Glenis Scadding se i nakon četrdeset godina jasno sjeća jednog od svojih prvih pacijenata na sublingvalnoj imunoterapiji (ispod jezika). Njegova alergija na pelud bila je toliko iscrpljujuća da nije mogao prošetati do lokalne željezničke stanice bez hroptanja. Tretman dr. Scadding uključivao je desenzibilizaciju pacijenta na uzročnika njegove alergije, pelud breze, kapljicama koje su se stavljale pod jezik.

“Pojavio se na mojim vratima s gajbom vina jer sam mu potpuno promijenila život u proljeće”, kaže Scadding, potpredsjednica neprofitne organizacije Euforea i počasna konzultantica alergologinja i rinologinja u University College Hospital u Londonu. “A onda sam dobila toliko kritika da sam prestala.”

Više od 400 milijuna ljudi diljem svijeta pati od alergijskog rinitisa – upale nosnih kanala uzrokovane reakcijom na alergene iz zraka. To se događa kada vaš imunološki sustav pogrešno identificira tvari poput životinjske peruti ili grinja kao štetne, potičući simptome koji mogu uključivati curenje nosa, svrbež očiju, kihanje i – u najgorem slučaju – poteškoće s disanjem. Kada je reakcija sezonska, primjerice na pelud, alergijski rinitis nazivamo polenskom groznicom (hunjavicom).

Osim što utječe na kvalitetu života, alergija na pelud može imati ozbiljne dugoročne posljedice, uključujući rizik od razvoja respiratornih infekcija i astme. Također, pogađa ogroman broj ljudi. U Velikoj Britaniji otprilike svaka četvrta odrasla osoba i svako osmo dijete imaju alergijski rinitis. Postoje i sve brojniji dokazi da simptomi postaju teži zbog klimatskih promjena.

Ipak, alergolozi kažu da postoje dobre vijesti: sada su dostupne visokokvalitetne, učinkovite i sigurne terapije. Većina tretira simptome, ali jedna – imunoterapija alergenima (AIT) – više je poput lijeka. Ona “uči” tijelo da manje reagira na određene alergene i može spriječiti prelazak alergije u astmu.

Ozbiljan zdravstveni problem

Dio problema je u tome što čak ni zdravstveni djelatnici ne shvaćaju uvijek alergijski rinitis ozbiljno, kaže klinički alergolog Stephen Durham, profesor emeritus na Imperial Collegeu u Londonu. Liječnici opće prakse često pacijentima kažu samo da odu u ljekarnu po antihistaminik, umjesto da ih upute alergologu na dugoročno liječenje.

“Alergija na pelud je velik problem koji često banaliziraju oni koji ga nemaju”, kaže Durham. “Sve u životu – rad, spavanje i zabava – ozbiljno je narušeno ovim stanjem.” Osobe s alergijama teže zaspu, češće se bude noću i osjećaju se umorno, što kod djece utječe čak i na školski uspjeh.

Postoje i druge zdravstvene posljedice. Budući da su im sluznice kronično upaljene, osobe s alergijom imaju do dvostruko više respiratornih infekcija. Neadekvatno liječena alergija može uzrokovati kronične bolesti gornjih dišnih puteva i upale uha. Također, upala u gornjim dišnim putevima može utjecati na donje puteve, što često vodi do razvoja astme.

Stoljetni problem i rješenje pod jezikom

Imunoterapija nije nova ideja. Još 1911. godine jedan je liječnik otkrio da ubrizgavanje ekstrakta peludi trave pacijentima može ublažiti simptome idućeg proljeća. Do 1980-ih to je postao priznat tretman, ali uz jedan rizik: “Injekcijska imunoterapija povremeno je ubijala ljude” zbog anafilaksije, kaže Scadding. Iako su ti događaji iznimno rijetki (jedan na 2-2,5 milijuna injekcija), stroge regulacije učinile su ovaj proces napornim za pacijente.

To je potaknulo interes za oralnu alternativu – sublingvalnu terapiju. Umjesto injekcije u ruku, kapi ili tablete s alergenom stavljaju se pod jezik. Iako je u početku bilo skepticizma, ispitivanja su pokazala da je ova metoda mnogo sigurnija (nema zabilježenih smrtnih slučajeva), a i dalje vrlo učinkovita.

