Svakih pet godina ovo istraživanje prati odabrane pokazatelje roda u medijima, uključujući prisutnost žena u odnosu na muškarce, rodne predrasude i stereotipe u vijestima i drugom sadržaju.

Posljednje istraživanje provedeno je 6. svibnja 2025. godine, što je 25 godina od prvog GMMP-a. Istraživanje se vrši svakih pet godina po već utvrđenoj i svjetski priznatoj metodologiji monitoringa medija.

“Globalni projekt praćenja medija je projekt koji već 25 godina kontinuirano prati predstavljanje žena u medijima, odnosno, na koji način i u kojim vijestima su žene prikazane u medijima. Naše udruženje je zajedno sa skoro 200 zemalja svijeta 6. svibnja prošle godine provelo 24-satno istraživanje u kojima smo analizirali 20 tiskanih i digitalnih medija u BiH i rezultati su slični onima koje smo dobili tijekom prethodnih istraživanja koje je održano 2020. godine”, rekla je Pehlić.

Pehlić kaže kako su, kao i prethodnih monitoringa, rezultati prikazali dominantnu prisutnost političkih vijesti, sa skoro 30% zastupljenosti tog dana istraživanja. Slijede vijesti o socijalno-pravnim pitanjima, koje su u medijima bile prisutne oko 23%, potom vijesti o počinjenju kaznenih djela, nasilja itd.

“Specifičnost prošlogodišnjeg monitoringa je fokus na vijstima koje se odnose na nasilje nad ženama i načina na koje je to nasilje opisano. Oko 2% vijesti odnosile su se na vijesti o rodno zasnovanom nasilju i bile su zastupljene u tiskanim i internet medijima, dok na radiju i televiziji toga dana uopće nis bile obrađivane. Takvo maarginalno prisustvo vijesti o r5odno zasnovanom nasilju u BiH, iako svjedočimo o svakodnevnom porastu nasilja nad ženama, porastu slučajeva femicida, pa čak i ubojstva rođene djece zajedno s majkama, još uvijek naglašava potpunu nepovezanost društvenih prioriteta koji se prikazuju u vijestima. Ne obraća se dovoljno pozornosti nečemu što zaista postaje boljna točka našega društva”, kaže o rezultatima istraživanja predsjednica udruge ‘Novi put’.

Pehlić kaže kakvo je ovakvo izvješćivanje medija ustaljeno od ranije.

Međutim, skreće pozornost kako je zbog porasta slučjeva rodno zasnvanog nasilja na svjetskoj, pa tako i bh razini, fokus na rodno zasnovanom nasilju.

“Kao i prethodnih monitorniga, i ovo istraživanje je pokazalo kako su žene, zapravo, odsutne iz vijesti koje govore o donošenju odluka ili vijesti koje ukazuju da žene imaju moć u donošenju odluka. Rezultati pokazuju kako je samo 4% žena prikazano u političkim vijestima, a čak 96% muškarci, iako imamo demokratske kvote u kojima žene moraju biti prisutne kao političke predstavnice. S druge strane, vidimo da su žene jako prisutne u vijestima o rodno zasnovanom nasilju – čak 80% subjekata u takvim vijestima u žene koje su prikazane kao žrtve”, kaže Pehlić.

Ali, monitorig je pokazao i kako su žene značajno prisutne u rubrikama i vijestima o poznatim osobama, umjetnosti, sceni itd., – čak 71%.

“To ojačava uvriježene stereotipe kako su žene te koje su ili žrtve nasilja i one koje se bave show biznisom, odnosno, zabavnim sadržajem”, kaže uz zaključak kako se protiv takvog pristupa treba boriti odgovornnim, profesionalnim i educiranim novinarstvom.

Pehlić podsjeća kako i bh društvo ima značajan broj žena na odgovornim dužnostima i odlučujućim pozicijama te koje aktivno sudjeluju u donošenju odluka.

“Mislim da bi mediji trebali malo više pozornosti posvetiti ženama i malo više se fokusirati na razgovore s njima”, ističe.

