Posljednje večeri, posvećene velikom pjesniku Aleksi Šantiću, u domu kulture ‘Nebojša Glogovac’ u Nevesinju održano je pjesničko-glazbena večer u znaku njegovog stvaralaštva. Ovogodišnju manifestaciju je svečano zatvorio Glazbeni ansambl ‘Mostarske kiše’, koji je šantićeve stihove pretočio u suvremene glazbene aranžmane.
Pod dirigentskom palicom profesorice Amre dugalić, na repertoaru ansambla našle su se i zabavne skladbe, pjesme o Mostaru, ljubavi i mladosti.

Šantićeve stihove kazivao je glumac Goran slavić, čijim su nadahnutima interpretacijama ljubitelji poezije ponovno oživjeli najljepše stihove o ljubavi, zavičaju i domoljublju. O Šantićevom značaj u književnosti i kulturi, kao i o snazi njegove poezije, govorila je profesorica srpskog jedika i književnosti Anđelina Nikčević.
U umjetničkom dijelu programa nastupio je i kamerni duo Osnovne glazbene škole ‘Sveti Roman Melod’, Anđela Nikolić Pušonja i Želimir Pušonja.

Bogat program

‘Šantićeve večeri poezije’ održane su od 11. do 21. listipada u Mostaru, u organizaciji SPKD ‘Prosvjeta’ – Gradski odbor Mostar i SPKUD ‘Gusle’ Mostar.

Manifestacija je održavala na više mjesta: u Muzeju Saborne crkve u Vladičanskom dvoru, Narodnom pozorištu Mostar, OKC-u ‘Abrašević’, Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača, Muzeju Žitomislić, te u Domu kulture ‘Nebojša Glogovac’ u Nevesinju.

Program je obuhvatio pjesničke večeri, promocije knjiga, kazališne predstave i umjetničke programe, uz učešće književnika, umjetnika i intelektualaca iz cijele regije. Manifestacija je otvorena svečanim glazbeno-pjesničkim programom ‘Iz Šantićevog srca’, autora prof. dr Boška Milovanovića i Adema Mehmedovića, održanim u Sabornoj crkvi Svete Trojice.

Čuvar kulturnog identiteta Mostara

Iz SPKD ‘Prosvjeta GO Mostar poručuju kako ‘Šantićeve večeri poezije’ predstavljaju jedan od najznačajnijih kulturnih događaja u Bosni i Hercegovini, kojim se njeguje uspomena na lik i djelo Alekse Šantića i njegovih suvremenika, promovira srpska kultura i povijest, ali i njeguje multikulturalnost Mostara.

„Ova manifestacija istovremeno je čuvar našeg kulturnog naslijeđa i identiteta, te svjedočanstvo o trajnom doprinosu mostarskih Srba kulturi ovoga grada“, naveli su iz ‘Prosvjete’.

/Desk/

Objava U Mostaru završena kulturna manifestacija ‘Šantićeve večeri poezije’ pojavila se prvi puta na Republika.

Svečano otvaranje 106. Šantićevih večeri poezije zakazano je za subotu, 11. listopada u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Mostaru u 18 sati, a nakon polaganja cvijeća na grob ovog velikog mostarskog pjesnika na groblju u Bjelušinama.

U nedjelju, 12. listopada u 19 sati u Vladičanskom dvoru u Mostaru pod imenom ‘Šantićeav trajanja’, organizira se predavanje o Aleksi Šantiću i predstavljanje ‘Sabranih djela Alekse Šantića’.

U ponedjeljak, 13. listopada u 19 sati u Vladičanskom dvoru u Mostaru održati će se poetska večer, a u utorak, 14. listopada u 19 sati u Muzeju manastira Žitomislić organizira se promocija knjige ‘Biljezi kulture’ autora, prof. de. Duška Pevulje.

