Američko veleposlanstvo Prištini u svojoj objavi na službenom Facebook nalogu, priopćilo je kako su SAD na neodređeno vrijeme obustavile planirani strateški dijalog s Kosovom zbog zabrinutosti zbog poteza aktualne vlade, a koje su povećale napetosti i nestabilnost, ograničavajući sposobnost SAD-a za produktivnim radom s Kosovom na zajedničkim prioritetima”.

“Ostajemo predani unaprijeđenju zajedničkih interesa Sjedinjenih Američkih Država i naroda Kosova. Naš odnos s Kosovom temelji se na zajedničkom cilju: jačanju mira i stabilnosti kao temelja za uzajamni ekonomski napredak. Nažalost, nedavni potezi i izjave vršitelja dužnosti premijera Kurtija predstavljaju izazove za napredak postignut tijekom mnogih godina. Cilj strateškog dijaloga bio jr jačanje ekonomskih i diplomatskih veza u korist američkog i kosovskog naroda. Nadamo se da ćemo nastaviti s takvim naporima u budućnosti kada to bude prikladno. Znamo da je to cilj kojemu je narod Kosova dao prioritet”, navodi se u izjavi.

Objava Američko veleposlanstvo zbog Kurtija obustavilo strateški dijalog s Kosovom pojavila se prvi puta na Republika.

/Desk/

Objava Kurti proglasio pobjedu, ali vladu ne može formirati bez koaliranja pojavila se prvi puta na Republika.

Za usvajanje proračuna, od ukupno 69 prisutnih zastupnbika, glasalo 47, a protiv su bila njih 22. Kao popratni akt po hitnom postupku je usvojen i Zakon o izvršenju Proračuna RS-a za 2025. godinu.

Zastupnici su po hitnom postupku usvojili i Program ekonomskih reformi RS za razdoblje 2025–2027. godine, kojim su projektirane stope gospodarskog rasta od 2,8%, 3,1% i 3,3%.

Zastupnici su usvojili zaključke o posjeti premijera Kosova Albina Kurtija, za kojeg RTRS tvrdi kako je “samoproglašeni”, u kojima se, između ostaloga, navodi da “Narodna skupština osuđuje njegovo pozivanje i dolazak u BiH kao akt provokacije usmjeren protiv Srpske i srpskog naroda i traži da bude proglašen nepoželjnom osobom u BiH”.

Usvojena je i odluka o iznosu jamstava koje može izdati RS u 2025. godini, a kojom se odobrava izdavanje jamstva Srpske za zaduženja do iznosa od 800 milijuna KM.

Zastupnici su usvojili i odluku o dugoročnom zaduživanju Srpske za 2025. godinu prema kojoj se proračun može dugoročno zadužiti do 862 milijuna KM.

Skupština je usvojila i odluku o kratkoročnom zaduživanju emisijom trezorskih zapisa za 2025. godinu, u skladu s kojom se Srpska može zadužiti maksimalno do 8% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, javlja RTRS.

Dodiku čak 77,7 mmilijuna KM

No, kako se i očekivalo, najviše polemike među zastupnicima oporbe i vladajućih u NSRS-a izazvalo je povećanje proračuna za predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je za 2025. godinu povećan na čak nevjerojatnih 77,7 milijuna KM, s ovogodišnjih 56,4 milijuna KM, što je iznos veći za 21,3 milijuna KM.

Nepoželjan Kurti, samoopredjeljenje RS-a …

Što se tiče kosovskog premijera Albina Kurtija, a s kojim održava bilateralni dijalog i sam predsjednik susjedne Srbije Aleksandar Vučić, njemu je u NSRS-a posebno posvećena pozornost kroz donošenje ‘Zaključaka o posjeti Albina kurtija Bosni i Hercegovini’

U istima je navedeno kako “NSRS osuđuje pozivanje i dolazak Albina Kurtija u BiH kao akt provokacije usmjeren protiv RS i srpskog naroda”.

“Ovakvo pozivanje nepoželjnih osoba od strane nevladinih organizacija iz FBiH, iza kojih se nesumnjivo kriju bošnjački politički predstavnici u institucijama BiH i Federacije BiH, ne mogu doprinijeti pomirenju i povjerenju među konstitutivnim narodima u BiH i dodatno pogoršavaju političku situaciju u BiH”, navodi se u zaključcima.

Nadalje se navodi: “Osuđujemo ponašanje Željka Komšića i Denisa Bećirovića, članova Predsjedništva BiH, koji su prijemom Albina Kurtija u zgradi Predsjedništva BiH postupili suprotno službenom stavu da BiH ne priznaje tzv. Republiku Kosovo. Ovakvi sastanci se ne mogu održavati u institucijama BiH. Iz istih razloga osuđujemo ponašanje Refika Lende, potpredsjednika Federacije BiH i Nermina Nikšića, premijera Federacije BiH, koji su se takođe sastali s Albinom Kurtijem u sjedištima svojih institucija”.

Ističe se kako RS poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije u skladu s Poveljom UN-a i Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 usvojenom 10. lipnja 1999. godine, te da njeni predstavnici u institucijama BiH nikada neće dozvoliti priznanje srpske autonomne pokrajine Kosova i Metohije kao neovisne države.