Ali, pri tom skreće pozornost i za, kako je rekla, veliki problem koji nije dovoljno shvaćen – online nasilje na ženama, na društvenim mrežama, komentarima na portalima itd. koje je bilo nezamislivo prije 20-ak godina.

“Tu su žene političarke, žene koje su na javnim dužnostima, nerijetko izložene javnom linču, seksističkom govoru, mizoginiji ili slično, za razliku od njihovih muških kolega. Mislim da je to jedan razlog zašto žene nisu prisutne u medijima. Trebali bi raditi na sankcioniranju govora mržnje jer mi u BiH smo svjesni da nikada ne možete uvrijediti jednog muškarca kao što možete uvrijediti jednu ženu. Nisu sve žene jednako osnažene i jednako u stanju nositi se s govorom mržnje i skesističkim komentarima, vrijeđanjem na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, spola, po osnovu obitelji ili neimanja obitelji itd. To je jedan jako kompleksan problem i s njim se moramo pozabaviti jer ako izgubimo žene iz našeg etera i diskursa, izgubili smo polovicu našega stanovništva jer žene čine više od 50 posto stanovništva. Bojim se da ćemo izgubiti kvalitetan kadar žena koji mogu puno toga doprinijeti, ali njihov glas se neće dovoljno čuti zbog tog nasilja nad ženama na internetu, to je naša realnost”, rekla je Pehlić, istaknuvši kako postoje elementi sankcioniranja digitalnog nasilja.

Ona je kazala kako upravo žene mogu puno učiniti u borbi protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, ali i djecom, jer, kako je rekla, nasilje u obitelji nije samo nasilje nad suprugom i majkom već i nad djecom.

Osvrnula se kako žene putem nevladinih sektora puno utječu u stvaranju svijsti o nužnosti borbe protiv nasilja. Ali, ni sve žene nisu na tom “fonu”.

“Ponekad i neke žene također imaju jako negativan narativ. Kada smo imali vijesti o žrtvama femicida, mogli su se pročitati komentari žena koje traže krivicu u žrtvama femicida, koje traže krivicu u ženama, što je poražavajuće”, smatra Pehlić

Uspoređuući rezultate istraživanja u BiH s rezultatima na svjetskoj razini, Pehlić kaže da su rezultati i u BiH i u svijetu “prilično poražavajući te da se postotak vijesti o rodno zasnovanom nasilju kreće oko 2% do 3% na globalnoj razini.

/Republika/

Objava Istraživanje o prisutnosti žena u medijima – Pehlić: “Nikada ne možete uvrijediti muškarca kao što možete uvrijediti ženu” pojavila se prvi puta na Republika.

Prema riječima predsjednice te udruge Abide Pehlić, “Analiza medijskih napisa 2024.–2025.” rezultat je tromjesečnog praćenja odabranih elektroničkih medija u Bosni i Hercegovini, prenosi FENA.

Analizu smo uradili da bismo vidjeli kakvo je predstavljanje žena na pojedinim internetskim portalima, s posebnim naglaskom na vijesti o rodno utemeljenom nasilju, da vidimo na koji se način prikazuju slučajevi rodno utemeljenog nasilja, slučajevi femicida, na koji su način oni predstavljeni u medijima i kako su zapravo same žrtve, bilo nasilja nad ženama, bilo femicida, prikazane u takvim vijestima, kazala je Pehlić.

Prema njezinim riječima, općenito se može zaključiti da su žene jako podzastupljene.

“Vrlo je mali postotak žena, nekih 20 do 25 posto, u vijestima. Međutim, slučajevi rodno utemeljenog nasilja, nažalost, vrlo se često koriste na senzacionalistički način, kako bi se privukli čitatelji da daju svoje komentare, odnosno da se poveća gledanost portala koji je objavio takvu vijest. Mislim da bismo svi zajedno trebali imati na umu da vijesti koje se odnose na bilo koji slučaj nasilja nad ženama i djevojkama, pogotovo slučajeve femicida, zaista zaslužuju dužnu pažnju i pijetet prema žrtvama te da to nikako ne bi smjelo biti bojno polje na kojem se pišu ružni komentari u kojima se često krivnja prebacuje na samu žrtvu”, ocijenila je Pehlić.