U srijedu, 15. listopada u 19 sati u Vladičanskom dvoru također je najavljeno predstavljanje knjige ‘Eparhija zahumsko-hercegovačka i vrijeme Svetog Vasilija Ostroškog’, dok je u četvrtak, 16. listopada u 19 sati, također u Vladičanskom dvoru, zakazana premijera dokumentarnog filma ‘Domovina pjesnika – Aleksa Šantić’.

U petak, 17. listopada, u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača, u 19 sati, organizirati će se promocija monografije ‘Hrana u Hercegovini kroz stoljeća’, a u nedjelju 19. listopada u 20 sati u OKC Abrašević najavljena je književna večer i promocija romana ‘Knjiga za Maju’, autora Marka Tomaša i koncert Bed blues benda ‘Bulevar’.

U ponedjeljak, 20. listopada u 19 sati u Narodnom pozorištu Mostar tema je kazalište, gdje će biti izvedena monodrama ‘Najbolji čovjek na svijetu’, glumca Gorana Slavića.

Ovogodišnje Šantićeve večeri poezije završit će 21. listopada u Nevesinju, kako se navodi “drugoj Šantićevoj kući”, svečanosti u Kulturnom centru Nebojša Glogovac u 19 sati.

/Desk/

Objava 106. Šantićeve večeri poezije pojavila se prvi puta na Republika.

Manifestacija Šantićeve večeri poezije, tradicionalno se održava u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva ”Prosvjeta”, Gradski odbor Mostar i Srpskog pjevačkog i kulturno-umjetničkog društva ”Gusle”, a ovogodišnja manifestacija posvećena je 100. godišnjici smrti Alekse Šantića.

Izložba ”Aleksa Šantić i mostarski književni krug”, autora akademika Ranka Popovića priređuju SPKD ”Prosvjeta” − Gradski odbor Mostar i Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. U umjetničkom dijelu nastupile su ”Mostarske kiše” i glumac Nebojša Kundačina.

Šantićeve večeri poezije otvorio je ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mjera u oblasti odnosa Republike Srbije s dijasporom Đorđe Milićević, izvješćuje Topportal.

Milićević je podsjetio kako se ove godine obilježava 100 godina od smrti velikog pjesnika, ali da je on i dalje prisutan kroz svoja djela.

„Njegovi stihovi su vječni, ali i poruke ljubavi i mira i zajedništva koje je nosio, ali i kroz svoju nepokolebljivu vezu s rodnom Hercegovinom“, rekao je Milićević naglašavajući kako je velika stvar što se večeri poezije, ali i izložba događaju u srcu Mostara i u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača koji je “primajući Šantića i Prosvjetu pod svoj krov posvjedočio o dobrim odnosima dvije kulturne institucije i dva naroda”.

Milićević je istaknuo kako je Šantić bio simbol ljubavi prema domovini, ali i svom narodu i svim drugim narodima.

„Njegova pjesma ‘Ostajte ovdje’ nas podsjeća na važnost ostanka i opstanka i čuvanje identiteta i kulturnog nasljeđa. Kroz ovakve događaje čuvamo sjećanja na one koji su gradili našu kulturnu baštinu i ostavili trag u povijesti. Održavamo živi plamen naše književnosti i umjetnosti i ojačavamo našu zajednicu“, rekao je Milićević zahvalivši mostarskoj Prosvjeti jer ovu manifestaciju čini značajnijom iz godine u godinu.

Rekao je da Srbija s zadovoljstvom podržava ovakve manifestacije “jer one nisu samo proslava srpske kulture i tradicije već i most koji povezuje Srbe u matičnoj državi u Hercegovini i diljem svijeta”.

„Neka nam Šantićeva poezija bude svjetionik kroz izazove sadašnjice podsjećajući nas da su ljubav, mir i razumijevanje vrijednosti koje nemaju alternativu“, rekao je Milićević i poručio srpskoj zajednici u Mostaru: „Jedinstveni gdje god bili“.