Glavni izazov je ustrajnost. Tableta se treba uzimati svaki dan, počevši 8 do 16 tjedana prije sezone peludi. Preporuka je nastaviti s uzimanjem tijekom cijele godine kroz tri godine. “Ako liječite ljude tri godine, možete potaknuti dugotrajnu remisiju bolesti”, kaže Durham.

Dugotrajno olakšanje

Nekoliko ispitivanja, uključujući jedno u Japanu s više od 1.000 sudionika, pokazalo je da sublingvalna imunoterapija poboljšava simptome čak i dvije godine nakon prestanka uzimanja.

Glavni problem trenutno je ograničen broj alergena koji se mogu liječiti na ovaj način (uglavnom grinje, ambrozija i pelud trave). No, tamo gdje se primjenjuje, rezultati su impresivni. Jedna studija na 45.000 pacijenata pokazala je da oni koji primaju imunoterapiju trebaju mnogo manje recepata za lijekove protiv alergije i astme te rjeđe obolijevaju od upale pluća.

Za najteže slučajeve, kojima imunoterapija ne pomaže, postoji opcija bioloških lijekova. Oni ciljaju specifične imunosne putove, ali su znatno skuplji – dok imunoterapija košta manje od 1.300 dolara godišnje, biološki lijekovi mogu stajati i do 20.000 dolara.

Kako odabrati lijekove i smanjiti okidače

Za pacijente koji nemaju pristup imunoterapiji, stručnjaci preporučuju:

1. Kombinirani sprejevi: Najučinkovitiji su sprejevi koji sadrže i antihistaminik i kortikosteroid. Ključno je početi ih koristiti prije početka sezone i uzimati ih redovito.
2. Noviji antihistaminici: Ako uzimate tablete, koristite lijekove “druge generacije” (poput cetirizina ili loratadina) jer manje uspavljuju.
3. Higijena prostora: Držite prozore zatvorenima, koristite pročišćivače zraka i nosite sunčane naočale vani.
4. Tuširanje prije spavanja: Pranje lica, ruku i kose nakon povratka izvana sprječava da pelud s jastuka udišete tijekom cijele noći.

“Imamo vrlo učinkovite tretmane za većinu pacijenata”, zaključuje Durham. “Glavna poruka je da se ovaj problem ne smije banalizirati i da ljudi moraju naučiti kako se pravilno liječiti.”

Objava Kraj alergije na pelud? Novi val učinkovitih lijekova za sezonske alergije pojavila se prvi puta na Republika.

Iako je zob jedna od najčešće konzumiranih žitarica u svijetu i na glasu kao superhrana, što je i potkrijepljeno znanstvenim člancima i studijama, sve češće mogu se čuti glasovi stručnjaka koji upozoravaju na određene aspekte svakodnevne konzumacije zobi koji ne moraju uvijek biti pozitivni. Ovisi o tome tko ih konzumira, ali i kakve proizvode od zobi konzumira. Tako se još jednom potvrđuje pravilo da uvijek i u svemu treba imati mjeru, da nije baš sve za svakoga niti je sve crno-bijelo, pa tako ni zob nije isključivo eliksir za zdravlje, ali ni isključivo loša. I najbolje što možemo učiniti jest informirati se o stvarnim dobrobitima, ali i o mogućim problemima svakodnevne konzumacije zobi te se pridržavati savjeta stručnjaka o tome kojem proizvodu dati prednost i na što pripaziti.

Nutritivna bomba

Tu ćemo prvenstveno govoriti o zobenoj kaši jer je upravo to doručak koji je stekao reputaciju “savršenog” izbora za zdrav početak dana. – Zobena kaša uistinu ima impresivan nutritivni profil i zasluženo nosi titulu zdrave, pa čak i supernamirnice. Za početak, obiluje proteinima i prehrambenim vlaknima, što su dva ključna nutrijenta za zdravlje cijelog organizma. A tu je i robusni popis vitamina i ostalih nutrijenata, što zobenu kašu čini nutritivno vrlo bogatom namirnicom – kaže nutricionistica iz Klinike Cleveland Beth Czerwony. Otprilike pola šalice zobenih pahuljica – što bi odgovaralo jednoj porciji – sadrži 64 posto dnevno preporučenog unosa mangana, 18 posto bakra, 16 posto vitamina B1, 13 posto magnezija, jednako toliko fosfora i cinka, deset posto željeza i devet posto dnevno preporučenog unosa vitamina B5.