“Ukoliko se nastavi sa nepoštovanjem volje RS u zajedničkim institucijama BiH, koristit ćemo sva prava utemeljena u međunarodnom pravu, a naročito prava ustanovljena članom 1. stav 2. i članom 55. Povelje UN, kojima se propisuje poštovanje načela ravnopravnosti naroda i pravo naroda na samoopredjeljenje, članom 1. stav 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i članom 1. stav 1. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kojima je zajamčeno da svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje po osnovu kojeg slobodno određuju svoj politički položaj i slobodno postižu svoj gospodarski, društveni i kulturni razvoj”, upozorenje je na “samoopredjeljenje” RS-a iz 5. zaključka.

Potom je naglašeno kako “NSRS smatra da je Albin Kurti nepoželjna osoba na području RS i BiH zbog etiketiranja srpskog naroda kao zločinačkog i njegovog stava da je ime Republika Srpska nacističko ime”.

“Osuđujemo političko djelovanje Albina Kurtija koje je usmjereno na izazivanje sukoba u Republici Srbiji i u BiH s nesagledivim posljedicama i stoga pozivamo Predsjedništvo BiH da ga proglasi nepoželjnom osobom na području BiH (persona non grata) zbog kršenja ljudskih prava srpskog naroda i uništavanja srpske kulturne baštine na Kosovu i Metohiji”, kazano je u 7. točki Zaključka.

Pozvano je Predsjedništvo BiH da u formi službenog priopćenja naglasi kako održani sastanak s Albinom Kurtijem ni na koji način ne predstavlja akt priznanja Kosova kao neovisne države te da ne postoje nikakvi bilateralni sporazumi ili odnosi između BiH i tzv. Kosova.

Kako je navedeno, ovi zaključci će biti upućeni Predsjedniku i Vladi Republike Srpske, Parlamentarnoj skupštini BiH, Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, predstavnicima RS u institucijama BiH i kabinetima potpredsjednika Federacije BiH i premijera Federacije BiH.

“Pozivamo sve predstavnike iz RS u diplomatsko-konzularnoj mreži BiH da se u svom radu rukovode interesima RS-a”, istaknuto je na kraju Zaključaka o posjetu Kurtija BiH.

/Desk/

Objava NSRS izglasala proračun – Dodiku rekordnih 77,7 milijuna KM – Traži se proglašenje Kurtija nepoželjnim i prijetnja da će i sami postati Kurti – samoopredjeljenjem RS-a pojavila se prvi puta na Republika.

Prvi dolazak jednog kosovskog premijera u BiH ranije je planiran u sklopu summita Zapadni Balkan-EU, koji je trebao biti održan u Neumu, ali je otkazan zbog problema s organizacijom. Kurti je nakon toga ipak doputovao u Sarajevo uz najavu niza susreta s domaćim političarima, što je izazvalo bijesne reakcije iz RS-a.

Prvi sastanak Kurti je održao s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, a na to je odmah reagirala predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja je ustvrdila da državni protokol za to nije znao niti je bio uključen u organizaciju. Susret Komšića i Kurtija opisala je kao privatni i osudila to što se dogodio u Predsjedništvu BiH.

– Ako su se željeli družiti, trebali su otići u neku od sarajevskih kavana, a ne u zgradu zajedničkih institucija (Predsjedništva), kazala je Cvijanović.

Komšićev ured objavio je priopćenje u kojemu je istaknuto kako članovi Predsjedništva nisu dužni nikoga pitati za dopuštenje za svoje sastanke, a da se kritike iz RS-a i Srbije doživljavaju kao osporavanje suvereniteta BiH i njenog prava na samostalno vođenje vanjske politike. Navodi se da su Komšić i Kurti razgovarali o ukupnim političkim i društvenim odnosima u regiji.

Kosovski premijer ima najavljene sastanke i s predsjednikom vlade Federacije BiH Nerminom Nikšićem te predstavnicima Stranke demokratske akcije (SDA) i Stranke za BiH (SBiH), a nevladina udruga Krug 99 pozvala ga je da održi posebno predavanje o stanju na Kosovu i u regiji.

BiH je uz Srbiju jedina država regije koja zbog odnosa političara bosanskih Srba nije priznala Kosovo, a ta je činjenica godinama bila zaprekom za slobodno putovanje građana dviju država jer je pretpostavka za to bilo izdavanje viza uz iznimno kompliciranu proceduru.

Kosovska je vlada odlučila da će od početka iduće godine ipak jednostrano ukinuti vize za državljane BiH.

/Desk/

Objava Kosovski premijer Kurti u Sarajevu – iz RS-a oštre kritike pojavila se prvi puta na Republika.

Od ukupno osam, pod točkama šest i sedam, naveo je da Republika Kosovo jednostrano ukida vizni režim za Bosnu i Hercegovinu od 1. siječnja sljedeće godine.

“Berlinski proces je tijekom desetljeća zabilježio značajan napredak, no potrebno je postići više aktivnosti u tom smislu. Paradoks se pojavio u siječnju ove godine, kada su građani Kosova mogli bez vize putovati u EU, ali im je ipak nedostajala sloboda kretanja u BiH”, poručio je, između ostalog, Kurti.

Dalje se navodi kako će građani Bosne i Hercegovine od 1. siječnja 2025. godine s osobnim dokumentima moći putovati u Kosovo.

Međutim, važno je istaknuti i to da će državljani Kosova i dalje morati poštovati viznu politiku BiH prema Kosovu –  vizni režim u BiH je uvjetovan vetom vladajućih političara iz entiteta Republika Srpska budući da odbijaju ratifikaciju sporazuma o mobilnosti za slobodno kretanje s osobnom iskaznicom.