Predsjednica SPKD Prosvjeta GO Mostar Sanja Bjelica Šagovnović podsjetila je kako su Šantićeve večeri poezije najstarija kulturna manifestacija u gradu na Neretvi te da je Šantić, i stoljeće nakon smrti, jedan od ključnih stvaratelja multietničkog Mostara i Hercegovine.

„Prije 100 godina, 2. veljače 1924. godine, u Mostaru je preminuo Aleksa Šantić, pjesnik, akademik, kozmopolit i rodoljub. Bio je takva ljudska i stvarateljska veličina da i dan danas, stoljeće nakon smrti, žive njegove pjesme, njegova djela, a stihovi i danas opominju“, rekla je Bjelica Šagovnović.

Ona je naglasila kako su ovogodišnje 105. Šantićeve večeri poezije organizirane u čast 100. godišnjice pjesnikove smrti.

„Ova izložba pokazuje koliko su naši korijeni ovdje duboki i što su Šantić i njegovi suvremenici značili za Mostar, ali i za cjelokupnu srpsku književnost i kulturu“, rekla je Bjelica Šagovnović.

Podsjeća kako je Šantić bio jedan od osnivača Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva Prosvjeta, Srpskog pjevačkog društva Gusle, časopisa Zora te da upravo na tim temeljima srpski narod u Mostaru i danas gradi svoj kulturni identitet.

Kazala je kako je cijela ovogodišnja manifestacija posvećena Šantiću te da će na manifestaciji biti upriličena i promociju Sabranih djela Alekse Šantića u izdanju mostarske Prosvjete.

„Aleksa Šantić za Mostar je bio više od pjesnika. I kulturni i nacionalni znak. U ovom gradu, za Šantića se vežu, čak i mnogi mitovi, međutim njemu mitovi ne trebaju, njega je potvrdilo vrijeme. Stoga ćemo nastaviti njegovati sjećanje na našeg velikog pjesnika na taj način čuvajući naš kulturni i nacionalni identitet u ovom gradu i multikulturalni karakter našeg Mostara“, poručila je Bjelica Šagovnović.

Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević podsjetio je na povijest održavanja Šantićevih večeri poezije i važnost koju ova manifestacija ima za očuvanje srpskog identiteta.

„Možemo kazati da bi i sam pjesnik bio ponosan na Prosvjetu i Gusle i sve nas koji u ovome sudjelujemo čuvajući i podržavajući plamen kulture i književnosti i umjetnosti u Šantićevom Mostaru“, rekao je Milivojević, dodajući da se i 100 godina od Šantićeve smrti Mostarom odzvanjaju njegovi stihovi, riječi i opomene.

Milivojević je podsjetio na vremena u kojima je djelovao Šantić i njegovi suvremenici, kao i na slavnu povijest srpskog stanovništva u dolini Neretve.

„Ne samo da trebamo sagledati to vrijeme nego da nam ta vremena budu istinski poticaj. Šantić podjednako pripada svom Mostaru, Hercegovini, njenom srpskom narodu i svim drugim narodima. Trebamo sačuvati sjećanje na srpske prvake koji su svojim životom i radom doprinijeli razvoju i prepoznatljivosti ovoga grada i zadužili ga“, rekao je Milivojević.

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač je zahvalila društvima Prosvjeta i Gusle na očuvaju svoje nacionalne i zajedničke povijesti.

„Šantić je kao čovjek i stvaratelj i spona sviju nas koji ga osjećamo kao mostarskog pjesnika velike duše koji živi svojim djelima među nama. Koliko je snažna i vrijedna njegova ostavština ponajbolje svjedoči činjenica da je njegovo ime postalo jednim od simbola Mostara i da su Šantić i Mostar neraskidivo srasli jedno s drugim“, rekla je Buhač i dodala da su događaji poput Šantićevih večeri poezije “melem za dušu u teškim vremenima”.

Govoreći o izložbi ‘Aleksa Šantić i mostarski književni krug’, akademik Ranko Popović je kazao kako je bilo logično da i Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske uradi ovakvu izložbu s mostarskom Prosvjetom.