Snižava kolesterol i drži šećer pod kontrolom

Istraživanja pokazuju da svakodnevno konzumiranje zdjelice zobene kaše može smanjiti rizik od srčanih bolesti tako što, zahvaljujući topivim vlaknima koja sadrži, poznatim kao beta-glukan, snižava ukupni kolesterol i takozvani loš ili LDL kolesterol koji začepljuje krvne žile, a to štiti zdravlje srca i smanjuje rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Uz to, zob zapravo djeluje vrlo brzo. Jedna je studija otkrila da su ljudi imali značajan pad vrijednosti ukupnog i lošeg kolesterola nakon samo osam tjedana svakodnevnog konzumiranja zobene kaše za doručak. Beta-glukan iz zobi ima još jedan važan pozitivan učinak. Naime, ta se topiva vlakna razgrađuju u dvije gelaste otopine koje obavijaju unutrašnjost crijeva, a taj obavijajući sloj usporava apsorpciju šećera u krvotok. Stoga neke studije sugeriraju da je zobena kaša idealna za osobe s dijabetesom tipa 2, dok su neke studije mnogo opreznije u procjeni učinaka zobene kaše na kontrolu glikemije.

Zdrava probava i mršavljenje

Zobena kaša zaista može u velikoj mjeri olakšati probavu i pospješiti gastrointestinalno zdravlje – ističe Czerwony. Zahvaljujući udjelu vlakana, djeluje kao regulator pražnjenja. Sadrži i netopiva i topiva vlakna koja zajednički doprinose glatkom prolasku stolice kroz crijeva. Neke su studije, provedene na osobama starije dobi, pokazale da redovita konzumacija zobene kaše može ukloniti potrebu za uzimanjem laksativa kako bi se ublažio zatvor, koji sa starenjem obično postaje sve veći problem. Zobena kaša pruža i dugotrajan osjećaj sitosti, a to može pomoći u mršavljenju jer je tako lakše izdržati do idućeg obroka bez posezanja za nezdravim grickalicama i slatkišima. Drugim riječima, zobena kaša štedi kalorije koje biste inače možda unijeli tijekom dana.

Zamke dodataka

Uvijek postoji način da se nešto zdravo učini nezdravim ili, u najboljem slučaju, manje zdravim, a to je upravo ono što vidimo s mnogim instant-zobenim pahuljicama. Proizvođači u njih dodaju šećer, zapravo jako mnogo šećera, kako bi imale bolji okus – upozorava Czerwony te savjetuje da uvijek provjeravate deklaracije s popisom sastojaka i izbjegavate zobenu kašu s dodanim šećerima. – Ako želite učiniti slađim neutralan prirodni okus zobi, najbolje je da to učinite sami kako biste imali kontrolu nad količinom koju dodajete. Zaslađivači poput smeđeg šećera i javorova sirupa su dobar izbor, ali u umjerenoj količini, a okus možete dodatno poboljšati dodavanjem voća i začina – kaže nutricionistica.

Probavne tegobe

No, loš odabir zobene kaše nije jedini problem koji može vaš doručak učiniti manje zdravim ili čak problematičnim za zdravlje. Dijetetičar i nutricionist Carlos Sánchez upozorava da zob, iako ne često, može uzrokovati nadutost kod zdravih, odraslih osoba. – Taj učinak može biti jednostavno posljedica promjene u prehrani, odnosno ako se s prehrane koja ne sadrži mnogo vlakana odjednom prijeđe na prehranu koja uključuje mnogo vlakana, u ovom slučaju iz zobi. Tada se mogu javiti grčevi u trbuhu i nadimanje, no taj problem može se izbjeći tako da se količina zobi koju konzumiramo dnevno smanji te se postupno povećava dok se ne dosegne željeni cilj – kaže Sánchez, no napominje da nagli prelazak na unos velike količine vlakana nije jedini faktor koji može uzrokovati nadimanje i grčeve u trbuhu. Ponekad razlog za takvu reakciju može biti netolerancija na proteine iz zobi, prolamine, ili to može biti jedan od simptoma kronične dispepsije. Još jedna moguća nuspojava redovitog konzumiranja zobene kaše može biti nakupljanje plinova u crijevima. – Vlakna podupiru probavne procese, čak i ako se ne probavljaju u potpunosti. Nakon što iz želuca i tankog crijeva dospiju u debelo crijevo, tu ih razgrađuju bakterije i tako dolazi do stvaranja plinova, uglavnom ugljikova dioksida i vodika, a ponekad i metana i sulfida. Kad se ti plinovi nakupe, može doći do nadimanja i bolova u trbuhu zbog pritiska koji vrše na stijenke želuca i crijeva – pojašnjava Sánchez. Ističe da je i u ovom slučaju učinkovita prevencija postupno uvođenje zobi u prehranu, ali i namakanje zobenih pahuljica preko noći kako bi se denaturirali proteini koji se teže probavljaju.