O tome je danas prilikom saopćavanja ove odluke govorio i Kurti:

“Dok entitet Republika Srpska odbacuje ratifikaciju sporazuma o slobodnom kretanju koji je moja zemlja prva u regiji ratificirala u parlamentu, odlučio sam prekinuti čekanje”, naveo je Kurti.

Inače, jedino je BiH bila država regije koja nije imala bezvizni režim s Kosovom. Svi ostali državljani iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Albanije i Crne Gore putuju s osobnim iskaznicama.

/Desk/

Objava Kosovo jednostrano ukinula vizni režim za građane BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Sudeći po objavljenim snimcima zastupnici oporbe Demokratske partije Kosova Mergim Luštaku prišao je premijeru Kurtiju koji je bio za govornicom i njega i ostale počeo polivati vodom iz bočice, prenosi Danas pisanje kosovskih medija.

Nakon što je Luštaku prišao, ministar Hekuran Murati je pokušao zaštititi fasciklom, a zastupnik DPK se zatim okrenuo ka Bisljimiju, koji ga je gađao bocom vode. Bisljimi je bocom udario u lice oporbenog zastupnika, u trenutku kad se ovaj naguravao s ministrom Muratijem, piše Koha.

Prvo su pritrčali zastupnici DPK-a, a zatim i neki od ministara, pa i vladajućih i oioebwnih zastupnika.Nakon toga interveniralo je osiguranje premijera Kurtija, pokušavajući rastjerati sudionike incidenta, sve dok premijer nije uklonjen iz mase, a kaos su pratili i pozivi na smirenost predsjednika parlamenta Gljauka Konjufce koji je pozvao policiju.

Šef zastupničke grupe Alijanse za budućnost Kosova, Besnik Tahiri, prethodno je kritizirao Vladu zbog načina upravljanja situacijom na sjeveru zemlje.

On je od premijera Aljbina Kurtija zatražio odgovor zašto do sada nije poslušao savjete SAD.

„Nesumnjivo, jučer je jedan od najstrašnijih dana u povijesti upravljanja našom zemljom. To je dan kada su vlast i ovu skupštinu preplavili strah i ljutnja. Premijeru, jučer ste donijeli odluku o povlačenju nakon četiri mjeseca eksperimentiranja. Nakon četiri mjeseca otkako ste Kosovo stavili kao najsankcioniraniju zemlju i nakon četiri mjeseca ugrožavanja policajaca. Izađite i recite zašto ste maltretirali narod i uveli sankcije. Vaš autoritet je jučer pao na zemlju. Morate izaći ovde i pokazati zašto ste rekli ‘ne’ SAD-u, otišli ​​ste u Bratislavu i snašli ste se“, rekao je Tahiri.

Pred tuču u kosovskoj Skupštini, kosovski premijer Aljbin Kurti, prije nego što će biti poliven vodom, govorio je o nalogu za uhićenje Milana Radoičića, a rekao je i da će se 25 posto policajca povući sa sjevera Kosova. Kurti je rekao da je nalog za uhićenje Radoičića, po njegovim tvrdnjama, uklonjen pet dana nakon dolaska Kurtijeve vlade.

„Nemamo povlačenje kosovske policije. Svi policajci koji su na sjeveru Kosova su na sjeveru Kosova. Imamo 25 posto raseljavanja policije unutar općinskih objekata. Nijedan policajac ne izlazi iz zgrada da bi došla na jug. 547 srpskih policajaca podnijelo je ostavku za jedan dan. Danas govorimo, tamo ima više od 800 kosovskih policajaca, ne samo Albanaca. Pet dana nakon naše pobjede pobjedili smo na izborima 14. veljače 2021. Pet dana kasnije, bivša Vlada, prije nego što smo mi formirali vlast, za njim je skinuta tjeralica. S druge strane granice u Srbiji nalazi se hotel Kopaonik“, izjavio je Kurti.

Nakon toga toga Kurtija je polio vodom zastupnik Demokratkse partije Kosova Mergim Luštaku, a kojega je potom bocom gađao zamenik premijera Besnik Bisljimi.

/Desk/

Objava Tuča i kaos u kosovskoj skupštini: Letjele boce, Kurti poliven vodom pojavila se prvi puta na Republika.

“Znate što u njima piše? Ništa. Ispisali su nam što piše u četiri članka tzv. prištinskih zakona i pojma nemaju. Ispoštovali su birokratsku formu. Baš ih briga za Srbe. Uhitili su Spasića i Vlaškovića zbog tobožnjeg napada na novinare. Pogledajte što oni rade – Kurti stvara kriminalnu situaciju u kojoj maltretira sve građane srpske nacionalnosti. Mislio sam da to radi sam, sada znam da ima podršku pojedinih zemalja Zapada. Dovodi neke bezveznjakoviće koji nikakav legitimitet. Usudio se reći omiljenom novinaru Albina Kurtija da skloni telefon, pipnuo ga nije. Zato je uhićen i određen mu je pritvor”, rekao je Vučić i poručio:

– I onda nam kažu nemojte da se miješate, EULEKS prati. Što pratite lažovi jedni? Želite samo vidjeti kako protjerati Srbe”, povišenim glasom kazao je Vučić.

