Bundestag je u četvrtak ukinuo imunitet zastupniku Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Adisu Ahmetoviću zbog sve opsežnije istrage o korupciji u Hannoveru. Ahmetović je njemački političar podrijetlom iz BiH, čiji su roditelji izbjegli u Njemačku 1992. godine.

Jedan je od trojice socijaldemokratskih političara iz Hannovera protiv kojih se vodi istraga. Slučaj se, prema medijskim izvješćima, odnosi na natječaj za bolnicu.

Parlament je izglasao ukidanje imuniteta zastupniku radi “odobravanja sudskih pretraga”, navodi se u dokumentu Bundestaga u koji je dpa imala uvid.

Ahmetović (33) je jedan od trojice političara SPD-a iz Hannovera protiv kojih se vodi istraga. Slučaj se odnosi na natječaj za lokaciju bolnice u Lehrteu, nedaleko od Hannovera.

Ahmetovićev odvjetnik, koji zastupa predsjednika gradskog odbora SPD-a i glasnogovornika te stranke za vanjsku politiku u Bundestagu, ranije je izjavio kako njegov klijent nema za što odgovarati.

Istraga je dospjela u javnost nakon što je policija 9. rujna pretražila prostorije Steffena Kracha, čelnika regionalne uprave Hannovera, svega nekoliko dana prije izbora u saveznoj pokrajini Berlin. SPD je u Berlinu Kracha kandidirao za nositelja liste.

Pretrage su provedene zbog sumnje kako je Krach imao nezakonitu korist u postupcima javne nabave.

Njemački istražitelji pretresli su ured zastupnika SPD-a Ahmetovića u Bundestagu, kao i njegova tri stana u Njemačkoj, u okviru istrage o aferi koja se odnosi na prodaju zemljišta klinike u Lehrteu kod Hannovera.

Političar odbacuje optužbe, a preko odvjetnika Holgera Nitza poručio je kako smatra kako su pretresi njegovog ureda i privatnih prostorija nezakoniti, nepotrebni i potpuno nesrazmjerni.

Njegov odvjetnik naveo je da je obrana tužiteljstvu ponudila punu suradnju i zatražila potrebne informacije kako bi se Ahmetović mogao očitovati o predmetu. Prema tvrdnjama obrane, Ahmetoviću dosad nije omogućen uvid u istražni spis, zbog čega je najavljena žalba na rješenje o pretresu.

U istoj aferi istražuju se i bivši predsjednik Regije Hannover Steffen Krach te Stefan Politze, koji je podnio ostavku na mjesto šefa kluba SPD-a u parlamentu Donje Saske. Obojica tvrde da su nevini.

Prema pisanju portala Legal Tribune Online, tužilaštvo je istragu protiv Kraha potvrdilo 9. septembra, 11 dana prije izbora u Berlinu, na kojima je bio glavni kandidat SPD-a. On se, između ostaloga, sumnjiči za primanje nedopuštene koristi u dva slučaja.

Za podsjetiti je kako je njemački Bundestag je 1. srpnja 2022. godine usvojio rezoluciju o Bosni i Hercegovini pod imenom ‘Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti’, čiji je jedan od glavnih inicijatora i kreatora bio zastupnik SPD-a Adis Ahmetović.

Rezolucija navodi da je princip konstitutivnih naroda u BiH doveo do blokada i da je u političkom smislu zemlja u stanju sličnom devedesetim godinama.

Kao glavni kočničari euroatlantskog puta BiH označeni su HDZ BiH (Dragan Čović) i SNSD (Milorad Dodik), uz osudu prijetnji o secesiji i formiranju trećeg entiteta. Rezolucija nije imala kritike prema bošnjačkim liderima, u prvom redu Bakiru Izetbegoviću, ali i Demokratskoj fronti i Željku Komšiću te se nije smatralo kako je njegov izbor u Predsjedništvo BiH politički upitan.

Iako je Rezoluciju podržalo oko 80% zastupnika Bundestaga (vladajuća koalicija i CDU/CSU), dok su protiv bili AfD i Ljevica, Ahmetović je i među vlastitim kolegama SPD-a svojim zagovaranjem ovakve Rezolucije, smatran pristranim prema bošnjačkim političarima.
Čak je i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, u jednom od svojih istupa, neizravno potvrdio kako Bošnjaci imaju svoje zagovaratelje u Bundestagu.

/Desk/

Objava Zastupniku Bundestaga ukinut imunitet zbog sumnje u korupciju pojavila se prvi puta na Republika.

Ahmetovićev odvjetnik Holger Nitz za njemački portal Rundblick Niedersachsen je otkrio i što se njegovom klijentu stavlja na teret. Prema njegovim riječima, Ahmetović se sumnjiči za pomaganje u dogovorima koji narušavaju konkurenciju u svezi s prodajom zemljišta klinike u Lehrteu kod Hannovera.

Time je potvrđeno da je istraga dio šire afere oko klinike u Lehrteu, u kojoj su pod istragom već bila još dvojica političara SPD-a, odlazeći predsjednik Regije Hannover Steffen Krach i Stefan Politze. Politze je u četvrtak navečer podnio ostavku na mjesto šefa zastupničkog kluba SPD-a u parlamentu Donje Saske, dan nakon što mu je ukinut imunitet. Obojica odbacuju optužbe.

Kako prenosi NDR, u cijelom slučaju se spominje više sumnji, između ostaloga, primanje nedopuštene koristi, dogovori kojima se ograničava konkurencija na tenderima i odavanje tajne, odnosno pomaganje i poticanje na ta djela.

Tužiteljstvo u interesu istrage ne iznosi detalje, niti je priopćilo od kada traje istraga. Potvrdili su kako su u kontaktu s Ahmetovićevim odvjetinikom te da je on ponudio suradnju.

“Gospodin Ahmetović sebi nema što zamjeriti”, naveo je odvjetnik u pisanoj izjavi, dodajući kako njegov klijent želi potpunu transparentnost. Obrana tvrdi da joj uvid u spis još nije omogućen.

Za sve osobe obuhvaćene istragom vrijedi pretpostavka nevinosti.

/Desk/

Objava Bundestag ukinuo imunitet zastupniku SPD-a bh korijena Adisu Ahmetoviću – osumnjičen je za korupciju – SDA gubi snažnog lobistu pojavila se prvi puta na Republika.

Posljednjih mjeseci u medijima se pisalo o suprotstavljenim stavovima između njenja i njegovog stranačkog i zastupničkog kolege Adisa Ahmetovića.

Ove vijesti o sukobu stavova dva SPD-ova zastupnika, dozu više zanimljivijim davala i činjenica da su obojica podrijetlom iz Hrvatske (Juratović), odnosno, BiH (Ahmetović). To se nastavilo i kada je riječ o nedavno nametnutim izmjenama Izbornog zakona i Ustava FBiH od strane visokog predstavnika u BiH.

Zastupnik Juratović za Dnevni list, između ostaloga, komentirao je i neke od predizbornih izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića o utjecaju njegove stranke na neke od parlamenata, a među njima i njemački Bundestag, gdje je ustvrdio kako je zbog toga i donesena Rezolucija o BiH u kojoj se kao glavni kočničari i nacionalisti imenuju Milorad Dodik i Dragan Čović, dok je Juratović inzistirao kako se u tom „društvu“ treba naći i Izetbegović.

S druge strane, takav stav nije dijelio i njegov kolega Ahmetović. Juratović naglašava da Bundestag sebi ne može dozvoliti da bude iskorišten za predizborne programe podrške bilo koje nacionalističke stranke te da je Izjava Izetbegovića jako toksična i „ozbiljno narušava ugled njemačkog Bundestaga u BIH, jer bi to značilo da je Njemačka pristrana po pitanju BIH, što nije točno“.

Kao što i vjerojatno znate, nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, sat nakon zatvaranja biračkh mjesta, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, djelomično Ustava FBiH, uslijedile su brojne reakcije negodovanja, prvenstveno od predstavnika bošnjačkih stranaka. Međutim i 25 članova Europskog parlamenta također su ovim nezadovoljni te će Schmidt u Bruxullesu morati pojašnjavati svoje poteze. Što vi očekujete, hoće li se dogoditi da Schmidt povuče odluke i što bi to značilo za njega, ali i za BIH, ali i za međunarodnu zajednicu, odnosno, integritet OHR-a?

