“Božija kuća je ponovo otvorena za vjernike i obredoslovlje. Iako mislim da je trebalo pokazati tu islamsku širinu, pa da Aja Sofija u nekoj varijanti, ili nekim svojim dijelom bude dostupna i kršćanima za obavljanje njihovih obreda. Na taj način bi se poslala poruka i pokazao način da je to isto moguće uraditi i s velikim andaluzijskim džamijama koje su pretvorene u crkve”.

Efendiji Veliću je zasmetalo i instrumentaliziranje mača sultana Mehmeda El- Fatiha kojeg je tijekom vjerske službe držao prvi čovjek Uprave za vjerske poslove Turske. Maču je, po njegovom mišljenju, “mjesto u muzeju, ili vojarni, a na sceni trebaju javno biti pokazane sve one velike duhovne, kulturne i naučne vrijednosti koje su osmansku državu i činile velikom, a posebno islamsku civilizaciju”.

No, dva dana kasnije, Muhamed efendija Velić napisao je novi status na svom Facebooku u kojem je prilično ublažio, pa i relativizirao ocjene koje je prethodno iznio, prenosi Slobodna Bosna.

“Prethodna dva dana mi je učinjeno sijaset potvora, kleveta i gibeta, izneseno mnoštvo uvrede i laži, poslano dosta poruka sa uvredama i elementima prijetnji, sve zbog neslaganja, ili nerazumijevanja onoga što sam rekao. Tolike uvrede, laži i potvore ni pas s maslom ne bi mogao pojesti. A Allah mi je dovoljan kao pomagalac i zaštitnik”, napisao je efendija Velić na početku svog novog, “proširenog i dopunjenog” članka.

On dalje piše da ga “neki ljudi ljudi nisu shvatili, a neki nisu ni pročitali šta sam napisao (nego su pratili naslove pojedinih portala, koji su moju misao iskrivili, pa su osuli paljbu po meni. Toliko nerazumijevanja, toliko zla i mržnje ne mogu shvatiti.”

Imam sarajevske Ferhadija džamije je ponovio neke dijelove iz predhodnog statusa na Facobooku, neke pojasnio, a neke zaobišao (poput onog o neprimjerenim porukama mača u džamiji Aja Sofiji).

“Želim biti do kraja jasan, pa ću ponoviti: drago mi je da je džamija Aja Sofija ponovo otvorena za vjernike i obavljanje namaza i drugih obreda. Nisam protiv (odluke) turskih vlasti i predsjednika Erdogana, i ranije sam objavljivao statuse i slike s tim u vezi. Ali, ovdje nisam shvaćen, jer sam na umu imao i neke druge džamije koje su pretvorene u crkve, posebno u Španiji, u kojima se ne dozvoljava muslimanima obaviti namaz, pa sam govorio o širini da se kršćanima ponudili opcija, ili neka prostorija za njihove obrede da i oni mogu i nama dopustiti da obavimo namaz u tim velikim džamijama koje su pretvorene u crkve”.

Teško je ne uočiti da je Muhamed ef. Velić u svom drugom statusu bitno ublažio stavove koje je prethodno iznio. Ali, treba mu vjerovati da je između dva oglašavanja na Facebooku doživio brojne neprijatnosti, uvrjede, pa i prijetnje. Slične, pa i grublje reakcije, optužbe i uvrjede su upućene uglednim profesorima Hilmi Neimarliji i Enesu Kariću nakon njihovog zajedničkog teksta u kojem su kritizirali ponovno pretvaranja Aja Sofije u džamiju.

Turski portal “Milat” optužio je Neimarliju i Karića da su “stali na stranu pravoslavaca koji su počinili genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici i popalili im džamije”. Ovaj radikalistički portal se tu nije zaustavio nego je dvojicu bosanskohercegovačkih profesora islamskih nauka optužio da su pripadnici terorističkog FETO pokreta i sljedbenici Fethullaha, prenosi Slobodna Bosna.

Objava TO JE PRITISAK, SVE OSTALO SU NIJANSE Imam nakon prijetnji i uvrjeda značajno promjenio mišljenje o pretvaranju Aja Sofije u džamiju pojavila se prvi puta na Republika.

Njegov status prenosimo u izvornom obliku:

“Ne može čovjek a da ne osjeti ushićenje kada vidi na hiljade i hiljade vjernika koji hrle Božijoj kući da Ga štuju i da mu se klanjaju, kao što je danas bio slučaj s Aja Sofijom u Istanbulu. Božija kuća je ponovo otvorena za vjernike i obredoslovlje. Mada mislim da je trebalo pokazati tu islamsku širinu, pa da Aja Sofija u nekoj varijanti ili nekim svojim dijelom bude dostupna i hrišćanima za obavljanje njihovih obreda. Na taj bi se način poslala poruka i pokazao način da je to isto moguće uraditi i sa velikim andaluzijskim džamijama koje su pretvorene u crkve. No, povijest često bude isključiva i njene najbolje opcije ostaju samo u idejama i literaturi. Nažalost.
Isto tako, mač sultana Mehmeda El-Fatiha, kojeg je držao prvi čovjek Uprave za vjerske poslove (Dijaneta) u Turskoj u toku današnje hutbe, mislim da mu nije tu mjesto bilo. Njemu je mjesto u muzeju ili u kasarni, a na sceni i javno treba da budu pokazane sve one velike duhovne, kulturne i naučne vrijednosti koje su osmansku državu i činile velikom, a posebno islamsku civilizaciju. Uporno se borimo i suprostavljamo spočitavanje islamu kao religiji mača, a sami sebi nekada tu omču i prerogative stavljamo. Okitimo se duhovnošću, znanjem i obrazovanjem, vjerom, naukom i (novim) idejama, to istaknimo u prvi plan i to je istinsko i dugoročno “oružje” i zaštita”, piše ovaj sarajevski imam.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan 10. srpnja potpisao je dekret kojim Aja Sofija postaje džamija nakon što je sud poništio odluku vlasti iz 1934. godine kojom je ta građevina postala muzej, a danas je klanjana džuma-namaz prvi put nakon 86 godina.
Ova monumentalna bazilika i remek djelo bizantske kulture, posvećeno je 537 godine, a u džamiju je pretvorena 1453. godine, da bi po nalogu Kemala Atatürka 1934. godine proglašena muzejom. Ponovno proglašenje džamijom naišlo je na mnoge kritike, između ostalih i od vrha američke administracije, EU-a, pa i od samog pape Franje.

