Državni mediji prenijeli su izjavu bjeloruskog načelnika Glavnog stožera da je dio vježbi i ruski hipersonični projektil Orešnik, koji je testiran prošle godine u ratu s Ukrajinom.

Rusija i Bjelorusija završavaju svoje petodnevne vojne vježbe Zapad kojima je kako tvrde namjera testirati vlastite borbene spremnosti, iako su vježbe uznemirile neke susjedne zemlje.

Odjeven u vojnu uniformu, ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s visokim vojnim dužnosnicima u utorak u ruskoj regiji Nižni Novgorod, gdje su se održale neke od vježbi.

“Oko 100 tisuća vojnika sudjelovalo je u vježbama, s približno 10.000 komada vojne opreme”, rekao je Putin za državnu televiziju.

Namjera vježbi bila je osigurati “bezuvjetnu zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Savezne države”, rekao je Putin, misleći pritom na savez Rusije i Bjelorusije.

Vojne vježbe, za koje zapadni analitičari tvrde da im je cilj zastrašivanje Europe, održale su se samo nekoliko dana nakon što su poljske i NATO snage rekle da su srušile ruske dronove koji su ušli u poljski zračni prostor.

Bjelorusija, bliska saveznica Rusija koja graniči s Ukrajinom i Rusijom, kao i NATO članicama Poljskom, Litvom i Latvijom, domaćin je ruskog taktičkog nuklearnog oružja nad kojim Moskva zadržava kontrolu.

Bjeloruska novinska agencija Belta prenijela je Lukašenkove riječi da je jedino prirodno da je rusko taktičko nuklearno oružje dio vježbi Zapad.

“Vježbamo svugdje. Zapad to zna također, mi to ne skrivamo. Od ispaljivanja malog konvencionalnog oružja, do nuklearnih bojevih glava. Ponovno, moramo imati pravo na to. U suprotnom, zašto bi se nalazili na bjeloruskom teritoriju”, zapitao se Aleksandar Lukašenko.

“Apsolutno ne planiramo prijetiti nikome s ovim”, dodao je.

Bjelorusko ministarstvo obrane potvrdilo je u priopćenju da je korištenje taktičkog nuklearnog oružja vježbano uz ispaljivanje ruskog balističkog projektila Orešnik srednjeg dometa kojeg je Moskva ispalila na Ukrajinu prvi put 21. studenog prošle godine.

Putin je prošle godine rekao da bi Rusija mogla upotrijebiti Orešnika, za kojeg kaže da ga je nemoguće presresti, s teritorija Bjelorusije u drugoj polovici 2025. godine.

Lukašenko, koji održava redovite razgovore s Putinom, dopustio je Moskvi da koristi teritorij Bjelorusije za ulazak u Ukrajinu u veljači 2022. godine, no nije u rat poslao svoju vojsku.

Američki predsjednik Donald Trump započeo je njegovanje bližih odnosa s Lukašenkom, kojeg je Zapad odavno izopćio, te je ublažio neke sankcije Bjelorusiji prošli tjedan u zamjenu za puštanje 52 zatvorenika, među kojima su bili i politički oponenti.

Američki vojni dužnosnici promatrali su jedan dio vježbi Zapad u Bjelorusiji u ponedjeljak.

Što su još vježbe Zapad uključivale?

Rusko ministarstvo obrane reklo je u utorak da su ruski strateški bombarderi Tu-160 sa sposobnošću nošenja nuklearnog oružja vježbali lansiranje krstarećih projektila iznad Barentsovog mora sjeverno od nordijskih zemalja.

Bombarderi su letjeli iznad neutralnih voda Barentsovog mora oko četiri sata, praćeni borbenim zrakoplovima MiG-31, rečeno je.

Odvojeno, rečeno je da su marinci ruske Sjeverne flote uvježbavali odbijanje amfibijskog desanta neprijateljskih snaga na poluotoku u ruskoj regiji Murmansk.

Na videu su se mogli vidjeti vojnici, popraćeni helikopterima i borbenim zrakoplovima, kako koriste oklopna vozila, dronove, bacače raketa i automatsko oružje, odbijajući imaginarnog neprijatelja.

Brodovi iz ruske Baltičke flote, popraćeni borbenim zrakoplovima, ispaljivali su krstareće projektile na neprijateljske brodove, a isto su činili i kopneni mobilni lanseri raketa.

U ruskoj enklavi Kalinjingrad, vojska je vježbala korištenje sustava Torn-MDM za radioelektronsko izviđanje kako bi detektirali lokaciju neprijateljskih snaga i njihove koordinate poslali dronu i artiljerijskim jedinicama, prenosi HRT/HINA.

/Desk/

Objava Rusija i Bjelorusija vježbaju lansiranje nuklearnog oružja, ali da “nikome ne prijete” pojavila se prvi puta na Republika.