-Prije nego je donio odluku Christian Schmidt se savjetovao i informirao sa svim relevantnim dužnosnicima i vladama te zasigurno nije odluku donio sam. Osobno znam da je tijekom usklađivanja i donošenja promjene izbornog zakona razgovarao s civilnim društvima, akademicima, stranačkim vođama te potpisnicima Daytonskog sporazuma, europskim i njemačkim parlamentarcima, pa me zato i čudi kako je to potpisnicima tog pisma promaknulo. Oko donošenja odluke je usko surađivao, između ostalih, i s njemačkom vladom te mu je preporučeno gotovo od svih sugovornika da zbog velikih tenzija koje su se dizale prije izbora odluku donese neposredno nakon izbora. A to može biti sat, dan, dva tri dana. Ključno je bilo da pri uspostavljanju vlade izmjena stupi na snagu kako se ne bi produžilo dosadašnje stanje zbog neuspostavljanja vlade u BiH. Stoga sumnjam da će povuci odluku jer je ta odluka donesena usklađeno sa svima.
I vaš stranački kolega i kolega zastupnik u Bundestagu Adis Ahmetović je vrlo oštro, a možda i najoštrije od svih, kritizirao poteze gospodina Schmidta, kazavši kako je “promjena Ustava na dan izbora globalno nezabilježena”. On je rekao: “Političke akcije njemačkog visokog predstavnika nisu samo naštetili reputaciji OHR-a i na taj način BiH, nego posebno i Njemačke. Visoki predstavnik je jasno prokockao povjerenje u demokratske procese, ali također i kredibilnost neovisnosti institucije OHR-a”.

Kakav je vaš stav po pitanju Schmidtovih odluka, ali i kako komentirate ovakav, vrlo oštar pristup gospodina Adisa Ahmetovića, njemačkog političara i zastupnika Beundestaga prema njemačkom diplomati i visokom predstavniku u BiH?

-Uvjeren sam u to da će sve relevantne zemlje za donošenje odluka OHR-a i dalje biti u uskoj suradnji s Christianom Schmidtom pa tako i Njemačka. I zasigurno će i Njemačka dalje davati svoje mišljenje o daljnjem razvoju po pitanju rada OHR-a jer je to uobičajena praksa. Govoriti o nekom ozbiljnom političkom potezu ili pak poziciji Bundestaga na osnovu par potpisa pojedinih zastupnika je smiješno jer su to uobičajeni akcionizmi, koji ne pomažu međunarodnoj zajednici, a najmanje BIH već ruše povjerenje BIH u dobru namjeru međunarodnih institucija. A trenutno nam je svima zadatak da jednim glasom govorimo, da koristimo svaki instrument koji je na raspolaganju, pametno i ciljano. Inače će BIH i dalje ostati prepuštena budućnosti bez perspektive.

Ahmetović je vrlo oštro kritizirao i vaše stavove podrške pitanju poteza Christiana Schmidta, kazavši kako “predstavljate pojedinačno mišljenje koje nije većinsko ni u vladi ni u ‘semafor’ koaliciji”. “Žalosno je za njega da nakon 16 godina rada kao član Parlamenta i jedva upravljanjem statusom quo u BiH, on sada, iznenađujući za mnoge, predstavlja mnoge od pozicija HDZ-ovog premijera Plenkovića. To je razočaravajuće”, napisao je Ahmetović. Kako komentirate ove njegove navode i koji je Vaš odgovor na ovakav stav?

-Kolega Ahmetović ima pravo na svoje slobodno mišljenje pri čemu ja nikada nisam u ime Vlade i Parlamenta govorio kao što on to često sebi uzima za pravo. Međutim, koliko sljedbenika on ima predstavljajući sebe da zastupa poziciju ‘semafor koalicije‘ pokazuju najbolje brojke potpisnika pisma upućenom OHR-u. Što se pak tiče mog šesnaestogodišnjeg rada mislim da mi je ipak uspjelo jedno – da kao parlamentarac koji se bori za demokratske vrijednosti i na Zapadnom Balkanu dobiti povjerenje u sva tri naroda i ostalih u BIH pa tako i u regiji.
Najbitnije je bilo održati Njemačku politiku naspram zapadnog Balkana nepristranom, ali s ciljem da Njemačka bude seriozan partner s iskrenim namjerama za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine. O kolegi Adisu Ahmetoviću, kojemu sam ustupio mjesto prije godinu dana na poziciji izvjestitelja u odboru za vanjsku politiku SPD-a za Zapadni Balkan govore njegova djela koje nema potrebe previše komentirati jer sama govore za sebe. Što se pak mog odnosa po pitanju hrvatske politike prema BIH tiče, mislim da je moj medijski stav vrlo jasan, pa čak kada je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović pogrdno nazvao Ahmetovića, ja sam javno stao u njegovu zaštitu, dok Ahmetović je na sve pogrdne napadne na mene od radikalnih Bošnjaka odgovorio šutnjom, te još čak s nekima potvrdio javno suradnje, fotografirajući se s njima.
Tijekom izborne kampanje, predsjednik SDA Bakir Izetbegović u nekoliko navrata potvrdio je kako SDA ima utjecaj na njemački Bundestag. On je kazao: ”Ako smo u stanju u EPP-u dobiti rezoluciju koja je protiv HDZ-a u našu korist, znači da smo u stanju. Ako smo u stanju u Njemačkoj, Britaniji, Austriji, dobiti rezolucije koje nam odgovaraju za ono što mi hoćemo, u Senatu SAD-a, to ne dolazi samo, to netko radi”.

Molim pojasnite, i kao njemački političar i kao dugogodišnji zastupnik Bundestaga, postoje li strani utjecaji na Bundestag i koji su to utjecaji?

-Nažalost, to je normalna pojava da postoje pokušaji utjecaja na pojedine zastupnike. Međutim, zastupnici, iako su suvereni, moraju biti svjesni toga da snose odgovornost. Prije svega prema svome biračkom tijelu, a isto tako prema instituciji čiji su član. Često nam se događa da nas pokušavaju instrumentalizirati za svoje ciljeve pa čak i ucjenama. Međutim, dobar zastupnik upravo kada tako nešto osjeti, mora dati jasno do znanja da je svaka informacija dobro došla, ali odluke donosi on sam kako mu to savjest određuje. U preambuli njemačkog Ustava stoji napisano“da je svaki građanin savezne republike Njemačke pa tako i njemački poslanik obvezan raditi „u svijesti odgovornosti pred Bogom i čovjekom“. I to bi svakog zastupnika njemačkog Bundestaga trebalo obvezati jer se od njega očekuje da je svojim pozivom služi njemačkom Ustavu. Ova izjava Bakira Izetbegovića je jako toksična i ozbiljno narušava ugled njemačkog Bundestaga u BIH, jer bi to značilo da je Njemačka pristrana po pitanju BIH, što nije točno. Ako se uspostavi da je istinita tvrdnja da je nacionalistički SDA idejni začetnik Rezolucije koju je izglasao Bundestag onda je to jako štetno za kolege u Bundestagu. Bundestag sebi ne može dozvoliti da bude iskorišten za predizborne programe podrške bilo koje nacionalističke stranke.

Kao što ste i sami upoznati, još uvijek aktualni član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ujedno i predsjednik SNSD-a, vrlo je kritičan prema visokom predstavniku u BiH, ne priznaje ga i često ga pred medijima vrijeđa i na osobnoj razini. Sada to slično rade i brojni bošnjački političari, a njime nisu zadovoljni ni hrvatski političari u BiH, a skoro istu retoriku kao i Dodik ima i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a sada i član Predsjedništva Željko Komšić. Čini se da gospodin Schmidt apsolutno nikome potpuno ne odgovara. Što to govori?

-Nažalost se politika u BIH izražava u tome što je uvijek protiv, a ne za, i to je glavni razlog zašto BiH tapka na mjestu. Zanimljivo je da svi kritiziraju rad Christiana Schmidta, a nitko ne nudi rješenje. Dapače, političari u BiH manipuliraju s narodom, pozivaju na prosvjede i šire nemire i što je najgore poslužuju radikalne struje koje me podsjećaju na početak devedesetih godina. Što se Schmidta tiče iz osobnog iskustva mogu kazati, ako su na sve strane negodovanja prema njemu onda je to znak da je na dobrom putu postavljanja okvira u kojima će političari morati odraditi svoj posao koji do sada nisu.

