Srbijanski predsjednik na odlasku Aleksandar Vučić, koji je u nedjelju navečer pred televizijskim kamerama u izravnom prijenosu potpisao ostavku, predao je u ponedjeljak dužnost predsjednici Skupštine Ani Brnabić, koja privremeno preuzima ovlasti šefa države i obnašat će ih do predsjedničkih izbora potkraj prosinca.

Vučić je podnio ostavku da se, kako je rekao, “kao običan građanin” uključi u kampanju za izbore raspisane za 25. listopada, poslije kojih, ako pobijedi Srpska napredna stranka, namjerava postati premijer.

“Za Aleksandra Vučića znam da kreće u novu borbu i želim mu sreću. Čuvat ću mjesto do izbora predsjednika Republike Srbije”, istaknula je Brnabić, trenutačno u tehničkom mandatu nakon što je Vučić prethodno raspustio parlament kako bi raspisao prijevremene parlamentarne izbore.

Na dužnost šefa države Vučić je prvi put izabran 2017., a zatim i 2022., ali je drugi mandat, poslije kojeg po Ustavu više ne bi mogao biti biran na tu dužnost, skratio osam mjeseci prije isteka kako bi kao nositelj izborne liste Srpske napredne stranke “Aleksandar Vučić-Ujedinjena Srbija” sudjelovao u izbornoj kampanji.

Ostavku je podnio nakon višemjesečnih protuvladinih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na tek renoviranom željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog 2024.

Pomilovao 49 osoba

Prosvjede je, uz blokade više od 60 fakulteta državnih sveučilišta i povremeno oštru represiju vlasti, predvodio studentski pokret koji je kandidirao svoju listu za 250 zastupnika na idućim prijevremenim parlamentarnim izborima.

Odlazeći s dužnosti, Vučić je iskoristio predsjedničke ovlasti i donio odluku o pomilovanju i aboliciji 49 osoba, među kojima je i 12 studenata i aktivista iz tzv. “novosadske grupe”, optužene za pokušaj nasilne promjene ustavnog uređenja, te 11 svojih pristaša, sudionika incidenata i napada na studente i prosvjednike.

Sumirajući vrijeme provedeno na dužnosti šefa države, Vučić je rekao da je za njega bilo najvažnije služiti svojem narodu i zemlji koju voli “najviše na svijetu”.

“Služio sam vjerno, časno i pošteno”, rekao je Vučić, čijih su osam i pol godina na mjestu predsjednika Srbije, a prethodno i u mandatu predsjednika vlade, pratile brojne proturječnosti, te brojna neispunjena obećanja – između ostaloga, da će Srbija do 2026. ispuniti uvjete za prijam u Europsku uniju.

Srbija ima status kandidata za članstvo u Uniji od 1. ožujka 2012., a Srpska napredna stranka na vlast je došla poslije izbora u svibnju te godine, prenosi HINA.

/Desk/

Objava ‘ZAUVEK’ NA VLASTI Vučić dao ostavku na predsjedničko mjesto jer planira postati premijer Srbije pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što su specijalizirana vijeća Kosova u Haagu u srijedu (16.09.)izrekla prvostupanjsku presudu Hashimu Thaciju i trojici drugih lidera OVK-a, najmanje reakcija u odnosu na očekivano stiglo je iz Bosne i Hercegovine.

Jedini konkretni bili su politički predstavnici iz Republike Srpske, koji su naglasak stavili više na moguću oslobađajuću presudu u drugostupanjskom postupku, nego na prvostupanjsku.

Bivši vođe Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hashim Thaci, Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi su pred Specijaliziranim vijećima Kosova (SVK) u Haagu ove srijede (16.9.) prvostupanjski osuđeni na ukupno 81 godinu zatvora: Thaci i Krasniqi na po 25, a Veseli i Selimi na 18, odnosno 13 godina zatvora.

Oni su osuđeni za ratne zločine počinjene za vrijeme sukoba na Kosovu 1998. i 1999. godine između snaga SRJ i Srbije s jedne, i OVK s druge strane. Proglašeni su krivima za proizvoljna uhićenja 385 ljudi, za surovo postupanje prema 49, mučenje 303 i za ubojstvo 96 osoba.

Thaci, koji je bio vrhovni zapovjednik OVK, kao i trojica suoptuženika, oslobođeni su optužbi za zločine protiv čovječnosti, uz obrazloženje kako nije dokazano da je postojao sustavni napad OVK usmjeren protiv civilnog stanovništva.

Predsjednik SNSD-a i neformalni lider aktualne vlasti u Republici Srpskoj Milorad Dodik, ocijenio je presudu izuzetno oštro, poručivši da je izrečena kazna „karikatura pravde, koja služi da relativizira zločine protiv Srba i amnestira terorizam tzv. OVK“.

“Usputni prolaznici”

Na platformi X je napisao kako je sramotno da „sustavno ubijanje Srba na Kosovu i Metohiji nije kvalificirano kao ratni zločin protiv čovječnosti, već ispada da su stradali kao usputni prolaznici“.

Dodik tvrdi da u Haagu „nema pravde i prava”, te kako se sada zna da „nema ni poštovanja i sažaljenja nad srpskim žrtvama”.

Umjereniji ton stigao je od srpske članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović, koja je podsjetila na „vrlo loša iskustva sa sudom u Haagu“, te izrazila sumnju da će oni koji su odgovorni za zločine na kraju za njih i odgovarati. Ona, kaže, strahuje od mogućnosti da presuda bude preinačena ili umanjena u žalbenom postupku, po uzoru na neke ranije slučajeve.

Bez posebnih političkih reakcija u FBiH

U Federaciji su mediji vijest o prvostupanjskoj presudi prenijeli uglavnom informativno, bez posebnih političkih reakcija bošnjačkih lidera, kao što je to bio slučaj sa svim ranijim presudama Tribunala. Osim općih informacija o presudi, tijeku izricanja i daljnjem razvoju situacije u Prištini, nije bilo konkretnih reagiranja.

Politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz, kaže da su stavovi iz Banja Luke poznati i očekivani, ali da je tišina bošnjačkih političara u Federaciji tek propuštena šansa.

„Bošnjački političari desne orijentacije su tihi jer većina njih navija za kosovske Albance. Njihov suštinski stav je antisrpski. Ove presude, koje su sasvim opravdane, na neki način ih pogađaju i ta vrsta političara ne želi povrijediti emocionalnu identifikaciju Bošnjaka s Albancima“, smatra Kazaz.