Za podsjetiti je kako su zastupnici vladajuće većine u NSRS, predvođeni SNSD-om, 13. ožujka usvojili su Odluku o utvrđivanja Nacrta ustava RS kojim se podrazumijeva, između ostaloga, i ukidanje Vijeća naroda RS-a, potpredsjednika entiteta i konstitutivnosti naroda u Vladi RS i uvodi mogućnost formiranja vlastite vojske i prava na samoopredjeljenje. To znači i kako bi i Sama Srebrenka Golić ostala bez svoje političke pozicije ukoliko se potvrdi Nacrt ustava RS, a čiju ustavnost treba utvrditi i Ustavni sud BiH.

“Bjelorusija je spremna pružiti podršku i pomoć RS-u u najvećoj mogućoj mjeri”, izjavio je predsjednik Bjelorusije na sastanku s predsjednicom Vijeća naroda RS.

“Drago mi je vidjeti vas i poželjeti vam dobrodošlicu u Bjelorusiju. Želim da znate da niste došli samo u zemlju blisku vašem narodu, već ste došli među prijatelje, među rodbinu, došli ste u svoju Bjelorusiju. Kako uvijek kažem svojim prijateljima, za vas u Bjelorusiji ne postoje zatvorene teme, spremni smo učiniti za vas sve što možemo”, prenosi bjeloruska agencija BelTA.

Bjeloruski predsjednik je istaknuo kako je dobro upoznat sa situacijom u RS i duboko je uključen u događaje iz 1990-ih godina, kada je potpisan Daytonsk sporazum.

”Uočio sam ozbiljne nedostatke u tom sporazumu. Upozorio sam svog kolegu i prijatelja Slobodana Miloševića da moramo biti vrlo oprezni pri sklapanju tog sporazuma pod pritiskom Zapada, Amerikanaca. Upozorio sam da bi to moglo donijeti puno problema narodu. Znate da se nešto takvo i dogodilo. Protivnosti koje postoje u vašoj naizgled zajedničkoj državi nisu nestale. Uvijek su bile izražene i u nekom trenutku morale su eskalirati”, rekao je Lukašenko.

‘Ali kažem vam ovo kako biste znali jedno: danas smo uz vas koliko god možemo, podržat ćemo vas, pomoći vam. Opet ponavljam – koliko god možemo, jer nismo vaši susjedi, ne graničimo s Bosnom i Hercegovinom, ne graničimo s vašim narodom, ali potječemo iz istog korijena. To pamtimo. Stoga, pokušajte računati na nas”, naglasio je bjeloruski lider.

Aleksandar Lukašenko uvjeren je da rusko vodstvo situaciju procjenjuje na sličan način. ”Znamo i prošlost i sadašnjost, stoga smo na vašoj strani”, dodao je.

Kako prenosi agencija BelTA, posebna bliskost naroda Bjelorusije i Republike Srpske očitovala se i tijekom sastanka, kada predsjednik gotovo nije koristio usluge prevoditelja, razumijevajući većinu onoga što je gošća govorila na srpskom jeziku.

Srebrenka Golić podijelila je s novinarima detalje sastanka s bjeloruskim predsjednikom. Prema njezinim riječima, parlamentarno izaslanstvo RS čestitala je Aleksandru Lukašenku na uvjerljivoj pobjedi na nedavnim izborima te ga informirala o političkoj situaciji u njihovoj zemlji.

”Osobno volim Republiku Bjelorusiju i nadam se da će rezultat ovog posjeta biti uzvratni posjet parlamentarnog izaslanstva Bjelorusije, ako ne ove godine, onda sljedeće”, kazala je predsjednica Vijeća naroda RS-a, Srebrenka Golić.

/Republika/

Objava Predsjednica Vijeća naroda RS Srebrenka Golić kod bjeloruskog predsjednika Lukašenka pojavila se prvi puta na Republika.

U intervjuu američkom podcasteru Lexu Fridmanu, Zelenski je pohvalio nadolazećeg američkog predsjednika, koji je obećao brzo okončanje rata, ne objašnjavajući kako, ali rekavši da Ukrajinci računaju na njega da će prisiliti Moskvu da pristane na trajni mir, prenosi HINA.

Gotovo tri godine nakon početka ruske invazije, izbor Trumpa, koji se vraća u Bijelu kuću 20. siječnja, potaknuo je nadu u diplomatsko rješenje za zaustavljanje rata, ali i strahove u Kijevu da bi brzi mir mogao imati visoku cijenu.

Zelenski je iskoristio trosatni intervju objavljen na YouTubeu kako bi pozvao Kijev u članstvo u NATO-u i naglasio uvjerenje da bi prekid vatre bez sigurnosnih jamstava za Kijev samo dao Rusiji vremena da se naoruža za novi napad.

Ukrajinski čelnik rekao je da je Bijela kuća pod Trumpom imala ključnu ulogu u pružanju sigurnosnih jamstava i ustvrdio da su on i novoizabrani američki predsjednik suočeni oko potrebe za pristupom “mira kroz snagu” za okončanje sukoba. “Bez Sjedinjenih Država sigurnosna jamstva nisu moguća. Mislim na sigurnosna jamstva koja mogu spriječiti rusku agresiju”, rekao je.