Iz BiH je vrlo čudno slušati dijametralno suprotne stavove Vas i vašeg kolege Ahmetovića oko događanja u BiH iako potičete iz iste političke stranke. Dovodi li to do problema u stranci, ali i u Bundestagu? Je li Bundestag u problemima zbog toga?

-Kolega Ahmetović i ja smo, kao što već rekoh, prije svega reprezentanti našeg biračkog tijela koji su građani Njemačke i time apsolutno i jedan i drugi suvereni u našim mišljenjima ili stavovima u našem radu u njemačkom Bundestagu. U demokratskom svijetu pa i u demokratskim strankama je uobičajeno da unutar stranke postoje različita mišljenja koja obogaćuju stranku traženjem kompromisa. Pa tako je i kolega Ahmetović od početka imao svoj način rada koji kao što se i vidi dosta razlikuje od mog pristupa.
Što se SPD-a tiče, sigurno nije s takvom situacijom sretan, ali jedna demokratska stranka s ogromnom tradicijom poput njemačkog SPD-a može takvu situaciju podnijeti. Što se pak njemačkog Bundestag tiče kao institucije, takva situacija je uobičajena ali neznatna jer za nju vrijedi samo ono što je napisano u njemačkom Bundestag s jasnim zaključkom kao što je to bila već spomenuta Rezolucija. Po pitanja zapadnog Balkana u strukturama naše partije nije do sada bilo takvih problema i poželjno je da se ta situacija na jedan kulturan način riješi.

Kakva su Vaša očekivanja na daljnji razvoj događanja u BiH, a posebno s osvrtom da je Europska komisija uvjetno preporučila kandidatski status za BiH?

-Posebno me raduje što nova vlada Njemačke aktivno podržava ubrzanje procesa pretpristupnih pregovora sa zemljama zapadnog Balkana što je urodilo plodom s preporukom kandidatskog statusa za BIH. To nije nagrada za neučinkovost bivše politike već poticaj i ohrabrenje za novu vladu, da što prije ispuni 14 točaka koje su potrebne za početak pretpristupnih procesa za ulazak u EU. Zato se nadam da će se što prije konstituirati nova vlada BIH između ostalog zahvaljujući i pritisku Christiana Schmidta i ubrzati stvaranje uvjeta za početak pretpristupnih pregovora. Osobno sam uvjeren u to da BIH ima dovoljno potencijala iznutra i da neće uskoro biti potreba za OHR-om. Pogotovo želim da konačno zdrave i demokratske snage među svim građanima BIH izgrade BIH državom ravnopravnih građana na temeljima demokratskih vrijednosti i time oslobode od bilo kakvih nepotrebnih aktivizama izvana.

/Desk/

Objava Juratović: Ako svi negoduju zbog Schmidta, to znači da je na dobrom putu pojavila se prvi puta na Republika.

Voditelj Senad Hadžifejzović pitao ga je i za stavove Adisa Ahmetovića, također zastupnika Bundestaga, a  oštro kritizira Schmidta i traži da poništi svoju odluku te je i rekao da je Juratović igrač HDZ-a hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, na što se Juratović nasmijao.

“Ja sam peti mandat u Bundestagu. Svi koji prate moje izjave znaju da prvo kritiziram hrvatski nacionalizam. Poslije toga kritiziram sve nacionalizme u regiji. Ja zastupam pozicije koje uglavnom zastupa njemački Bundestag. Što se tiče Ahmetovića. Ja sam izašao iz Odbora za vanjsku politiku i prepustio to Ahmetoviću. Mislio sam da je dobro da to netko drugi preuzme. Od njega nisam čuo da kritizira bošnjački radikalizam. Znamo da u BiH postoji radikalizam sa sve tri strane. Ako želimo izgraditi multietničku BiH moramo se solidarizirati protiv radikalizma”, naveo je Juratović.

Rekao je da je o tome razgovarao i s Ahmetovićem.

“Rekao sam da nema naroda koji nema svoje štetočine. I moramo se boriti protiv toga, a prvo krenemo od svojih štetočina. Mijatović kojem je otac Srbin, Juratović je Hrvat, Ahmetović je Bošnjak. Živimo demokratske vrijednosti u Njemačkoj i trebamo ih prenijeti u BiH. Ahmetoviću je ovo prvi mandat i ponijela ga je slava. Zovu ga “herojem”, “našim Adisom”… To nije dobro za njega, mediji će ga uništiti. Stvara nadu za BiH koju on kao parlamentarac ne može ispuniti. On ne može govoriti u ime Vlade ili Bundestaga Njemačke”, rekao je Juratović.

Što se tiče pisma koje Ahmetović šalje protiv Schmidta, Juratović navodi sljedeće.

“Tu je 27 potpisa. Devet zastupnika Bundestaga je potpisalo od 709. Iz SPD-a je dvoje potpisalo – Ahmetović i Jasmina. Sve ostale su kolege ostale gluhe. S takve pozicije, gdje je samo 9 zastupnika od 709, pričati da je to akcija Bundestaga je suludo”, naveo je Juratović.

Istaknuo je da se time uništava i reputacija Njemačke u BiH.

“I to je opasno. Njemačka je jedan od najvećih prijatelja BiH. To što radi Ahmetović, to je samo njegovo mišljenja. I nikoga drugog. Nema zaključaka, nema organizacije u Bundestagu. Nema ništa”, naveo je Juratović dalje.

Objasnio je i svoju izjavu o ‘Izetbegovićevim podanicima’.

“Kad kažem Izetbegovići podanici onda mislim na sustav. Na sustav koji je Izetbegović s Čovićem i Dodikom napravio. Oni usko surađuju.
Ja govorim o sustavu. To su sluge sustava Izetbegovića koji je pao. Nadam je to pokrenuo domino-učinak i da će pasti i Čović i Dodik i da se sruši taj koruptivni sustav. To što Schmidt hoće, prije svega da se uspostavi vlada. Mi od 2014. imamo tehničku vladu. Izetbegović i Čović su se dogovorili da se neće dogovoriti. I svi ti koji napadaju Schmidta ustvari ne žele promjene. Oni ne žele da se makne OHR i da dođe EU. To je zamagljivanje očiju narodu da je Schmidt štetočina. Štetočine su političke strukture koje su kriminalizirale sustav i svaljuju krivicu na nekoga izvana. Za BiH je uvijek neko izvana kriv. Kako je moguće da političari povećaju plaće sebi za 700 KM i pozovu onda građane na prosvjede protiv Schmidta?”, rekao je Juratović.

Kaže da političarima u BiH ne odgovara da država napreduje prema EU.

“Za njih je put u EU put u zatvor. Ja to tvrdim već 16 godina. Shvatio sam da je njima najveći problem funkcionalnost države. U BiH ima dosta dobrih sudaca i tužitelja, ali imate velikih problema. Ako se želi pomoći BiH onda se treba pomoći tužiteljstvima. Svi su se na mene okomili kada sam rekao da treba osposobiti sudstvo i da će tako neki završiti u zatvoru. Treba jačati parlament. To je volja naroda i sva moć treba krenuti od toga. Zato je OHR zadužen. Da napravi funkcionalnost institucija. Schmidtu je cilj da ostavi BiH bez OHR-a i da BiH ima funkcionalne institucije. To mu je namjera”, objasnio je Juratović.

“Ja svu trojicu poznajem i cijenim. Ako ti ljudi to kažu onda se trebamo zamisliti. I onda ti ljudi trebaju kazati što se mora mijenjati. Mora se razgovarati s OHR-om, sa stručnjacima oko Schmidta. U demokratskom sustavu, zakoni nisu u kamenu uklesani. Onda stručnjaci unutar vlada i ministarstava moraju to usklađivati. Ja nisam prijatelj HDZ-a. O čemu se radi? Zašto se Izetbegović bori da ide s HDZ-om u vladu? Govori kako su se uvijek dogovarali. Sve nas treba zabrinuti ako se toliko radi na tome da se obnovi stara družba?
Ja nisam jurist, ali mislim da Schmidt, kada se uspostavi Vlada i funkcionalni parlament tu nema što raditi. Neka ga mijenjaju u parlamentu”, rekao je Juratović na kraju za Centralni dnevnik Face TV-ja.

