Minimalna plaća neće biti 1.000 KM, ali neće se moći radnika platiti manje od 1.200 KM?

Mijatović je po ovom pitanju nakon posljednje sjednice Vlade FBiH imao nejasnu izjavu, nije je pojasnio te je ista polučila dosta konfuzije, kako u javnosti, tako i kod poslodavaca. On je obećao izmjene Zakona o dohotku i usvajanje uredbe o minimalnim mjesečnim primanjima zaposlenih u FBiH, kazavši kako će se istim osigurati minimalna mjesečna primanja od 1.200 KM, a ne 1.000 KM, kako je ranije najavljivao, naglašavajući kako je to više nego što je obećano.

“Plaća ni ovaj put od 1. siječnja 2025. neće biti 1.000 KM, ali niti jedan poslodavac neće moći isplatiti ispod 1.200 KM, ovisi koliko će to točno biti kada usvojimo izmjene i dopune. Tako da ne samo da smo ispunili priču oko minimalne plaće, te famozne tisuće, zako da bez dvojbe ulazimo u jednu ozbiljnu priču za FBiH u kojoj ćemo podmiriti ono što je socijalni jazz. Kada odlučimo, pratit ćemo spuštanje razine doprinosa i napravit će se rezerva za razvojnu komponentu proračuna”, rekao je Mijatović.

Smailbegović: “O čemu oni pričaju?

Međutim, poslodavci na ovo gledaju s nepovjerenjem. Ističu kako je ova najava nejasna, a osvrću se i na njenu zakonitost.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović nije siguran da se fiskalna regulativa može urediti uredbom.

Iz Udruženja poslodavaca FBiH kažu kako će od Vlade FBiH zatražiti će dokumente vezane za set fiskalnih zakona i zakon o dohotku. U ovom trenutku jasno je tek toliko da novim zakonom vlada neće osigurati minimalnu plaću od 1.000 KM, kako je obećavala, već će ona biti niža, ali će se posebnom uredbom osigurati da radnicima neće moći biti isplaćivano manje od 1.200 KM.

“Mi znamo koliko i vi. Ljudi pominju Zakon o porezu na dohodak, neku uredbu, a nitko to još nije vidio. Spominje se i 1.200 KM, ali moramo znati je li to neto, bruto, s kojim doprinosima, nitko ništa ne zna. Minimalna plaća sada je 619 KM, a po kolektivnim ugovorima netko ima obvezu isplaćivanja toplog obroka, netko nema. Sada to sve treba analizirati, što bi predstavljao ovakav rast, ali što god komentariao, rano je”, kazao je za Dnevni avaz predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

On podsjeća da se rast minimalne plaće u FBiH od početka vezivao za rasterećenje gospodarstva, odnosno smanjenje doprinosa, ali to se sada ne spominje.

“Od Vlade FBiH ćemo tražiti da nam dostave ovo o čemu pričaju i onda ćemo se očitovati. Da ne govorim o tome da od početka usvajanje ovih propisa nije komunicirano sa socijalnim partnerima, a Udruženje poslodavaca ni na koji način nije bilo uključeno”, ističe Smailbegović.

Također, u izjavi za Klix.ba, Smailbegović se osvrnuo i na događanja u entitetu RS nakon prošlogodišnjeg povećanja minimalne plaće.

“Koliko znam, fiskalna regulativa je na razini zakona. Pravnike treba pitati da li je to moguće regulirati uredbom. Drugo je pitanje šta taj iznos od 1.200 KM znači s ekonomskog aspekta. Bojim se da ne bude situacija kao prošle godine u RS-u, kada je jedan značajan broj radnika ostao bez posla (usljed rasta minimalne plaće sa 700 KM na 900 KM)”, naveo je sugovornik Klix.ba.

Potom se osvrnuo na primjere pojedinih država.

“U ekonomiji, kao i svim drugim stvarima u životu, postoje omjeri i ravnoteže. Pa tako i minimalna plaća mora biti u balansu s prosječnim plaćama. Dakle, ako prosječna plata iznosi 1.380 KM, onda kako minimalna može biti 1.200. Minimalna plaća svugdje u svijetu iznosi najviše 55 posto prosječna plaće i to je slučaj u Albaniji. S druge strane je to u Sjedinjenim Američkim Državama 33 posto. No, dobro, SAD imaju poprilično liberaliziranu ekonomiju”, ukazao je on.

Međuitm, kako je naglasio Smailbegović, jednostavno je neodrživo da minimalna plaća bude 80 posto od prosječne plaće.