Rekao je da treba sjesti s Trumpom kako bi odredili smjer akcije za zaustavljanje Rusije, a europske vlade također trebaju imati glas u tom procesu.

“Lukašenko mi se ispričao nakon početka invazije”

Zelenski je rekao i da mu se bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko ispričao zbog sudjelovanja njegove zemlje u ratu.

“Nekoliko dana nakon početka rata razgovarao sam telefonom s Lukašenkom i on se ispričao… rekao je: ‘Nisam ja, rakete su ispaljene s mog teritorija, a ruski predsjednik Vladimir Putin ih je lansirao.’ To su njegove riječi, imam svjedoke”, rekao je Zelenski. “‘I ispričavam se’, rekao je. ‘Ali vjeruj mi’ – tako mi je rekao – ‘Volodja (obraćajući se Volodimiru Zelenskom), to nisam ja. Nisam ja taj koji odlučuje'”, dodao je Zelenski.

Kao odgovor, Zelenski je rekao da je Lukašenka nazvao “ubojicom”, pitajući ga zašto je dopustio Rusiji da lansira rakete na Ukrajinu s bjeloruskog teritorija.

Ponuda Trumpu

Zelenski je u intervjuu otkrio i da je ponudio novoizabranom predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu da Ukrajina kupi američko oružje koristeći 300 milijardi dolara zamrznutih ruskih sredstava.

“Ovo je jedna od sigurnosnih garancija. Uzmite novac, ono što nam je potrebno za našu unutarnju proizvodnju, i mi ćemo kupiti svo oružje od Sjedinjenih Država. Ne trebamo poklone od Sjedinjenih Država”, rekao je Zelenski.

“To će biti jako dobro za vašu industriju. Za Sjedinjene Države. Uložit ćemo novac tamo. Ruski novac. Ne ukrajinski. Ne europski. Ruski novac. Ruska sredstva. Oni moraju platiti za ovo”, dodao je Zelenski. Zelenski nije komentirao Trumpovu reakciju na prijedlog.

Trump i njegov tim kritizirali su američku potrošnju za podršku Ukrajini. Michael Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio je 15. prosinca da “neograničeni ček jednostavno nije strategija”.

Unatoč ranijim kritikama američke pomoći Ukrajini, Financial Times je 21. prosinca izvijestio, pozivajući se na neotkrivene izvore, da Trump možda neće obustaviti američku vojnu podršku Ukrajini.

/Desk/

Objava Zelenski u tri sata intervjua: “Lukašenko me zvao 2022. Rekao mi je – Volodja, oprosti” pojavila se prvi puta na Republika.

Nije naveo točan broj raspoređenih vojnika.

Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije iz 2022. godine, bjeloruska profesionalna vojska ima oko 48.000 vojnika i oko 12.000 pripadnika državne službe za zaštitu granice, prenose agencije.

“Gledajući njihovu agresivnu politiku, rasporedili smo našu vojsku tamo i postavili ih na određenim točkama duž cijele granice. U slučaju rata oni bi bili obrana”, kazao je Lukašenko u intervjuu za rusku državnu televiziju, prenijela je novinska agencija Belta.

Kijev je u subotu priopćio da nije primijetio znakove gomilanja bjeloruskih trupa na granici.

Bjeloruski ministar obrane Viktor Hrenin izjavio je u petak da postoji velika šansa za oružanu provokaciju iz susjedne Ukrajine te da situacija na njihovoj zajedničkoj granici “ostaje napeta”.

Lukašenko je rekao da je bjelorusko-ukrajinska granica “minirana kao nikada prije” i da bi ukrajinske trupe pretrpjele ogromne gubitke ako bi pokušale prelazak.

/Desk/

Objava Bjelorusija u strahu o Ukrajine: Na granici trećina oružanih snaga pojavila se prvi puta na Republika.

Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) izvijestila je u subotu da je uhitila četiri osumnjičenika u ruskoj regiji Brjansk, koja graniči s Bjelorusijom i Ukrajinom.

Prema Lukašenku, bjeloruske snage sigurnosti postavile su blokade cesta, uključujući i one na ruskoj granici. “Zbog toga nije bilo načina da uđu u Bjelorusiju. Oni su to vidjeli, pa su se okrenuli i otišli prema rusko-ukrajinskoj granici”, citirala je Lukašenka bjeloruska državna novinska agencija Belta, kako prenosi ruski neovisni medij Meduza, a prenosi Jutarnji list.

Lukašenko je rekao i da je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao o zatvaranju bjeloruske granice, što je ruski predsjednik navodno tražio.

Kremlj inzistira na umiješanosti Ukrajine

Ova Lukašenkova izjava zvuči pomalo neobično, budući da je ruski predsjednik u istupu nakon napada – za koji je odgovornost preuzela Islamska država-Khorasan (ISIS-K) – odmah istaknuo da su počinitelji masakra, za koje Rusija tvrdi da su barem trojica iz Tadžikistana, bježali prema Ukrajini “gdje im je, prema prvim informacijama, bio pripremljen prozor za prelazak državne granice”, sugerirajući tako od početka umiješanost Kijeva.