Sudeći po ostalim reakcijama, presuda neće smiriti ni jednu stranu. Srpski dužnosnici je doživljavaju kao preblagu i uvredljivu za žrtve, dok albanska strana dio kazni doživljava kao nepravednu osudu ratnih heroja. Za Bosnu i Hercegovinu, gdje se slična osjetljivost prema haškim presudama proteže i na domaće ratne teme, ovaj slučaj samo je dodatna potvrda da pravni epilog ratova devedesetih na Balkanu ostaje politički, a ne samo pravni problem.

Katarza za regiju

Zbog toga Kazaz kaže da ova druga politička orijentacija kod Bošnjaka, koju uvjetno naziva lijevom, ne reagira jer najmanje razumije politički trenutak.

„Bez jasne i precizne osude svih zločina, srpskih, hrvatskih, bošnjačkih, albanskih, nema mogućnosti političkog ozdravljenja“, kaže Kazaz, navodeći da bošnjački političari ne znaju iskoristiti trenutak sahrane osuđenika za genocid Ratka Mladića da zatraže katarzu na „kompletnom južnoslavenskom prostoru”.

„To bi bio najpametniji potez, ne samo za BiH nego i za regiju. Kada bi oni gledali politiku iz ljudske perspektive, onda bi ih se ticao svaki zločin kao što se svaki zločin tiče svakog od nas pojedinačno“.

Hashim Thaci i Jakup Krasniqi osuđeni su na po 25 godina zatvora, Kadri Veseli 18, a Rexhep Selimi 13 godina, čime je ukupna izrečena kazna dostigla 81 godinu. Svi su proglašeni krivim za protuzakonito hapšenje i lišenje slobode, surovo postupanje, mučenje i ubojstvo, dok su točke optužnice koje se odnose na zločine protiv čovječnosti odbačene u prvostupanjskoj presudi, što je odmah postalo najspornija točka cijelog procesa.

Reakcije iz Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se na konferenciji za novinare povodom presude kritički osvrnuo na to jer sudska vijeća u Haagu (koja su dio kosovskog pravosudnog sustava, ali su suci i tužitelji strani državljani) četvoricu nekadašnjih čelnika OVK nisu osudila za zločine protiv čovječnosti.

„Kao sud tzv. Kosova nisu željeli urušiti kredibilitet OVK i nisu ulazili u meritum stvari oko formiranja snaga za odcjepljenje Kosova od Srbije i SRJ“, naglasio je Vučić, prenosi Deutsche Welle.

Rekao je da presudom nisu obuhvaćeni zločini nad Srbima poslije 20. lipnja 1999. godine. Sud je tu odluku donio jer je tada na Kosovo stigao KFOR, međunarodna mirovna misija pod vodstvom NATO-a, pa se smatra da su tada okončani oružani sukobi.

Reakcije na presudu iz Haaga stigle su iz gotovo svih država bivše Jugoslavije – najžešće iz Prištine, gdje su održane masovne demonstracije. Premijer Albin Kurti izjavio je da presuda predstavlja „neprihvatljivu nepravdu“.

„Zamislite da smo mi to rekli za bilo kojeg optuženog ili osuđenog. Koliko bi rezolucija, deklaracija u raznim europskim i svjetskim parlamentima donosili protiv našeg naroda i naše zemlje“, rekao je Vučić.

On je time aludirao i kritički se osvrnuo na oštre reakcije europskih dužnosnika poslije sahrane osuđenika za genocid u BiH Ratka Mladića, kojoj je u Beogradu prisustvovalo mnogo građana, kao i pojedini ministri iz Vlade Srbije.

Vučić je govorio i o priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je navelo da presuda ne mijenja činjenicu da su stanovnici Kosova bili žrtve represije i zločina režima Slobodana Miloševića.

„Ne postoje Srbi kao žrtve, Srbi u svakom priopćenju moraju biti zločinci. Svi oni u regiji su ujedinjeni u mržnji protiv Srba“, ocijenio je Vučić.

Udruženi zločinački pothvat

Presuda čelnicima OVK temelji se na svjedočenju 373 svjedoka i 5.467 dokaznih predmeta. Utvrđeno je da su između travnja 1998. i 20. lipnja 1999. godine Thaci, Veseli, Selimi i Krasniqi „značajno doprinijeli“ proganjanju onih koji su smatrani protivnicima OVK.

Među njima je bilo kosovskih Albanaca, onih koji su navodno imali veze s organima vlasti SRJ, odnosno Srbije, kao i pripadnika romske i srpske nacionalnosti.

Cilj pripadnika OVK bila je neovisnost Kosova i uspostavljanje političke i institucionalne kontrole nad tim područjem. Stav četvorice lidera OVK bio je, kako je naveo sud, da u svrhu ostvarenja tog cilja određene osobe trebaju biti „neutralizirane“.

Četvorica čelnika i drugi pripadnici OVK, naveo je sudac Charles Smith, sudjelovali su u „udruženom zločinačkom pothvatu“, koji je podrazumijevao „lišenje života, uhićenja bez redovnog sudskog postupka, kao i fizičko i psihičko zlostavljanje“.

Individualizacija krivnje

Odvjetnik Aleksandar Olenik, koji se bavi i ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije, za DW pozitivno ocjenjuje presudu u Haagu.

„Svima je poznato da su na teritoriju, koji je devedesetih godina na Kosovu bio pod kontrolom OVK, vršeni ratni zločini. Sada imamo presude i individualizaciju krivnje.“

U sažetku presude navedeno je da su pripadnici OVK u mnogim zatvoreničkim objektima „fizički zlostavljali zatvorenike“.

„Jedan zatvorenik koji je bio zatvoren u Lapušniku ispričao je da je drugi zatvorenik, dok su ga tukli, molio pripadnike OVK da mu daju metak i da ga više ne muče“, naveo je Smith.

Odvjetnik Olenik ukazuje da je poštovanje žrtava u postupku tog suda „napredak u međunarodnom kaznenom pravu“.

„U prethodnim ad hoc tribunalima žrtve su bile samo svjedoci, samo metoda za dokazivanje krivnje. Na ovom sudu imaju svog zastupnika, imaju pravo na odštetu“, navodi Olenik.

Činjenicu da vođe OVK nisu osuđeni za zločine protiv čovječnosti, Olenik objašnjava „brojem žrtava koje su saslušane i koje su spomenute u optužnici i u sažetku presude“.

„Sud je obradio manje od 400 (svjedočenja) žrtava. Ubijeno je 96 osoba. Mislim da je, kada pogledamo brojke, teško zaključiti da se na tom uzorku može govoriti o zločinima protiv čovječnosti“, kaže Olenik.

Olenik objašnjava i da po zakonu na temelju kojeg su osnovana SVK samo osnivači OVK odgovaraju pred tim sudom, a da kosovsko pravosuđe procesuira i ostale pripadnike te vojske za koje se vjeruje da su počinili zločine.