On je kazao kako se nada da treba osigurati funkcionalnost sudstva, ojačati Parlament te da je za to OHR zadužen.

“Schmidt mi je rekao da ne želi da OHR ostane u BiH, već da ona ima svoje funkcionalne institucije. To je njegova namjera. Oduvijek sam bio za to da sa svim zemljama Zapadnog Balkana počnu pretpristupni pregovori za članstvo u EU. Da Hrvatska nije imala taj proces, danas bi bila poput nekih zemalja iz regije. U tim procesima počinje suradnja EU i zemlje koja želi u EU. S BiH treba početi pretpristupne pregovore i usput će se BiH očistiti. Toga se neki plaše u BiH, imaju poznati sindrom “Sanadera”. BiH treba u Europi dobiti ono mjesto koje joj povijesno pripada”, kazao je Juratović za Face TV.

/Desk/

Objava Juratović za Ahmetovića kaže da uništava reputaciju Njemačke: “Ne može govoriti u ime Vlade ili Bundestaga. Pismo protiv Schmidta potpisalo 9 od 709 zastupnika” pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, član njemačkog Bundestaga Adis Ahmetović oglasio se povodom nametanja Izbornog zakona i izmjena Ustava FBiH i rekao da je promjena Ustava na dan izbora globalno nezabilježena, njegov stranački kolega Josip Juratović je rekao kako se njegove nadležnosti ne trebaju dovoditi u pitanje.

Ahmetović je u priopćenju naveo da su stanovnici Bosne i Hercegovine na izborima 2. listopada jasno glasali za Europsku uniju i više demokracije. Naveo je da su dva od tri izabrana člana Predsjedništva iz “naprednog i socijaldemokratskog kampa”.

“Većina stanovnika Bosne i Hercegovine, pogotovo veliki dijelom bosanskih Hrvata, bosanskih Srba i Bošnjaka u Federaciji BiH, jasno su glasali za demokratske i europske snage, za miran život, demokratiju i napredak”, navodi se.

Ahmetović, navodi, da su ipak ova ostvarenja uništena, i to intervencijom Christiana Schmidta na izborni dan.

“Političke akcije njemačkog visokog predstavnika nisu samo naštetili reputaciji OHR-a i na taj način BiH, nego posebno i Njemačke. Napraviti izmjene Ustava entiteta FBiH i izbornog zakona na sveti dan demokracije bez informiranja stanovništva unaprijed je globalno bez presedana te, štaviše, nekompatibilno sa smjernicama OSCE-a”, upozorio je Ahmetović.

Podsjetimo da je, tijekom izborne kampanje, upravo predsjednik SDA Bakir Izetbegović  u nekoliko navrata potvrdio kako SDA snažan utjecaj na njemački Bundestag, između ostaloga kazavši:” Ako smo u stanju u EPP-u dobiti rezoluciju koja je protiv HDZ-a u našu korist, znači da smo u stanju. Ako smo u stanju u Njemačkoj, Britaniji, Austriji, dobiti rezolucije koje nam odgovaraju za ono što mi hoćemo, u Senatu SAD-a, pa neće to doć samo, ljudi. Dakle, to netko radi”.

Nadalje, mladi SPD-ov političar bh kkorijena, Adis Ahmetović ističe kako je “gaženje suvereniteta države i glasača na ovaj način naišlo na veliko nerazumijevanje i ogorčenost kako stanovnika BiH, tako i Europskog parlamenta”.

“Iz krugova hrvatske vlade i okruženja HDZ-a se čulo da je nametnuta izmjena visokog predstavnika bila formulirana u Zagrebu. Visoki predstavnik je jasno prokockao povjerenje u demokratske procese, ali također i kredibilnost neovisnosti institucije OHR-a”, napisao je Ahmetović.

Podsjeća kako je “akcija suprotna i poziciji njemačke vlade i Bundestaga”.

Ahmetović smatra da je nužno da “ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock kritikuje Schmidtove akcije najjačim mogućim terminima i da proaktivno djeluje prema SAD-u sa zahtjevom da se izmjene koje je nametnuo Schmidt ponište te da se narodu Bosne i Hercegovine konačno da put za slobodnu i demokratsku građansku državu”.

I Ahmetović je oštro kritizirao svoga stranačkog kolegu Juratovića.

“Što se tiče nedavnih stavova moga kolege u Bundestagu gospodina Juratovića: On predstavlja pojedinačno mišljenje, koje nije većinsko ni u vladi ni u ‘semafor’ koaliciji. Žalosno je za njega da nakon 16 godina rada kao član Parlamenta i jedva upravljanjem statusom quo u BiH, on sada, iznenađujući za mnoge, predstavlja mnoge od pozicija HDZ-ovog premijera Plenkovića. To je razočaravajuće”, napisao je Ahmetović o tome što je Josip Juratović dao podršku izmjenama Izbornog zakona.

Međutim, mnogi smatraju da Ahmetović zastupa interese i da je pod utjecajem SDA Bakira Izetbegovića.

Na kraju, Ahmetović je pozvao stanovnike Bosne i Hercegovine, “bilo da se radi o katolicima, pravoslavcima, muslimanima, Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima da snažno stanu protiv daljnje etničke podjele BiH te da samo kohezija, mir i međusobno poštovanje mogu biti put iz stalne krize”.

/Desk/

Objava Ahmetović “brani” Njemačku od Schmidta zbog izmjena Izbornog zakona, traži poništenje odluke – Izetbegović se hvalio utjecajem u Bundestagu pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo, nju je za veleposlanicu imenovao Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH kojega su Bošnjaci preglasavanjem nametnuli Hrvatima. Ona je imenovana na mjesto veleposlanice iako nije ne zadovoljava uvjete, odnosno ne posjeduje diplomu, za koju je tvrdila da ima. Ona je osim toga poznata po prostačkom napadu na Hrvate, ali i općenito kritiziranju “Hercegovačkog mentaliteta”.

Njenu objavu komentirao Luka Mišetić, odvjetnik koji je obranio Antu Gotovinu pred Haaškim tribunalom, piše Narod.hr.

“Ovo je veleposlanica zemlje koji javno navija za strani parlament koji poziva na rušenje ustava njene zemlje i odluka Ustavnog suda njene zemlje. Banana republika. Gospođo veleposlanice, ili budite diplomat koji brani zakone svoje zemlje, ili formalno postanite političar”, napisao je Mišetić.

Ovo je veleposlanica zemlje koji javno navija za strani parlament koji poziva na rušenje ustava njene zemlje i odluka Ustavnog suda njene zemlje. Banana republika. Gospođo veleposlanice, ili budite diplomat koji brani zakone svoje zemlje, ili formalno postanite političar. https://t.co/10JJewkX79

— Luka Misetic (@MiseticLaw) July 8, 2022

“Ustavni sud BiH potvrdio je da su prava “konstitutivnih naroda” temelj Ustava BiH. Pitam se hoće li “branitelji suvereniteta BiH” osuditi ovo “bezobrazno miješanje u unutarnje stvari BiH” njemačkog parlamentarca SPD-a Ahmetovića? Je li Bundestag sada iznad Ustavnog suda BiH?”, dodao je u drugom tvitu.

Izvornu Ahmetovićevu objavu da je koncept konstitutivnih naroda u BiH propao komentirao je i Grmoja poručivši: “Monstruozna i zločinačka izjava. Kategorija konstitutivnih naroda je temelj Daytona i Ustava. Čisto izazivanje rata.”, prenosi Narod.hr.

Međutim, podsjetimo da je ‘hrvatski’ član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić predložio Mlinarević za veleposlanicu u Češkoj, a što je potvrdilo i tročlano Predsjedništvo BIH, jer “svatko predlaže ‘svoje’ veleposlanike”.

Podsjetimo i na to da se upravo SPD-ov zastupnik u Bundestagu bh korijena, Adis Ahmetović, javno je zahvalio Željku Komšiću na podršci koju mu je pružio, nakon što ga je (vrlo neprimjereno) napao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i to upravo zbog njegove inicijative i uloge oko sadržaja rezolucije o BiH gdje se kao secesionisti navode Milorad Dodik i Dragan Čović, dok je Ahmetović spriječio da se u ovom “klubu” nađe i Bakir Izetbegović.