U ponedjeljak, tri dana nakon napada na trgovački centar u predgrađu Moskve, u kojem je poginulo 139 osoba, a više od 180 ih je ozlijeđeno, Putin je priznao da je napad izveo ISIS, ali i dalje je govorio o ukrajinskoj upletenosti, uz obrazloženje da su se napadači u bijegu pokušali dočepati Ukrajine.

“Važno je odgovoriti na pitanje zašto su teroristi nakon zločina pokušali otići u Ukrajinu? Tko ih je tamo čekao?”, rekao je ruski predsjednik.

I dok Kijev od početka odlučno negira bilo kakvu umiješanost u napad, ruske sigurnosne službe i prokremaljski propagandisti, poput urednice državnog medija Russia Today Margarite Simonjan, nastoje Ukrajinu okriviti kao odgovornu za napad.

Ravnatelj ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) Aleksandar Bortnikov u utorak je otišao još i dalje te rekao da SAD, Velika Britanija i Ukrajina stoje iza napada na koncertnu dvoranu, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS, a prenio Reuters.

“Vjerujemo da su akciju pripremili radikalni islamisti a, naravno, omogućile zapadne tajne službe i da su ukrajinske tajne službe izravno uključene”, rekao je Bortnikov.

Putin ignorirao američko upozorenje

Upitan o umiješanosti Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Ukrajine, Bortnikov je odgovorio: “Mislim da je to slučaj”. “Ovo su općenite informacije, ali već postoje neki elementi”, dodao je.

Ranije je tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev, na pitanje novinara je li Kijev ili IS orkestrirao napad, odgovorio: “Naravno da je to Ukrajina”.

Četvorica naoružanih muškaraca nasumično su pucala na posjetitelje prije početka rock koncerta. U nedjelju navečer izvedeni su pred sud u Moskvi i pritvoreni, a na društvenim mrežama pojavile su se brojne snimke mučenja osumnjičenih.

Washington je Moskvu upozorio na mogućnost napada u Moskvi i to na mjestu na kojem bi se mogao okupiti velik broj ljudi. U utorak, 19. ožujka, Putin je u govoru FSB-u upozorenja Zapada proglasio “otvorenom ucjenom” i “provokativnim izjavama” te “zastrašivanjem” čiji je cilj destabilizacija našeg društva”.

(Izvor: Jutarnji list)

Objava Lukašenko demantira Kremlj: Teroristi iz Moskve krenuli prema ukrajinskoj granici jer su shvatili da ne mogu ući u Bjelorusiju pojavila se prvi puta na Republika.

„U ruskom zatvoru preminuo je ili je likvidiran Aleksej Navaljni, simbol suvremenog svijeta u borbi za pravdu, ljudska prava i dostojanstvo svakog čovjeka pred silnicima koji krše ta prava. Nije poklekao pred pokušajima ubojstva i vratio se diktatoru, dakle, izabrao vlastito stradanje da demaskira diktatorski režim i omogući svome narodu i državi ljudskiju perspektivu. Svaki moralan čovjek našega svijeta osjeća se obaveznim poštivati i promovirati tu žrtvu da ne bude uzaludna kako bi silnici imali manje prostora za svoje zločine.

Neposredno nakon smrti Navaljnoga, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, odlazi se klanjati diktatorima Lukašenku i Putinu i pokazuje civilizacijsku sramotu koja vrijeđa sve demokratski i humano orijentirane građene Bosne i Hercegovine. Time pokazuje da je njihov epigon, negator genocida, čovjek mržnje i nasilja, razarač društvenog života Bosne i Hercegovine. HNV BiH s gnušanjem gleda na taj čin i poziva sve društvene i političke aktere u Bosni i Hercegovini da ga osude i ograde se od te potpore i sudjelovanja u zločinu“, navodi se u priopćenju HNV-a BiH.

/Desk/

Objava HNV: “Dodik se odlazi klanjati diktatorima Lukašenku i Putinu i pokazuje civilizacijsku sramotu” pojavila se prvi puta na Republika.

Skoro da je mučno bilo gledati, inače robusnog, agresivnog Dodika koji koristi svaku priliku za uvrijede ili zavađanje sa svojim neistomišljenicima u BiH i među međunarodnom zajednicom, kako se unižava pred čovjekom kojeg je susreo tek drugi put u životu i kojeg zove bratom i velikim prijateljem Republike Srpske i srpskog naroda, piše Dnevni list.

U nekim trenutcima njihovog sastanka Dodik se činio sretnim kao tinejdžer koji je upravo upoznao svog glazbenog idola, predsjednika jedne snažno režimske države koji je najsnažniji saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, a koja za napredak RS-a nije učinila baš ništa, ali zato “pomno prati situaciju na Balkanu”.