Jedna od panelistica bila je i sveučilišna profesorica Daniela Jurčić, koja je, tumačeći rezultate istraživanja, kazala kako je prisutan društveni “status quo” te da se desetljećima ništa ne mijenja.

“Ovo je jedno složeno istraživanje koje je dovelo do podatka da su žene definitivno na marginama, svedene na svega nekoliko funkcija u medijskom diskursu. Dakle, žena je ili zabavljačica, estradna zvijezda, majka, supruga ili žrtva. Imamo vrlo loše podatke, međutim, ništa me ne čudi jer se ništa ne mijenja već duže razdoblje”, naglasila je Jurčić.

Ocijenila je kako je medijski diskurs isključivo muško područje.

“Ovo je jedan složen i zahtjevan proces i on će trajati. Pročitala sam u stručnoj literaturi da traje više od 150 godina. Svi mi zajedno možemo biti nositelji pozitivnih društvenih promjena, ali opet ponavljam, to će biti jedan vrlo dugotrajan proces”, zaključila je Jurčić.

Konferencija “Predstavljanje žena u BiH medijima” organizirana je u okviru šireg projekta “Istraživanje rodne perspektive u novinarstvu u BiH u vijestima o rodno utemeljenom nasilju”, koji udruga “Novi put” provodi uz potporu Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija (World Association for Christian Communication – WACC).

/Desk/

Objava Žene u medijima u BiH i dalje na marginama, izložene predrasudama i stereotipima pojavila se prvi puta na Republika.

“Ne smijemo zaboraviti da ključnu ulogu u sprječavanju nasilja nad ženama igramo MI. Mi prijatelji, susjedi, radne kolege i kolegice, svi mi koji znamo da se nasilje događa, ali mislimo da to nije naš problem. To jest problem svih nas; kao društvo i kao pojedinci i pojedinke ne smijemo dozvoliti ignoriranje nasilja”, istaknula je Pehlić u svom obraćanju.

‘Sve u 16’ je akcija koju je pokrenuo Novi put u sklopu globalne inicijative 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, koja traje od 25. studenog do 10. prosinca svake godine, još od 1991. kada je inicijativu pokrenuo Centar za globalno liderstvo žena.

Sve u 16 za bolje sutra

Statistika o broju žena koje na godišnjoj razini dožive neki oblik nasilja dodatno potvrđuje težinu ovog društvenog problema; jedna od pet odraslih žena tijekom svog života barem jednom bude žrtva fizičkog nasilja, dok svaka deseta doživi i seksualno nasilje.

Podaci iz Bosne i Hercegovine nisu ništa bolji. Devet žena ubijeno je u BiH u 2024. godini, a u razdoblju 2021. i 2022. godine ubijeno je 19 žena, podaci su Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća. Prema podacima OSCE-a gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine.

“Prije nepuna dva dana duboko nas je potresao novi slučaj femicida u Mostaru, upravo u vrijeme kada se u našem gradu, kao i diljem Bosne i Hercegovine organiziraju razne aktivnosti u sklopu inicijative 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, kako bi se podigla svijest o svim oblicima nasilja nad ženama, potaknule žrtve da prijave slučajeve nasilja, ali i utjecalo na potencijalne i stvarne počinitelje”, naglašava Pehlić.

Kampanju ‘Sve u 16’ i hod protiv nasilja nad ženama podržalo je više stotina okupljenih, među kojima su se našli i klubovi mažoretkinja iz Mostara i Čitluka, plesni klubovi Mo-Stars i PS Flash, sportašice iz HŽRK Zrinjski, članice mostarske akademske zajednice te predstavnice Inicijative građanki i građana Mostara.

Cilj kampanje je podignuti svijest o problemu nasilja nad ženama i djevojčicama, promovirati ljudska prava i potaknuti zajednicu na aktivno djelovanje kako bi se spriječili i eliminirali svi oblici nasilja, istovremeno ohrabrujući žrtve da prijave slučajeve nasilja. Predstavnice udruge šalju jasnu i glasnu poruku podrške ženama i ističu nultu toleraciju prema bilo kakvom obliku nasilja, uključujući fizičko, psihičko, ekonomsko, seksualno i digitalno.