Naime, Milanović je rekao kako je “autor rezolucije nekakav Muhamed”.

Naravno, svojom izjavom, ionako kontroverzni hrvatski predsjednik, samo je dodatno pogoršao cijelu situaciju.

„Hvala vam na podršci i jasnoj posvećenosti demokratiji i evropskim vrijednostima. Kao članovi njemačkog Bundestaga, nastavit ćemo vrijedno raditi na tome da i Bosna i Hercegovina ide ovim putem – putem ka EU. Regija i njegovi ljudi to zaslužuju. I u tome imate našu punu podršku“, poručio je Ahmetović u komentaru na službenoj stranici FB Željka Komšića.

Ovo je bio i svojevrsni skandal ovog njemačkog mladog zastupnika jer bi po toj prirodi stvari trebao biti bliži “setrinskoj stranci” SDP-u BiH nego Komšiću i njegovom DF-u koji koalira s najjačom bošnjačkom nacionalnom strankom SDA i zahvaljujući kojoj je u vlasti.

Očito je da se događa “balkanizacija Bundestaga”, a kako je to već prije kazao Ahmetovićev stariji stranački kolega Josip Jutarović koji je jasno istaknuo mišljenje da se i Izetbegović trebao naći u društvu Čovića i Dodika te Ahmetovića optužio za podršku Komšiću i Izetbegoviću umjesto sestrinskom SDP-u BiH.

/Desk/

Objava Odvjetnik Mišetić prozvao bh veleposlanicu Mlinarević: “Navija za strani parlament koji poziva na rušenje Ustava njene zemlje” pojavila se prvi puta na Republika.

Zastupnik SPD-a u Bundestagu, Josip Juratović, izjavom za javnost, reagirao je na komentare hrvatskog predsjednik Zorana Milanovića na račun njegovog stranačkog kolege i također zastupnika u Bundestagu Adisa Ahmetovića.

“Ponukan izjavama predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića prema mome stranačkom kolegi Adisu Ahmetoviću, te prema ostalim kolegama Bundestaga oštro osuđujem njegov način kojim se osvrće na politički rad mojih kolegica i kolega. Komunikacija zasnovana na uvredama, rasističkim izjavama koje više priliče jednom ultradesničaru nego demokrati samo pogoršava odnose u ovako osjetljivim vremenima. Politika svadljivosti, dizanje međuetničkih netrpeljivosti, prepucavanja bez sadržaja, posljedice će opet snositi narodi u BIH a ponajviše Hrvati”, poručio je Juratović u izjavi za javnost putem svog Ureda.

Ovaj njemački socijaldemokrata hrvatskih korijena ističe kako su njemačke institucije su dovoljno jake da ne podliježu lobistima već se, kako kaže, orijentiraju prema situaciji koja trenutno vlada u BiH.

“Poučeni ratom u Ukrajini trenutno širom EU se stvorila jaka osjetljivost po pitanju integriteta i suvereniteta jedne države koji svojom retorikom u BiH ozbiljno narušavaju Milorad Dodik, ali i predsjednik Milanović koji podržava Dragana Čovića na suradnju s Dodikom. Iako sa svojim ograničenim ovlastima ne reprezentira vanjsku politiku Hrvatske svojim izjavama šteti ugledu Republike Hrvatske, kako u EU tako i prema svojoj prvoj susjednoj zemlji BiH s kojom Hrvatska dijeli najdužu granicu. Kolega Ahmetović je socijaldemokrat kao i ja i nama je pravo, jednakost i sloboda temelj našeg demokratskog svjetonazora pri čemu sloboda znači i slobodu drugačijeg mišljenja. Iako s pojedinim političkim stavovima kolege Ahmetovića ne slažem, poštujem njegovo osobno pravo podržavanja Željka Komšića te neizravno Bakira Izetbegovića kao što on respektira moje pravo da podržim našu sestrinsku stranku SDP i njenog kandidata Denisa Bećirovića. Time očekujem da tenzije koje se neopravdano stvaraju oko normalnog procesa demokratskog sustava, a to je natjecanje ideja i argumenata za bolji život svih građanki i gradjana BiH, smanje i pozivam da se svi uključe u diskusiju kako stvoriti bolje životne uvjete u nikad složenijoj situaciji BiH”, poručio je zastupnik Bundestaga Josip Juratović.

Podsjetimo, ovo je Juratovićeva reakcija na nedavnu izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića:

“Bundestag radi na deklaraciji o BiH. Sponzor, odnosno autor te deklaracije se ne zove ni Hrvoje ni Jovan nego vjerojatno Muhamed. Znate me, ne nemam ništa protiv Bošnjaka. U toj deklaraciji se BiH zaziva kao građanska država. To je ustvari državna politika Njemačke. Što bismo mi trebali napraviti? Imamo Bošnjaka koji glumi građanina, penetrirao je u SPD… Gdje su tu Hrvati? Kukavičje gnijezdo. Što radi Hrvatski sabor? Pripremamo li neku svoju deklaraciju? U kojoj ćemo reći – sikter! Ovo je izdaja ljudi! Izdajnička vlada… Ovdje nema opasnosti za RH, samo za Plenkovića. I za onog bijednika, kafilerdžiju. Onog čiju smjenu traže suverenisti. On je nesposoban. Što radi Sabor? Što rade hrvatski zastupnici koji zastupaju BiH. Zovko je kupila stan u Splitu i ona se ne misli vratiti u Hercegovinu. A Čović živi u Mostaru…”, rekao je Milanović.

Objava Juratović reagirao na Milanovića i stao u obranu Ahmetovića (još više ga ‘usosio’): “Ne slažemo se u svemu, ali poštujem da podržava Komšića i neizravno Izetbegovića kao što i ja podržavam sestrinski SDP i Bećirovića” pojavila se prvi puta na Republika.

 „Pružiti podršku BiH na putu u bolju budućnost”, naziv je rezolucije koju su u parlamentarnu proceduru uputile stranke njemačke vladajuće koalicije SPD-a, Zeleni i FDP-a. Bundestag će o ovoj rezoluciji glasati prije ljetne pauze. No, nacrt rezolucije je i prije nego što je poslan na razmatranje u parlamentarne odbore, dospio u medije i izazvao žestoke polemike u BiH i susjednim zemljama, prije svega Hrvatskoj.

Jedan od predlagača rezolucije, zastupnik SPD-a, Adis Ahmetović, smatra da je rezolucija od povijesnog značaja za BiH „jer se Bundestag uopće odlučio baviti ovom temom”.

„Druga bitna stvar je da Njemačka jasno kaže da stoji iza BiH, da je bolja budućnost BiH u interesu Njemačke”, kazao je Ahmetović u intervjuu za Deutsche Welle,  a prenosi Dnevni lis. Ono što je, prema njegovim riječima također bitno, je da Njemačka želi i na ovaj način podržati europski put BiH za koji „mora biti urađeno nekoliko stvari”. To su, kaže Ahmetović, kao prvo izbori u BiH za koje navodi da će biti održani u listopadu unatoč opstrukcijama. Također je, kako kaže, bitno da se rezolucijom daje puna podrška radu visokog predstavnika Christiana Schmidta. „Također one snage u BiH koje rade na antieuropskom putu, znači antidemokratskom, trebaju dobiti jasan odgovor zbog onoga što rade”, kaže Ahmetović.

„Europski put BiH trenutno blokira HDZ BiH”

O polemikama do kojih je došlo u javnosti zbog spomenute rezolucije Ahmetović kaže da “demokracija mora izdržati i kontroverznu diskusiju”. „Mi jasno kažemo da europski put za BiH trenutno blokira HDZ BiH, njihov predsjednik Dragan Čović i to je nešto što je izazvalo možda malo negativnije reakcije u hrvatskoj vladi jer je tamo na vlasti HDZ”, kaže Ahmetović i dodaje da to ne kaže samo Njemačka, već da to smatra i Johann Sattler, veleposlanik EU u BiH. “On je”, podsjeća Ahmetović, “rekao da su SNSD i HDZ BiH odgovorni zbog blokade tri zakona koja su dio 14 prioriteta za prijem BiH u EU”.