„U sažetku presude navedena su imena onih koji nisu u optužnici, a za koje je utvrđeno da su vršili kaznena djela. Sada je na drugom dijelu kosovskog pravosuđa da na osnovu ove presude procesuira najprije one za koje su dokazi izvedeni u ovom postupku, a onda i sve druge. Tu bi trebalo biti pokriveno i razdoblje nakon prestanka oružanog sukoba, dakle poslije 20. lipnja 1999. godine.“

Jačanje konfliktnog potencijala

Osvrćući se na prosvjede na Kosovu poslije izricanja presude, Staša Zajović iz organizacije Žene u crnom kaže da ni „srpski režim, ni vlasti Kosova“ ne koriste izricanja presuda za ratne zločine „za preispitivanje vlastite odgovornosti i uloge u ratu, već za jačanje konfliktnog potencijala“.

„Kada kažem da koriste slične matrice, ne mogu izjednačiti razmjere zločina koje su počinile obje strane. Ne može se zaboraviti da je srpski režim odgovoran za najveći broj zlodjela na prostoru bivše Jugoslavije, posebno na Kosovu“, rekla je Zajović.

Govoreći o napetostima na Kosovu, ona kaže da je „važno što postoje međunarodne snage koje nadziru situaciju“. „Jasno je da ne postoje uvjeti za obnovu oružanih sukoba, ali postoji opasnost da se rat nastavi drugim sredstvima.“

Pozitivne posljedice presude – za 10, 15 godina

Odgovarajući na pitanje kako će se presuda odraziti na odnose Srbije i Kosova, Olenik podsjeća da su presude međunarodnih sudova ranije na to imale malo utjecaja: „Nadam se da će sada biti bolje. To ovisi o političkim elitama u obje države.“

Olenik ukazuje da je kosovsko društvo „u posljednje četiri godine gurnuto dosta udesno“. „Nisam optimist da će presuda imati pozitivan učinak u skorijoj budućnosti, ali mislim da će se, kako vrijeme bude prolazilo, za deset, petnaest godina, realnije i bez strasti gledati na ono što je utvrđeno ovim presudama“, zaključuje za DW Aleksandar Olenik.

/Desk/

Objava Haška presuda Thaciju i ostalima: Reakcije iz Srbije i RS-a, u FBiH glasna tišina pojavila se prvi puta na Republika.

“Razgovarao sam s obitelji Mladić, to je njihov izbor, što će raditi i kako će raditi. Imam službeni posjet u ponedjeljak cijeli dan, zakazan prije četiri mjeseca”, rekao je Vučić novinarima.

Nekadašnji zapovjednik Vojske bosanskih Srba prošli je tjedan umro u zatvoru Haškog suda gdje je izdržavao kaznu doživotnog zatvora za ratne zločine u BiH, uključujući genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995 godine.

Posmrtni ostaci generala, kojeg mnogi u Srbiji smatraju herojem, dopremljeni su u četvrtak u Beograd zrakoplovom srbijanske vlade i bit će pokopani u obiteljskoj grobnici, čini se bez vojnih i državnih počasti.

Mladićev sin Darko najavio je na konferenciji za medije da će lijes biti izložen u lokalnoj crkvi do 12 sati i da se crkveni ukop očekuje oko 14 sati. Komemoracija je zakazana u Domu vojske u subotu u 12 sati.

Obitelj i Mladićev liječnik Ognjen Gudelj ustvrdili su da je Mladić u pritvorskoj bolnici “ubijen nesavjesnim liječenjem” jer je medicinski tretman uobičajen za kardiološkog bolesnika.

Na istoj konferenciji, srbijanski ministar pravde Nenad Vujić podsjetio je da je Beograd više puta dao jamstva za liječenje u Srbiji, ali je Haški sud to odbio.

Vujić, koji je ranije najavio pogreb uz državne i vojne počasti, izbjegao je konkretan odgovor što je pod tim mislio, rekavši da “smrt ne narušava dostojanstvo obitelji i njezino pravo da s prijateljima i poštovateljima iskažu pijetet”.

Od objave vijesti o Mladićevoj smrti, srbijanski mediji i mediji u Republici Srpskoj u BiH glorificiraju ga kao ratnog heroja koji je branio srpski narod u ratu uslijed raspada bivše Jugoslavije.

Kada je vozilo s aerodroma prolazilo prema središtu Beograda, stotine njegovih simpatizera okupile su se na putu noseći transparente poput “Mladić je heroj”, “Đenerale, hvala” i “Junaci nikad ne umiru”, prenosi Jutarnjil list.

/Desk/

Objava “Sretni” Vučić neće na pogreb – Obitelj Ratka Mladića želi tih ukop bez državnih počasti, ali pristaše podižu tenzije pojavila se prvi puta na Republika.

Vučić je rekao kako su “na djelu dvostruki ‘aršini’ u Europi i regiji kada je riječ o predstojećoj sahrani Ratka Mladića” te je rekao kako je general Rasim Delić, čiji su vojnici odsijecali glave Srbima, sahranjen u BiH uz sve državne počasti i da se tome nitko nije protivio.

“Nazvao je taj odred ‘El mudžahedin’ i pridružio ga Trećem korpusu tzv. Armije BiH. Oni su u srednjoj Bosni počinili velike zločine nad 40 Hrvata u selu Malina, u Lašvanskoj dolini, a izvodili su i najgore zločinačke operacije nad Srbima, na Ozrenu, u selima Smoluća, Vozuća. I tu su odsijecali glave srpskim zarobljenicima, vojnicima”, rekao je Vučić, prenosi agencija SRNA.

Vučić je rekao kako je jedan od Srba kojem je odsječena glava bio i Gojko Vujačić te kako su zarobljene srpske vojnike tjerali da je ljube.

“Samo govorim o kakvim monstrumima je riječ. A na sahranu su mu došli članovi takozvanog SDP-a, oni koji su danas na vlasti, ovi ‘fini’, što nisu kao veliki bošnjački nacionalisti, a zapravo su gori i od SDA i od svih”, izjavioje Vučić, tijekom obilaska Dunavskog koridora.

Vučić je podsjetio kao su “oni svi došli na sahranu Deliću, uz sve državne, vojne počasti, počasne plotune, i uz poglavara Islamske zajednice Mustafu Cerića”.