Besplatna pomoć i psihološka podrška žrtvama nasilja i trgovine ljudima

Udruga Novi put osnovana je 2010. godine u Mostaru na inicijativu žena koje su stekle dugogodišnje iskustvo na prevenciji i borbi protiv trgovine ljudima i različitih oblika nasilja u obitelji, dječje pornografije i pedofilije te u izravnom radu s potencijalnim i stvarnim žrtvama nasilja.

Osim navedenih aktivnosti, Novi put aktivno radi i na edukaciji marginaliziranih i ranjivih kategorija te na promociji rodne jednakosti i ljudskih prava u suradnji sa svim relevantnim institucijama.

Ako ste žrtva rodno zasnovanog nasilja ili trgovine ljudima i potrebna Vam je psihološka podrška, možete se obratiti na e-mail adresu info@newroadbih.org ili putem telefona 060 3155663 kako biste zakazali termin u besplatnom savjetovalištu ove udruge.

/Desk/

Objava SVE U 16 – U Mostaru hod protiv nasilja nad ženama pojavila se prvi puta na Republika.

“Mi danas službeno krećemo s desetomjesečnom kampanjom koja će se realizirati na području Hercegovačko-neretvanske županije s ciljem podizanja svijesti šire javnosti, ali i ranjivih kategorija na trgovinu ljudima”, kazala je Abida Pehlić iz Udruženja “Novi put”, izvijestila je agencija FENA.

Kampanjom se također želi motivirati i osnažiti potencijalne, tj. stvarne žrtve bilo kojeg oblika trgovine ljudima ili iskorištavanja da zatraže pomoć i prijave iskorištavanje, ako to dosad nisu učinili. Spomenutu kampanju realizira Udruženje ‘Novi put’ u suradnji s Koordinacijskim timom za borbu protiv trgovine ljudima HNŽ-a.

Prema neslužbenim informacijama, kako kaže Pehlić, u prošloj je godini na području BiH identificirano oko 37 potencijalnih žrtava trgovinom ljudima.

“Iz ranijih iskustva znamo da veliku većinu potencijalnih žrtava trgovinom ljudima čine maloljetnici koji se prisiljavaju na prosjačenje, zatim tu su i djeca koja se prisiljavaju na prisilni rad, djeca žrtve seksualne eksploatacije i djeca žrtve prisilnih brakova”, istaknula je Pehlić.

Gordan Zovko, načelnik Odjela za opći kriminalitet MUP-a HNŽ-a i koordinator Koordinacijskog tima za borbu protiv trgovine ljudima za područje HNŽ-a govorio je i o nedavnom slučaju trgovine ljudima u Mostaru kada je državljanin Srbije uhićen zbog spolnog odnosa s maloljetnicom, koja je trenutačno smještena u sigurnu kuću.

Janja Milinković, inspektorica socijalne zaštite HNŽ-a osvrnula se na mali broj slučajeva trgovinom ljudima koji su procesuirani.

“Nismo imali veći broj procesuiranih slučajeva zato što su oni, zbog grešaka u postupanju, ‘padali’ na Tužiteljstvu”, ustvrdila je Milinković.

Veliki broj djece koja su dosad uhvaćena u prosjačenju na području HNŽ-a dolaze iz drugih županija i ona se do stavljanja u punu funkciju Odgojnog centra HNŽ-a u Gnojnicama, smještaju u sigurnu kuću.

U okviru ove zajedničke kampanje u sljedećem će se razdoblju provesti deset uličnih akcija u ruralnim i urbanim dijelovima HNŽ-a, s ciljem podizanja svijesti o trgovini ljudima među ranjivim kategorijama, ali i šire javnosti te poticanja preživjelih žrtava na uključivanje u procese razvoja politika suprotstavljanja trgovine ljudima.