Na kritike koje su stigle od njegovog stranačkog kolege i zastupnika u Bundestagu, Josipa Juratovića, koji zahtijeva da u rezoluciji, uz Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, i Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, imenom bude prozvan i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, Ahmetović kaže: „Mi kažemo jasno da smo protiv bošnjačkog, hrvatskog i srpskog etno nacionalizma.”

Ahmetović za DW obrazlaže zašto su spomenuta imena Dodika i Čovića u rezoluciji: „Milorad Dodik je član Predsjedništva BiH, on dobiva plaću u BiH i radi protiv te države. Dragan Čović nije samo šef stranke, već je i ‘speaker’ Doma naroda (zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH – op. red.) – jednog od najvažnijih demokratskih organa. Dakle on ima javnu funkciju. On na toj funkciji ne samo da blokira europski put BiH, već i prijeti da će tražiti treći entitet što krši Daytonski sporazum i zbog toga mi jasno kažemo da i on mora biti sankcioniran ako ne prestane s tim”.

Etnički princip nije funkcionirao

Ahmetović kaže da se rezolucijom bori za europsku BiH kritizirajući etnički princip po kojom BiH trenutno funkcionira: „Zadnjih 27 godina je to bio temelj bh. političkog sustava i šta je rezultat: ta država je u političkom smislu u istom stanju kao i početkom 90-tih godina. Sa tim ne možemo biti zadovoljni. Zbog toga kažem da etnički princip te države, sa konstitutivnim narodima, nije funkcionirao i zbog toga mora postojati europski princip.”

Bundestag će isti dan glasati o rezoluciji, kao i ponovnom slanju njemačkih vojnika u misiju EUFOR-a ALTHEA iz koje su povučeni 2012. godine. Ahmetović kaže da je “na tome radio posljednjih mjeseci jer je tijekom posjete BiH primijetio da lokalni političari koriste ratnu retoriku da bi paralizirali stanovništvo”.

Drugi razlog je, kako kaže, izjava ruskog veleposlanik u BiH, Igora Kalabuhova, koji je rekao da bi BiH mogla završiti kao Ukrajina ukoliko se odluči pridružiti NATO-u. „Mi stoga želimo da damo jasan signal da je EU tu, da je NATO tu, i mi kao Njemačka stojimo iza BiH i iza demokratskih snaga svih naroda”, kaže poslanik SPD-a u Bundestagu.

Josip Juratović o stranačkom kolegi Adisu Ahmetoviću: „Očekujem da demokrate ne govore samo o tuđem nacionalizmu nego i u vlastitim redovima“

Kako je Dnevni list već pisao, a i mnogi drugi mediji, između dva SPD-ova parlamentarca, Josipa Juratovića podrijetlom iz Hrvatske i Adisa Ahmetovića podrijetlom iz BiH, otvorila se i javna rasprava, upravo iz razloga jer je Juratović smatrao nužnim u “klub kočničara” u rezoluciji uvrstiti i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, a s čime se Ahmetović ne slaže.

„Kolega Ahmetović je novi član Bundestaga, jako angažiran, koji je ušao na moje mjesto u odboru za vanjsku politiku koje sam mu rado prepustio misleći da je dobro da se nova generacija pokaže. Krenuo je graditi svoju mrežu, što nije ništa strašno u politici da nije posrijedi po njemu novi politički stil, kako ga on naglašava, a koji počinje mnoge od nas sve više zabrinjavati. Mnogim kolegama je cijela priča postala čudna i s obzirom na to da tako nešto još nismo doživjeli u Bundestagu, stoga ćemo ubuduće biti oprezniji“, kazao je Juratović svojedobno u intervjuu za Dnevni list.

Pojašnjavajući ovajs voj stav, Juratović je izravno izrazio sumnju u Ahmetovićevu političku nepristranost, a nakon što je ovakve stavove izrekao, kako kaže uslijedila su i maltretiranja.

“Uslijedio teror nepoznatog bh udruženja koje se predstavlja kao pokret za cjelovitu BiH, a na svojim službenim stranicama prikazuju da usko surađuju sa Izetbegovićevom fondacijom te islamskom zajednicom u Njemačkoj. Točno je da Izetbegović nije separatist kao Dodik i Čović jer nema susjedne države, ali je zato ništa manje opasniji etno-nacionalist kao i ova dvojica. Ako se jedan izostavi, gotovo je nemoguće drugi suzbijati jer ga se može samo suzbijati u vlastitim redovima. A nemoguće ga je suzbijati u redovima bh Srba i Hrvata dok navodno proeuropski Bakir nudi BiH ‘u amanet’ Erdoganu davajući mu u srcu Europe platformu da se ruga EU koja mu je zabranila predizborne nastupe po Europi“, rekao je Juratović za Dnevni list.

No, on Izetbegoviću najviše zamjera sljedeće: „Oskvrnavio je termin „Građanske države“, na kojoj se temelji cijela EU jer pod krinkom  državotvornosti cjelovite BIH lukavo provodi islamizaciju društva. U takvoj građanskoj državi kakvu zagovara Bakir Izetbegović ne želi živjeti velika većina ne samo Srba i Hrvata nego i Bošnjaka. Isto tako velika većina Bosanaca i Hercegovaca želi živjeti u miru i slozi u zajedničkoj državi ali ne žele biti upravljani niti iz Hrvatske, niti iz Srbije, ali ne i iz Turske s kojom  Bakir otvoreno identificira BiH”.

Na koncu, Juratović je zaključio: “Sve ove godine sam jasno kritizirao svaki etno nacionalizam, a posebno iz redova Hrvata posto sam Hrvat, zbog čega sam godinama u određenim krugovima „persona non grata“ i dobivam epitete da sam mrzitelj Hrvata zbog čega još uvijek vodim sudske procese. Ja od mojih kolega ne očekujem da sebi stvaraju neugodnosti kao što ih imam ja, ali očekujem da kao demokrate, budu toliko dosljedni svom pozivu da ne upiru prstom samo u tuđi nacionalizam nego da se suprotstave nacionalizmu i u vlastitim redovima. Ipak ova cijela priča ima za mene jednu dobru stranu. Konačno nam je uspjelo razotkriti etno nacionalizam i u bošnjačkim redovima”, piše Dnevni list.

/desk/

Objava SPD-ov zastupnik bh korijena u Bundestagu Adis Ahmetović – Protiv “bošnjačkog, hrvatskog i srpskog nacionalizma”, ali i dalje ne proziva jedino Izetbegovića pojavila se prvi puta na Republika.

Nije, međutim, optimističan da će mu to i uspjeti.

“Rezolucija će u Bundestagu, po mom mišljenju, proći nepromijenjena”, kazao je Hini.

“Podržat će je svi zastupnici vladajuće koalicije jer je sve što je navedeno u rezoluciji opravdano”, kazao je Juratović.

“Ali to ne znači da je rezolucija potpuna”, dodao je.

Nedostaci i dopune

Objasnio je da prilikom izglasavanja postoji mogućnost prihvaćanja popratnog dokumenta u kojem će biti naglašeno da se rezolucija naziva “Podrška Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost” podržava, ali da su joj potrebne dopune.

Rezolucija bi krajem lipnja ili početkom srpnja trebala biti usvojena u Bundestagu,

“Te dopune su uglavnom već i dogovorene u radnoj grupi za europska pitanja SPD-a. Taj papir neće biti na raspravi nego će ga potpisati pojedini zastupnici koji su misle da rezoluciju treba tim točkama dopuniti”, kaže Juratović.

On ističe kako se prije svega radi o pitanju poimeničnog navođenja nacionalističkih stranaka i njihovih vođa, te suzbijanje korupcije i kriminala.

Odnosi se to i na navođenje pozitivnih snaga u BiH, što po njegovom mišljenju i mišljenju nekih zastupničkih kolega nedostaje rezoluciji.

“To je normala procedura u Bundestagu koja omogućava da se pojedini zastupnici mogu izjasniti da podržavaju rezoluciju, ali i dodatno mogu naglasiti njezine nedostatke”, ističe Juratović.

Ništa osobno protiv Ahmetovića, ali.. 

On naglašava kako se pritom ne radi o nekom sporu između njega i stranačkog kolege Adisa Ahmetovića koji se u medijima smatra pokretačkom snagom rezolucije.

“Samom činjenicom da sam mu ustupio mjesto u odboru za vanjsku politiku znak je da nemam ništa osobno protiv kolege Ahmetovića”, kaže Juratović.