“Moramo vidjeti šta su njihove ideje, materijale koje imaju, spominju uredbe, spominju zakone koje mi još nismo vidjeli”, naglasio je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

/Republika/

Objava Mijatović: Minimalna plaća neće biti 1.000 KM, ali isplate zaposlenom ne mogu biti manje od 1.200 – Poslodavci: “O čemu on priča?” pojavila se prvi puta na Republika.

Javnost se “kljuka” potpuno nebitnim informacijama poput što je neki lokalni, potencijalni dužnosnik kazao drugom lokalnom, potencijalnom dužnosniku u dokazivanju podobnosti za neku od obećanih fotelja, dok običan narod, običnog ‘malog čovjeka’, i dalje muče njegove brige – kako spojiti kraj s krajem, kako prehraniti obitelj, školovati djecu… Kako preživjeti, piše Dnevni list.

Dok su bh političari skloni sami sebi povećavati plaće i za više od 500 KM i istodobno obmanjivati javnost o manjim porezima, rasterećenju u realnom, privatnom sektoru – sve ostaje po starom. Privatnici, kao i uposleni u privatnom sektoru, ostaju posljednja ‘rupa na svirali’ iako na svojim leđima nose ekonomiju BiH.

Nema strategije ekonomskog oporavka i premošćivanja krize, nema strategije zaustavljanja stalnog rasta cijena koje se ne smanjuju i unatoč značajnom pojeftinjenju goriva i plina, nema niti ideje kako pomoći stanovništvu, a kamoli konkretnog i hitnog djelovanja.

Dok političari bez imalo srama i odgovornosti primaju i nezarađene visoke plaće, privatni sektor i u ovakvim nepovoljnim okolnostima ju sam mora zaraditi i isplatiti.

Poslodavci traže manje poreze kako bi isplaćivali radnicima više plaće

Potpredsjednica Udruženja poslodavaca FBiH (UPFBiH) Snježana Koepruner, gostujući u emisiji ‘FTV-a ‘Odgovorite Ljudima’ kazala je kako je kriza počela korona virusom, a zbog poremećenih lanaca opskrbe povećale su se cijene sirovina, što je uvjetovalo i povećavanje cijena na tržištu.

-Mi u BiH se već 30 godina nalazimo u permanentnoj krizi i prilično smo očvrsnuli u rješavanju tih problema. Kad vidimo kako naši građani žive, kakav je standard i kako se bore i sa kakvim sve poteškoćama moraju izaći na kraj. Sada treba rasteretiti privredu i povećati plaće na način da Vlada omogući poslodavcima da povećamo osobne dohotke, ali da nam ne povećaju doprinose. Već u nekoliko navrata sam predlagala da, na primjer, kao što je Vlada prošle godine davala mogućnost poslodavcima da podijele 1.080 KM bez plaćanja doprinosa i poreza, da nam u ovoj godini da na isti način učini ustupak i da podijelimo tri prosječne plaće građanima, kako bi oni mogli lakše proći kroz ovu krizu, a poslodavci na to ne bi plaćali visoke doprinose. Trebamo konačno napraviti neke ustupke privredi i iznaći način kako pomoći građanima, rekla je Koepruner za FTV.

I predsjednik UPFBiH Adnan Smailbegović, mišljenja je da se može napraviti snažniji iskorak u odnosnu na ovu situaciju u kojoj smo danas, ali da je nužno bolj poslovno okruženje.

-Sigurno jedno od prvih stvari, kao što je gđa. Koepruner rekla, je rasterećenje privrede. Ne postoji zemlja na svijetu u kojoj radnik od zarađenog manje nosi kući. Mi smo prije nekoliko dana izašli s jednom inicijativom, izmjenom zakona, da se nešto brzo riješi. Našli smo jedan model, dok se, naravno, ovi zakoni o doprinosima i dohodak ne usvoje. Dakle, bilo bi temporalnog karaktera, do donošenja zakona. Radi se o tome da za plaće koje se povećavaju do 400 KM se uplaćuju simbolični doprinosi, 11% na MIO, da se ne plaćaju puni doprinosi koji su 41,5 %. Time bi se dobilo da fondovi MIO, zdravstvo i ostalo, ne gube prihode. Oni bi ostali na ovogodišnjem, vjerojatno bi i poraslo nekoliko postotaka, a s druge strane bi najviše novca otišlo radniku. Time bi se povećao standard naših radnika, potrošnja itd. Mi smo se u našem prijedlogu zakona ograničili na realni sektor jer mislimo da su to radna mjesta koja zaslužuju određeno povećanje, pojasnio je Smailbegović zanimljiv prijedlog poslodavaca.