Alergija na zob

Neki ljudi mogu imati alergiju na zob, koja izaziva nenormalnu reakciju imunološkog sustava koji tada proteine tretira kao da su antigeni, dakle kao tvari koje bi mogle uzrokovati infekciju u organizmu. Tijelo tada počinje proizvoditi specifična antitijela protiv alergije, vrstu E imunoglobulina i histamin, tvari koje se u velikim količinama izlučuju u krvotok. Posljedica su simptomi na razini probavnog sustava, poput nadraženosti crijevne sluznice, boli i nadimanja. Alergijske reakcije na zob mogu biti blage, umjerene, ali i ozbiljne, pa za osobe koje su izuzetno osjetljive konzumacija zobi može postati ozbiljan zdravstveni problem, no, srećom, to nije čest slučaj.

Fitinska kiselina može biti nezgodna

Zob sadrži fitinsku kiselinu, nutrijent koji se veže za minerale, poput željeza, cinka i kalcija, smanjujući njihovu apsorpciju u tijelu. Iako većini ljudi to ne predstavlja problem, osobe s deficijencijom minerala ili osobe koje konzumiraju velike količine zobi trebale bi smanjiti unos zobi ili provjeriti mineralni status kako bi bile sigurne da nemaju manjak tih važnih minerala.

Oprez s glutenom

Iako zob sama po sebi ne sadrži gluten, uvijek je moguća kontaminacija u proizvodnom procesu, što može biti problem osobama osjetljivim na gluten ili osobama s celijakijom. Ako ste među njima, obavezno provjerite imaju li zobena kaša ili drugi proizvod od zobi koji kupujete oznaku “gluten free”.

I dijabetičari trebaju biti na oprezu

Iako se zob općenito smatra namirnicom niskog glikemijskog indeksa, redovita konzumacija može utjecati na razinu šećera u krvi. – Zob, pa tako i zobene pahuljice, sadrži ugljikohidrate koji se tijekom probave razgrađuju u šećere, što može dovesti do porasta šećera u krvi. Udio vlakana u zobi pomaže u usporavanju apsorpcije šećera u krvotok, čime se smanjuje vjerojatnost za nagle skokove šećera u krvi. Kombiniranje zobenih pahuljica s proteinima i zdravim mastima može dodatno ublažiti taj učinak, no osobe s dijabetesom ili inzulinskom rezistencijom ipak bi trebale kontrolirati unos zobi. Naime, iako se zobene pahuljice često preporučuju kao namirnica niskog glikemijskog indeksa, nakon konzumiranja većih količina, naročito zaslađenih instant-verzija, kod nekih osoba može doći do naglog porasta šećera u krvi.

Gastroenterološki pacijenti

Osobe s enterokolitisom, Crohnovom bolešću ili divertikulitisom, ali i drugim upalnim bolestima crijeva, trebale bi izbjegavati zobene mekinje koje mogu pogoršati stanje kod tih bolesti. No, na stranu kronični procesi, svi bismo, ako imamo proljev ili gastroenteritis, trebali prestati konzumirati zobene pahuljice i druge oblike proizvoda od zobi sve dok se ne oporavimo – savjetuje Sánchez.

Objava Zobena kaša: Istina o najpopularnijem doručku na svijetu pojavila se prvi puta na Republika.