On je podsjetio na najnovije događaje na sjeveru Kosova gdje su u selu Žitkovac u općini Zvečan napadnuti brat i sestra od, kako je rekao, tzv. kosovske policije.

Govoreći o uhićenju Miluna Milenkovića na sjeveru Kosova, Vučić se naljutio na premijera Kosova Albina Kurtija i ministra unutarnjih poslova Xhelala Svecle koji su rekli da je „kriminalac“.

“Kriminalac ti tata. I tebi Kurti i tebi Svecla. Sram vas bilo”, poručio je Vučić.

“Što se tiče naših odluka donosit ćemo ih sami, ni s kim se nećemo konzultirati. Jedino ćemo poštivati ono što sam obećao NATO-u. Što se tiče dijaloga, potpuno je besmislen. Dok ne nauče razgovarati, oni nek razgovaraju. Olovkom bih gađao svakoga tko je doveo taj EULEKS i tko je tražio da oni dođu. A zna se koji su to stručnjaci radili, rekao je Vučić.

/Desk/

Objava Nakon što mu je Kurti kazao da je kriminalac, Vučić odgovorio: “Tata ti kriminalac” pojavila se prvi puta na Republika.

On dodaje i da se sve događa  jer “Beograd i dalje kuka zbog gubitka Kosova nakon NATO napada 1999. godine”. Kosovski premijer također inzistira na tome da neće odustati od uvođenja u vlast načelnika općina koji su izabrani na proteklim lokalnim izborima, ali i kako “nema namjeru dozvoliti manjini”, kako to on kaže, “da upravlja većinom”. U razgovoru sa Isom Soares Kurti za CNN je komentirao  i kritike koje su došle od američkog državnog tajnika Antonya Blinkena.

Na pitanje zašto je odlučio poslati policijske snage na sjever Kosova, Kurti je kazao:

“Petog studenoga prošle godine četiri gradonačelnika na sjeveru koji pripadaju jednoj srpskoj političkoj stranci kolektivno su podnijeli ostavke, a u prosincu smo zbog nepostojanja sigurnosnih uvjeta odlučili odložiti vanredne izbore za četiri mjeseca. Tako da smo ih konačno imali 23. travnja. Izlaznost je bila prilično mala zbog pritisaka, ucjena i prijetnji iz Beograda svim srpskim građanima, a posebno onima koji su planirali da se kandidiraju. I sada imamo četiri gradonačelnika čiji je legitimitet nizak, ali ipak nema legitimnijeg od njih. Moramo imati vladavinu prava. Mi smo demokratska republika i moramo osigurati da u općinskim zgradama, koje su vlasništvo Republike budu izabrani gradonačelnici građani Kosova. S druge strane, suočavamo se s nemirnim prosvjednicima. Suočavamo se s gomilom ekstremista. Suočavamo se s ultranacionalističkim desničarima kojima se plaća i naređuje iz Beograda i koji se dive despotskom predsjedniku Putinu. Ovo je fašistička milicija koja je napala naše policajce i NATO vojnike i novinare koji su tamo izvješćivali. Danas je puno mirnije jer nisu vršili napade na našu policiju i KFOR, ali su ipak napali nekoliko novinara. Želim mir i sigurnost, ali vjerujem da su demokracija i vladavina prava put naprijed. U općinskim zgradama nije moguće da nema izabranog načelnika. Vlast na Kosovu se ne može steći šok bombama, zločinima i nasiljem, može samo na izborima”.

Na pitanje ima li dokaz da oni koji se šalju na prosvjede u Kosovu da su došli iz Srbije i da ih je poslala Srbija te da se radi o Putinovim saveznicima, Kurti je odgovorio:

“Imamo na desetine video snimaka i fotografija na kojima se vidi kako se srpska policija nalazi na prvoj liniji nasilne rulje. A to su ljudi koje smo identificirali da dolaze iz Srbije. Neki od njih dolaze i sa sjevera Kosova, ali neki dolaze iz Srbije, a mi smo demokratska proeuropska republika, a naš sjeverni susjed Srbija je proruska autokracija. Dakle, tamo nema puno demokracije iako imaju izbore, pošto imaju jednu stranku, jednu državu i jednog lidera i naredili su ovoj tzv. ‘žandarmeriji’, kako ih zovu da dođu praviti nerede na sjeveru Kosova”.

Komentirajući sporazum iz 2013. godine gdje je njegov prethodnik (Hasim Thaci) podržao da srpska većina može biti zastupljena, ali da se 10 godina kasnije ovo ne događa te zašto, Kurti je odgovorio:

“Sada imamo dogovor sa Srbijom. Mi to zovemo Osnovni ugovor. Predsjednik Srbije i ja smo pod pokroviteljstvom visokog predstavnika i VP Borrella i njegovog specijalnog izaslanika za Balkana, Lajčaka, postigli dogovor. Tekst ima 11 članaka, šest točaka u preambuli. Imamo dogovor. Dio ovog sporazuma je i implementacija svih prethodno dogovorenih dogovora mojih prethodnika. Ima ih ukupno 39. Dva od njih se odnose na Zajednicu općina sa srpskom većinom koja, međutim, nije prošla test našeg Ustavnog suda jer je uokvirena duhom teritorijalnog etnonacionalizma. Želim imati samoupravu srpske zajednice kao što kaže članak 7, našeg osnosnovnog ugovora. Ne zanemarujem i ne poričem prethodno dogovorene dokumente, ali to nije jedino. Potreban nam je plan implementacije cjelokupnog sporazuma koji smo sklopili u veljači ove godine”.

