Dok se bh javnost zabavlja vijestima o neuspjelom pokušaju uhićenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika od strane nekoliko inspektora SIPA-e, a što su spriječili policijski službenici MUP RS-a i Specijalne antiterorističke jedinice te je prouzročeno novo ‘opsadno stanje’, svaki novi dan BiH po arbitražnoj presudi u korist slovenske tvrtke Viaduct košta 18.000 KM kamata za porezne obveznike. No, to je tek u uvod, bez pretjerivanja, financijskog pakla koje prijeti BiH, najvećim dijelom zbog pogrešnih odluka vladajućih iz RS-a, ali ni u Federaciji „nisu cvećke“, piše Dnevni list.

Slučajem Viaduct u opasnosti nacionalni interesi BiH

BiH potresaju posljedice arbitražne presude u slučaju Viaducta, gdje će se toj slovenskoj tvrtki zbog jednostranog raskida koncesijskog ugovora o izgradnji HE na rijeci Vrbas morati isplatiti čak 116 milijuna KM. Za sada, dug će, izgledno je, najvećim dijelom platiti država BiH, ali i Federacija će snositi ozbiljne posljedice ovog financijskog gubitka. Na koncu „poravnanja“, dug će platiti porezni obveznici RS-a i to prema Ugovoru iz 2017. godine sklopljenim između Željke Cvijanović kao tadašnje premijerke RS-a i Denisa Zvizdića kao tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Zbog visokog presuđenog iznosa u slučaju Viaduct slovenske tvrtke iz Portoroža, potom i blokade BHANSA-e, ključne agencije koja nadzire bh nebo, kao i zahtjevom za ovrhom nad Središnjom bankom BiH u Mostaru, ovaj slučaj može se nazvati nacionalnim interesom države BiH – zbog izravnog financijskog udara na sigurnost BiH (BHANSA) i financijsku stabilnost (Središnja banka BiH).

Financijsko uništenje BiH

Druga tema je hoće li bh pravosuđe istražiti i presuditi odgovorne za nevjerojatan gubitak i dovođenje BiH, ali i bh entiteta RS u financijsku dubiozu. Međutim, u cijelom slučaju, vrlo je sumnjiva i sama slovenska tvrtka Viaduct čiji su računi često blokirani, a neke su sumnje da ona danas niti ne postoji. Na koncu, ispostavlja se kako je 116 milijuna KM najunosnija zarada slovenskog Viaducta. Ovo je posljednji alarm za, iako zakašnjelim, djelovanjem institucija BiH.

Da će na račun BiH doći još dugova RS-a za naplatu rekao je prije nekoliko dana za N1 BiH Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija i trezora BiH. On, između ostalog, smatra da RS na ovaj način želi financijski uništiti BiH.

Naime, podsjetimo da je članica Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević nedavno komentirajući slučaj ‘Viaduct’ rekla kako je ta afera “predvorje financijskog pakla i ujedno kraha koji je pred Republikom Srpskom i državom Bosnom i Hercegovinom”.

Pandurević je naglasila da nad RS-om visi 2,2 milijarde KM arbitraža.

“Afera ‘Viaduct’ tek je predvorje financijskog pakla i ujedno kraha koji je pred RS i BiH. Više od 2,2 milijarde KM iznose četiri arbitražna postupka i jedan zahtjev za mirno rješavanje spora ( Elektroprivreda Hrvatske u slučaju RiTE Gacko). Od ta četiri arbitražna postupka dva su okončana (‘Viaduct’ i tužba Slovenije zbog RiTE Ugljevik u Beogradu) , dok je treći u tijeku (arbitraža u Washingtonu po tužbi Slovenije u slučaju RiTE Ugljevik), a četvrti pred pokretanjem (‘Trusina’). Tašna-mašna firma, bez zaposlenih, dobila je arbitražni spor težak 100 miliona KM plus dnevne kamate 18.000 KM. Pikanterija je da je Vlada RS odbila nagodbu u iznosu od miljun eura”, navela je Pandurević, ističući kako se Internet pretragom može doznati da Viaduct nema zaposlenih i da su mu računi često u blokadi.

“Ako probate guglati nešto o vlasnicima, ponovo misterija. Njihova imena se spominju samo u kontekstu arbitraže. Ni slike ni tona, a očekivalo bi se da posla imamo sa ‘krupnim ribama’. Zanimljivo je da nitko iz vlasti u RS nije demantirao da su odbili nagodbu od milijun eura, pa se postavlja logično pitanje –je li nagodba odbijena zbog većeg kolača!?”, upitala je Pandurević.

Navela je da je pred RS-om, sudeći prema izvještaju Pravobranilaštva BiH još jedna identična arbitraža – vjetropark “Trusina”.

“Ovaj put riječ je o 102 milijuna eura. Odvjetnički ured ‘Baroš’, koja je inače zastupala i ‘Viaduct’, obratila se Vijeću ministara opomenom pred pokretanje arbitraže sa zahtjevom za vraćanje koncesije ili isplatu 102 milijuna eura. O čemu se ovdje radi? ‘Kermas energija’ iz Zagreba je većinski vlasnik ‘Eol Prvi’ iz Nevesinja kojem je Vlada Republike Srpske dodijelila 2012. godine koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka Trusina. Projekt nikada nije započet jer ‘Kermasa energija’ nikada nije dostavila bankarsku garanciju, pravdajući to činjenicom da su u međuvremenu ukinuti podsticaji za proizvodnju struje. Kako garancije nije bilo, Vlada je 2019. raskinula ugovor o koncesiji. ‘Kermasov’ pravni zastupnik tvrdi da je garancija izostala jer je Regulatorna komisija za energetiku RS odbijala njihove zahtjeve za poticaj bez pravnog osnova”, navodi Pandurević.

Ona je navela i kako je u ovom postupku RS s jednim od najbogatijih Hrvata, Dankom Končarom, koji stoji iza ‘Kermas energije’ koja je osnovana 2012. godine.

“I računi ove firme su često u blokadi, nema zaposlenih, a 2023. godine zatraženi je i otvaranje predstečajnog postupka što je sud odbio. ‘Elektrogospodarstvo Slovenije’ pokrenulo je dva arbitražna spora zbog svojih predratnih ulaganja u RiTE Ugljevik. Prvu arbitražu su dobili u Beogradu, protiv RS koja Slovencima treba da isplati 372 milijuna KM (245 milijuna plus 127 milijuna za neisporučenu struju). U izvještaju Pravobraniteljstva BiH stoji tek jedna rečenica, a to je da se se u Washingtonu vodi drugi arbitražni postupak protiv BiH u kojem Slovenci traže 695.175.000 eura. Po ugledu na Slovence, ‘Hrvatska elektroprivreda’ uputila je zahtjev za mirno rješenje spora u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko u kojem traže da im se isplati 100 miliona eura s pripadajućim kamatama!”, zaključila je Pandurević.

Afera tuzlanski GIKIL

Ali, tu zasigurno nije i kraj jer BiH strepi i od posljedica još nekoliko sličnih međunarodnih presuda „teških“ više od dvije milijarde KM. Među prvih „top 5“ kompleksnih postupaka od kojih su čak četiri u RS-u i iznose nevjerojatnih 2,2 milijarde KM, u Federaciji BiH je, za sada, jedan, „ali vrijedan“ – GIKIL gdje je tužbeni iznos britansko-indijskog vlasnika 400 milijuna dolara, a gdje je druga strana vlada Tuzlanske županije. Kraj spora očekuje se sljedeće godine.