Aktivisti Udruženja ‘Novi put’ će, tijekom uličnih kampanja, vršiti podjelu informativnih materijala, kao i informacija o prevladavajućim oblicima trgovine ljudima, metodama vrbovanja te načinima zaštite i prijavljivanja potencijalnih i stvarnih slučajeva.

Bosna i Hercegovina je identificirana kao zemlja porijekla, tranzita i odredišta žrtava trgovine ljudima. U prošlogodišnjem izvješću Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih država o trgovini ljudima BiH je ocijenjena razinom 2, jer se vlasti Bosne i Hercegovine ne pridržavaju u potpunosti minimalnih standarda za eliminiranje trgovine ljudima, ali ulažu značajna nastojanja u tom pravcu, kazali su iz Udruženja Novi put.

Kampanja realizira se u okviru projekta pod nazivom ‘Unaprijeđenje institucionalnog odgovora na trgovinu ljudima’, kojeg podržava Vlada SAD-a kroz USAID-ov Program podrške zaštiti ljudskih prava USAID Inspire, kojeg Udruženje ‘Novi put’ trenutno provodi na području HNž-a i Zapadnohercegovačke županije.

/Desk/

Objava ‘Novi put’ u kampanji protiv trgovine ljudima -U BiH prošle godine oko 37 potencijalnih žrtava pojavila se prvi puta na Republika.

Trostruko ubojstvo i trostruko ranjavanje te na koncu samoubojstvo, epilog je stravičnog pohoda poludjelog ubojice Nermina Sulejmanovića. Mlada žena je sahranjena, a gorko upozorenje za cjelokupan sustav je da joj taj isti sustav od kojeg je tražila pomoć – nije pomogao. Ubijena je jer je ubojicu prijavila za nasilje, piše Dnevni list.

Iza nje ostala je jednogodišnja djevojčica koju je dobila u vezi s ubojicom kojeg je namjeravala napustiti. Sud je odbio mjeru zaštite zabrana prilaska, a pravdanje za ovu kardinalno katastrofalnu odluku je nedostak dokaza koje nije prikupila policija. Tisuće ljudi je prosvjedovalo u gradovima BiH ukazujući na problem nasilja u obitelji, nasilja nad ženama sa sve češćim tragičnim ishodom. S druge strane sve brojniji su slučajevi prijava nasilja nad ženama i djevojkama.

„Moralno dno dijela društva“

-Previše je puno analiza, mišljenja, stavova i osvrta na sve negativnosti u ovom društvu, koje su uvijek uzalud, a istovremeno puna usta naših predstavnika da će biti bolje. Sustav nije ništa drukčije reagirao kao i u stotinama dosadašnjih, sličnih slučajeva, kazao je doc. dr. Sandi Dizdarević profesor kriminalističke psihologije.

Ustvrdio je kako istraga policijskih službenika u nadležnom MUP-u Tuzlanskog kantona pokazuje kako je bilo propusta te da dio sustava pokušava funkcionirati, a dio ne.

-Sama činjenica da je javnost po prvi put mogla vidjeti uživo ovaj monstruozan zločin i najteži oblik fizičkih patnji i svi koji su ‘lajkali’ i podržavali to, pokazuje koliko je moralno dno dijela našeg društva. To znači da smo kao društvo usvojili normu ponašanja, suprotnu civilizacijskim oblicima ponašanja. Radovati se nasilju i nečijoj smrti pokazuje ozbiljan oblik patologije, kazao je Dizdarević.

On se pri tom osvrnuo i na svoje dvije objavljene knjige, u kojima skreće pozornost na značaj operativnog rada policije, napuštanju fundamentalnih koncepata policijskog rada, o udaljavanju od zajednice i rada iz ureda, nepostojanju uspostavljenih standardiziranih linija za suradnju između policijskih službi i agencija na višim razinama, izuzev po privatnoj liniji, osobito u kriznim situacijama.

Enorman novac utrošen – rezultati katastrofalni

Posebno se osvrće na svoju drugu knjigu ‘Vrisak lotosa’ u kojoj govori o slučaju nasilja nad konkretnom ženom i svim problemima s kojim se žrtva susreće, ali i svim problemima sa kojim se policijski istražitelji susreću.