Istaknuo je kako je o Šantiću poznato skoro sve, ali da to nije slučaj s Mostarskim književnim krugom. Kazao je kako je “Mostar u vrijeme Šantićevog rođenja bio turska kasaba i da su se čuda u književnom svijetu događala”.

„Nije poznato kako se dogodilo da nekoliko mladih pokrene sve to na što su se poslije svi vidjeli. Teško bi bilo i danas zamisliti nešto tako. Što je danas ostalo od toga? Možda najmanje za sam Mostar, ali ako ništa drugo, u Mostaru Srbi znaju da su imali velike pretke i veliku baštinu na koju se mogu osloniti, a možda i napraviti novo mostarsko književno čudo“, poručio je Popović.

Predsjednik Srpskog pjevačkog i kulturno-umjetničkog društva Gusle, Radislav Tubić, podsjetio je na kraju na činjenicu da se Mostar Aleksi Šantiću nije odužio na pravi način i da bi ova godina kada se obilježava 100 godina od njegove smrti bila pravi trenutak za to te kako bi Gimnazija koja je do rata nosila njegovo ime, trebala ponovo ponijeti ime Alekse Šantića.

Već sutra nastavljaju se Šantićeve večeri poezije u Manastiru Žitomislić gdje će biti održan program pod nazivom ‘Šantićeva trajanja’.

U okviru programa bit će promovirana Sabrana djela Alekse Šantića u izdanju SPKD Prosvjeta, Gradski odbor Mostar, koja je priredio profesor Duško Pevulja. U drugom dijelu programa bit će održan znanstveni skup ‘Aleksa Šantić – 100 godina nakon smrti’.

/Desk/

Objava U ostaru otvorene 105. Šantićeve večeri poezije pojavila se prvi puta na Republika.

Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” – Gradski odbor Mostar i Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo “Gusle” Mostar svake treće godine dodjeljuju Književnu nagradu “Aleksa Šantić” za najbolju knjigu poezije objavljenu na srpskom i južnoslavenskom jeziku. jezika ili za životno djelo.
Nagrada će ovogodišnjoj dobitnici biti uručena na Šantićevim večerima poezije u Mostaru koje će se održati od 9. do 15. rujna 2024. godine.

Žiri je u obrazloženju naveo da je Zdravko Miovčić jedan od najistaknutijih suvremenih srpskih pjesnika.

„Njegov dosadašnji opus od deset knjiga poezije potvrđuje taj visoki status unutarnjim sadržajem i dosegom, jezičnim umijećem, pjesničkom sviješću, pjesničkim dosegom i zapaženim recepcijskim odjekom.“ Izvanredan liričar, ovaj senzibilni pjesnik najizravniji je rođak Alekse Šantića i plodan nastavljač stražarske tradicije srpske poezije, kojoj snažan pečat i posebnu snagu daje Šantićev obiman pjesnički opus.

Iz zbirke u zbirku Miovčić pomno stvara vlastitu umjetničku sliku svijeta i suptilno razotkriva suptilna područja svoje duhovnosti i duše. Ništa kod ovog pjesnika nije forsirano, zbog čega se njegova poezija prihvaća kao prirodna slojevitost doživljaja, dojmova, uvida, dubokih emocija destiliranih lirskom refleksivnošću. Zdravko Miovčić lijepo dočarava različite doživljaje svijeta i životnih ciklusa te ih harmonizira u jedinstven poetski stav: Dužnost je čovjeka živjeti u stalnom skladu sa Stvoriteljem, prirodom, drugim ljudima te ruševinama i visinama vlastitog bića. Prepoznajući Gospodinove znakove u svakodnevici, u natuknicama, sitnicama i detaljima, njegov odnos prema svijetu otkriva dublju smislenost koja počiva na kršćanskom samorazumijevanju.