Podsjetimo kako je u lipnju 2023. Vijeće ministara BiH pozvalo Vladu FBiH kao i Vladu Tuzlanske županije (TŽ) na žurno djelovanje zbog arbitražnog postupka koji je protiv BiH pokrenula obitelj Mittal kao većinski vlasnik i investitor u Global Ispat Koksnu Industriju d.o.o. Lukavac (GIKIL). O ovoj aferi pisao je Dnevni list u nekoliko navrata.

Afera i arbitraža GIKIL, i kriminalne radnje oko ovog projekta inozemnog indijsko-britanskog ulagača i poduzetnika i lokalnog ulagača Tuzlanske županije, završava sljedeće godine i biti će još jedan ozbiljan državni problem.

Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže. Nije preciziran iznos odštete, ali je u odgovoru medijima oko iste navedeno da će iznos najvjerojatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Naime, podsjetimo da su Vlada FBiH iz prošlog saziva i TŽ odbili zaključiti prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obvezama, koji je pripremilo Pravobraniteljstvo BiH. Međutim zašto TŽ? Zbog činjenice da je GIKIL nastao kao zajednički projekt-tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtke u stečaju i u većinskom vlasništvu Vlade TŽ (67%) u zajedničkom projektu.

GIKIL je nastao kao zajednički projekt ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i KHK, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade TŽ (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva, te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

U tužbi obitelji Mittal navodi se kako TŽ tijekom 2015., paralelno s otpočinjanjem nastojanja za isključenje GSHL-a iz GIKIL-a, počinje s kaznenim progonom ovog indijskog investitora.

Mittala „olakšali“ za 12,5 milijuna eura i pustili

Naime, Tužiteljstvo TŽ, tužitelj Ćazim Serhatliić je u srpnju 2019. pokrenuo kaznenu istragu protiv Pramoda Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, zbog navodnog organiziranog kriminala, produženih radnji zloupotrebe položaja ili službenih ovlasti, te zloupotreba ovlasti u komercijalnoj djelatnosti.

Županijski sud TŽ-a je po osnovu ove istrage, donio rješenje o pritvoru Pramoda Mittala, a već 23. srpnja 2019., osumnjičenog Mittala su uhitili, ispitali i pritvorili zbog navodnog „organiziranja zločinačkog pothvata“. Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici potom su mogli napustiti BiH, ali tek nakon uplate jamčevine od 12,5 milijun eura – 1,5 milijun eura za kauciju za Mittala, Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya te 11 milijuna eura depozita.

Indijski milijarder Pramd Mittal s prebivalištem u Londonu tvrdi kako se u BiH protiv njega vodi montirani kazneni postupak s ciljem oduzimanja tvrtke GIKIL d.o.o. Lukavac, te izbjegavanja plaćanja ikakvih odšteta od nadležnih, a kako on smatra, zbog ispravljanja nedjela počinjenih protiv njega i njegove obitelji kao stranih investitora. Ali, problem koji je uradilo vodstvo TŽ-a dolazi na naplatu državi BiH.

Afera u postanku: „Kupreški škver“

Nova afera u postanku, koja je zanemarivana godinama, je u slučaju, kolokvijalno poznatom kao ‘Kupreški škver’ – nevjerojatnom projektu izgradnje vjetroelektrana na Kupresu, vrijednom pola milijarde eura koji je proglašen javnim interesom HBŽ-a i BiH, kada se suvremeni svijet okreće zelenoj agendi, dekarbonizaciji, zaštiti od onečišćenja okoliša i proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Tim više što je BiH, sukladno pristupanju EU, preuzela obveze na vezano za NECP, Plan za energiju i klimu, koju država mora izvršiti sukladno europskoj energetskoj politici.

No, ovaj projekt je blokiran zbog bizarnih i, kako tvrdi oštećeni bh gospodarstvenik, nezakonitih odluka mostarskog Općinskog suda. Kako Dnevni list doznaje, zbog činjenice da je jedan od aktera i tvrtka iz iz Hrvatske, počinje velika međunarodna istraga u našoj zemlji susjedi zbog sumnji u kriminal i korupciju „teške“ stotine milijuna eura, a o svemu je upoznata i međunarodna zajednica.

Ali, u permanentnoj političkoj krizi BiH koja konstantno potresa cjelokupno bh društvo, potpuno je jasno da BiH blagovremeno ne prepoznaje posljedice ovakvih slučajeva i ne štiti svoje interese. Ovakve propuste bh političara i odgovornih dužnosnika, koji bi također morali snositi odgovornost, plaćaju i dalje će plaćati porezni obveznici.

Dok u većini nabrojanih slučajeva država BiH svojim odlučnim i zakonitim djelovanjem pravosudnih institucija nije zaštitila vlastite interese

te tako i interese svojih građana, poreznih obveznika, u slučaju ‘Kupreški škver’ država, odnosno Hercegbosanska županija i bh tvrtka ulagač, pokušavaju zakonito zaštititi interese od izgledno nepouzdanog inozemnog ulagača, ali i pravno diskutabilnih odluka pravosuđa s velikim pitanjem o uzroku pristranosti.

Blokiran projekt od javnog interesa

Slobodna Dalmacija od 14. travnja objavila je ekskluzivan razgovor s mostarskim poduzetnikom Jurom Krtalićem i o kobnom partnerstvu mostarske tvrtke Kamen-Dent s hrvatskom tvrtkom, danas nepostojećim Brodosplit Holding, temi o kojoj je pisao i Dnevni list, a koja će, zasigurno, postati još jedan milijunski skandal.

Krtalić je za Slobodnu Dalmaciju govorio o projektu izgradnje vjetroelektrana, vrijednom više od pola milijarde eura i tvrdi kako ga je za 265 milijuna eura oštetio „novopečeni brodograditelj“ bivšeg Brodosplit-Holdinga, a danas Brodograđevne industrije Split kojoj je Financijska agencija (FINA) blokirala račun po nalogu Ministarstva financija RH za 40 milijuna eura.

Ukratko, Kamen-Dent d.o.o. nakon što je 2004. krenulo s ispitivanjem potencijala vjetra u HBŽ-u, točnije na prostoru Općine Tomislavgrad i Kupres, 29. kolovoza 2008. Vlada HBŽ, poduzeću Kamen-Dent d.o.o iz Mostara dodijelila je koncesiju za izgradnju vjetroelektrana u Općini Tomislavgrad i Kupres.

Kamen-Dent dobio je koncesiju HBŽ-a, a Krtalić kaže i kako ga je u tome i pratio njemački ‘Siemens’. No, za tako veliki projekt dobrodošao je i pouzdan partner.

Krtalić, tada jedini vlasnik ‘Kamen-Denta’, odlučio je prihvatiti ponudu Tomislava Debeljaka i Brodosplit-Holdinga d.o.o., potpisali su ugovor i postali partneri te je svaki imao po 50 posto udjela u tvrtki koja ima koncesiju za golemu investiciju.

Prema Krtalićevim riječima, od samog početka projekt počinje zaostajati, a vrhunac je 2017. godine i gašenje ‘Brodosplit Holdinga’ i njegovo pripajanje ‘Brodograđevnoj industriji Split’ (BIS) kojem se nezakonito prebacuju udjeli u Kamen-Dentu.

“To su učinili bez suglasnosti Vlade HBŽ, što je protuzakonito budući da Zakon o koncesijama Županije HBŽ i FBiH u 43. članku nedvosmisleno kaže: „Ne može se prenijeti izravno ili neizravno više od 15% glasačkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od koncesora“ (Vlada HBŽ). To je presudom potvrdio Općinski sud u Livnu 24. listopada 2022., čija odluka je pravomoćna i konačna od 30. lipnja 2023., a koju Općinski sud u Mostaru odbija provesti te time blokira Društvo.

Međutim, odvjetnica BIS-a, Tomislava Debeljaka, u reagiranju potvrđuje da za navedenu promjenu nije zatražena suglasnost koncesora – Vlade HBŽ-a.