Pragmatični Dodik u potrazi za tržištima “većim i značajnijim od EU”

Očito je kako je voda Dodiku “došla do grla” te da je na “turneju” Bjelorusijom, a najavljen je i put u Rusijiu i sastanak s Putinom, počeo s jasnom namjerom – tražeći konkretnu pomoć, podsjećajući i naglašavajući kako je on “prijatelj i brat” koji je spriječio uvođenje sankcija ovim dvjema zemljama, iako ostali bh političari drukčije tvrde, da RS pati zbog britanskih sankcija te da je, kako izgleda, sada vrijeme da se te usluge i vrate.

Dodik je rekao kako bi “volio da građani RS-a malo drukčije vide Bjelorusiju od stereotipa koji je nametnuo zapadni mainstream”.

Rekao je kako “Bjelorusija jest pod sankcijama, ali da ima značajan izvoz, odnosno povećanje bruto domaćeg proizvoda od četiri posto, što je san za mnoge europske zemlje”.

“Oni su se orijentirali na druga tržišta koja su veća i značajnija od EU, ali to možete ako imate jako vodstvo kakvo ima predsjednik Lukašenko. O svemu tome želim s njim razgovarati”, rekao je Dodik dan prije sastanka s Lukašenkom.

Pragmatični Dodik, a to potvrđuje i njegova višegodišnja karijera, ne libi se igrati bilo koju ulogu kako bi došao do svojih ciljeva, pa čak i od ‘unižavanja’ koje je, s obzirom na njegov izgrađeni gard u BiH, iznenađujuće, a u nekim trenutcima i žalosno gledati. I to pred državnikom koji baš ništa nije učinio za RS i srpski narod, izuzev trivijalne podrške i dobrodošlice.

Kao i što je mala ili nikakva robna razmjena Bjelorusije i RS-a, dok istodobno ovaj entitet ekonomski egzistira i napreduje od suradnje sa Srbijom, Italijom, Njemačkom, Hrvatskom, Slovenijom, Austrijom. Analizirajući podatke Gospodarske komore RS-a u periodu od 2018. do 2022., Bjelorusije nema ni u prvih 20 zemalja s kojima RS ima najuspješniju robnu razmjenu. Skoro da je nema “ni na mapi”, a dobro je zamijetiti i da je Rusija tek na 17. mjestu, a SAD na 20-tom.

Stoga je vrlo važno pitanje koliko će, uopće, posjeta Bjelorusiji pomoći, a koliko dodatno odnemoći u nezavidnoj situaciji u kojoj je sam Dodik odgovoran za sankcije koje su američka i britanska administracija nametnule njemu i njegovim najvišim i najbližim suradnicima.

„Nije nam bilo lako svladati pritisak i Bruxellesa i Washingtona“

“Čitao sam o vašem radu za ovo vrijeme. Pozdravljam vaš rad. Trebate znati ono glavno: ako vam nešto u Bjelorusiji odgovara u smislu tehnologije i drugih pitanja u poljoprivredi, industriji, zdravstvu, bit ćemo sretni ako vam možemo pomoći i podržati vas”, rekao je bjeloruski predsjednik Dodiku, preneseno je na službenoj stranici predsjednika Bjelorusije o ovom sastanku.

Aleksandar Lukašenko je istaknuo da “Bjelorusija pomno prati situaciju na Balkanu”.

“Vi dobro znate moj stav. O svim slučajevima i pitanjima koja postoje, i o onome što se događalo u nama prijateljskoj Jugoslaviji. Kada je jednostavno bila raskomadana na dijelove. Znate moj stav, moj odnos prema vama u najtežim vremenima, kada je bombardirana Srbija…Znamo da vam tamo ponekad nije lako, ali vi se hrabro borite, mi to pozdravljamo. Samo hrabrost i otpornost i snaga danas, nažalost, može odrediti budućnost ove ili one države, regije, okruga, teritorija. Mislim da se vi tu čvrsto držite zastupajući interese pravoslavnog naroda i naroda koji vam vjeruje. Mi smo u tom pogledu na vašoj strani, a vi možete računati na nas. Ukratko, došli ste kod svojih prijatelja”, rekao je Lukašenko Dodiku.

Kako se izvješćuje, Dodik je zahvalio na srdačnoj dobrodošlici bjeloruskog predsjednika kao i na prilici da se osobno upoznaju.

“Vrlo mi je drago što sam vas upoznao. Ja vas osobno doživljavam kao prijatelja našeg naroda, točnije brata”, rekao je Dodik podsjetivši kako se s Lukašenkom prvi put susreo 2000. godine u Jeruzalemu na proslavi 2000. godišnjice kršćanstva.

„Bez obzira na sve izazove, naše prijateljstvo se nastavlja. Znam da je i vaša zemlja pod pritiskom i sankcijama Zapada. Mi u Republici Srpskoj nismo dopustili da BiH glasa za sankcije. Nije nam bilo lako svladati pritisak i Bruxellesa i Washingtona. Ali ostali smo dosljedni svojoj odluci. Cjelokupno vodstvo RS trenutno je pod britanskim i američkim sankcijama”, požalio se Dodik bjeloruskom predsjedniku.