Zato bi se molitveni ton mogao izdvojiti kao najdominantniji u njegovoj poeziji, koji Miovčićevu „raspetost s metafizikom“ nježno usklađuje u jedinstven osjećaj života. Pravoslavna duhovnost na lijep način prožima Miovčićevu poeziju u kojoj se blagi duh strahopoštovanja i bogotraženja ostvaruje u punini povjerenja u Stvoritelja kao “nemogućeg učitelja” i spasitelja.

Pjesnik koji je osjetio milost stvaranja, Zdravko Miovčić veliki je majstor pjesničke forme, vrhunski sonetist i autor nekoliko uspješnih sonetnih vijenaca. U ovim zahtjevnim formama u njegovom stvaralaštvu nema ni traga usiljenosti ili bilo koje artificijelnosti, ali zato ima dosta Šantićevog sklada emotivnog mišljenja i pjesničkog umijeća”, obrazložio je žiri.

Zdravko Miovčić rođen je 1958. godine u Ledićima, ispod Treskavice, u općini Trnovo. Osnovnu školu završio je u Vojkovićima, gimnaziju na Ilidži, a studij filozofije, komparativnu književnost i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistar je menadžmenta, osnivač je i direktor razvojne agencije Eda u Banjoj Luci te konzultant za strateško upravljanje i rješavanje razvojnih problema u upravi, poduzećima i zajednici. Do sada je objavio devet knjiga iz područja odlučivanja i upravljanja razvojem.

Objavio je devet knjiga poezije: Zašto ti nisam pisao (Besjeda, Banja Luka, 2011), Što treperi i nestaje (Zavod za sdukbibnik i nastavna srednja, Istočno Sarajevo, 2013), Škrnja i šaspat (Narodna biblioteka Pale, 2015), Šta je duša na okupu (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo, 2017), U milosti trenutaka – zavjeta (Srpska književna zadruga, Beograd, 2019), Ljubav vinopije – pjesme o vinu i s vinom (Centar za Srbi, Banja Luka, 2020) , Dnevna doza nostalgije – Kafanske pjesme iz doba karantina (Srpska književna zadruga, Beograd, 2021), Djedove priče (SKPD Prosvjeta, Pale, 2021), Knjiga lišća (Centar za srbistiku, Banja Luka). , Srpska književna zadruga, Beograd, 2023). Dobitnik je nagrade Skender Kulenović 2018. godine za knjigu pjesama Što je duša skupljala. Živi i radi uglavnom u Banjoj Luci. Oženjen je, ima sina i dvije unuke.

Književna nagrada Aleksa Šantić ustanovljena je 1968. godine, a godinama je dodjeljuju “Prosvjeta” i “Gusle”. Nagrada je zaštićena kod Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, a Upravni odbor “Prosvjete” 2012. godine donio je novu odluku, kao i Pravilnik o dodjeli ove prestižne pjesničke nagrade.

Do sada je ovu nagradu dobilo 15 pjesnika: Skender Kulenović /1969/, Vesna Parun /1972/, Oskar Davičo /1975/, Enver Đerćeku /1978/, Aleksandar Vučo /1981/, Stevan Tontić /1984/, Bogumil Đuzel /1987. /, Stevan Raičković /1992./, Rajko Petrov Nogo /2006./, Veselin Gatalo /2007./, Đorđo Sladoje /2009./, Dara Sekulić /2012./, Pero Zubac /2015./, Luko Paljetak /2018./, Ivan Negrišorac /2021./ .

/Desk/

Objava Zdravko Miovčić, dobitnik književne nagrade Aleksa Šantić pojavila se prvi puta na Republika.

Košarac je istaknuo kako su 104. Šantićeve večeri poezije “jedan od dokaza postojanja i trajanja srpskog naroda u ovom dijelu Hercegovine”.

“Srpski narod dao je nemjerljiv doprinos razvoju i napretku ovog grada kako u kulturnom i duhovnom, tako i političkom i ekonomskom smislu. Večeras smo se tradicionalno okupili na `Šantićevim večerima poezije`, slaveći i diveći se zaostavštini velikana srpske književnosti Alekse Šantića”, rekao je Košarac.