Mostarski sud, ignorirajući Zakon o koncesijama HBŽ odlučuje o predmetnom sporu, iako član 56. Zakona o koncesijama jasno kaže: „Za rješavanje sporova nastalih u slučaju postupanja suprotno odredbama ovog zakona, nadležan je Županijski sud u Livnu“. Spomenuti sud, u svom nezakonitom postupanju, ide dalje gdje je zakazao ročište 29.04.2025. da odlučuje o mjerama koje je donio (prilikom donošenja nezakonitih mjera nije pozvao pravobraniteljstvo HBŽ niti zakonskog zastupnika Kamen Denta), a za koju prema već navedenom, nema zakonsku nadležnost.

No, kao što je već i navedeno, u ovom predmetu već postoji pravomoćna presuda Općinskog suda u Livnu. Činjenična, što nije nikakva „špekulacija putem medija“.

Naime, Vlada HBŽ tužila je ‘Kamen-Dent’ za nezakonit prijenos udjela s brisanog-likvidiranog Brodosplit-Holdinga na BIS, što je pravomoćnom i konačnom odlukom potvrdio Općinski sud Livno. Međutim, mostarski sud ignorira pravomoćnu presudu općinskog suda Livno, Zakon o koncesijama i zahtjev pravobraniteljstva HBŽ-a, a ne Registar pravnih osoba ne izdaje Rješenje o zabilježbi 15% glasačkih prava.

“Nikada ga nismo tužili, nismo takvi ljudi, prvi put u životu sam zbog njega završio na sudu. Uvijek uzvraća tužbama i prijetnjama. Želi nas izbaciti, zaustavlja nam projekte, tvrtke od kojih živimo. Projekt stoji već sedam i pol godina, ne možemo ništa raditi. Firma blokirana. Drugi vjetroparkovi odavno se grade, a mi ne možemo ništa. Mostarski sud, organizirani kriminal i politika zapinju nam noge. Poluga su mu i beogradski odvjetnici. Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”, ozbiljan je mostarski poduzetnik.

Što stoji u presudi Općinskog suda u Livnu?

Općinski sud u Livnu je 24.10.2022. presudio kako tuženik Kamen-Dent d.o.o. iz Mostara, „nije tražio, niti dobio suglasnost/odobrenje tužitelja, Vlada HBŽ-a, za prijenos više od 15% vlasničkih udjela u društvu koncesionatu Kamen-Dent d.o.o. Mostar, sa člana Brodosplit Holding d.o.o. na novog člana Društva Brodograđevna industrija Split d.d., te je na taj način postupio suprotno odredbi čl. 43.st.1. Zakona o koncesijama HBŽ-a“.

Što povezuje slovenski Viaduct i BIS?

Prema informacijama bh portala Raport, RS je u sporu Viaduct u Washingtonu zastupao odvjetnički ured iz Beograda ‘Karanović & Partners’, koji je imao i svoje urede u BiH, a ne Pravobraniteljstvo BiH jer entiteti pred međunarodnim sudovima nemaju pravni legitimitet. RS, odnosno, BiH je izgubila spor. Viaduct zastupa i beogradski odvjetnički ured Baroš.

Odvjetničko društvo Karanovići & Partneri iz Beograda angažirao je i Tomislav Debeljak u slučaju Kamen-Dent d.o.o. Mostar.

Naime, prema tvrdnjama vlasnika Kamen-Denta, Debeljak mu je u Splitu rekao da mora potpisati i prihvatiti da novi, kineski partner sudjeluje u projektu.

„Iako su sve već izdane dozvole bile na ‘Siemensovoj’ turbini, brodograditelj pokušava uvesti neku kinesku, koja je u Europi bila nepoznata, bez ikakvih certifikata, a skuplja 20 milijuna eura od čuvene njemačke kompanije. Zapali bi
u dug 29 godina, uz lošu i preskupu kinesku turbinu, što bi značilo i mijenjanje svih dozvola.

“Nije mu prošlo pa je zaustavio sva plaćanja i blokirao čitav projekt koncem 2017., da bi me 2020. na mostarskom sudu tužio za, pazite sada, nastalu štetu od 48 milijuna KM, odnosno oko 24 milijuna eura, a direktora naše zajedničke tvrtke za 21 milijun maraka, ili više od 10 milijuna eura. Jer smo odbili Kineze. To je i dan-danas na sudu. Zastupa ga, zamislite, ured odvjetnika Karanovića i partnera iz Beograda”.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Afere Viaduct, RiTE Gacko i Ugljevik, Trusina, GIKIL, Kupreški škver: BiH je pred financijskim paklom pojavila se prvi puta na Republika.

Metropolit Hilarion (Alfejev) dugo je bio desna ruka patrijarha i druga osoba u Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Od 2009. bio je predsjednik Odjela za vanjske crkvene veze Moskovske patrijaršije (odnosno, ministar vanjskih poslova RPC-a) i često je spominjan u medijima kao potencijalni Kirilov nasljednik.

Međutim, u lipnju 2022., četiri mjeseca nakon napada Rusije na Ukrajinu, bez objašnjenja je poslan u Mađarsku, gdje je imenovan metropolitom Budimpešte i Mađarske, što je degradacija jer se radi o jednoj od najmanjih eparhija Ruske pravoslavne crkve. Tada su mediji ovu tajanstvenu smjenu povezivali s “antiratnim stavom” metropolita, nazivajući njegovu smjenu “ostavkom godine”, a sam Hilarion dvosmisleno je komentirao svoju smjenu riječima: “Možete smatrati da je put vodio vrlo oštar zaokret, nisam se uklopio u njega i završio sam sa strane.

Nakon što je došao u Mađarsku, Hilarion je služio kao posrednik između Ruske pravoslavne crkve i Zapada i sastajao se s visokim dužnosnicima Katoličke crkve, uključujući papu Franju. Njih dvojica se odlično poznaju jer su se susretali u nekoliko navrata, posljednji puta kada je prošle godine Franjo pohodio Mađarsku. U lipnju 2023. mediji su čak pisali o Hilarionovu posredovanju u prebacivanju ukrajinskih zatvorenika u Mađarsku.

Sve je počelo kada je 14. ožujka, u državnim RIA Novostima objavljen usputni članak o “velikoj krađi u mađarskoj pravoslavnoj biskupiji” s netipičnom bilješkom na kraju vijesti: “Izvor je pojasnio da ime osumnjičenika nije razotkriven u interesu istrage, te podsjetio da je za tešku krađu, prema mađarskom Kaznenom zakonu, zaprijećena kazna zatvora od jedne do pet godina.”

Ali posjetitelji web stranica župe Presvetog Trojstva u Budimpešti, u kojoj služi Hilarion su primijetili da je s tamošnjih obavijesti još od siječnja nestao naočit mladić, orijentalne fizionomije, koji je prije bio prisutan na fotografijama i prijenosima s gotovo svih liturgija koje je vodio mitropolit Hilarion. A odnedavno se upravo njegova slika nalazi na potjernici mađarske policije zbog krađe, kao i ime koje glasi, George Suzuki. Otac mu je Japanac, majka Ruskinja, a bio je Hilarionov ljubavnik.

Novinari antiputinovske “Novaya Gazete” došli su do Georga Suzukija, ali dobili su također komentare metropolita Hilariona. Ukratko, Suzuki optužuje metropolita za seksualno uznemiravanje, dok Hilarion tvrdi da je žrtva ucjene.