“Otkako sam u politici, već četrdeset godina, oduvijek sam imao problem s nacionalistima svih boja i naroda pa tako i s bošnjačkim nacionalistima”.

“I ako kolega Ahmetović prešućuje nacionalizam među Bošnjacima, onda imam problem i s njim”, naglašava Juratović.

Izetbegović je nacionalist

On smatra kako je jako važno navesti Bakira Izetbegovića kao etnonacionalista, zajedno s ostalom dvojicom, Dodikom i Čovićem.

“Izetbegović je svojim ponašanjem pridonio disfunkcionalnosti Federacije BiH i preferira retoriku podjela, što su u svojoj izjavi potvrdili i iz američkog veleposlanstva u BiH”, kazao je.

“Ova rezolucija bez navođenja Bakira Izetbegovića upravo je idealna za njegovu izbornu kampanju koju je svu evidentno usmjerio na dijasporu i zato je toliko nevjerojatan pritisak na mene”, navodi Juratović u razgovoru za agenciju HINA.

Dugogodišnji zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), porijeklom iz Podravine, kaže kako je iznenađen žestokom reakcijom na njegove zahtjeve glede rezolucije, ali ističe kako se već naučio na pritiske “nacionalista sa zapadnog Balkana”.

Dodaje da svi imaju jednaki stil pokretanja mašinerije laži, kleveta, izokretanja činjenica.

“To nije ništa novo, jer to često doživljavam i od hrvatskih i srpskih i svih ostalih nacionalista”, pripovijeda.

“No puno važnije mi je da isto tako dobivam golemu podršku umjerenih Bošnjaka, Hrvata i Srba, koji možda nisu tako bučni, ali su u većini”, kaže Juratović.

Nove dimenzije pritiska

Kaže da ga čudi činjenica da je tekst rezolucije o BiH procurio u javnost prije usuglašavanja u parlamentu.

“Na vanjskopolitičkom planu još nisam tako nešto doživio, da nacrt pod čudnim okolnostima ode u javnost, prije nego što je uopće bio na raspravi u zastupničkom klubu”.

Teško mu je reći tko stoji iza toga jer je nacrt rezolucije je bio dostupan svima.

Ali je siguran da ga u medijima ocrnjuju bošnjački nacionalisti koji, tvrdi, podvaljuju da se protivi rezoluciji i narušava ugled SPD-a.

“Iza ove hajke na mene stoji dobro razgrađena mreža bošnjačkih nacionalista koja već duže vremena radi na izbornoj kampanji za predstojeće izbore u BiH”, kaže Juratović, dugogodišnji pratitelj prilika u jugoistočnoj Europi.

“Uvijek postoje grupe koje kroz svoje lobiste pokušavaju utjecati na političke procese i odluke u njemačkom Bundestagu, što je u političkom svijetu i normalno”, objašnjava Juratović.

Ti se pokušaji se uglavnom odvijaju tako da se na političke procese u korist svojih interesa pokušava utjecati argumentima.

“No u ovom slučaju se vršio pritisak kroz društvene mreže, spinove, naručenim tekstovima u novinama gdje se pokušavalo jednog zastupnika ušutkati i spriječiti da iznese svoje mišljenje”, naglašava Juratović.

“To je već udružena kriminalna aktivnost koju sam već doživljavao od nekih drugih nacionalističkih organizacija protiv kojih sam dobio sudske procese, a neke i dan danas vodim”, ističe Juratović.

Što je Ahmetović?

Juratović se na kraju osvrnuo i na kontroverze koje su se stvorile oko pogrešnog navođenja funkcije Adisa Ahmetovića, što se, kaže, i njemu događalo u vrijeme kada je obnašao istu funkciju.

“Adis Ahmetović je kao novo političko lice na zapadnom Balkanu u mnogim medijima pogrešno tituliran (kao izaslasnik Bundestaga za zapadni Balkan op.a.) pri čemu Adis očigledno nije vidio potrebu da to ispravi”, kaže Juratović.

“On je izvjestitelj za zapadni Balkan SPD-a u odboru za vanjsku politiku”, objašnjava.

To nije malo jer je SPD najjača stranka u njemačkoj vladajućoj koaliciji.

“Ali je jedan od nekoliko desetaka izvjestitelja koje Bundestag ima za zapadni Balkan u različitim odborima i radnim grupama, među kojima sam i ja u odboru za europska pitanja”, kaže Juratović.

Funkcija posebnog izvjestitelja Bundestaga za zapadni Balkan ne postoji.

“Postoji samo specijalni izvjestitelj za zapadni Balkan ispred ministarstva vanjskih poslova, a to je Manuel Sarrazin”, zaključuje Juratović za agenciju HINA.

/desk/

Objava Josip Juratoivć: Zastupnik SPD-a u Bundestagu: Izetbegović treba u istu ravan s Dodikom i Čovićem pojavila se prvi puta na Republika.

Dugogodišnji njemački parlamentarac SPD-a u njemačkom Bundestagu podrijetlom iz Hrvatske, Josip Juratović, već u svojim prijašnjim izjavama za medije izrazio je bojazan, odnosno, tvrdnju kako jedino zajedničkim radom parlamentaraca na zajedničkoj poziciji Njemačke prema Zapadnom Balkanu s ciljem daljnjeg razvoja demokracije u regiji može, realno i iskreno, razviti suradnja sa zemljama zapadnog Balkana, odnosno, spriječiti da se nacionalistička kultura zapadnog Balkana prenese u njemački parlament, što je, kako je kazao, „već počelo nanositi štetu pojedinim kolegama“.

Međutim, Juratović za Dnevni list, između ostaloga kaže: „Što se pak bošnjačkog nacionalizma na čelu s Bakirom Izetbegovićem tiče, on je na žalost prošao ispod radara ne samo zbog pojedinaca kojima je uspjelo ovaj puta uvesti političku kulturu BiH u Bundestag, već prije svega zbog dvojice njemu bliskih pomagača iz redova Srba i Hrvata koji ga svojim etno-nacionalizmom godinama pravdaju i koji će i ovu rezoluciju zloupotrijebiti za sljedeće izbore, solidarno sva trojica razumije se. Baš kao i sve ove godine do sada, jer dok je Bakira biti će i Milorada i Dragana, a i Zorana i Aleksandra i obrnuto“.

Po svemu sudeći, čini se da Bundestag ima problem.

Juratović za Dnevni list govori o prijedlogu rezolucije zastupnika koalicije vladajućih stranaka u Bundestagu, SPD-a, Saveza 90/Zeleni i FDP-a, pod imenom ‚Pružiti podršku Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost‘, a koja nije samo uzburkala bh javnost nego i na površinu iznijela i suprotna mišljanja među samim zastupnicima SPD-a. Između ostaloga i mladog Adisa Ahmetovića, Bošnjaka podrijetlom iz BIH koji je smatrao da se u toj rezoluciji, uz konkretno navođenje Milorada Dodika i Dragana Čovića kao vodećih nacionalista koji zagovaraju secesionizam, ne bi trebalo naći i ime Bakira Izetbegovića. Takav stav nije dijelio Juratović, koji smatra da se i Izetbegović treba naći u tom ‚društvu‘. Inače, o rezoluciji će njemački zastupnici u Bundestagu odlučivati sredinom ovog i početkom sljedećeg mjeseca.

DL: Smatrate li da ima mogućnosti da se i predsjednik najjače bošnjačke stranke SDA, Bakir Izetbegović ipak nađe u “društvu” Dodika i Čovića u rezolouciji?

Juratović: Što se tiče same rezolucije, mislim da će biti teško bilo što više mijenjati jer je većinskom odlukom prošla klubove zastupnika koalicijskih partnera. ali sve je još u odborima na raspravi iz kojih se vraća u klubove zastupnika i tek onda u parlament gdje će biti poslije rasprave izglasana. Što se pak bošnjačkog nacionalizma na čelu s Bakirom Izetbegovićem tiče, on je na žalost prošao ispod radara ne samo zbog pojedinaca kojima je uspjelo ovaj puta uvesti političku kulturu BiH u Bundestag, već prije svega zbog dvojice njemu bliskih pomagača iz redova Srba i Hrvata koji ga svojim etno-nacionalizmom godinama pravdaju i koji će i ovu rezoluciju zloupotrijebiti za sljedeće izbore solidarno sva trojica razumije se. Baš kao i sve ove godine do sada. jer dok je Bakira biti će i Milorada i Dragana, a i Zorana i Aleksandra i obrnuto.