Za Šantića je istaknuo kako je “bio ne samo veliki pjesnik, nego i vizionar, iskreni domoljub, Srbin, pravoslavac, Mostarac i Hercegovac, kosmopolita”, koji je ostao u Mostaru.

“Poštovao je svoje susjede i volio svoj Mostar. Ostao je ovdje. I dan danas nas okuplja u svom Mostaru. Iz Šantićevog umjetničkog opusa i života može se naučiti i kako voljeti svoju domovinu i svakog dobronamjernog čovjeka. Moramo se truditi da uvijek pronađemo ono šantićevsko u sebi, jer samo tako možemo biti bolji ljudi i bolji susjedi. Neka nam Šantić bude vodilja i izvanvremensko podsjećanje na najveće vrijednosti čovječanstva koje ćemo slijediti u svakodnevnom životu, našem djelovanju i našim međusobnim odnosima”, poručio je Košarac.

Sanja Bjelica Šagovnović, predsjednica Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” – Gradski odbor Mostar, u svom obraćanju poručila je kako je primarna misija ove manifestacije graditi mostove.

“Nastojimo očuvati sjećanje na Šantića i poruke koje je ostavio u svojim djelima i koje je živio tijekom kratkog života. To su ljubav prema slobodi, prema domovini i svakom čovjeku. Istinski je volio svakog čovjeka u ovom gradu i svaki čovjek volio je njega. Naša misija je ovom kulturnom manifestacijom graditi mostove i uspostavljati pokidane veze. Nadamo se da će ova manifestacija biti još jedan kamen u toj izgradnji – istaknula je mstarske ‘Prosvjete’.

Ivan Bosiljčić, glumac koji je otvorio prvu večer manifestacije poetskom večeri ‘Naša večer’, istaknuo je veliko zadovoljstvo jer u okviru ove manifestacije nastupa u Mostaru.

”Možete zamisliti koliko se želje u meni nakupilo da nastupim ovdje. Po cijeloj regiji sam nastupao, ali ovdje nisam. Ovo je veliki događaj za mene i svaki susret s publikom je događaj. Ovu večer je upravo postoji da bi se ljudi susretali”, kazao je Bosiljčić.

“Šantićeve večeri poezije” traju do 26. listopada

Drugog dana manifestacije, 19. listopada u 19.00 sati u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu hercega Stjepana kosače, na programu je predstavljanje knjige ‘Noć s Aleksom’, Marka Tomaša.

U petak, 20. listopada, u Kulturnom centru “Nebojša Glogovac” u Nevesinju od 19.00 sati bit će održan program ‘Nevesinje, druga Šantićeva kuća’.

U Vladičanskom dvoru u Mostaru u subotu, 21. listopada, u 19.00 sati planiran je koncert grupe ‘Zerdelija’ i večer mostarskih pjesnika Anite Pajević, Mirka Božića i Ognjena Kandića.

U Muzeju Manastira Žitomislić u ponedjeljak, 23. olistopada, u 19.00 sati bit će predstavljena ‘Izabrana djela Svetozara Ćorovića’ u izdanju Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske.

Posljednje večeri manifestacije 26. listopada u Vladičanskom dvoru u Mostaru u 19.00 sati na programu je poetska večer Đorđa Sladoja i Emsure Hamzić.

/Desk/

Objava U Mostaru otvorene 104. Šantićeve večeri poezije pojavila se prvi puta na Republika.

“Šantićeve večeri poezije” tradicionalno organiziraju Gradski odbor “Prosvjete” Mostar i SPKUD “Gusle”. Predsjednica mostarske “Prosvjete” Sanja Bjelica Šagovnović kazala je da se ovogodišnje “Šantićeve večeri poezije” održavaju u čast 120 godina “Prosvjete”, koja je u Mostaru osnovana na današnji dan 1902. godine, pedesetak metara od katedrali, u ‘Staroj školi pod Košćelom’.