Tijekom trodnevnog posjeta Bjelorusiji, izaslanstvo RS-a predvođeno Dodikom održalo je niz sastanaka i posjeta – u tvrtkama, Nacionalnoj akademiji znanosti Bjelorusije, državnom sveučilištu. Kako izvješćuju bjeloruski mediji, cilj je razvoj bilateralnih i trgovinskih odnosa, jačanju suradnje u područjima industrije, zdravstva, znanosti i obrazovanja te proširenju bilateralnih ugovorno-pravnih osnova.

Dodikova turneja – Lukašenko-Putin-Minnikhanov…

Dodik je s izaslanstvom posjetio i Holding tvrtku Belkommunmaš koja se bavi proizvodnjom transportnih vozila, autobusa i tramvaja.

“S izaslanstvom Srpske bio sam u posjeti instituciji Minski znanstveni praktični centar za kirurgiju, transplantaciju i hematologiju gdje je potpisan sporazum o suradnji Ministarstva zdravstva Srpske i Komiteta za zdravlje Bjelorusije”, napisao je Dodik na svom službenom X nalogu, istaknuvši i kako “RS planira kupiti 10 autobusa i opremu za poljoprivredu u vrijednosti pet milijuna dolara.

On je najavio i skorašnji posjet Rusiji i sastanak s ruskim predsjednikom Putinom, kako je rekao “za dan-dva”, što bi trebalo značiti ovaj tjedan, no najave posjeta još nema niti na službenim stranicama Predsjednika RS-a, a niti na službenoj stranici Predsjednika Ruske Federacije.

Nakon posjete Moskvi i Putinu, najavio je sastanak s predsjednikom potom s predsjednikom ruske republike Tatarstan, Rustamom Minnikhanov.

“Kad se vratim, slijedi sastanak s predsjednikom Skupštine Crne Gore, a dva dana kasnije putujem u Antaliju gdje ću se sresti s predsjednikom Turske Erdoganom, kao i drugim predsjednicima koji će biti prisutni na konferenciji”, rekao je Dodik za RTRS, dodajući i kako će se u ožujku sastati s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom te naglašavajući kako RS nije nikako izolirana. Naravno da nije – zahvaljujući robnoj razmjeni s državama susjedama i EU-a, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Dodikovo ‘unižavanje’ u Bjelorusiji: “Brate Lukašenko, nije nam lako, pod pritiskom smo Bruxellesa i Washingtona” pojavila se prvi puta na Republika.

“Čitao sam o vašem radu za ovo vrijeme. Pozdravljam vaš rad. Trebate znati ono glavno: ako vam nešto u Bjelorusiji odgovara u smislu tehnologije i drugih pitanja u poljoprivredi, industriji, zdravstvu, bit ćemo sretni ako vam možemo pomoći i podržati vas”, rekao je bjeloruski predsjednik Dodiku, stoji na službenoj stranici predsjednika Bjelorusije o ovom sastanku.

Aleksandar Lukašenko je istaknuo da “Bjelorusija pomno prati situaciju na Balkanu”.

“Vi dobro znate moj stav. O svim slučajevima i pitanjima koja postoje, i o onome što se događalo u nama prijateljskoj Jugoslaviji. Kada je jednostavno bila raskomadana na dijelove. Znate moj stav, moj odnos prema vama u najtežim vremenima, kada je bombardirana Srbija…Znamo da vam tamo ponekad nije lako, ali vi se hrabro borite, mi to pozdravljamo. Samo hrabrost i otpornost i snaga danas, nažalost, može odrediti budućnost ove ili one drzave, regije, okruga, teritorija. Mislim da se vi tu čvrsto držite zastupajući interese pravoslavnog naroda i naroda koji vam vjeruje. Mi smo u tom pogledu na vašoj strani, a vi možete računati na nas. Ukratko, došli ste kod svojih prijatelja”, rekao je Lukašenko Dodiku.

Kako se izvješćuje, Dodik je zahvalio na srdačnoj dobrodošlici bjeloruskog predsjednika kao i na prilici da se osobno upoznaju.

“Vrlo mi je drago što sam vas upoznao. Ja vas osobno doživljavam kao prijatelja našeg naroda, točnije brata”, rekao je Dodik podsjetivši kako se s Lukašenkom prvi put susreo 2000. godine u Jeruzalemu na proslavi 2000. godišnjice kršćanstva.

„Bez obzira na sve izazove, naše prijateljstvo se nastavlja. Znam da je i vaša zemlja pod pritiskom i sankcijama Zapada. Mi u Republici Srpskoj nismo dopustili da BiH glasa za sankcije. Nije nam bilo lako svladati pritisak i Bruxellesa i Washingtona. Ali ostali smo dosljedni svojoj odluci. Cjelokupno vodstvo RS trenutno je pod britanskim i američkim sankcijama”, požalio se Dodik bjeloruskom predsjedniku.