“Naravno da su kod njih uvijek dvostruki aršini, jer odsječena srpska glava ne vrijedi ništa. To je ono što moramo naučiti. Zgrožen sam bio i navijanjem na jednoj od utakmica jučer, ali dobro, to je život koji živimo, koji moramo razumjeti. I moramo raditi na pomirenju s Bošnjacima, moramo raditi na tome, moramo se stavljati i u njihove cipele kako bi ih razumjeli, i istovremeno pokušati im objasniti da oni moraju razumjeti nas. A ne da misle kako će Srbiju poraziti time što će se dodvoriti nekome višem sa strane, ili time što će netko sa strane osuditi Srbiju. Ali, ako vi očekujete pravdu i manjak licemerja i manjak dvostrukih standarda iz Europe i većine zapadnih zemalja, ja u to ne vjerujem, nego se uzdam u nešto drukčiji stav SAD-a u budućnosti. Nadamo se i borit ćemo se za to”, rekao je Vučić.

/Desk/

Objava Vučić: Dvostruki aršini oko pokopa Mladića i Delića, ali moramo razumjeti Bošnjake i oni nas – uzdam se u SAD pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Rober Bajruš/Jutarnji list

Ratko Mladić bio je onaj koji je na tenkovima provodio u djelo SANU-ovu strategiju stvaranja Velike Srbije. Koja je doživjela vojni poraz, ali nikad nije umrla. Ili kao što je nedavno priznao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, “čeka se drugo poluvrijeme”. Od njega se drugo i ne može očekivati. Dok je bio momak vojvode Vojislava Šešelja, Vučić je kao nadobudni radikal preko tabli “Bulevar Zorana Đinđića” lijepio natpise “Bulevar Ratka Mladića”.

Međutim, pogrešno je svaljivati krivnju isključivo na Vučića. Ideja o Srbiji kao naciji koja zaslužuje dominirati nad cijelom jugostočnom Europom duboko je utkana u sve dijelove društva u toj državi.

I svjetovna i duhovna vlast ondje je na Mladićevu putu. Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić samo je nekoliko sati nakon što je objavljena vijest o Mladićevoj smrti izjavio da će bivši general VRS-a biti pokopan uz najviše državne počasti i da će o mjestu pokopa odlučiti njegova obitelj. SPC služi liturgije “u pomen novoprestavljenom slugi Božjem Ratku Mladiću”, a mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je da je general “sve dao i žrtvovao za slobodu svoga roda”, pa dodao da “presuda Mladiću nije bila usmerena samo protiv jednog čoveka, već protiv celokupnog srpskog naroda i njegove zavetne misli”.

Jednostavno, kada bi se Srbija distancirala od Mladića, značilo bi da priznaje odgovornost za ratove u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Da je Beograd kriv za Vukovar i Srebrenicu. U stvarnosti, ogromna većina tamošnje javnosti uvjerena je da su Srbi vodili pravedne ratove, koje su izgubili jer je Zapad podržao njihove neprijatelje. U tamošnjim glavama, da je pravde, u Srbiji bi bili Kosovo, Crna Gora i cijela BiH, osim zapadne Hercegovine, a dokle mitomanija ide govori podatak da se nerijetko može pročitati da su Split i Zadar stari srpski gradovi. Čak i tamošnji studenti, koji pokušavaju srušiti Vučića, na svojim portalima zazivaju okupaciju Kosova, a Oluju proglašavaju zločinom.

Osim toga, Srbija se naoružava, iako nitko ne prijeti njezinu teritorialnom integritetu. Postavlja se pitanje zbog čega, ali odgovor je u svemu nabrojanom.

Srbija je i dalje remetilački faktor na zapadnom Balkanu i tako je se treba tretirati, koliko god bi bilo oportuno imati dobrosusjedske odnose. To se neće promijeniti niti ako Vučić nekim čudom padne jer je riječ o duboko ukorijenjenoj imperijalnoj strategiji, a ne politici aktualne vlasti.

Hrvatska u vezi s tim mora biti čvrsta, iako niz država u Europskoj uniji smatra da Srbiji treba popuštati i tako je udaljiti od Rusije. Radi se o kolosalno pogrešnoj strategiji jer u tom slučaju EU neće dobiti lojalnu članicu, nego još jednu agenturu Kremlja u svojim redovima.

Ili, sasvim precizno, Hrvatska ne smije popustiti sve dok se Srbija ne počne denacificirati.

/Desk/

Objava Smrt Mladića pokazala: Srbija se u 40 godina nije nimalo promijenila – uvjereni da su vodili pravedne ratove, Vučić čeka “drugo poluvrijeme” i naoružava se – EU radi pogrešku i popušta kako bi je udaljila od Rusije pojavila se prvi puta na Republika.

Posjeta Vladimira Zelenskog Srbiji bila je udarna tema u političkim emisijama na ruskoj državnoj televiziji 10. kolovoza, s gostima u studiju bliskim Kremlju koji su bili podijeljenih mišljenja – je li ona znak da se Beograd udaljava od ruske sfere utjecaja, analizira izvješćivanje ruskih medija BBC na srpskom jeziku.

Ukrajinski predsjednik je 7. i 8. kolovoza prvi put posjetio glavni grad Srbije od izbijanja ruskog rata protiv Ukrajine. Do posjete je došlo usprkos široko rasprostranjenom proruskom sentimentu u srpskom društvu, kao i upornom odbijanju Beograda da podrži zapadne sankcije Moskvi.

Prema Olesiyi Losevoj, jednoj od voditeljica udarne emisije ‘Vremya Pokazhet’ (‘Vrijeme će pokazati’) na prvom kanalu, srpski predsjednik Aleksandar Vučić dočekao je ukrajinskog lidera „uz sve počasti“, poput „crvenog tepiha, vojnog orkestra i počasne straže“.

Usprkos pompi i ceremoniji, ishod razgovora bio je beznačajan, tvrde ruske emisije, nazvavši jedinim opipljivim postignutim sporazumom memorandum o „životinjskom zdravlju i dostupnosti hrane“.

„Razmotali su crveni tepih, ali je na kraju sporazum na farmerskoj razini bio sve što je moglo biti postignuto“, našalio se njen kolega, voditelj Ruslan Ostashko.

U rijetkom otklonu od obično homogenih komentara na državnoj televiziji, komentatori se nisu složili oko simboličnog značaja posjete Zelenskog Beogradu.

Neki su sugerirali kako je posjeta “razotkrila Vučićevu pravu prirodu kao izdajnika koji je iznevjerio vlastito prorusko glasačko tijelo”, dok su drugi tvrdili da je srpski lider jednostavno bio „realist“, reagirajući na pritisak EU, od koje umnogome ovisi srpsko gospodarstvo.

„Mi, naravno, možemo tražiti da srpski predsjednik bude potpuno proruski orijentiran, baš kao što je to značajan postotak srpskog stanovništva“, rekao je gost u studiju Gevorg Mirzayan, poznati ruski politolog, novinar i docent na Financijskom fakultetu pri Vladi Ruske Federacije.