DL: Očito je da postoje donekle različita mišljenja i među zastupnicima vladajućih u Bundestagu, pa i među zastupnicima SPD-a. Kako komentirate navode za vašeg kolegu Ahmetovića koji pristižu iz BiH?

Juratović: Kolega Ahmetović je novi član Bundestaga, jako angažiran, koji je ušao na moje mjesto u odboru za vanjsku politiku koje sam mu rado prepustio misleći da je dobro da se nova generacija pokaže. Krenuo je graditi svoju mrežu, što nije ništa strašno u politici da nije posrijedi po njemu novi politički stil, kako ga on naglašava, a koji počinje mnoge od nas  sve više zabrinjavati. Pogotovo u zadnje vrijeme se pokazao novi politički stil kada se govori o rezoluciji.  Na primjer, nacrt rezolucije je osvanuo nedovršen u medijima prije rasprave u klubovima zastupnika, što se na takav način do sada nije događalo. Zatim je uslijedio teror nepoznatog bh udruženja koje se predstavlja kao pokret za cjelovitu BiH, a na svojim službenim stranicama prikazuju da usko surađuju sa Izetbegovićevom fondacijom te islamskom zajednicom u Njemačkoj. Uz to udruženje pojavili su se napadi na društvenim mrežama od pojedinaca koji su otvoreno javnim istupima u medijima i društvenima mrežama doslovno vršili teror nada mnom optuživši me lažno da opstruiram rezoluciju. Spin se nije širio samo bh medijima nego su naručeni i gost komentatori u Süddeutsche Zeitungu, sve s ciljem da se spriječi dodavanje Bakira Izetbegovića u rezoluciju o BIH, na čemu smo u radnoj grupi za europska pitanja jednoglasno inzistirali. U međuvremenu, mnogim kolegama je cijela priča postala čudna i s obzirom na to da tako nešto još nismo doživjeli u Bundestagu, stoga ćemo ubuduće biti oprezniji.

DL: Koji su vaši argumenti za Izetbergovića – zašto je njegova politika suodgovorna sa ostale dvije za općenito političku krizu u BiH?

Juratović: Točno je da Bakir Izetbegović nije separatist kao Milorad Dodik i Dragan Čović jer nema susjedne države ali je zato ništa manje opasniji etno-nacionalist kao i ova dvojica. A etno-nacionalizam je uzrok sveg zla ne samo BiH već cijelog Balkana i šire. Ako se jedan izostavi, gotovo je nemoguće drugi suzbijati jer ga se može samo suzbijati u vlastitim redovima. A nemoguće ga je suzbijati u redovima Bosansko-Hercegovačkih Srba i Hrvata dok navodno proeuropski Bakir nudi BiH u Amanet Erdoganu davajući mu u srcu Europe platformu da se ruga Europskoj uniji koja mu je zabranila predizborne nastupe po Europi. A sličnih primjera ima puno. Međutim najviše zamjeram  što je Bakir Izetbegović  oskvrnavio termin „Građanske države“,  na kojoj se temelji cijela Europska unija jer pod krinkom  državotvornosti cjelovite BIH lukavo sprovodi islamizaciju društva. U takvoj građanskoj državi kakvu zagovara Bakir Izetbegović ne želi živjeti velika većina ne samo Srba i Hrvata nego i Bošnjaka. Isto tako velika većina Bosanaca i Hercegovaca želi živjeti u miru i slozi u zajedničkoj državi ali ne žele biti upravljani niti iz Hrvatske, niti iz Srbije, ali ne i iz Turske s kojom  Bakir otvoreno identificira Bosnu i Hercegovinu. Upravo nam agresija Putinovog režima nad Ukrajinom govori koliko je bitno spriječiti utjecaj Rusije na BIH, ali isto tako se ne smije zanemariti ni dugogodišnji utjecaj Turske.

DL: Očekujete li da će rezolucija biti konačno i usvojena i u kojem obliku?

Juratović: Usprkos tome što smo stavljeni pred svršen čin, većina mojih kolegica i kolega, a i moje osobno  mišljenje je da se rezolucija iako jednostrana, odnosno, nepotpuna, treba usvojiti, pogotovo u ova jako složena vremena, kako u svijetu tako i na Zapadnom  Balkanu. Mi smo mišljenja da se u toj rezoluciji nalaze mnoge dobre stvari koje su nužne za daljnji razvoj BIH i suradnju dviju zemalja. Stoga će mnoge kolege potpisati popratni papir uz rezoluciju, a koji će imati sadržaj jednoglasne odluke radne grupe za europska pitanja, odnosno, koju je Adis Ahmetović uspio spriječiti. A to je da se na mjestu gdje se govori o etno-nacionalizmu pored Milorada Dodika i Dragana Čovića, nađe i ime Bakira Izetbegovića i njegovog SDA. Drugo, da se traži od vlade da će Njemačka biti od pomoći uspostavljanja funkcionalnih institucija prije svega neovisnog tužiteljstva i sudstva te suzbijanju kriminala i korupcije, što očito, za razliku od Amerikanaca, tvorcima rezolucije nije bilo od bitnog značaja. I treće, da se napomene da u BiH ima mnoštvo svijetlih primjera u društvu i politici koje treba aktivno podržati.

 DL: Što će to, konkretno, značiti za BiH i njene političare koji promoviraju nacionalizme – mogu li se očekivati sankcije za najodgovornije?

Juratović: Ja sam mišljenja da su sankcije jedan od mogućih instrumenata koji su od koristi za postizanje političkih ciljeva. Ali ako su samo u svezi s ukidanjem financiranja projekata, onda štete prije svega narodu i stvaraju klimu kolektivnih žrtava koja pak ide u korist etno-nacionalizmu. Ako su, pak, usmjerene prema pojedincima, onda to ima okus političkog revanšizma. Najispravnije bi bilo provođenje sudskih procesa uz međunarodnu pomoć po pitanju kriminala i korupcije. Tako će narod dobiti povjerenje u funkcionalnost institucija i konačno moći prepoznati da su sve tri etno-nacionalne stranke dijelom kriminalne organizacije koje se masovno bogate držeći njihove narode za taoce straha koji čak prihvaćaju i kriminal i korupciju samo da ne dođe ponovo do rata.

DL: BiH očekuju izbori u listopadu i oni će se održati u sjeni nepostignutih dogovora oko promjene Izbornog zakona. Što je za očekivati?

Juratović: Izbori će se održati. To što se opet nisu uspjeli dogovoriti oko izbornog zakona, to nije ništa novo i bilo je za očekivati jer nije  nikada ni bilo  u cilju postići dogovor oko izbornog zakona, jer postizanjem dogovora i Čovic i Bakir i Dodik gube izbore jer se samo lažnim nacionalnim tenzijama mogu održati na vlasti. Na kraju želim napomenuti da sam jako razočaran ponašanjem pojedinih kolega porijeklom sa zapadnog Balkana. Sve ove godine sam kroz medije jasno kritizirao svaki etno nacionalizam, a posebno iz redova Hrvata posto sam Hrvat, zbog čega sam godinama u određenim krugovima „persona non grata“ i godinama, dobivam epitete da sam mrzitelj Hrvata zbog čega još uvijek vodim sudske procese. Ja od mojih kolega ne očekujem da sebi stvaraju neugodnosti kao što ih imam ja, ali očekujem da kao demokrate, budu toliko dosljedni svom pozivu da ne upiru prstom samo u tuđi nacionalizam nego da se suprotstave nacionalizmu i u vlastitim redovima. Ipak ova cijela priča ima za mene jednu dobru stranu. Konačno nam je uspjelo razotkriti etno nacionalizam i u bošnjačkim redovima, a meni osobno se pokazalo kroz pisma i poruke  koliko svijetlih primjera podrške sam dobio sa svih strana koje istinski žele demokratsku BIH, državu ravnopravnih građana.

/desk/

Objava BALKANSKI NACIONALIZAM U BUNDESTAGU Juratović: „Politički stil kolege Ahmetovića počinje nas zabrinjavati, bit ćemo oprezniji ubuduće“ pojavila se prvi puta na Republika.