Sve je počelo kada je Hilarion stigao u Budimpeštu, a osamnaestogodišnji Georg Suzuki, pravoslavni mladić iz rusko-japanske obitelji, ponudio mu se za ćelijskog čuvara, i, kako je rekao, želio je postati učenik metropolita. Hilarion je pristao i pozvao Suzukija da radi u župi u ime Presvetog Trojstva. U listopadu 2022. mladić je stigao u Budimpeštu. Jedno vrijeme je tek usputno viđao metropolita, ali nakon nekoliko tjedana Hilarion ga je pozvao da se preseli u sobu u njegovu stanu kako bi pomogao u kućanskim poslovima. George je pristao i preselio se u Hilarionove odaje.

U studenom je Hilarion odveo Suzukja u daču u Francuskoj, koja, prema Georgeu, pripada metropolitu, a nalazi se na Ženevskom jezeru. Ondje se mladić razbolio i proveo nekoliko dana s visokom temperaturom. Tada se, prema njegovim riječima, dogodio prvi fizički kontakt s mitropolitom: tijekom još jednog napada groznice, Hilarion je svukao Georga do gaća i legao u njegov krevet, navodno da ugrije mladića.

Od tada su sve više vremena počeli provoditi zajedno u krevetu. Hilarion je isprva dolazio “provjeravati” mladića zbog njegove bolesti, zatim, kada su se vratili u Mađarsku, počeo ga je posjećivati ​​navečer, a na kraju je redovito spavao s Georgeom. Pritom, kako tvrdi Suzuki, nije došlo do izravno do spolnog odnosa. U rujnu 2023., kada je pokušao izraziti nezadovoljstvo, počeo je primati prijetnje od Hilariona: metropolit je izjavio da bi mladić mogao imati problema ako se razdvoje.

Nakon nekog vremena, Suzuki je postavio pitanje mitropolitu: “Što će se dogoditi ako te ostavim?” – i audio zapisom snimio Hilarionov odgovor. Na snimci Hilarion kaže da će se George “osjećati loše” i da mu “ništa neće uspjeti”. Na drugoj snimci Hilarion zabranjuje Suzuki da nosi pidžamu prije spavanja. George kaže da mu je hladno, ali Hilarion odgovara: “Nije ti hladno.”

Prema Suzukijevim riječima, mitropolit je rekao da želi “osjetiti njegovu kožoU” i “milovati ga kao oca”. Suzuki tvrdi da je ponekad izbjegavao noćne kontakte s Hilarionom, navodeći kao razlog loše zdravlje, i to je jako razljutilo metropolita – sutradan je bio nervozan.

U odgovoru Novaya Gazeti, metropolit Hilarion je optužbe Georgea Suzukija za seksualno uznemiravanje nazvao neutemeljenima i najavio podnošenje tužbe za klevetu. Iako nije porekao autentičnost snimaka koje je napravio Suzuki, ustvrdio je da nisu spolno općili. No, bit svog odnosa s Georgom smatra previše osobnom i nije spreman o tome govoriti. Hilarion je također izjavio kako ne smatra mogućim komentirati sukob u suštini, budući da Suzukija navodno traži Interpol. “Ako počnem nešto govoriti, to bi moglo naštetiti [istrazi] “, rekao je Hilarion. Odbio je odgovoriti i na pitanje posjeduje li imovinu u Francuskoj, gdje su, prema Suzukijevim riječima, provodili vrijeme zajedno.

Saznalo se i da Hilarion slobodno vrijeme provodi u zabavi. Postoji samo jedno formalno kanonsko ograničenje: u župi se ne smije izostati više od tri nedjelje zaredom, kako se kod župljana ne bi izazvala nepotrebna sumnja i optužbe za kršenje Apostolskog pravila. Slijedeći ovo pravilo, mitropolit planira svoje ture jahtom i izlete na skijališta kako bi se vratio u Budimpeštu na vrijeme za nedjeljne službe. Postoje fotografije koje dokazuju kako živi Hilarion: na njima se vozi u gliseru s prijateljima, skija u planinama i sunča se na pješčanoj plaži.

Osim toga, tijekom njihovog zajedničkog života, Suzuki je otkrio i mitropolitov ugovor o kupnji imanja površine 2360 četvornih metara za 2.150.000 eura u predgrađu Budimpešte. Prema ugovoru, Hilarionov dvorac ima 14 soba, bazen, teretanu, vinski podrum i parking za šest automobila. U raskošnoj vili Hilarion provodi slobodno vrijeme, prima goste, priređuje gozbe i vozi električni skuter.

Još ranije je Novaja Gazeta pisala o Hilarionovoj luksuznoj nekretnini u stambenom kompleksu Nostrum II u Španjolskoj vrijednoj 950.000 eura, a sam mitropolit je priznao da ima i četverosoban stan u Moskvi. Inače, u Georgovom telefonu je Hilarionova mađarska putovnica, u kojoj je u stupcu nacionalnosti naznačeno – “Mađar”. Fotografija dokumenta pokazuje da se datum izdavanja razlikuje za samo tri mjeseca od datuma Hilarionova imenovanja u Mađarsku. Odnosno, Hilarion je dobio državljanstvo zemlje u roku od nekoliko tjedana nakon ulaska u zemlju – nečuveni presedan za zemlju EU, moguć samo uz izravnu intervenciju najviših dužnosnika.

U siječnju 2024. Georgij je odlučio pobjeći. Nakon što je uvjerio Hilariona da u Budimpešti mora uzeti krvnu sliku, napustio je područje župe, napustio zemlju i vratio se u Japan. Prije odlaska je iz Hilarionove kuće odnio skupocjene satove i novac u ukupnoj vrijednosti od 30 tisuća eura. Upravo je zbog te “naknadne” krađe pokrenut kazneni postupak protiv Suzukija u Mađarskoj. Kako bi šutio o njihovoj vezi, Hilarion mu je pisao i ponudio 2000 eura mjesečno, no onda je Georgova majka Veronika Suzuki zatražila da novac isplati jednokratno za 16 godina unaprijed.

Inače, Hilarion je u javnosti više puta kritizirao Katoličku crkvu zbog dopuštanja blagoslova LGBT osoba i naglašavao važnost zaštite “tradicionalnih vrijednosti”. Godine 2021. odobrio je ruski zakon o zabrani propagiranja “netradicionalnih vrijednosti”, rekavši da “iste zakone treba uvesti u drugim zemljama”.

Nakon razgovora s Novaya Gazetom, Hilarion je hitno odletio u Moskvu. Izvori u Ruskoj pravoslavnoj crkvi izjavili su da je metropolit otputovao kako bi se o posljedicama skandala konzultirao s patrijarhom Kirilom, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava Metropolit budimpeštanski, Ruske pravoslavne crkve, ima homoseksualnu aferu i raskošnu vilu pojavila se prvi puta na Republika.

Medijsko istraživanje oko afere Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL) svakim danom potvrđuje razmjere kriminalne hobotnice zbog koje je Bosna i Hercegovina uvučena u arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Arbitražu je pokrenuo indijski biznismen i većinski vlasnik GIKIL-a (51%) Pramod Mittal.

Afera GIKIL zasigurno će biti među ‘najtežim’, ako ne i ‘najteža’ u poslijeratnoj BiH zbog spora od više stotina milijuna eura koje bi, na koncu, morala platiti naša zemlja te se ponovno naći na nezavidnoj listi nesigurnih država za inozemne investicije.

Izuzev što se kroz aferu isprepliće snažna sprega lokalnih političara Tuzlanskog kantona, ali i pravosudnih institucija, ovaj slučaj otkriva i vodeće aktere planiranja i realizacije te konačnog cilja – izbacivanje većinskog, inozemnog vlasnika i investitora Pramoda Mittala iz upravljačke strukture ove tvrtke.