„Ali Vučić živi u stvarnom svijetu. A realnost je da je Srbija okružena državama članicama EU i NATO. EU je najveće tržište Srbije, a budućnost Kosova ovisi u značajnoj mjeri od spremnosti EU”, rekao je.

Spiridon Kilinkarov, još jedan komentator, bio je suglasan te je podsjetio kako se ova balkanska država ubrzano približava setu ključnih izbora.

„Vučić se povlači s mjesta predsjednika kako bi sudjelovao na parlamentarnim izborima… Mi, naravno, možemo nagađati zašto se Vučić sastao sa Zelenskim, ali što ako, poslije Vučića, na vlast dođe netko drugi tko je jednako ‘lud’ kao Zelenski? Što ćemo tad? Trebamo raditi s realnošću koju imamo”, rekao je.

Ruski komentatori spominjali su navodnu srpsku pošiljku oružja Ukrajini.

Vojni stručnjak Andrej Klincevič s tim se nije se složio te je počeo govoriti o sve jačem antiruskom sentimentu u Srbiji, za koji je rekao kako “šalje oružje Kijevu”.

„Srbija je poslala Ukrajini skoro milijun metaka, minobacačkih granata i raketa, među kojima i one za oružani sustav ‘Vampir’, koji ima domet od 50 kilometara i korišten je za napad na ruski grad Belgorod. Da, ono možda prolazi kroz druge zemlje, ali to oružje je napravljeno u Srbiji“, zaključio je on, pozvavši kolege komentatore na “prihvaćanje surovih činjenica“.

Iako je Beograd negirao da izravno šalje oružje Ukrajini, zapadna obavještajna izvješća nagovješćuju kako je srpsko oružje ušlo u zemlju preko trećih zemlja.

Usprkos neslaganju prema Vučićevoj administraciji, poruka ruskim gledateljima bila je jasna: srpski narod ostaje izričito proruski orijentiran.

Emisija ‘Vremya Pokazhet’ prikazala je poduži prilog o proruskom skupu u Beogradu tijekom posjete Zelenskog. Razgovor snimljen s prisutnima imao je veliki broj izjava podrške Kremlju.

„Okupili smo se ovdje danas kako bi pokazali da srpska vlada i srpski narod nisu jedno te isto“, izjavio je jedan prosvjednik, stojeći u moru ruskih i srpskih zastava.

„Ostajemo posvećeni očuvanju naših odnosa s Rusijom, a jedini predsjednik kojeg priznajemo je predsjednik Putin“, rekao je drugi prosvjednik.

„Većina Srba suosjeća s Rusijom, a Ukrajina gubi rat“, kazao je treći.

U emisiji je potom prikazan prilog s nogometne utakmice beogradske Crvene zvezde, gdje su navijači navodno skandirali: „Srbi i Rusi braća zauvijek“ te držali transparent s natpisom: „Dok gostite nacistu u Beogradu, Srbi krvare na raspetom Kosovu”.

Političke emisije su bile posvećene i onome što su opisale kao još jedan „skandalozan“ trenutak tijekom posete Zelenskog: pitanje koje je postavio njemački novinar Mihael Martens.

On je tijekom konferencije za medije dvojice lidera pitao: „Što Europljani još mogu uraditi kako bi pomogli Ukrajini da ubije više ruskih vojnika?“

Ruski komentatori su reagirali zgražavanjem.

„Zamislite kad bismo mi ovde u ovom studiju otvoreno govorili o tome kako ubiti više njemačkih vojnika“, rekla je Loseva, voditeljica ‘Vremya Pokazhet’.

„Došlo bi do pometnje u čitavom svijetu”, rekao je njen kolega Ostashko, nakon čega je kritizirao Vučića jer nije prekinuo novinara.

Olga Skabeyeva, voditeljica emisije ’60 minuta’, još jedne popularne političke emisije na kanalu Rosija 1, rekla je da komentari novinara održavaju kako „Europa doživljava pomoć Zelenskom“ u širem smislu, uz tvrdnje da je Martensov djed služio kao nacistički oficir.

Njene izjave su se nadovezivale na one Marije Zaharove, glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova, koja je oštro kritizirala Zapad zato što nije osudio komentare novinara u objavi na Telegramu od 9. kolovoza.

„Tišina. Potpuni muk. Zato što je za navodno ‘civilizirani’ svijet, ovaj unuk jednog naciste, izgovorio ono što svi oni misle“, napisala je ona.

„Neka dođe ovdje u Rusiju, taj njemački fašistički ološ… moji djedovi su se borili protiv takvih kao što je on 40-tih“, zaključila je prijeteći voditeljica Loseva, prenosi BBC raspravu u emisiji ‘Vremya Pokazhet’.

Također, BBC na srpskom jeziku prethodno je donio i analizu pogleda zapadnih medija i analitičara na posjet Zelenskog srpskom predsjedniku.

Svatko vidi ono što želi – od ‘šamara’ Rusiji i okretanja ka Zapadu, preko uobičajene bilateralne posjete, do nastavka vanjske politike sjedenja na više stolica.

Ovako bi se najkraće mogla opisati prva posjeta Beogradu Vladimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, nakon je došao na predsjedničku dužnost i od početka ruske invazije.

Srbija je na Zapadu često smatrana proruskom zemljom i nalazila se na meti kritika zbog neuvođenja sankcija Moskvi, ali je Beograd podržavao teritorijalni integritet Ukrajine i pomagao Kijevu, preko posrednika izvozeći streljivo.

Ali zemlja u kojoj se najmanje 60 posto stanovništva protivi uvođenju bilo kakvih sankcija Rusiji, baš zbog prodaje streljiva našla se i na meti Kremlja.

„Ovom posjetom Srbija pokazuje kako je sposobna pozicionirati se kao jedna od rijetkih zemalja koje mogu istovremeno surađivati s Washingtonom, Bruxellesom, Moskvom, Pekingom i Kijevom”, kaže J.C. Lencener, suradnik Njemačkog marshallovog fonda iz Washingtona, za BBC na srpskom.

Tijekom boravka Zelenskog u Beogradu, obojica predsjednika su jedan o drugom govorili s puno poštovanja, ali na distanci – što je različita slika u odnosu na posjete ukrajinskog predsjednika većini zapadnih glavnih gradova.

„Za Kijev je ovo simbolična diplomatska pobjeda, jer Srbija je bila jedna od rijetkih europskih zemalja s prijateljskim stavom prema Moskvi, a koju Zelenski do sada nije posjetio.

„Beograd je dobio način da uz minimalne troškove signalizira da se svrstava uz Zapad”, ocenjuje Liza Homel, pomoćnica direktora Centra za Europu Atlantskog vijeća iz Washingtona.

