje srce. Vi ste mi sve. Laku noć. Volim vas. To su moje posljednje riječi.”

(izvor: Netflix)

Objava Borba do zadnjeg daha: Eric Dane ostavio kćerima savjete koji su zapravo putokaz za sve nas pojavila se prvi puta na Republika.

Eric Dane, glumac najpoznatiji kao šarmantni plastični kirurg nadimka McSteamy u iznimno uspješnoj ABC-jevoj medicinskoj drami “Uvod u anatomiju” (Grey’s Anatomy), preminuo je u 53. godini.

Njegovu smrt potvrdila je njegova glasnogovornica Melissa Bank. Dane se liječio od ALS-a (amiotrofična lateralna skleroza), neurološkog poremećaja poznatog i kao bolest Loua Gehriga, koji uništava sposobnost pacijenta da kontrolira mišiće, govori te na kraju i diše bez pomoći.

“Svoje posljednje dane proveo je okružen dragim prijateljima, odanom suprugom i svoje dvije prekrasne kćeri, Billie i Georgijom, koje su bile središte njegova svijeta”, stoji u izjavi gospođe Bank.

Gospodin Dane preminuo je 10 mjeseci nakon što je u travnju 2025. za magazin People otkrio svoju dijagnozu. Kasnije je u intervjuima i na društvenim mrežama otvoreno govorio o izazovima života s tom progresivnom bolešću. Pacijenti s ALS-om obično žive od dvije do pet godina, iako su klinička ispitivanja novih terapija pružila nadu u produljenje života za nekoliko mjeseci.

“Nikada neću zaboraviti ta tri slova”, rekao je Dane u intervjuu s Diane Sawyer u emisiji “Good Morning America” 2025. godine. “To je prvo na što pomislim čim se probudim.” Tijekom intervjua opisao je gubitak funkcije u desnoj ruci. “To nije san”, dodao je.

U sklopu kampanje za prava pacijenata u rujnu 2025., gospodin Dane je sjedeći u stolcu i pomalo nerazgovjetnim glasom poručio: “Ja sam glumac. Ja sam otac, a sada i osoba koja živi s ALS-om.” Govorio je o prikupljanju sredstava za istraživanja i “konačnom, konačnom koraku prema okončanju ove bolesti”.

Život i karijera

Eric William Dane rođen je 8. studenoga 1972. u San Franciscu. Otac William bio je arhitekt i dizajner interijera, a majka Leah kućanica. Bio je stariji od dvojice braće. Kao srednjoškolac isticao se kao sportaš, a interes za glumu razvio je nakon nastupa u predstavi Arthura Millera “Svi moji sinovi”.

U Los Angeles se preselio 1993. godine i iste godine debitirao na televiziji u seriji “The Wonder Years”. To mu je donijelo manje uloge u popularnim serijama poput “Saved by the Bell” i “Bračne vode” (Married With Children).

Zbog svog mladolikog i privlačnog izgleda često je dobivao uloge šarmantnih sporednih likova, uključujući ulogu liječnika u drami “Gideon’s Crossing” te vlasnika novina i ljubavnog partnera lika Alyssae Milano u seriji “Charmed” (Čari).

Daneova karijera proširila se i na filmove. Glumio je mutanta koji se može multiplicirati u filmu “X-Men: The Last Stand” (2006.), a dvije godine kasnije glumio je uz Owena Wilsona u filmu “Marley & Me”.

Godine 2004. oženio se Rebeccom Gayheart, koja ga je nadživjela zajedno s njihovim kćerima, Billie Beatrice i Georgijom.

Era dr. Marka Sloana

Njegova sudbonosna uloga stigla je 2006. godine u hit seriji “Uvod u anatomiju”. Dane je utjelovio dr. Marka Sloana, šefa plastične kirurgije. Njegov lik, poznat kao McSteamy zbog seksipila i drskog nastupa, svakog je tjedna unosio dramu u bolničke hodnike.

Postao je legendaran po jednoj sceni: tzv. “scena s ručnikom”, u kojoj izlazi iz kupaonice bez majice, omotan samo bijelim ručnikom oko struka. Dane je kasnije priznao kako nije imao pojma da će ta scena postati kultni dio pop kulture. U seriji se pojavio u ukupno 139 epizoda.

Osim uloge McSteamyja, Dane je pet sezona zvjezdano vodio seriju “The Last Ship” kao neustrašivi zapovjednik mornarice. Nastavio je raditi i nakon dijagnoze. Jedna od njegovih zapaženijih novijih uloga bila je ona oca Natea Jacobsa u HBO-ovoj drami “Euphoria”.

U studenome 2025., crpeći iz vlastitog iskustva, u epizodi serije “Brilliant Minds” utjelovio je vatrogasca koji se bori s obitelji da prihvate njegovu dijagnozu ALS-a.

Izdavačka kuća Marije Shriver planira 2026. godine objaviti njegovu knjigu memoara pod naslovom “Book of Days, A Memoir in Moments”.

U intervjuu s Conanom O’Brienom 2015. godine, Dane se osvrnuo na dane slave kao McSteamy i rekao kako to obožavanje nikada nije uzimao preozbiljno. “Bilo bi čudno da jesi”, našalio se tada.

Objava Eric Dane, popularni “McSteamy” iz Uvoda u anatomiju, preminuo u 53. godini pojavila se prvi puta na Republika.