Odgovarajući na pitanje razumije li onda zašto su onda Srbi bojkotirali izbore i zašto se osjećaju nedovoljno zastupljenim, premijer Kosova je kazao:

“Imamo srpsku zajednicu na Kosovu koja čini 4% stanovništva, 93% su Albanci, a ostalih 3% su pripadnici drugih manjina, Romi, Bošnjaci, Turci, Egipćani, Goranci, i želimo živjeti u multikulturalnom društvu. Ali ne možemo imati privilegiranu manjinu jer Beograd jadikuje zbog gubitka Kosova 1999. godine kada je NATO intervenirao kako bi zaustavio genocid Miloševićevog režima. Dakle, Kosovo je priča o uspjehu NATO intervencije. To je ono što smeta Beogradu i Kremlju”.

Podsjećaćajući kako je Josep Borrell pozvao policiju na povlačenje, novinarka CNN-a pitala je Kurtija hoće li povući policiju iz općina na sjeveru Kosova gdje su tenzije.

“”Policija treba biti u nekoliko njih u svakoj općini kao i u svakoj općini u našoj republici. Ukupno ima 38 općina. Ali, ako dođe do nasilja , sve dok je nasilna rulja izvan zgrade, ne mogu imati samo nekoliko policajaca. Moram imati policiju koja će braniti vladavinu prava, koja će čuvati red, mir i sigurnost. Općina treba biti za sve, a ne samo za paralelne strukture Srbije pretvorene u kriminalne bande, posebno u posljednje vrijeme”.

Komentirajući i kako je američki državni tajnik Antony Blinked na službenom Twitter nalogu pozvao na zaustavljanje, kako je nazvao, “nasilnih mjera” te najoštrije osudio akcije Vlade Kosova koje dodatno eskalirauju tenzije na sjeveru Kosova i povećavaju nestabilnost. “Pozivamo premijera da odmah zaustavi ove nasilne mjere”, citirala je Blinkenov ‘twit’, te upitala kako će spriječiti daljnju eskalaciju ako će nastaviti s postavljanjem policije na teren u ovim općinama, Kutri je odgovorio:

“Sva međunarodna tijela su priznala izbore koje smo mi održali. Kada prepoznate proces izbora i njegove rezultate, onda načelnici moraju ići u općinu. Tko bi još trebao biti u ovim općinskim zgradama ako ne načelnik? I blisko surađujem s međunarodnim faktorima, posebno sa SAD i EU. Oboje smatramo neizostavnim saveznicima, prijateljima i pertnerima i dat ćemo sve od sebe, ali na neću predati demokratsku Republiku fašističkoj policiji”.

/Desk/

Objava Kosovski premijer Albin Kurti za CNN: “Neću predati demokratsko Kosovo fašističkoj policiji” pojavila se prvi puta na Republika.

“Srbi prosvjeduju protiv albanskih gradonačelnika”

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani optužila je lokalne Srbe za izazivanje sukoba. “Srpske ilegalne strukture pretvorene u kriminalne bande napale su kosovsku policiju, časnike KFOR-a i novinare. Ove neprihvatljive akte nasilja trebaju osuditi svi. Oni koji izvršavaju Vučićeve naloge da destabiliziraju sjever Kosova, moraju se suočiti sa pravdom”, poručila je Osmani na Twitteru.

U Leposaviću i Zubinom Potoku nije bilo tenzija, a građani su se razišli i najavili novo okupljanje za sutra. U Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku lokalni Srbi prosvjeduju protiv novih albanskih gradonačelnika. U studenom prošle godine čelnici općina iz Srpske liste, glavne stranke Srba na Kosovu, podnijeli su ostavke zbog odluke kosovskih vlasti da provede proces preregistracije automobila s registarskim pločicama izdanim u Srbiji.

Nakon toga u travnju su održani lokalni izbori, koje su bojkotirali Srbi, a na njima su izabrani gradonačelnici iz redova albanske zajednice. Tenzije na sjeveru Kosova porasle su 26. svibnja kada su novoizabrani gradonačelnici u te tri općine, uz asistenciju kosovske policije, ušli u zgrade općina.

Vučić: “Kurti želi sukobe na Kosovu i Metohiji, KFOR nije zaštitio Srbe”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u ponedjeljak večer izvanredno se obratio javnosti povodom situacije na Kosovu.

“Iako smo mjesecima govorili da Kurti ima samo jednu želju, da izazove sukobe na Kosovu i Metohiji, da se prolijeva krv, malo tko je vjerovao. U posljednja tri dana i ćorav je mogao vidjeti što se događa i koja je Kurtijeva želja. On pilatovki pere ruke, pravi se da to nema veze s njim”, kazao je Vučić.

Ustvrdio je da KFOR nije zaštitio Srbe i “nije spriječio nasilno preuzimanje općina”.

“Doveli su one koje je Kurti izabrao na toaletu, ili u kabinetu, svejedno”, rekao je. “Pustili su Kurtijeve gradonačelnike da uđu u zgrade općine i onda ih branili od Srba, umjesto da su napravili suprotno. Opasali su ih da bi ih zaštitili tobože od Srba. Albanski grdonačelnik je još u zgradi u Leposaviću”, rekao je.