Mittal prijavio odvjetnika zbog prijevare

Zanimljiva je činjenica da je Mittal podnio kaznenu prijavu protiv vlastitog odvjetnika Faika Muhića koji je ujedno bio i pravni zastupnik GSHL-a, tvrtke u vlasništvu obitelji Mittal, a koja je u GIKIL uložila 51% kapitala, dok je Koksno hemijski kombinat (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%), u tom zajedničkom projektu uložio preostalih 49% kapitala. Faik Muhić je također bio osobni odvjetnik Pramod Mittala što se vidi iz punomoći koju objavljujemo. Tada nije bilo niti najave da će ovaj zajednički projekt završiti na međunarodnom arbitražnom sudu.

Nakon što je Mittal kazneno prijavio Muhića, gdje je svog odvjetnika teretio za neovlašteno otkrivanje odvjetničke tajne, prijevaru i zloupotrebu povjerenja, tužiteljstvo u Travniku donosi odluku o obustavljanju istrage, ali i odbija Mittalovu pritužbu koja je uslijedila nakon toga. Za očekivati je da će Preamod Mittal iskoristiti daljnje pravne lijekove u ovom predmetu, a možda i potražiti pomoć europskih sudova.

Faik Muhić u svom iskazu Kantonalnom tužiteljstvu Travnik izjavljuje kako su netočni navodi da je imao potpisan ugovor o zastupanju sa Pramod Mittalom te da tako nije mogao otkriti nikakvu odvjetničku tajnu. No, iz punomoći koju objavljujemo vidljivo je kako je odvjetnik Faik Muhić i njegov odvjetnički ured zastupao Pramod Mittala.

U kaznenoj prijavi koju je, u ime Mittala, Kantonalnom tuzlanskom tužiteljstvu uputila odvjetnica Vasvija Vidović u prosincu 2019. protiv odvjetnika Faika Muhića, između ostaloga, stoji da “nije ispunio svoju dužnost zasnovanu na Zakonu o odvjetništvu, Kodeksu odvjetničke etike te da je zloupotrijebio ovlasti koje mu je dalo pravno lice GIKIL jer je 25. veljače 2016. Općinskom sudu u Tuzli podnio tužbu protiv GIKIL-a i to kao punomoćnik drugog pravnog lica – GSHL-a, zbog untvršivanja niptavnosti akta,a onda 7. ožujka 2016. ponovno kao punomoćnika GSHL-a ponio tužbu protiv GIKIL-a zbog poništenja akata Skupštine GIKIL-a.

Istaknuto je kako je postupao u očitom sukobu interesa te, umjesto da zastupa interese GIKIL-a, pokrenuo dvije tužbe protiv njih u korist drugog pravnog lica, GSHL-a.

Kako se dogodilo da Mittalov odvjetnik radi protiv interesa svog klijenta. Dokazi upućuju upravo na to, a o motivi se mogu samo nazirati. Kako drukčije objasniti dvije potpuno kontradiktrone izjave ovog odvjetnika koji je, ujedno, zastupao GSHL u arbitražnom postupku pokrenutom 2015. godine protiv KHK i Vlade TK-a kao suvlasnika GIKIL-a od 49%.

Jedno je govorio 2018. godine…

Naime, na snimku sa Skupštine GIKIL-a 10. rujna 2018. Muhić koji je po ovlasti Pramoda Mittala presjedao tom Skupštinom, a za što objavljujemo i njegovu svojeručno potpisanu prijavu, istaknuo je kako predstavlja Mittala te da ima “apsolutno neograničene ovlasti”. Nasuprot tome, već 2019. godine, Skupština u istom sazivu i s istim pravno činjeničnim stanjem, označena je kao nelegalna i to po osnovu priznanja domaćih aktera, tadašnje uprave GIKIL-a, odnosno zamjenika generalnog direktora Suada Imamovića i odvjetničkog ureda ‘Muhić i drugi’.

“Kao predstavniku GSHL-a koji ima apsolutna neograničene ovlasti od strane gospodina Pramod Mittala, da i njega i GSHL zastupam po svim pravno-imovinskim pitanjima na prostoru BiH, kao i njegovoj tvrtci, čini mi se, a bit ću slobodan to kazati, da ova tvrtka pod hitno mora riješiti dva ključna pitanja. Nisu samo GIKIL ‘čerupali’, da upotrijebim taj kolokvijalni izraz za prinudno osiromašenje od strane trećih osoba, radnici GIKIL-a. Ako krenemo od toga da položaj Sindikalne organizacije je zbilja ‘carski’, da je predsjednik sindikata profesionalno predsjednik Sindikata, da ima svoju tajnicu, troškove i ured – to nema nigdje”, kazao je Muhić na Skupštini GIKIL-a 2018. godine.

“Drugo, na plećima ove tvrtke stoji stotinjak radnika koji ne rade ništa i ne mogu raditi, nego samo smetaju ovdje, jer su invalidi rada, ne možete im ništa uraditi. Ima i tu prijedlog što uraditi, bolje je i da sjede kod kuće nego da dolaze ovdje i smetaju drugima da rade. Ne može se strani investitor isključivati i istjerivati iz tvrtke bez osnova. Ne može se vlasnik strane tvrtke izbacivati iz kabineta premijera, ne može mu se prijetiti uhićenjem, kaznenim prijavama itd.”, kazao je tada Muhić, pri tom otkrivajući kaotično stanje u GIKIL-u.

…drugo 2023. godine

On je u prosincu 2018. godine, što cijelu aferu još više usložnjava, a njegovu ulogu u svemu dovodi do velikog upitnika, imenovan i za prokuristu GIKIL-a, da bi, nakon što mu je mandat otkazan, otkazao punomoć o zastupanju GSHL-a, GIKIL-a i Pramoda Mittala te nakon mjesec i pol dao izjavu Tužiteljstvu u svojstvu svjedoka u ovom slučaju.

Međutim, njegova izjava sa Skupštine GIKIL-a iz 2018. dijametralno se razlikuje od pisanog odgovora koje je dao novinarima Face TV-ja na pitanje o njegovom pravnom mišljenju o odluci Uprave GIKIL-a od 20. siječnja 2020. da isključi GSHL te je li on pravni zastupnik firme Coast Line Commodities i radi li se o strateškom partneru GIKIL-a. Vlasnik tog navodno strateškog partnera je Pavao Vujinovac koji je i vlasnik firme PPD-a koja ugljem opskrbljuje GIKIL. Vujinovac je ujedno i većinski vlasnik Luke Ploče. Odvjetnik Muhić je demantirao da je Coast Line novi strateški partner GIKIL-a.

“GSHL nije uplatio udio u kapitali GIKIL-a što je obećao Ugovorom o osnivanju GIKIL-a. Upisao 77 milijuna s obvezom uplate do 1. listopada 2007. godine, uplatio samo 32, a nikad preostalih 45 milijuna. Nakon naknadnog poziva da izvrši obvezu oglušio se i otišao u bankrot. Isključenje takvog ugovarača je zakonska obveza, a ne mogućnost. GSHL je potpuno opravdano i zakonito isključen. Na drugo pitanje ne mogu kratko odgovoriti. Uglavnom, Coast Line nije novi strateški partner Gikila”, odgovorio je za Face TV.

Nevjerodostojan svjedok?

Ova izjava odvjetnika Muhića bi mogla staviti u rang nevjerodostojnih svjedoka. U tuzlanskim kuluarima se već odavno spominje kako je baš Faik Muhić „stvarni autor“ aktualne optužnice Kantonalnog tužiteljstva protiv Pramod Mittala i drugih. Ovo su, između ostaloga, bili razlozi za podnošenje kaznene prijave od strane Mittala.

Podsjetimo kako je poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara – GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi Tuzlanska vlada.

I tada počinje nevjerojatna “igra” – KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao, a uz suglasnost Vlade TK, KHK u stečaju kojeg zastupa stečajni upravnik Hajrudin Kunalić, čiji je upravo Vlada TK većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a.