Ovu analizu BBC-a možete u cijelosti pročitati: OVDJE.

/Republika/

Objava Što kažu ruski novinari i analitičari o posjetu Zelenskog Vučiću i Beogradu? pojavila se prvi puta na Republika.

Zelenski je u Beograd stigao u petak navečer, na Aerodromu ‘Nikola Tesla’, dočekala ga je ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, a potom mu je svečanu večeru priredio domaćin, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji ga je danas protokolarno dočekao uz vojne i državne počasti ispred Palače Srbija, a gdje su održani razgovori dviju državnih izaslanstava.

Uoči dolaska u Beograd Zelenski je na društvenim mrežama objavio da ga očekuju važni razgovori s Vučićem i premijerom Đurom Macutom te da će teme biti ekonomske veze dviju zemalja, odnosi s Europskom unijom i druga područja koja mogu biti od koristi za dvije države, ali i sigurnosna pitanja.

Vučić je, pak, istaknuo zadovoljstvo što ima priliku ugostiti predsjednika Ukrajine “koji prvi put boravi u službenom posjetu Srbiji”, naglasivši kako je uvjeren da će to pridonijeti “daljnjem razvoju odnosa Srbije i Ukrajine i suradnje u područjima od zajedničkog interesa”, prenosi HINA.

O čemu su razgovarali Zelenski i Vučić

“Večera je bila prilika za otvaranje razgovora o temama koje će biti u fokusu službenih sastanaka, napose o europskom putu naših zemalja, ali i da gostima približimo duh Srbije, dio tradicije na koju smo ponosni”, naveo je Vučić, ni riječju ne spomenuvši rusko-ukrajinski rat u jeku kojeg je Zelenski doletio u Beograd.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je danas u Beogradu predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovu timu na gostoprimstvu, kao i na potpori ukrajinskom narodu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu zemlje, prenosi Nova.rs.

“To duboko cijenimo”, poručio je Zelenski na početku obraćanja medijima, nakon čega je govorio o posljedicama najnovijih ruskih napada na Ukrajinu.

Zelenski je rekao da je situacija u njegovoj zemlji i dalje vrlo teška te da je tijekom protekle noći izveden još jedan veliki napad balističkim projektilima i dronovima. Prema njegovim riječima, mete su bile energetska infrastruktura, željeznička mreža i druga postrojenja, zbog čega su vlakovi kasnili diljem zemlje.

Nakon plenarnog sastanka dviju izaslanstava potpisan je Memorandum o razumijevanju između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije i Državne službe Ukrajine za sigurnost hrane i zaštitu potrošača o suradnji u području zdravlja životinja i sigurnosti hrane.

U obraćanju medijima nakon potpisivanja memoranduma, srpski predsjednik Vučić izjavio je kako Srbija podržava Povelju UN-a i teritorijalni integritet Ukrajine. Dodao je da su razgovarali o europskom putu Srbije i Ukrajine.

“Ukrajina će uvijek imati punu podršku naše zemlje na njezinu europskom putu. Mi ne dajemo komentare po kojima bismo nekoga drugog zaustavljali zato što mi ne možemo otvoriti neko poglavlje; mi želimo Ukrajini da što je moguće prije otvori sva poglavlja i zatvori ih što prije, to je želja ukrajinskog naroda i rukovodstva”, rekao je.

Zelenski je naveo da je tijekom sinoćnjih i današnjih razgovora sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem bilo riječi o jačanju bilateralne suradnje, posebno u područjima infrastrukture, prometa, gospodarstva i sigurnosti.

“Postoje konkretni razvojni infrastrukturni projekti, poput projekata obnove u Ukrajini, koje možemo zajedno provesti”, rekao je Zelenski.

Takva bi suradnja, prema njegovim riječima, mogla pridonijeti očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta u objema zemljama.

Vučić je rekao da trenutačno ne vidi mogućnost da Srbija uskoro postane članica Europske unije, navodeći da za to postoje brojni politički razlozi. Dodao je da ne vjeruje ni da će sve europske zemlje biti sklone članstvu Ukrajine te da će se, prema njegovoj ocjeni, uvijek pojaviti neka država koja će usporavati proces proširenja. Naglasio je, međutim, da Srbija Ukrajini neće stvarati probleme na njezinu europskom putu.

Istaknuo je važnost jedinstvenog europskog tržišta za obje zemlje, navodeći da Ukrajina raspolaže velikim prirodnim bogatstvima i ljudskim potencijalom, a slično vidi i Srbiju. Ipak, ostaje skeptičan hoće li među članicama EU-a postojati jednoglasnost potrebna za ubrzanje europskih integracija.

Vučić je također rekao da sa Zelenskim nije razgovarao o vojnoj suradnji Srbije i Ukrajine te da bi o tome eventualno moglo biti riječi tek nakon završetka rata. Izrazio je nadu da će ubijanje što prije prestati.

Jedna od glavnih tema razgovora bile su europske integracije Ukrajine. Vučić je rekao da razumije želju Kijeva da što prije otvori sve pregovaračke klastere i ubrza put prema članstvu u EU-u. Zahvalio je Zelenskom na potpori Srbiji na njezinu europskom putu, naglasivši da od ukrajinskog predsjednika nikada nije čuo lošu riječ o Srbiji, prenosi Nova.rs.

Vulin: Posjet Zelenskog kao pritisak Bruxellesa prema Srbiji

Istodobno, ruski mediji na srpskom jeziku prenose izjavu Vučićeva koalicijskog partnera i nekadašnjeg ministra u vladi Srbije, Aleksandra Vulina, kako posjet Zelenskog nije volja građana Srbije, već rezultat pritiska Bruxellesa na službeni Beograd.

“Posjet Volodimira Zelenskog nije ni želja građana Srbije niti potreba rukovodstva Srbije. Posjet je rezultat pritiska Europske unije i osvete zbog toga što je Srbija jedina zemlja u Kijevu koja nije potpisala antirusku deklaraciju, kako je EU zahtijevao”, citira ruski portal Sputnjik Vulina, referirajući se na srpanjski summit Ukrajina – Jugoistočna Europa u Kijevu, kad od okupljenih lidera jedino Vučić nije potpisao zajedničku deklaraciju kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu.

Vulin, poznat po proruskim stajalištima i rado viđen u Moskvi, drži da tijekom posjeta Srbija “još jednom može jasno kazati Kijevu” kako neće uvoditi vize za ruske građane niti će “postati dio nekakve antiruske koalicije ili histerije, te da neće uvoditi sankcije Rusiji”.