Govoreći o neredima u Zvečanu, Vučić je rekao: “Dva vozila ROSU-a ostala su okružena Srbima, Srbi su zakačili zastavu, napisali 4S, ali nikakvo nasilje nisu radili. Srbi su predložili da KFOR zamijene ROSU specijalci, da se lažni gradonačelnici povuku, a da ROSU može ostati. Srbima nije smetao KFOR. Zapovjednik KFOR-a je rekao da razumije i da će prenijeti, ali su uvjetovali sve da puste dva oklopna vozila ROSU-a jer se njihovi specijalci boje Srba. Srbi na to nisu pristali. Tada je KFOR krenuo u akciju”.

O eskalaciji incidenta između kosovskih Srba i pripadnika KFOR-a, Vučić je vrlo precizno opisao:

“Pucali su Srbinu u leđa, liječnici su mu se borili za život” “U prvom redu bili i Igor Simić i Goran Rakić. Počeli su ih udarati po međunožju i glavi. Dragiša Milović je pretrpio teže ozljede, u bolnici u Kosovskoj Mitrovici je. Udarali su ih, vukli, Simića su pokušali uvući u svoj krug. I Rakića tuku. Počinju bacati šok-bombe i suzavac po narodu koji ustaje. Dio se sklanja, a dio prihvaća borbu. Pesnicama na do zuba naoružane pripadnike KFOR-a. Pripadnik ROSU-a s kalašnjikovim kleči na zemlji i ispaljuje više hitaca prema Srbima, pogađa s leđa s dva metka Dragišu Galjaka. U tom trenutku kreće odgovor Srba kamenjem i na sve druge načine. Na više mjesta snimljeni su snajperi kojima su ciljani prisutni Srbi, donijeli su ih albanski specijalci. 52 Srba su ozlijeđena, od toga trojica teško, uključujući Dragišu Galjaka, 52 godine, koji je ranjen s dva metka od strane albanskih specijalaca. Više je ozlijeđenih, ali to su oni koji su tražili liječničku pomoć”, rekao je Vučić.

On je rekao kako je “Igor Simić, član Srpske liste, u više navrata je upozoravao NATO vojnike da su Albanci u objekte unijeli puno naoružanja, snajpera u blizini škola”.

“Srbi su im pružali samo nenasilan otpor uz pjesmu, srpsko kolo, ples, nudili pripadnike KFOR-a kavom i čokoladama i na sve načine pokazivali da nisu za nasilje…Galjak je operiran, zbog velikog gubitka krvi borili su mu se za život, sad je na intenzivnoj njezi. Nadamo se da će preživjeti”, rekao je Vučić.

Rekao je kako je ozlijeđen i 41 pripadnik KFOR-a, od toga trojica teže.

“Nadamo se da nijedan nije životno ugrožen. Kao što vidite, teške posljedice. Za to je odgovoran isključivo Albin Kurti. Upozoravao sam, nitko nije htio čuti. Rasporedili smo u skladu sa situacijom naše snage tamo gdje mislimo da je to neophodno, obići ćemo noćas više mjesta s našim vojnicima. Nećemo dozvoliti pogon Srba. Zakazana je sjednica Kvinte. Je li zakazana? Provjerite mi s Jovićem”, kazao je.

“Znam koliko je Srbima teško, pozivamo vas da ne ulazite u sukob s NATO-om. To je ono što Kurti najviše želi. Kada budu Srbi prosvjedovali, a sigurno se neće pomiriti s okupacijom njihovih zgrada i kuća, neka sjede. Kad su mirni, onda im ne mogu ništa”, poručio je Vučić.

“Zapuca li albanski okupator, onda će situacija biti potpuno drukčija. To sam rekao svima u NATO-u”, dodao je Vučić i rekao da je još jednom apelirao da međunarodna zajednica “urazumi Kurtija”.

Kazao je da se Srbi zalažu za mir i apelirao da se širi što manje neprovjerenih informacija. “Molimo još jednom zemlje Kvinte da urazume svoje čedo jer to čedo može izazvati takvo čudo kakvo nitko drugi još nije izazvao. Zato ih beskrajno molim da to učine jer Srbija i Srbi žele samo mir”, rekao je na samom kraju konferencije za medije.

Kurti: “Gomila ekstremista”

Premijer Kosova Albin Kurti sastao se s ambasadorima zemalja Kvinte i šefom Ureda Europske unije na Kosovu, sa kojima je razgovarao o događanjima na sjeveru Kosova, nakon nasilne akcije ekstremističkih prosvjednika protiv kosovske policije, KFOR-a i pripadnika medija, prenosi Anadolija. Kako je priopćeno iz Vlade, Kurti je ocijenio da se, iako je danas bilo i mirnih prosvjednika, “ne radi o mirnim prosvjedima, već o gomili ekstremista u režiji službenog Beograda”.

”Srpski nacionalistički, šovinistički i prokremljaski grafiti sa maskiranim ekstremistima koji ciljaju, vandaliziraju i napadaju bilo što nesrpsko glavni su pokazatelj motiva nasilnih akcija, koji bi svi trebali najoštrije da osude”, kazao je Kurti.

Informirajući ih o situaciji na sjeveru i današnjim neredima, kosovski premijer je istaknuo značaj i potrebu za deeskalacijom situacije, kao i izrazio spremnost da s državama Kvinte radi na tom cilju. Dogovorili su se da će ostati u bliskoj komunikaciji sljedećih nekoliko sati i dana.