Ovime je tuzlanskoj vladi omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran. I danas GIKIL posluje kao treći najveći izvoznik u BiH, ali dugovi ostaju i fakturiraju se Mittalu. Skandal, u kojem traje međusobno optuživanje obje strane, ‘presijeći će’ međunarodna arbitraža od koje već sada strepi BiH.

Tko je i koliko sudjelovao u osnivanju GIKIL-a

Ukupni osnivački kapital GIKIL-a bio je 152.120.247 KM – KHK je istom sudjelovao sa 5.000 KM i objekte tvornice i zgrade, ali i 27 milijuna KM duga. S druge strane, GSHL unosi u osnivački kapital u novcu 38.790.663 KM te se Ugovorom obvezao izmiriti obveze prema povjeriteljim u iznosu od 12.581.326 KM, a radilo se o obvezama KHK-a. GSHL, za razliku od KHK u GIKIL nije unio niti jednu KM duga.
Pojednostavljeno, GSHL s jedne strane unosi 39 milijuna KM u društvo GIKIL, dodatno preuzima 12,5 milijuna KM dugovanja KHK-a, i ne unosi ni jednu KM duga. KHK u GIKIL unosi 5.000 KM i 27 milijuna KM dugova, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava AFERA GIKIL pred međunarodnim sudom za arbitražu – Kako se ‘kalio’ plan za milijunsku prijevaru pojavila se prvi puta na Republika.

Poznati škotski glumac i velika holivudska zvijezda, Gerard Butler, snimljen je tijekom posjeta Beogradu 2010. godine u društvu zgodne manekenke Martine Rajić za koju će se kasnije ispostaviti da se bavi prostitucijom, piše Nova.rs.

Butler i Martina zabavljali su se u poznatom klubu ‘Stefan Braun’, a fotografi su ih uslikali i na parkingu u Nemanjinoj ulici, nedaleko kluba.

Butler je u Beograd stigao 21. travnja 2010. godine zbog snimanja filma ‘Koriolan’ koji je režirao njegov prijatelj Ralph Fiennes i u kojem njih dvojica igraju glavne uloge: Butler glumi Tulija Aufidija, zapovjednika Volščanske vojske i zakletog neprijatelja rimskog generala Koriolana, koga glumi Fiennes.

Nakon dva dana snimanja, Butler je poželio upoznati čari noćnog života Beograda te je izašao u klub ‘Plastik’, obišao popularne splavove, potom i klub ‘Stefan Braun’.

Tada je, kako su pisali mediji, upoznao Martinu koja je kasnije tvrdila da su njih dvoje bili u ‘kratkoj vezi’.

‘Jesmo zajedno, ali stvarno se viđamo tek nekoliko dana, tako da ne mogu više reći o eventualnoj budućnosti naše veze. Mogu reći da je vrlo šarmantan, zanimljiv i iznenađena sam koliko je normalan bez obzira na to što je tako velika zvijezda’, rekla je tada za medije Martina.

‘Butler mi se udvarao izravno. Rekao mi je da imam neku neobičnu ljepotu i da nije tako zamišljao Srpkinje, a ja mislim da je to bilo zbog nepoznavanja naših ljudi. Nakon dva tjedna, koliko planira ostati u Beogradu zbog snimanja filma, sigurno će promijeniti mišljenje i shvatiti ono što već svi znaju, a to je da su naše djevojke najljepše na svijetu’, dodala je tada Martina.

Martina Rajić je postala poznata nakon što se pojavila u spotu ‘Face’ Milana Stankovića u vrijeme kad je on bio srpski predstavnik na Eurosongu.

Kasnije je sudjelovala u reality showu ‘Parovi’, a početkom travnja ove godine privedena je na saslušanje zbog prostitucije.

Martina Rajić je na policiji priznala da se već skoro deset godina bavi prostitucijom te da je taj posao odabrala zbog lagodnog života. Njena cijena je, kako navode srpski mediji, bila oko 1000 eura. Od toga je 300 eura davala makrou, a ostatak je, zajedno s napojnicom, pripadao njoj.

Veza sa Butlerom joj je navodno digla cijenu.

Martina Rajić je samo jedna od djevojaka sa srpske javne scene koje su privedene zbog elitne prostitucije.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Slavni Gerard Butler bio u vezi sa Srpkinjom koja je ‘pala‘ u lancu elitne prostitucije: ‘Naplaćivala je 1000 eura‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Cijela regija posljednjih dana bruji o aferi ‘elitna prostitucija’ koja je potresla Srbiju i u čijoj je velikoj akciji uhićeno 29 osoba u Beogradu. Sada je tijekom jedne od svađa u reality showu ‘Zadruga’, jedna od sudionica, Viktorija Mitrović, nazvala drugu sudionicu Sanju Stanković prostitutkom.

Ona je tijekom svađe s Jovanom Tomić Matorom Sanju nazvala prostitutkom. “Izađi van da te ne bi strefio infarkt. Šuti, tebi je bivša djevojka bila prostitutka”, rekla joj je, prenosi Nova.rs.

https://www.instagram.com/accounts/login/?next=/p/CcP2korIrwA/

Zanimljivo je da ovo nije prvi put da je spomenuta sudionica popularnog srpskog reality showa oslovljavana kao prostitutka. Tamošnji mediji navode da je ona zajedno s Natašom Šavijom navodno uhvaćena u velikoj policijskoj akciji u Beogradu u kojoj je uhićeno 29 osoba, a koje se sumnjiče da imaju veze s elitnom prostitucijom.

Nataša i Sanja navodno su se po beogradskim hotelima sastajale s klijentima, gdje su bile organizirane orgije, a sve su navodno dogovarali Duško Banjac i Nikola Anđelić, koji su u ljubavnom odnosu.

Kao što smo ranije prenosili, u policijskoj akciji uhićena je i posljednja Miss Jugoslavije Slavica Dajana Tripunović koja je sudjelovala i na izboru za Miss svijeta.

Objava Afera ‘elitna prostitucija‘ i dalje trese Srbiju! Sudionica realityja javno otkrila novo ime pojavila se prvi puta na Republika.

“Smatramo da je ova istraga ukazala na aferu razmjera koji su gotovo veći od afere Borga”, dodaje Raukar.

Ivana Kekin rekla je kako je sve i moralno neprihvatljivo te da očekuje da guverner, zamjenica guvernera i Savjet HNB-a podnesu ostavke, prenosi Dnevnik.hr.

Kako su otkrile Index Istrage, više od 40 zaposlenika HNB-a u posljednjih 20 godina trgovalo je vrijednosnim papirima banaka koje nadzire upravo HNB. Među onima koji su, pišu, trgovali su i guverner Boris Vujčić te sadašnja zamjenica guvernera Sandra Švaljek, neki bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori… Zabilježeno je 400 transakcija vrijednih 10 milijuna kuna.

S obzirom na to da HNB nadzire banke i prati njihovo poslovanje, zaposlenici raspolažu informacijama o poslovanju koje nisu javno dostupne, na temelju kojih onda mogu donositi odluke o trgovanju vrijednosnim papirima tih banaka. Index tako piše o mogućem kaznenom djelu zlouporabe povlaštenih informacija, što Europska središnja banka strogo zabranjuje, a koja će u svemu imati i zadnju riječ.
Dionice ne mogu, ali obveznice…

Iz HNB-a su se u odgovoru za Index pozvali na Zakon o HNB-u koji zabranjuje trgovanje dionicama, ali ne i obveznicama. No dodali su, od ožujka će i to zabraniti.

Aferu je komentirao i bivši šef Hanfe, Ante Samodol. Rekao je da su zaposlenici HNB-a “su preinsajderi” zbog ovlasti provođenja monetarne politike.