“Bio je to jedan od prvih odbora nakon osnivanja društva u Sarajevu, koji je činilo 29 srpskih intelektualaca. Jedan od predsjednika bio je upravo Šantić, tako da nije bilo bolje prilike nego da ovaj za nas značajan jubilej obilježimo na “Šantićeve večeri poezije“, kazala je Bjelica Šagovnović.

Napomenula je da je “Prosvjeta” najznačajnije nacionalno društvo, a da mostarski odbor ima bogatu povijest i nasljeđe.

“Šantić, Dučić, Ćorovići, Šole i mnogi drugi njihovi suvremenici su Mostar u kulturnom i intelektualnom smislu uzdigli u nebo. Mostar je stao uz bok Beogradu i Novom Sadu, ali i srpskoj Ateni. Puno su ostavili za ‘Prosvjete’ i ‘Guslama’, ali i našem Mostaru i trajno nas obvezao da ih se sjećamo i spominjemo”, kazao je Bjelica Šagovnović.

Ona je podsjetila da je Mostar bio kulturno i prosvjetno središte hercegovačkih Srba, te da je bio i ostao sjedište Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Hercegovini.

“Mostarski kulturni, nacionalni i vjerski mozaik ne bi bio tako bogat bez mostarskih Srba i SPC, `Prosvjete` i `Gusala`. Nadamo se da će tako biti i u budućnosti”, rekla je predsjednica mostarske “Prosvjete”.

Govoreći o radu SPKD “Prosvjeta” Mostar kazala je kako je ovaj odbor obnovljen 2011. godine, ali da nije bilo lako jer su krenuli iz ruševina.

“Uz puno truda i ljubavi slagali smo kamen po kamen. A večerašnju svečanost, zbog puno simbolike, održavamo ovdje, u katedrali Presvetog Trojstva koja je još uvijek u obnovi, kao i sv. Srpska zajednica u Mostaru sa svojom kulturom i baštinom. Crkva se ponovo nadvila nad Mostar, naš odbor „Prosvjete“, s ponosom kažem, vratio je i srpski kulturni identitet Mostaru“, rekla je Bjelica Šagovnović.

Navela je i niz rezultata koji stoje iza ovog društva, kao što su „Prosvjetina“ škola srpskog jezika, povijesti i kulture, potom „Prosvjetina stipendija“ „Vladimir Ćorović“, organizacija niza manifestacija kao što su Božićni koncert, Svetosavska akademija i “Šantićeve večeri poezije”.

Dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović govorio je o životu i djelu Alekse Šantića, osnivanju mostarske Prosvjete, a podsjetio je i na značaj tadašnje mostarske gimnazije i činjenice da je iznjedrila mnogi intelektualci u najtežim vremenima.

Dodao je da je Odbor u Mostaru najbolji pokazatelj da “Prosvjeta” i danas vrši svoju misiju. Naglasio je da bez Mostara i Hercegovine nema ni SPKD “Prosvjeta”, te proglasio otvorenim 103. “Šantićeve večeri poezije”.

Prije otvaranja akademije služen je parastos (molitva-misa zadušnica) na grobu Alekse Šantića na pravoslavnom groblju Bjelušine.

U revijalnom dijelu večeri koncert je održao Gudački orkestar Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta Republike Srpske pod dirigentskom palicom Dušana V. Urošević. U programu je nastupila i sopranistica Karolina Mihajlović.

Svečanosti su nazočili episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, generalni konzul Republike Srbije u Mostrau Vaso Gujić, generalni konzul Hrvatske Marko Babić, generalni konzul Turske Jašar Ergun, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću g. ministara Staša Košarac, tajnica za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama AP Vojvodine Dragana Milošević, zastupnica u Parlamentu BiH Ljubica Miljanović, zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ilija Tamindžija i Valerija Lakić, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić, dopredsjednik Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević, načelnici hercegovačkih općina, gradski vijećnici, te predstavnici kulturnog i javnog života Mostara.