SAD najoštrije osudile napad

Sjedinjene Država najoštrije su osudile nasilne akcije prosvjednika u Zvečanu uključujući napade protiv KFOR-a, a talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da je među ranjenim pripadnicima mirovnih snaga 11 vojnika talijanskog kontingenta, prenosi agencija HINA.

Američki veleposlanik u Prištini Jeffrey Hovenierna Twitteru je ponovio poziv SAD-a na hitan prekid nasilja. Trojica u teškom stanju “Sjedinjene Države najoštrije osuđuju nasilne akcije demonstranata danas u Zvečanu, uključujući i uporabu eksploziva protiv pripadnika KFOR-a koji žele održati mir.

Ponavljamo naš poziv na hitan prekid nasilja ili akcija koje potiču tenzije ili promoviraju sukob”, napisao je američki diplomat.

Ministar vanjskih poslova Italije Tajani priopćio je na Twitteru da je među ranjenima 11 talijanskih vojnika KFOR-a, istaknuvši solidarnost s ozlijeđenim vojnicima. Tajani je naveo da su među 11 ranjenih talijanskih vojnika “trojica u teškom stanju, ali izvan životne opasnosti”. “Vojska Italije nastavlja se zalagati za mir”, poručio je Tajani.

/Desk/

Objava VRIJE NA KOSOVU – U sukobu KFOR-a i Srba ozlijeđeno 53 osoba, jedna životno ugrožena – Vučićeva poruka KFOR-u: Urazumite svoje Kurtija, svoje čedo – Kurti: Gomila ekstremista pojavila se prvi puta na Republika.

Kosovski premijer Albin Kurti (48) rekao je u intervjuu za agenciju HINA uoči novog kruga dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom da neće dopustiti stvaranje nekog oblika Republike Srpske na sjeveru Kosova.

Na sastanku Kurtija i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Bruxellesu 2.svibnja bit će predstavljen nacrt statusa općina na sjeveru Kosova gdje većinom žive Srbi, što je ključna točka pregovora.

Kurti, koji je s Hinom razgovarao u petak na gospodarskom forumu u grčkom gradiću Delfima, još uvijek nije vidio taj nacrt.

Srpska strana u prvi plan stavlja formiranje zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, što je predviđeno Briselskim sporazumom o normalizaciji odnosa iz 2013. godine.

Kosovo se, pak, nastoji izboriti da ta zajednica nema izvršne ovlasti, ističući da ne želi na svom teritoriju nešto poput Republike Srpske u BiH.

“S obzirom na insistiranje Bruxellesa rado ću pogledati kakav su to nacrt pripremili, premda smatram da bi bilo bolje da su ga prvo prezentirali meni u Prištini. Ja ću, međutim, osigurati da se ispuni ono što je već dogovoreno 27. veljače u Bruxellesu, postojanje odgovarajuće razine samouprave srpske zajednice prema najvišim europskim međunarodnim standardima za zaštitu manjina”, rekao je.

“No ono što nećemo dopustiti jest pravo na teritorijalizaciju i stvaranje bilo čega što bi izgledalo kao Republika Srpska u BiH. Nećemo dopustiti satelitsku paradržavu s destruktivnom suštinom koja bi potkopavala državnost Kosova”, naglasio je.

Kurti tvrdi da u odnosima Srbije prema susjednim zemljama vidi sličnost s Rusijom.

“Naša zemlja je, međutim, normalna demokratska zemlja koja daje individualna i druga prava svojim građinama, ali ne dopušta teritorijalizaciju temeljenu na etničkoj pripadnosti jer je to protivno demokraciji i republici”, dodao je Kurti, na vlasti od ožujka 2021.

Poručio je da on služi svim građanima Kosova bez obzira na etnički identitet, socijalnu pozadinu ili vjersku pripadnost, a da će u Bruxellesu osigurati ustavnost i zakonitost na čitavom teritorija Kosova.

“Teritorijalni suverenitet i integritet su nešto što ne smije biti povrijeđeno. Želim normalne odnose sa Srbijom, europske odnose, dobre susjedske odnose. Zaštita manjina nam je važna. Ali ne možemo dati izvršne ovlasti lokalnoj zajednici jer izvršne ovlasti pripadaju vladi i općinama”, naglasio je.

Uz to, želimo ojačati javne usluge koje bi bile ponuđene svim građanima bez obzira na etničku pripadnost, a ne davati ih zbog etničke pripadnosti”, kazao je.

“Dakle, pričekajno da vidimo kako će se razvijati sastanak u Bruxellesu”, izjavio je.

Kurti kaže da će “kao polazna točka” sastanka biti donošenje zajedničke deklaracije o nestalim osobama na Kosovu, koje je 2008. godine proglasilo neovisnost od Srbije.

“Na Kosovu još uvijek imamo 1.617 nestalih osoba. One su prisilno otete, a njihova sudbina je i dalje nepoznata. Tijekom posljednjih desetljeća otkriveno je pet velikih masovnih grobnica u Srbiji, a 950 Albanaca je ekshuminirano iz njih, napose u Batajnici. Dvije grobnica su jezera gdje su u kamionima hladnjačama potopljena mrtva tijela Albanaca, no kasnije su isplivala na površinu. Zato trebamo zajedničku deklaraciju kao početnu točku sastanka na visokoj razini”, objasnio je Kurti.