Tijekom trodnevnog posjeta Bjelorusiji,izaslanstvo RS-a predvođeno dodikom održalo je niz niz sastanaka i posjeta – u tvrtkama, Nacionalnoj akademiji znanosti Bjelorusije, Državnom sveučilištu “Minsk Scientific and Practical Center of Surgery and Transpology”. Kako izvješćuju bjeloruski mediji, cilj je razvoj bilateralnih i trgovinskih odnosa, jačanju suradnje u područjima industrije, zdravstva, znanosti i obrazovanja te proširenju bilateralnih ugovorno-pravnih osnova.

/Republika/

Objava Dodik s Lukašenkom: “Doživljavam vas kao brata, pod pritiskom smo Zapada, a vodstvo RS-a pod britanskim i američkim sankcijama” pojavila se prvi puta na Republika.

“Kada bi se uključila Bjelorusija…što bi se time postiglo? Ništa”, rekao je Aleksandar Lukašenko, jedan od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Bjelorusija graniči s Ukrajinom, Rusijom i s tri članice NATO-a, uključujući Poljsku, prenosi HINA.

“Ako Ukrajinci ne prijeđu našu granicu, nikada nećemo sudjelovati u ratu. Ali uvijek ćemo pomagati Rusiji, to su naši saveznici”, izjavio je Lukašenko u online intervjuu Diani Pančenko, proruskoj ukrajinskoj novinarki.

Dodao je kako vjeruje da je Putin već ostvario svoje ciljeve u onome što Rusija naziva “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini te da bi dvije strane trebale sjesti za pregovarački stol i razgovarati o svim pitanjima, uključujući sudbinu Krima i ostalih ukrajinskih teritorija koje Rusija prisvaja.

“Pregovori bi trebali početi bez ikakvih uvjeta. To je bit diplomacije. Moramo sjesti za stol i raspraviti o svemu. I Krimu i Hersonu, Zaporižji, Donjecku i Lugansku”, istaknuo je.

Lukašenko je upozorio da će Bjelorusija odgovoriti u slučaju napada izvana, uključujući nuklearnim oružjem koje je Rusija postavila na njezinu teritoriju.

“Ako agresija krene iz Poljske, Litve, Latvije, odgovorit ćemo svime što imamo”, rekao je bjeloruski predsjednik.

“A protiv Ukrajine, ako izvrši agresiju protiv nas, nećemo upotrijebiti samo nuklearno oružje. Imamo više toga osim samog nuklearnog naoružanja. I ako prijeđete crvenu liniju nećemo vas upozoriti, udarit ćemo na središta političke moći. Učinit ćemo to bez upozorenja”, naglasio je Lukašenko.

/Desk/

Objava Lukašenkov strah upakiran u prijetnju: “Ako agresija krene, odgovorit ćemo svime što imamo. Udarit ćemo na središta političke moći” pojavila se prvi puta na Republika.

On nema veću vlast niti Bjelorusija veću važnost od Pu Yia, ubogog poglavara fantomske japanske tvorevine Mandžurije. Bjelorusija je ukinula granične prijelaze na ruskoj granici, ali Rusi nisu svoje! A privatna ruska vojna kompanija Wagner, koju je Putin formalno zabranio u Rusiji, nakon vojne pobune vagnerovaca krajem lipnja, polako ali sigurno osvaja Bjelorusiju.

Prigožinovih plaćenika, uglavnom amnestiranih ruskih kriminalaca, ubojica i silovatelja, u toj državi navodno već ima oko pet tisuća (neovisni portal Bjeloruski Gojun tvrdi da ih je samo nedavno ušlo barem dvije tisuće) i bolje su naoružani od bjeloruske armije, koja im je potpuno podređena. Wagner se razbaškario u Bjelorusiji i potiče daljnju radikalizaciju i vazalstvo te države. Vagnerovci su smješteni u gradiću Osipoviči nedaleko od grada Mogiljova u središnjoj Bjelorusiji, gdje već obučavaju bjelorusku teritorijalnu obranu i rezerviste, a isto rade i u vojnoj bazi Soligorsk oko 140 km od Minska.

A na poligonu Brest, praktički uz samu granicu s Poljskom (samo 30 km od granice), imaju višednevne manevre s regularnim bjeloruskim vojnim i sigurnosnim snagama. To je ponukalo Poljsku da prebaci dodatne vojne snage na svoju istočnu granicu, te zatraži da reagira i NATO, a ruski prorežimski mediji sladostrasno navode kako su u Varšavi i baltičkim zemljama, a posljedično i na “kolektivnom Zapadu”, zbog toga “zavladali uznemirenje, strah i opća panika”.

– Tresu im se gaće – podsmješljivo pišu moskovski prokremaljski tabloidi.