Naglasio je kako treba “jasno kazati da Srbija neće prodati nijedan metak Ukrajini niti bilo kojoj drugoj zemlji” koja bi mogla prodati srpsko streljivo “neprijateljima naše ruske braće”.

Desno orijentirane stranke i nacionalni pokreti u Srbiji dolazak Zelenskog dočekali su na nož uz najoštrije osude i ocjene kako je posjet iznimno opasan te da pokazuje dvostruka mjerila Bruxellesa prema teritorijalnom integritetu Ukrajine i Srbije, u kontekstu Kosova, kao i da Vučić “radi u korist Zapada” i potvrđuje vojnu suradnju Vučićeve vlasti s Ukrajinom, što “izravno narušava poziciju Srbije prema Moskvi”.

Skupina od stotinjak javnih osoba, predstavljena kao “100 intelektualaca”, usprotivila se dolasku Zelenskog otvorenim pismom ocijenivši da njegov posjet nanosi “nemjerljivu nacionalnu štetu i prijeti da trajno pokvari odnose s Rusijom, koja brani integritet Srbije u Vijeću sigurnosti UN-a”.

Istodobno, uočljivo je da Vučiću naklonjeni mediji vrlo suzdržano izvješćuju o posjetu ukrajinskog predsjednika, s obzirom na uobičajeno svakodnevno praćenje aktivnosti srbijanskog šefa države kada njegove izjave bivaju udarnim vijestima u pojedinim tabloidima i nekoliko televizija s nacionalnim opsegom, prenosi HINA.

Vučić pred optužbama SVR-a zbog prodaje oružja Ukrjaini

Izvješćujući o posjetu Zelenskog Srbiji, Kyiv Independent citira izjavu Zelenskog: “Ukrajina je uvijek spremna konstruktivno surađivati, na obostranu korist i na temelju međusobnog poštovanja”.

Nakon što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, Srbija je nastojala uspostaviti pažljivu diplomatsku ravnotežu između Moskve i Zapada. Rusija je povijesno bila jedan od ključnih diplomatskih saveznika Srbije, a Srbija se uvelike oslanjala na Rusiju za prirodni plin, piše Kyiv Independent.

Prema izvješćima, Srbija je također neizravno isporučivala oružje Ukrajini, iako je Vučić to javno porekao u svibnju 2025. godine.

U to vrijeme, ruska Vanjska obavještajna služba, SVR, optužila je srpsku obrambenu industriju kako “pokušava pucati Rusiji u leđa”.

/Desk/

Objava Koji je povod posjeta Zelenskog Srbiji i Vučićeve vrlo srdačne dobrodošlice? pojavila se prvi puta na Republika.

„Moramo odvojiti Srbe od Rusije”, rekao je neimenovani ukrajinski dužnosnik novinskoj agenciji AFP, opisujući posjetu Zelenskog Beogradu kao „šamar Rusima”.

Iako kandidatkinja za članstvo u EU, Srbija je jedina europska zemlja, uz Belorusiju, koja nije uvela sankcije Rusiji zbog napada na Ukrajinu, zbog čega je često trpi kritike Bruxellesa koji od traži od Beograda „usklađivanje s vanjskom politikom EU”.

Ali Beograd je i pod kritikama Kremlja zbog izvoza oružja i streljiva ukrajinskoj vojsci. Također, srpski predsjednik Vučić je sredinom srpnja i u okviru summita ‘Jugoistočna Europa-Ukrajina’ posjetio Kijev, ali nije potpisao zajedničku deklaraciju učesnika kojom su se obvezali za nastavak političke, vojne, financijske i sigurnosne podrške Ukrajini, jačanju pritisaka na Rusiju i suradnju u obnovi ratom pogođene zemlje.

Međutim, realnost je kako Srbija prodajom oružja i streljiva Ukrajini, ima velike financijske benefite i interes od ukrajinsko-ruskog rata.

Vučić je tada naglasio kako je predstavio pozicije Srbije, a prije svega poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine „koja na isti način poštuje suverenitet Srbije”, jer nije priznala Kosovo.

S druge strane, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ne krije podršku Rusiji, a u više navrata je izjavio kako je to “pravedan rat”.

/Desk/

Objava Nakon supruge Olene u Beograd Vučiću dolazi i Volodimir Zelenski pojavila se prvi puta na Republika.

Istodobno, predsjednik HDZ BiH zajedno sa svojim suradnicima sudjelovao je u Kninu na obilježavanju obljetnice Oluje. I istodobno nastavlja šutjeti na zapaljive izjave svoga političkog partnera i prijatelja Milorada Dodika koji besprizorno vrijeđa Hrvatsku i hrvatske branitelje. Zbog toga često bude “ispraćen” zvižducima okupljenih.

Hrvatska do sada zbog izjava Dodika i Cvijanović nije niti postavila pitanje povlačenja bilo kakvih mjera preotiv ovakvih huškačkih napada, ali na izjave je reagirao niz hrvatskih dužnosnika, uključujući i glavnog državnog odvjetnika, Ivana Turudića.

“Ma baš nas briga, neka kmeče”, kazao je Turudić u Kninu, prenose mediji.

Izuzev reakcije iz HDZ 1990 i HSP BiH, nema reakcije na istupe Dodika i Cvijanović iz HDZ-a BiH predsjednika Dragana Čovića. Inače, nevjerojatno je da su iz HDZ-a i od strane Čovića vrlo rijetke ili nikakve reakcije na ovakve i slične zapaljive izjave od strane dugogodišnjih srpskih političkih partnera iz SNSD-a, što kod bh Hrvata, posebno onih koji su u posljednjem ratu pogođeni stradanjem i protjerivanjem s područja RS-a, izaziva osjećaj izdaje i kukavičluka. Čović HDZ BiH naziva “stožernom strankom Hrvata u BiH” – istina je kako je HDZ BiH najjača hrvatska stranka, ali šutnja na ovakve izjave je neprihvatljiva.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je u utorak kako je vojno-redarstvena akcija “Oluja” kojom je u kolovozu 1995. godine oslobođen do tada okupirani dio teritorija Hrvatske bila zločin kojega Srbi ne smiju zaboraviti, zaprijetivši istodobno kako se nešto slično više nikada neće ponoviti.

Aleksandar Vučić je bio glavnim govornikom na skupu u Mrkonjić Gradu u Bosni i Hercegovini gdje su vlasti Republike Srpske organizirale okupljanje koje su nazvali “danom sjećanja na ubijene i prognane Srbe”, a 4. kolovoza su proglasili i danom žalosti u tom entitetu.

Unatoč opetovanim pozivima vlasti za masovni dolazak i organiziranom prijevozu, u Mrkonjić Grad stigao je razmjerno mali broj sudionika no došli su svi najviši dužnosnici Srbije i RS.