I Nikola Grmoja iz Mosta je pozvao na ostavku guvernera, nazvavši slučaj skandaloznim. Šef SDP-a reagirao je sinoć na Facebooku.

“Ova situacija itekako dovodi u pitanje jesmo li s ovakvim ljudima na čelu HNB-a, koji su spremni na lov u mutnome radi vlastite zarade, kao država spremni za ulazak u euro zonu, jer su sve ove radnje tamo apsolutno zabranjene”, napisao je Peđa Grbin među ostalim.

“Za ovu metastaziranu aferu moraju odgovarati svi sudionici”

Na slučaj su reagirali i iz stranke Centar.

“U Hrvatskoj ne postoji institucionalna kontrola nad procesima kod kojih po logici stvari postoji koruptivni rizik. Ovo je samo jedan u nizu primjera koji bi se mogli pronaći kada se malo zagrebe ispod površine. Brojna tijela koja donose politički i ekonomski važne odluke, nisu pod ničijim radarom, provjerom ili kontrolom”, upozorila je Dalija Orešković, komentirajući aferu trgovanja vrijednosnicama.

“Otkriće da su zaposlenici i šefovi Hrvatske narodne banke godinama trgovali vrijednosnicama banaka, skandal je ogromnih razmjera, u koji se hitno moraju uključiti sve nadležne institucije. Apsolutno je nedopustivo da regulator trguje dionicama i drugim vrijednosnim papirima onih koje sam nadzire i regulira”, poručila je saborska zastupnica Centra Marijana Puljak, u povodu afere koju su otkrile Index istrage.

Puljak smatra da je ovaj skandal poglavito značajan u godini uvođenja eura i ulaska u eurozonu, zbog čega će se o njemu zasigurno oglasiti i europske institucije.

“Za ovu metastaziranu kancerogenu aferu koja seže od guvernera pa sve do nižih razina zaposlenika, svi sudionici moraju snositi odgovornost. Oni imaju detaljan uvid u poslovanje banaka, i to na mjesečnoj razini, čime ostvaruju prednost u odnosu na druge. A ako slijedom povlaštenih informacija nađu neku nepravilnost u poslovanju banaka, lako je mogu sakriti, da ne bi naštetili svojim ulaganjima. Nema baš nikakve razlike u tome trguje li se dionicama ili obveznicama, povlaštene informacije stvaraju prednost i priliku za ostvarivanje osobnih interesa. U HNB-u su to očito debelo koristili ne jednom, nego godinama”, rekla je Puljak, dodajući da Centar podržava zahtjev za hitnom sjednicom saborskog Odbora za financije.

Prema riječima saborske zastupnice Dalije Orešković, zaključak Indexove istrage pokazuje da je trgovanje vrijednosnim papirima bilo u skladu s tada važećim hrvatskim zakonodavstvom, koje ćemo sada, kada je afera razotkrivena u medijima, na inicijativu HNB-a mijenjati u skladu sa standardima Europske središnje banke i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

“U Hrvatskoj ne postoji institucionalna kontrola nad procesima kod kojih po logici stvari postoji koruptivni rizik, a ovo je samo jedan u nizu primjera koji bi se mogli pronaći kada bi se zagrebalo ispod površine. Brojna tijela koja donose politički i ekonomski važne odluke, nisu pod ničijim radarom, provjerom i kontrolom. Upravo zato sam u prijedlogu Strategije suzbijanja korupcije predložila da se sadašnje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pretvori u jače tijelo, s većim ovlastima i širim nadležnostima. Takvo tijelo bilo bi zaduženo za detekciju manjkavosti u postojećim zakonima ili praksi te bi moglo predlagati zakonodavne ili institucionalne izmjene, provjeravati jesu li unutarnji sustavi kontrole u pojedinom državnom tijelu uspostavljeni i funkcioniraju li tako da štite javni novac”, zakonitost i integritet rada tog tijela, rekla je Orešković.

Dodala je da u području borbe protiv korupcije nemamo suvislo uspostavljen sustav te da svijest o tome kakvi su nam mehanizmi kontrole potrebni, nažalost, ne postoji u redovima vladajućih, ali ni oporbe. “Bojim se da će se i ovoga puta sva javna rasprava o novootkrivenoj aferi svesti na prozivke i pozivanja na ostavke, a malo ili ništa se neće poduzeti da se uspostave preventivni i kontrolni antikorupcijski mehanizmi. Hrvatska će još dugo ostati država u kojoj je većina koruptivne koristi stečena ‘u skladu sa zakonom’, dok ‘institucije koje rade svoj posao’, u sprječavanju i sankcioniranju koruptivnog bogaćenja, ne mogu poduzeti ništa”, zaključila je zastupnica.
Mrak-Taritaš: HNB-ovi dužnosnici moraju dati ostavke

“Dužnosnici HNB-a koji su trgovali vrijednosnicama banaka zlouporabili su povlaštene informacije da bi stekli imovinsku korist pa nema nikakve sumnje da hitno moraju dati ostavke ili biti smijenjeni”, poručila je u utorak saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš.

“Najviši dužnosnici hrvatske središnje banke nisu kršili samo hrvatske, nego i propise Europske unije, i ne smije se dogoditi da se izvuku na tehnikalije i zakonske rupe”, istaknula je Mrak-Taritaš u priopćenju.

Najgore je to što će ta afera dodatno nagristi i ono malo povjerenja u hrvatske institucije koje još postoji, zato je izrazito važno da Sabor reagira brzo i efikasno u slučaju da sami ne daju ostavke, smatra Mrak-Taritaš, prenosi Dnevnik.hr.

/Republika/

Objava U HRVATSKOJ NOVA AFERA Čelni ljudi HNB-a trgovali obveznicama banaka koje nadziru? pojavila se prvi puta na Republika.

Iako su u srijedu prvo mediji u BiH objavili, a onda oni u Hrvatskoj prenijeli vijest da su ga zajedno s direktorom njegovog “Lagera” Dragom Stipićem, inače trećeosumnjičenim u akciji USKOK-a, uhitili pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i sproveli na sud u Sarajevo, Bašić nam je kazao kako to nije istina.

– Kada smo u utorak doznali da je raspisana tjeralica, istu večer smo se spremili i odmah ujutro išli se sami prijaviti na sud. Međutim, procedura zbog virusa je takva da smo se prvo morali javiti u Mostar i obaviti testove, bez njih ne bismo mogli ući u zgradu i razgovarati sa sucem. Zato je sve potrajalo, izgubili smo cijeli dan u proceduri, ali nijednog trenutka nismo bili uhićeni. To vam je istina – ispričao nam je Bašić.

Nikakve veze s Mamićem

Ogorčen je na novinare i medije iako, sam je kazao, ne prati što pišu i izvještavaju.

– Mi smo ovdje samo žrtve, a vi novinari samo nadodajete, iskrivljavate… Ja to, da budem iskren, i ne čitam, ne pratim, ali zamara moju obitelj i firmu. Prave mi se velike problemi objavljenim neistinama.

Njegov i Stipićev slučaj, što se tiče procedure pred pravosuđem BiH, već se uspoređuje s onim Zdravka Mamića, odbjeglog Dinamova gazde.

– Nas se saslušalo i pustilo. Nikakve veze to nema s Mamićevim slučajem. Redovita procedura, jer i ovdašnji zakon kaže ako se sam javiš, u roku 24 sata sve se treba i riješiti. Tako je bilo.

Nije želio puno govoriti o tome što se zbivalo u sudnici.