Odbjegli ili pušteni šef Wagnera Jevgenij Prigožin u svom nedavnom obraćanju najavio je “stvaranje od Bjelorusije druge armije svijeta”. Prigožin dakle, osim privatne vojske, želi stvoriti za sebe i privatnu državu, a vjerojatno sve uz logističku pomoć Kremlja. Naime, istodobno, Rusija je rasporedila svoje nuklearne potencijale i na području Bjelorusije, ali vlasti u toj zemlji, niti tzv. predsjednik Lukašenko, nemaju nikakav utjecaj na to, niti bilo kakve bjeloruske sigurnosne službe imaju pristup. Recimo, Rusija može iskoristiti nuklearno oružje a da prethodno o tome uopće ne obavijesti Minsk.

Jačanje i djelatnost Wagnera mogu dovesti do daljnje eskalacije u samoj Bjelorusiji, ali i kompliciraju odnose sa susjedima, pogotovo Ukrajinom. Šef obrane i nacionalne sigurnosti bjeloruske izbjegličke vlade Svetlane Tihaniovske Valerij Sahaščik (bivši zapovjednik elitnih specijalnih snaga) kaže, za Deutsche Welle, da je “Putin poklonio Bjelorusiju Prigožinu” te da on djeluje “potpuno samostalno bez Lukašenkova upletanja”.

Očito je Putin potpuno poklopio Bjelorusiju, koja postaje tek njegov poligon za prijetnje Ukrajini – stalno se nagađa da bi iz Bjelorusije mogao krenuti još jedan napad na Kijev ili Černjihiv, ako ukrajinska kontraofenziva na jugu počne davati opipljivije rezultate (odsijecanje Krima i izbijanje na Azovsko more), kako bi se taj dio fronta rasteretio i razvukao, ali i postaje sve više sigurnosna prijetnja zapadnim susjedima Bjelorusije i Rusije, u prvom redu Poljskoj i Litvi, članicama NATO-a i EU.

Naime, mnogi analitičari spominju moguću metu – područje Suwalki uz poljsko-litvanski granicu, koje bi vagnerovci navodno mogli pokušati uzeti, ali bit će više da pokušavaju provocirati i dodatno naelektrizirati situaciju nego što bi to moglo biti realna opcija. Ruski zastupnik Dume i bivši oficir Valerij Kartapolov uvjeren je da je Wagner upravom zbog Suwalkija i “prebačen” u Bjelorusiju. Radi se o “koridoru” kojim bi se Bjelorusija “spojila” s ruskom baltičkom enklavom Kalinjingradskom oblasti, područje pruskoga grada Koenigsberga koje je SSSR dobio kao ratni plijen nakon Drugog svjetskog rata.

Naime, ako bi se taj suludi pokušaj želio ostvariti, značio bi izravan napad na zemlje čelnice NATO-a, što bi moglo povući za sobom i aktivaciju članka 5, koji predviđa da sve članice pomognu napadnutoj saveznici. To bi značilo širenje rata s nesagledivim posljedicama.

– Granice Poljske su sigurne. Pratimo situaciju na svojim istočnim granicama i spremni smo na zaoštravanje situacije i na sve moguće scenarije – napisao je na svom Twitter profilu poljski ministar obrane Mariusz Błaszczak. Naime, ruska enklava postaje sve izoliranija od “matice”, što Rusiji stvara velike probleme, pogotovo nakon finskog i skorog švedskog ulaska u NATO, čime su izgubili prednost na Baltičkom moru.

Uz napetosti na poljskoj granici, Sahaščik upozorava da će Rusija izazvati novu migrantsku krizu na tom području, kao što je već bila prije dvije godine. Tada su vlasti Bjelorusije dopustile dolazak tisuća migranta iz Iraka, Sirije, Pakistana i Afganistana i nekih afričkih država, te im omogućile “pristup” do vanjskih granica EU – Poljske, Litve i Latvije, pa su ih “tjerali” na prelazak granice. Bjeloruski ministar obrane u egzilu Sahaščik čak smatra da bi migrante ovaj put mogli naoružati, a među njih ubaciti vagnerovce kako bi izazvali ekscese na granici te doveli do dodatne destabilizacije Poljske, baltičkih država i Europe u cjelini.

Da Putin želi zakuhati i stvoriti napetosti na poljskoj granici, svjedoči i njegova nedavna izjava da Varšava i Vilnius žele “okupirati zapadne dijelove Ukrajine”, a usput je podmetnuo Poljskoj da je zapadne dijelove zemlje dobila zahvaljujući Staljinu, zaboravljajući valjda da je Staljin s Hitlerom podijelio Poljsku 1939. godine te ju napao dva tjedna nakon nacističke Njemačke. Ta su područja danas dijelovi Rusije, Litve, Bjelorusije i Ukrajine. No, kako bilo, Bjelorusija se sve više uvlači u ruske ratne i osvajačke planove, s vjerojatno vrlo pogubnim posljedicama za Bjeloruse, piše Jutarnji list.

/Desk/

Objava Gomilaju se Wagnerovci u Bjelorusiji, samo 30 kilometara od poljske granice (EU) pojavila se prvi puta na Republika.