Nepravda prema onima s najnižim primanjima

Ali ova inicijativa poslodavaca u FBiH još je samo inicijativa i tko zna kada će se o njoj raspravljati – najvjerojatnije prekasno ili nikako ili bez ikakvog učinka, kao što je to bio slučaj, svojedobno, oko smanjenja trošarina kojih se vladajući nisu željeli tako lako odreći.

Kao i što se do sada nisu željeli odreći PDV-a na, primjerice doniranu hranu iako su svakim danom redovi u javnim kuhinjama sve duži, a procjene govore kako se godišnje u BiH baci 126 milijuna KM hrane. Stoga je i pitanje hoće li prijedlog zakona o ukidanju PDV-a na doniranu hranu imati zeleno svjetlo političara-zastupnika koji dižu ruku za povećanje svojih plaća.

Da je PDV kao porez nepravedan prema radnicima s nižim plaćama jer im uzima više poreza u odnosu na njihovu plaću, ističe dr.sc. Faruk Hadžić u svojoj analizi ‘Socijaldemokratska ekonomska politika u doba krize’.

-S obzirom da je ova razina oporezivanja u nadležnosti entiteta, entiteti imaju različite stope oporezivanja rada, tako da Republika Srpska (RS) ima nižu razinu  zbirnog oporezivanja za razliku od Federacije BiH, koja još uvijek nije provela reformu poreznog sustava. Kao primjer toga se može navesti neto dogovorena plaća koju dobije radnik u iznosu od 1.000 KM. U RS-u na ovaj iznos plaće, poslodavac u ime radnika isplaćuje još i 567 KM doprinosa i poreza na dohodak, dok je u FBiH potrebno za istu neto plaću uplatiti još 726 KM doprinosa i poreza na dohodak, pojašnjava, između ostaloga ovaj profesor i makroekonomski analitičar u svojoj analizi.

Ističe kako je sustav PDV-a, po svojoj prirodi, regresivan te da kategorije stanovništva s manjim primanjima plaćaju viši postotak poreza.

-To se najbolje može objasniti na primjeru da, ukoliko radnik koji ima plaću od 596 KM, sve potroši na hranu i režije, od ovog iznosa je državi platio oko 87 KM PDV-a, što iznosi oko 15% njegove plaće. U drugom primjeru, ako netko tko ima plaću od 1.000 KM, potroši isti dio plaće na hranu, platit će također državi 87 KM PDV-a, ali u ovom slučaju će taj iznos PDV-a biti 8,7% njegovog ukupnog dohotka. Treći ekstremni primjer – ako netko ima 3.000 KM plaću, pa potroši 1.000 KM na hranu, državi će platiti 145 KM PDV-a, ali to je samo 4,8% njegove plaće. Zato je PDV kao porez nepravedan prema radnicima s nižim plaćama, jer im uzima u postotnom omjeru više poreza u odnosu na njihovu plaću, vrlo jasno objašnjava Hadžić.

I tu dolazi do konačnog zaključka: “Iako se prihodi od PDV-a prikupljaju od svih građana u postotno u istom omjeru, oni kojima je uzeto više novca u odnosu na njihov dohodak, kroz sustav proračunske raspodjele trebali bi dobiti više novca, kako bi se ublažili visoki životni troškovi pogotovo u vremenu krize”.

Nevjerojatan je prikaz životne borbe i realnosti prosječnog bh žitelja – Sindikalna potrošačka košara koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec prosinac 2022. godine iznosi 2.991,44 KM. Istodobno, prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mjesec listopad 2022. iznosila je 1.139 KM, što je posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku.

Minimalna plaća, prema Odluci Vlade FBiH bila 543 KM, a pokrivenost Sindikalne potrošačke košare prosječnom plaćom je 38,07%, dok je pokrivenost Sindikalne potrošačke košare minimalnom plaćom je 18,15%. Tu puno ne pomaže i jučerašnja odluka Federalne vlade o povećanju najniže plaće za 2023. za 9,85% što je 596 KM. U BiH, kako stvari stoje, siromašniji daju bogatijima.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Poslodavci traže smanjenje poreza kako bi radnicima isplatili više plaće – najviše poreza plaćaju građani s najnižim primanjima pojavila se prvi puta na Republika.