Vođa studentskih prosvjeda 1997. na Kosovu protiv režima Slobodana Miloševića, a danas predsjednik stranke Pokret samoodređenje (Vetëvendosje), putuje u Bruxelles ohrabren dvama međunarodnim uspjesima ostvarenima prošli tjedan.

Vijeće Europe odobrilo je primanje Kosova u tu organizaciju za ljudska prava jer su tako glasale 33 zemlje članice od ukupno njih 45.

Istovremeno je EU ukinuo vize za Kosovare pa oni mogu lakše putovati u sve zemlje osim Španjolske, koja je zadržala prethodni režim.

“Svi građani Kosova, svi ljudi u mojoj zemlji, osjetili su se ovaj tjedan više Europljanima nego ikada”, napomenuo je Kurti.

Dodao je da je vizni režim ukinut nakon mnogih godina tijekom kojih je Kosovo “ispunilo sve postavljene kriterije i uvjete”.

“Bilo nam je postavljeno dva i pol puta više uvjeta nego našim susjedima. Sjajno je što od 1. siječnja iduće godine ljudi neće trebati vize za odlazak, studiranje, rad ili posjetu obiteljima u dijaspori. Također, ostvarili smo ogroman napredak u gospodarstvu i demokraciji”, rekao je pozivajući se na izvješća organizacija poput Freedom Housea, Transparency Internationala i World Press Freedoma.

“Potvrdili su nam napredak Kosova u demokratskim standardima, vladavini zakona i ljudskim pravima. Prolazak te prve prepreke prema članstvu u Vijeću Europe jest priznanje našem domaćem napretku”, izjavio je Kurti.

Odlični odnosi s Hrvatskom

“Doista smo zahvalni našim partnerima i prijateljima, uključujući Hrvatsku, koji su nam pomogli da premašimo potrebnu dvotrećinsku većinu glasova da Kosovo bude u Vijeću Europe”, dodao je.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je nakon glasanja da je Hrvatska “snažno podržala” članstvo Kosova.

“Imamo odlične odnose. Kosovo i Hrvatska su dvije zemlje koje su izašle iz procesa raspada bivše Jugoslavije. Početkom 20.stoljeća Jugoslavija je stvorena kako bi nestala ‘velika Srbija’, a na kraju 20.stoljeća Jugoslavija je uništena kako bi nastala ‘velika Srbija”, istaknuo je Kurti.

“Mi koji smo izašli van, stekli slobodu dezintegracijom, jako dobro znamo kroz kakve smo teškoće prolazili. Mi smo prijateljske zemlje, prijateljske nacije, te se veselimo napretku, trgovinskoj razmjeni i gospodarskoj suradnji. Zajednički ćemo doprinijeti sigurnosti našeg kontinenta i koristiti se njome s dvjema najvažnijim organizacijama NATO-om i EU-om. Kosovo teži članstvu u njima, a za ostvarenje tog cilja imamo punu podršku Hrvatske”, rekao je.

Srbija nije demokratska zemlja

Prije tjedan dana su održani izbori u četiri općine na Kosovu sa srpskom većinom, ali su ih uz podršku službenog Beograda Srbi bojkotirali, protiveći se odluci kosovske vlade o preregistrirnju automobila s tablicama izdanim u Srbiji na tablice Republike Kosova. Srbi su poručili da ne priznaju rezultate izbora provedenih pod bojkotom, odnosno ne žele da njihovim mjestima upravlja pobjednička kosovska manjina.

“Srbija nije demokratska zemlja, ona je hibridni režim. Tamo se na vladu gleda kao na vladanje. Mi u demokraciji vidimo vladu kao služenje. Služimo ljudima, nećemo vladati njima. Zato tamo ne moraju brinuti”, odgovorio je Kurti, dodavši da je pitanje tablica već riješeno u Bruxellesu 27. veljače.

Kurti je 1998. nakon početka rata na Kosovu radio kao tajnik u uredu glavnog političkog predstavnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Godine 1999. u Prištini uhitila ga je srpska policija.

“Nekoliko mjeseci sam bio u zatvoru na Kosovu, koje je Srbija bila okupirala. Tijekom povlačenja srpskih policijskih i vojnih postrojbi sa sobom su poveli dvije tisuće ratnih zarobljenika. Ja sam bio politički zatvorenik koji je postao ratni zarobljenik”, ispripovijedao je.

“U Srbiji sam se mjesec dana vodio kao nestala osoba sve dok nas nije posjetio međunarodni odbor Crvenog križa i konačno zaključio da smo u službenom zatvoru. Ironično, bio sam u Požarevcu, rodnom gradu Slobodana Miloševića”, rekao je.

Bio je osuđen na 15 godina zatvora zbog, kako kaže, “ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Jugoslavije”.

Srpski predsjednik Vučić još prije koji mjesec nazvao ga je “terorističkim ološem”.

Pušten je nakon dvije godine i sedam mjeseci provedenih u zatvoru.

“Mislim da sam preživio, unatoč mučenju i gladi, jer sam bio mlad. Neki stariji ljudi nisu preživjeli”, istaknuo je.

Kurti to danas smatra vrijednim iskustvom “za vođenje zemlje, za pravdu, mir, sigurnost i pomirbu”.

“Vrijeme provedeno u zatvoru je vrijedan dio mog iskustva, premda sam propatio ondje”, zaključio je.

/Desk/

Objava Kurti: Na Kosovu neće biti Republike Srpske pojavila se prvi puta na Republika.