– Sve što je sud pitao, mi smo predočili. Jedino što su oduzeli dokumente da ne možemo preko granice. Koliko sam shvatio, tražit će se dodatno pojašnjenje od pravosudnih organa RH oko onoga za što nam se stavlja na teret – rekao nam je i nastavio:

– Mi smo javno dali preslike naših polica osiguranja, jer nas se tereti da je Josipa (Rimac) uzela mito preko sestre koja radi u Generali osiguranju. Mi s tim osiguranjem nikada nismo radili. I oni su se sami očitovali. Mene nikada nitko nije pitao ni za kakvo osiguranje, niti sam o njemu progovorio i riječ. Ni s osiguravajućom kućom, ni s gđom Rimac, ni i sa kim drugim. I ja bih sada trebao biti u zatvoru zbog toga. To je nevjerojatno!

Bašić se osvrnuo i na ulogu koju je u cijelom slučaju imao bivši Mostov ministar Slaven Dobrović. Podsjetimo, za njegova mandata (proljeće 2017.) od investitora se tražilo da napravi glavnu ocjenu prihvatljivosti projekta za eko-mrežu, dok je nasljednik iz HDZ-a Tomislav Ćorić takvo rješenje ubrzo nakon preuzimanja dužnosti poništio.

Osnivači Mosta

– Dobrović kaže da je rješenje koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša nakon što je on prestao biti ministar nezakonito. To isto rješenje je prošlo dvije instance – Upravni sud u Splitu koji ga je prvostupanjskom presudom iz lipnja 2018. potvrdio, a isto je učinio i Visoki upravni sud u Zagrebu početkom 2019. Želi li gospodin Dobrović, koji je bio ministar i koji se natječe za Sabor, time reći da ne priznaje sudove RH, njihove odluke i zakone, nego poziva da politika treba suditi i određivati što je zakonito – veli Bašić.

Naveo je i cijelu kronologiju, počev od 16. prosinca 2016. godine, kada je od Ministarstva zatražena izmjena prethodnog rješenje o utjecaju na okoliš, jer je broj instaliranih turbina sa 71 smanjen na 48, ali s istom zadržanom snagom od 142 mW, zaključno s kolovozom 2017. godine, kada su u ruke primili novo rješenje. Osim što su, kaže, osnivače Mosta, ne navodeći koje, odbili kada su tražili polog za osnivanje Etičke banke, u tom vremenu stradala je investicija u tvornicu za proizvodnju betonskih stupova u Kistanju.

– Nažalost, novo rješenje je stiglo tek u kolovozu 2017. godine kada je bilo kasno za tvornicu u Kistanju, jer je u međuvremenu “Viadukt” otišao u stečaj, čekajući početak proizvodnje i nove uplate za proizvodnju betonskih stupova, a u RH u tom trenutku nije bilo druge tvrtke koja odgovara standardima NORDEX/ACCIONA i koja može proći njihov audit. S obzirom na rokove koje smo imali, mi nismo mogli dalje čekati.

Dakle, posljedice nezakonitog postupanja gospodina Dobrovića su propala i nerealizirana tvornica betonskih stupova za vjetroelektrane u Hrvatskoj u koju je uloženo više od 15 milijuna eura, u kojoj je trebalo biti zaposleno direktno 250 djelatnika, a još minimalno 250 kroz kooperaciju, kao i stečaj u tom trenutku najveće hrvatske građevinske tvrtke “Viadukt”.

Pozivam Dobrovića da pokrene tužbu za klevetu ako misli da ovo nije istina, jer za sve što smo rekli postoji jasna pisana dokumentacija, kao i danas nerealizirana tvornica i svi ugovori. Neka pojasni i kako je instaliranje nove tehnologije u RH u suprotnosti s okolišem, te kako je moguće da je ugradnja manjeg broja vjetroagregata iste ukupne snage i izgradnja manje površine cesta bolja za okoliš nego ugradnja stare tehnologije i većeg broja agregata iste ukupne snage, te zauzimanje veće površine za ceste – navodi Bašić.

Bolje bi u Srbiji

Nije krio ogorčenje statusom koji ima u Hrvatskoj kao veliki investitor. Samo ulaganje u pogon kod Knina procjenjuje se na 1,8 milijardi kuna. Iz onoga što nam je ispričao, jasno je da Bašić svojom voljom uskoro neće ovamo.

– Ja sam Hrvat, u RH imam i najviše imovine, ali dok USKOK ne shvati koliku je glupost napravio, da zatvaraju ljude i velike investitore samo zato što ulažu, nemamo što pričati. Trebao sam investirati na drugom mjestu, trebao sam ići u Srbiju. Tamo mi se ovo vjerojatno ne bi dogodilo.

Znači, zažalili ste što ste uopće investirali u RH?

– Biste li vi? Da te netko zatvori jer si radio po hrvatskim propisima i zakonima?! Naš vjetropark je započet među prvima. Firma C.E.M.P. koju sam kupio počela je prva tražiti dozvole. Imate u Hrvatskoj 16 vjetroparkova, a ja sam zadnji sagradio. Kako se onda može pričati da je nama netko pogodovao kada su ostali upali na naše mjesto da se dočepaju naših kvota, koje su nas trebale zapasti kao jednog od prvih po redoslijedu – odgovorio je protupitanjem.

(Izvor: Slobodna Dalmacija)

Objava AFERA VJETROELEKTRANE Bašić: Meni se ‘pogodovalo‘, a ja zadnji izgradio vjetropark?! Trebao sam investirati u Srbiju… pojavila se prvi puta na Republika.

“Putem Fonda zdravstvenog osiguranja kupila je respiratore proračunskim novcem za 157.312 KM po jednom komadu. Nabavna cijena respiratora 59.500 KM što je skoro 100.000 KM više od nabavne cijene. Po tome je afera u Federaciji BiH u vezi sa tvrtkom ‘Srebrena malina’, “Jagodica Bobica” za ovu nabavku”, kazao je Borenović.

On je istaknuo da je 50 respiratora plaćeno 7.856.634 KM, te tvrdi da je to uvjerljivo najskuplje, po najvećoj cijeni u regiji.

“I što je evidentno da su ovi respiratori, po pokazetljima koje mi imamo, nabavljeni po skoro tri puta većoj cijeni, a tržišna cijena je između 18.000 i 27.000 KM, što govori samo po sebi da se ovdje radi o vrlo, po Republiku Srpsku, štetnim nabavkama, ogromnom trošenju narodnog novca u kojem se nabavljaju respiratori po cijenama i za 100 tisuća KM višim ili po cijenema četiri, pet puta od tržišnih”, rekao je predsjednik PDP-a.

(Izvor: Agencije)

Objava I SRPSKA IMA AFERU RESPIRATORI Borenović kaže da je RS plaćala 100.000 KM više po respiratoru i da je ‘Srebrena malina’ za njih Jagodica Bobica pojavila se prvi puta na Republika.

Finsko regulatorno tijelo kaznilo je Končara jer nije objavio ponudu za preuzimanje dionica tamošnje metalurške tvrtke Afarak.

Danko Končar o Uljaniku: Usuglasili smo plan restrukturiranja, ali financijska intervencija još nije moguća

Zaključili su kako je prikrio da ima više od 30 posto vlasništva u toj tvrtki. Kaznu je sada potvrdio finski Viši upravni sud.

Uz novčanu kaznu, Danko Končar će prema odluci, morati samostalno otkupiti sve dionice tvrtke, što bi moglo iznositi stotine milijuna eura.

Podsjetimo, Končar je u Finsku otišao nakon što je tvrtka Samancor na Malti ugašena 2009. godine, a knjige zatvorene.

U Finskoj je pokrenuo novi biznis – Arafak. Ta je tvrtka isplivala i u aferi Panama Pampers.

Objava Hrvatski poduzetnik mora Finskoj platiti 40 milijuna eura, prikrio postotak vlasništva u tvrtki Afarak pojavila se prvi puta na Republika.