Vučoć je rekao kako su lažne priče da je pad pobunjeničke paradržave u Hrvatskoj bio dogovoren a okupljenima u Mrkonjić Gradu je ponudio ispriku “jer je Srbija 1995. bila slaba”. Tvrdio je kako na tom tragu i danas djeluju svi njegovi politički oponenti u Srbiji.

Ističući kako govori posljednji put kao predsjednik Srbije “a da ne zna hoće li to nekad ponovo biti” Vučić se potužio kako mu je Hrvatska kao predsjedniku zabranila posjet Jasenovcu iako je “potomak žrtava” a to vidi kao dio nastojanja u Hrvatskoj da se sakrije istina o Jasenovcu.

Kazao je kako Hrvatska “laže svakog dana i obmanjuje cijeli svijet” pa je tvrdio da u Jasenovcu uoće nisu stradali Hrvati “osim neki iznimki”.

“Oluje i pogroma protiv srpskog naroda više nikada neće biti ma tko bio na drugoj strani”, kazao je Vučić uz poruku kako će “svi Srbi biti jedinstveni i neće dopustiti da ih se dijeli državnim granicama a da RS nikada neće ostaviti na cjedilu”.

Hvaleći se kako je najiskusniji predsjednik Srbije u njenoj povijesti, Vučić je poručio kako se “nada da neće morati koristiti vojsku u obrambene svrhe” jer zna da postoje neki koji čekaju “drugo poluvrijeme”.

Čelnik vladajuće stranke u RS Milorad Dodik poslao je slične poruke opisavši “Oluju” kao nastavak zločina počinjenih u razdoblju Nezavisne države Hrvatske (NDH).

Hrvatsku je optužio za “agresiju na RS”, SAD za sudjelovanje u “genocidu i entičkom čišćenju”, a vlasti Crne Gore za izdaju Srba.

“Sram bilo Hrvate”, kazao je Dodik uz tvrdnju kako je današnja Hrvatska imala za cilj “dovršiti posao ustaške NDH”.

Zaključio je kako je važno da Srbija bude jaka jer je to jedini način da se pobijede Hrvati i Bošnjaci te je poručio kako nitko neće zaustaviti integraciju Srbije i RS.

Srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović takođe je Oluju nazvala “zločinačkom akcijom”.

„Republika Srpska i Srbija danas obilježavaju Dan sjećanja na ubijene i prognane Srbe u zločinačkoj akciji ‘Oluja’. Zajedno se sjećamo dvije hiljade nevino stradalih i više od 200 hiljada naših sunarodnika koji su protjerani sa vjekovnih ognjišta“, poručila je Cvijanović, te dodala kako je “trajna obveza svih da ove žrtve nikada ne zaborave”.

/Republika/

Objava Vučić, Cvijanović, Dodik oslobađajuću akciju Oluja nazvali zločinačkom – Šutnja ‘stožernih’ na Dodikove riječi: “Sram bilo Hrvate, Hrvatska želi dovršiti posao ustaške NDH” pojavila se prvi puta na Republika.

Na više lokacija u Novom Sadu u subotu ujutro su se pojavili plakati Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja kojima se iskazuje podrška bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, osuđenom za genocid u Srebrenici, javio je novosadski portal 021.rs.

Za ratne zločine tijekom sukoba devedesetih pred sudom u Hagu osuđen je i Vojislav Šešelj.

Na plakatima SRS-a vidi se generalska kapa Ratka Mladića i poruka “Generale, tvojoj majci hvala”.

Prema priopćenju SRS-a, akcija je provedena diljem Srbije kako bi se “podsjetilo na generalovu herojsku ulogu u oslobađanju srpske Srebrenice”.

Novosadski portal Razglas news na društvenim mrežama objavio je da “Novosađani po gradu uništavaju plakate SRS-a o Ratku Mladiću koji su se pojavili na obljetnicu genocida u Srebrenici”.

Nakon pada Srebrenice koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda 11. srpnja 1995. ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka, a još uvijek se traga za posmrtnim ostacima njih više od 900.

Na temelju rezolucije koju je 2024. donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 11. srpnja obilježava se kao međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Ranije u subotu u Beogradu je, na mjestu gdje je pripremana komemoracija srebreničkim žrtvama, pretučen književnik i programski direktor festivala “Krokodil” Vladimir Arsenijević, kojega je napala skupina od dvadesetak huligana, okrutno ga udarajući.

Nasilnici su mu oteli telefon i vandalizirali prostor na kojem je pripremano odavanje počasti srebreničkim žrtvama.

Komemoraciju, koja je bila planirana za 11 sati, organizatori su otkazali iz sigurnosnih razloga.

Pojedine oporbene stranke i organizacije civilnog društva osudile su incidente i zatražile procesuiranje počinitelja, ocijenivši da je to posljedica politike poricanja genocida u Srebrenici.

Vučić je ranije u subotu tijekom posjeta Leskovcu novinarima rekao kako danas treba pokazati poštovanje prema srebreničkim žrtvama, ustvrdivši da to Srbi uvijek čine.

“Danas trebamo pokazati pijetet prema bošnjačkim žrtvama u Srebrenici. Ja to činim i ovog puta. I uvijek ćemo to činiti. Mi, za razliku od drugih, pokazujemo poštovanje i uvijek se duboko naklonimo žrtvama. To je naša obveza, jer time pokazujemo da smo ljudi”, rekao je Vučić.

Beogradska nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) priopćila je sredinom lipnja da je u novom izvješću “Stanje poricanja” tijekom 2025. identificirano najmanje 110 slučajeva u kojima su vlasti i institucije u Srbiji poricale ratne zločine iz ratova devedesetih godina.

Prema navodima iz izvješća, registrirano je najmanje 60 slučajeva veličanja 10 osuđenika za ratne zločine, te najmanje 50 slučajeva različitih oblika negiranja ratnih zločina, uključujući negiranje zločina u Račku (na Kosovu), opsade Sarajeva, postojanja logora u Prijedoru i masovnih grobnica u Batajnici kod Beograda, gdje su pokopana tijela žrtava s Kosova.

Genocid u Srebrenici, prema izvješću YIHIR-a, i dalje je najčešće porican zločin, s najmanje 30 dokumentiranih slučajeva u 2025. godini.

(HINA/HRT)

Objava Incidenti u Srbiji zbog obilježavanja genocida u Srebrenici – Šešeljevi radikali dijele Mladićeve plakate, u Beogradu pretučen književnik koji je pripremao komemoraciju – Vučić poziva na pijetet prema žrtvama pojavila se prvi puta na Republika.