Ove godine “Šantićeve večeri poezije” traju 10 dana i imaju devet sadržaja.

/Desk/

Objava Otvorene 103. ‘Šantićeve večeri poezije’ i održana svečana akademija povodom 120. obljetnice ‘Prosvjete’ pojavila se prvi puta na Republika.

Prema riječima v.d. predsjednice SPKD ‘Prosvjeta’ Gradski odbor Mostar, Sanje Bjelica Šagovnović, organizatori su se odlučili da i unatoć pandemiji koronavirusa održe manifestaciju, jer je kroz svoje stogodišnje trajanje održavana i u težim vremenima i okolnostima.

Manifestacija će se održati uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera, a neki od događaja gdje se očekuje veći broj prisutnih, bit će održani na otvorenome.

“Šantićeve večeri poezije su izrasle u prepoznatljivu kulturnu manifestaciju i izašle iz okvira pjesničkih večeri, pa tako i ove godine u sedam dana imamo različite kulturne događaje, pjesničke večeri, predstavljanja knjiga, predavanja, izložbe“, rekla je Bjelica Šagovnović.

Kako je rekla, na otvaranju će biti upriličena izložba pod nazivom ‘Nemanjići-rađanje kraljevine’ i glazbeno – poetski program ‘Nemanjići i Šantić’.

Radi se o izložbi kostima koji su rađeni za istoimenu seriju koju je snimao RTS povodom 800 godina srpskog kraljevstva i 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve.

“I sam Šantić pisao je o Nemanjićima, posebno o Svetom Savi, te ćemo na otvaranju čuti te pjesme koje su široj javnosti možda manje poznate“, navela je Bjelica Šagovnović.

Istog dana biće održana i promocija knjige “100 Sizifovih pravopisnih pravila” i izložba o Sizifovoj borbi za ćirilicu i pravopis Bojana Jokanovića, te početak Prosvjetine škole srpskog jezika, povijesti i kulture.

U ponedjeljak 12. listopada bit će održana dodjela Prosvjetine stipendije ‘Vladimir Ćorović’ i predavanje ‘Značaj Alekse Šantića u nastavi srpske književnosti’ Borjana Mitrovića te nastup etno-grupe Sveti Dimitrije.

Jedna večer Štantićevih večeri ‘Nevesinje – Šantićeva druga kuća’, tradicionalno se održava i u Nevesinu te će u utorak, 13. listopada u 19 sati u Galeriji Nevesinje biti održana glazbeno–pjesnička večer i predavanje ‘Značaj Alekse Šantića u nastavi srpske književnosti’ Borjana Mitrovića u organizaciji SPKD Prosvjeta Nevesinje i JU Narodna biblioteka Nevesinje.

Program se nastavlja u srijedu 14. listopada kada će u 19 sati u Vladičanskom dvoru biti predstavljana knjiga ‘Hercegovački vijenac’ Gedeona Stajića, a sudjeluju pjesnici: Đorđe Dabarčić, Sreten Vidaković, Novica Telebak, Radoslav Milošević, Dobroslav Ćuk, Zdravka Babić i moderator Radovan Vučković.

U petak 16. listopada u 19.00 sati u Vladičanskom dvoru će se održati izložba ‘Stripovijetke – pripovijetka Petra Kočića Jablan u stripu’, predstavljanje monografije ‘Stripovijetke’ te knjige ‘Petar Kočić – život i rad’, u organizaciji Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske. O monografiji i knjizi govore Ljilja Petrović Zečić i Zoran Pejašinović.

Posljednja večer je u nedelju 18. listopada kada će u 19 sati u Vladičanskom dvoru biti održana izložba dokumentarne građe ‘Mostarski književni krug’, autora Zlatka Serdarevića.

Objava U Mostaru 101. Šantićeve večeri poezije pojavila se prvi puta na Republika.