Objava Imam Velić: “Lijepo je što vjernici hrle u Aja Sofiju, ali trebalo je pokazati širinu ka kršćanima” pojavila se prvi puta na Republika.

Papa Franjo rekao je u proteklu nedjelju da ga je pogodila turska odluka da istanbulski muzej Aju Sofiju pretvore u džamiju, nakon nekoliko vjerskih vođa koji su već osudili taj potez.

“Moje misli su s Istanbulom. Razmišljam o Svetoj Sofiji i jako me to boli”, rekao je tijekom svoga tjednog blagoslova na Trgu svetog Petra.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da će se prve molitve u Aji Sofiji održati 24. srpnja, nakon što je proglašeno da je taj drevni spomenik ponovno džamija i nakon što je sud ukinuo njezin status muzeja.

“Uz Božju volju, svi ćemo se skupa naći na molitvi petkom 24. srpnja i otvoriti je (Aju Sofiju) za vjernike”, kazao je Erdogan u televizijskom obraćanju naciji, u emotivnom govoru u kojem su dominirale nacionalističke i vjerske reference.

Po njegovim riječima, trebat će šest mjeseci kako bi se finalizirale pripreme da se zdanje, u kojem se nalaze i neki obnovljeni kršćanski simboli i mozaici, pripremi za prihvat pripadnika islamske vjere.

Svjetski savez crkava pozvao je Erdogana da povuče svoju odluku, dok ju je patrijarh Bartolomej, duhovni vođa pravoslavnih kršćana smješten u Istanbulu, nazvao razočaravajućom.

Turski predsjednik dugo je vremena predlagao da se status džamije vrati toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, važnom spomeniku kako kršćanskog Bizanta tako i muslimanskog Osmanskog carstva, danas jednom od najposjećenijih mjesta u Turskoj.

Erdogan je rekao da će Aja Sofija nastaviti biti otvorena za muslimane, kršćane i strance. Dodao je da je potez preobrazbe građevine u džamiju izraz turske neovisnosti te da će svaku kritiku protumačiti kao napad na tursku nezavisnost.

UNESCO, na čijem se popisu Aja Sofija nalazi, izrazio je žaljenje zbog turske odluke, a njegov Odbor za svjetsku baštinu razmotrit će status Aje Sofije.

“Aja Sofija dio je povijesnih zona Istanbula upisana na popis svjetske baštine UNESCO-a”, naglasila je direktorica organizacije Audrey Azoulay.

Radi se o “remek djelu arhitekture i jedinstvenom svjedočanstvu susreta Europe i Azije kroz stoljeća. Njezin status muzeja predstavlja univerzalnost njezine baštine i od nje stvara snažan simbol dijaloga”, dodala je ona.

(Izvor: Agencije)

Objava ISLAMIZACIJA 21. STOLJEĆA Svijet upozorava, papa Franjo je pogođen, ali ‘sultan’ Erdogan nakon Aje Sofije najavljuje i “oslobađanje džamije al-Aksa od Izraela” pojavila se prvi puta na Republika.

Erdogan je na društvenoj mreži Twitter objavio kopiju dekreta koji je potpisao, u kojem se navodi da se kontrola nad Aja Sofijom predaje vjerskom direktoratu i da će ona postati džamija.

Hayırlı olsun. pic.twitter.com/MzP6nzn9Jc

— Recep Tayyip Erdoğan (@RTErdogan) July 10, 2020

Turski predsjednik je predložio je da se status džamije obnovi za građevinu koja je na UNESCO-voj listi svjetskog nasljeđa.

Odluku o poništavanju njenog muzejskog statusa donijelo je Državno vijeće, najviši administrativni sud u Turskoj.

Status Aja Sofije izazvao je nove tenzije u odnosima Turske i SAD-a. Američki državni tajnik Mike Pompeo nedavno je pozvao je Tursku da ne pretvora bivšu baziliku u džamiju.

“Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aju Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenost poštivanju kulturnih tradicija i bogate povijesti koje su oblikovale tursku republiku i da jamče da će ostati otvorena za sve. Sjedinjene Države smatraju da bi svaka promjena statusa Aja Sofije predstavljala ograničenje nasljeđa te izuzetne građevine”, napisao je Pompeo.

Glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoy, na ovu tvrdnju Pompea rekao je da “Tursku iznenađuju te izjave” i dodao da “nitko nema pravo upozoravajućim tonom govoriti o njihovim suverenim pravima”.

Aja Sofija, istanbulska crkva iz VI. stoljeća, upisana je na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Crkvu su izgradili Bizantinci, a Osmansko carstvo pretvorilo ju je u džamiju da bi 1935. postala muzej. Erdogan je prošle godine pretvaranje Aje Sofije u muzej nazvao “velikom pogreškom”.

(Izvor: Agencije)

Objava Erdogan potpisao dekret o pretvaranju Aje Sofije u džamiju pojavila se prvi puta na Republika.