Nažalost, još se samo jednom pokazalo kako smo najsiromašnija država Europe od onih uključenih u mjerenje, prenosi Dnevni list.

Usporedbe

Raspršenost BDP-a po stanovniku u državama članicama EU prilično je značajna. Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovu usporedbu, što je skoro više od dva i po puta iznad prosjeka EU-a. To se djelomično objašnjava činjenicom da je veliki broj stranih stanovnika zaposlen u zemlji i na taj način doprinosi njenom BDP-u, dok nisu uključeni u rezidentno stanovništvo. Irska zauzima drugo mjesto među državama članicama EU, s 111 posto iznad prosjeka EU, a slijede je Nizozemska i Danska, svaka sa BDP-om po stanovniku više od 20 posto iznad prosjeka.

Zemlje EFTA-e Norveška, Švicarska, i Island imaju razinu BDP-a po stanovniku od 63 posto, 51 posto i 32 posto iznad prosjeka EU –a, stoji u priopćenju.

Belgija, Austrija, Njemačka, Švedska, Malta i Finska ostale su zemlje članice EU-a s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka EU. Francuska, Italija, Cipar, Španjolska, Češka i Slovenija imaju nivo BDP-a po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU-a. Litva i Portugal imaju BDP po stanovniku između 10 posto i 20 posto ispod prosjeka EU.

BDP po stanovniku Estonije, Poljske, Rumunjske, Mađarske, Hrvatske, Slovačke, Latvije i zemlje kandidata Turske, i Grčke manji je od 20 posto do 30 posto ispod prosjeka. Bugarska ima BDP po stanovniku manji za 34 posto ispod prosjeka.

Zemlja kandidat Crna Gora se nalazi 46 posto ispod EU prosjeka i prate je Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina.

Stvarna individualna potrošnja

Dok je BDP uglavnom pokazatelj nivoa ekonomske aktivnosti, stvarna individualna potrošnja (SIP) alternativni je pokazatelj koji je bolje prilagođen za opis materijalne dobrobiti domaćinstava.

“Uopćeno, razine SIP a po stanovniku homogenije su od BDP-a, ali ipak postoje značajne razlike u državama članicama EU-a. Luksemburg ima najvišu razinu SIP-a po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ove usporedbe, sa 41posto iznad prosjeka EU-a. Slijedi zemlja EFTA-e Norveška, sa SIP-om po stanovniku 24 posto iznad prosjeka EU-a. Bosna i Hercegovina je u 2024. ostvarila SIP po stanovniku u SKM-u 59 posto ispod prosjeka EU 27”, zaključuje se u priopćenju.

BDP po stanovniku u 2025. iznosio 17.099 KM

Agencija za statistiku BiH objavila je i podatke o BDP-u za prošlu godinu. – BDP za BiH za 2025. nominalno je iznosio 58.171 milijuna maraka i u odnosu na 2024. nominalno je veći za 8,2 posto dok je realni rast iznosio 2,4 posto. BDP po stanovniku iznosio je 17.099 maraka ili 8.743 eura ili 9.857 američkih dolara.

Promatrano po djelatnostima značajniji nominalni rast bruto dodane vrijednosti bilježe: vađenje ruda i kamena 23,7 posto i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 12,5 posto, navodi se.

/Desk/

Objava BiH je najsiromašnija zemlja Europe pojavila se prvi puta na Republika.

“Od toga je zaposlenih bilo 1,213 milijuna (86,6%), dok je broj nezaposlenih iznosio 188.000 (13,4%)”, piše u anketi koju je provela Agencija za statistiku BiH, a prenose Nezavisne novine.

Također, u usporedbi s posljednjim kvartalom 2024. godine, broj zaposlenih smanjen je za 3,5%, što znači da je tržište rada izgubilo oko 44.000 radnika.

“Istovremeno, broj nezaposlenih povećan je za 12,8%. Broj osoba koje nisu uključene u radnu snagu povećan je na 1,473 milijuna – što je povećanje od 1,4% u odnosu na prethodni kvartal. Najveći udio čine osobe starije od 65 godina, što ukazuje na nastavak demografskog starenja i ranije napuštanje tržišta rada”, ističe se u podacima.

U strukturi radne snage dominiraju muškarci sa 60,9% (854.000), dok žene čine 39,1% (547.000).

“Najveći udio pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina. Od ukupno zaposlenih, 87% ima stalni radni odnos, 11,1% su samozaposleni, dok 1,9% čine neplaćeni članovi kućanstava. Najveći broj radnika zaposlen je u sektoru usluga (59,8%), potom u industriji i građevinarstvu (32,2%), dok u području poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi 7% zaposlenih”, navodi se u podacima Agencije za statistiku BiH.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da u okolnostima kada ne dolazi do pada ekonomske aktivnosti, statistički obuhvaćene kretanjem BDP-a, pad broja zaposlenih može biti posljedica dvije tendencije.

“Prva se odnosi na povećanje broja radnika koji nisu prijavljeni kao posljedica rasta poreznih opterećenja. U FBiH je došlo do povećanja minimalne plać bez promjene poreznih zakona koje bi rasteretile poslodavce. Iako je za jedan dio povećanja dio doprinosa prebačen na teret proračuna Federacije, ne možemo isključiti da jedan broj radnika nije uslijed toga ostao bez posla ili da je prešao u sivu zonu”, istaknuo je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, minimalac je također povećan i u Republici Srpskoj, ali je porez u Srpskoj manji nego u Federaciji.

“Druga tendencija koja može osvijetliti paradoks je – kada nema privrednog pada dođe do pada broja zaposlenih, i to je situacija u kojoj su radno intenzivne djelatnosti zabilježile pad koji je kompenziran rastom proizvodnje kapitalno-intenzivnih grana. Primjera radi, ugostiteljstvo ili tekstilna industrija kao radnointenzivne djelatnosti i uslužne industrije su dominantno radno-intenzivne grane i u slučaju stagnacije ili pada proizvodnje kod njih može doći do pada broja zaposlenih. Ovo je posebno važno naglasiti ako imamo u vidu da u uslužnim industrijama u BiH radi oko 60% od ukupno zaposlenih. Za sprječavanje ovih nepovoljnih trendova potrebno je prvo utvrditi uzroke i tragom toga reagirati kroz mjere ekonomske politike. Ili ići u pravcu poreznog rasterećenja i manjeg oporezivanja rada ili pomoći sektore koji gube radna mjesta na način stvaranja održive konkurentnosti”, objasnio je Mlinarević za Nezavisne novine.

/Desk/

Objava BiH ostala bez 44 tisuće radnika pojavila se prvi puta na Republika.