-Kao nekadašnji istražitelj, i sada kao znanstvenik i profesor koji se svakodnevno bavi pojavama kriminaliteta, i policijskog rada odgovorno tvrdim da su se enormne količine novca unijele u sustav policije i obuke policijskih istražitelja za rad po liniji nasilja u obitelji, a rezultati su u pojedinim slučajevima katastrofalni. Zašto? Zato što se na nasilje nad ženama i dalje gleda kao pojavu koju žene trebaju trpjeti, jer još uvijek živimo u patrijahalnom sustavu, a da ne govorim o istražiteljima, čast izuzetcima koji prijave operacionaliziraju po određenoj matrici koja je uvriježena: “žrtva je povukla prijavu” i tu predmet ide ‘ad acta’, navodi Dizdarević.

Upravo govoreći o tim propustima, Dizdarević vrlo jasno pojašnjava: “Žrtva je morala povući prijavu, žrtvi sustav nije pružio potporu da ne povuče prijavu, žrtvi nije pružena sigurna lokacija, nije pružena psihosocijalna pomoć, počinitelji se ne liječe i mogao bi nabrajati još jako puno. Zato je povukla prijavu. Nitko da kaže, ‘da, u pitanju je kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti, i nakon prijave smo uradili sve i podigli optužnicu, a žrtva se predomislila’. Ne znam bi li se u toj fazi predomislila. Praksa pojedinih sudova je uistinu kvalitetna, pa u svakom slučaju nasilja u obitelji poštuju potpisane protokole, i osumnjičenom sudovi određuju pritvor. Time se žrtva motivira, istraga provodi, a počinitelj se ‘hladi’ u pritvoru”.

Žene se potiču da zatraže pomoć, a mlada žena ubijena jer je zatražila pomoć

Abida Pehlić, predsjednica višestruko i međunarodno nagrađivanog Udruženja ‘Novi put’ iz Mostara za Dnevni list ističe kako ih je vijest o svirepom ubojstvu u Gradačcu, još jednom slučaju femicida, duboko potresla.

-Udruženje Novi put, zajedno s aktivisticama, organiziralo je prosvjed kako bi iskazali naše ogorčenje zbog sve učestalijih slučajeva nasilja nad ženama, a sve slabijim odgovorom institucija na ovaj jako zabrinjavajući problem koji, vidjeli smo, često ima i smrtne ishode. Ovo nas je duboko potreslo jer mi kao udruženje već dugi niz godina radimo na osnaživanju žena i žena žrtava svih oblika rodno zasnovanog nasilja, pružamo im psihosocijalnu i pravnu podršku i pomoć i, zapravo ih osnažujemo da prijave nasilje i zatraže pomoć od nadležnih instituija čiji je mandat i posao baviti se ovim problemom, kaže Pehlić.

Naime, Udruženje ‘Novi put’ vodi jedino besplatno savjetovalište u Hercegovini u kojem se pružaju takva pomoć podrške osnaživanja djevojkama i ženama, žrtvama svih oblika nasilja, ali i također djeci koja su, kako navodi, sekundarna žrtva ovih oblika nasilja.

-I upravo zbog povećanog broja zahtjeva za pomoć, ove godine smo pokrenuli mobilne timove na podrućju HNŽ I ŽZH-a, za pružanjem psihosocijalne podršku i raspored naših obilazaka je uvijek objavljen na našoj Facebook sttranici. Svaki tjedan posjećujemo drugi grad, unaprijed zakazujemo sastanke s našim klijenticama. Međutim, pitamo se što i kako dalje, jer i ova mlada žena koja je ubijena je, zapravo, zatražila pomoć od nadležnih institucija i prijavila nasilje. Na žalost, vidjeli smo da je odbijena mjera zabrane prilaska i, na žalost, sada smo pred velikim problemom što i kako dalje, iznosi ozbiljnu bojazan predsjednica Udruženja ‘Novi put’ iz Mostara.

Ističe ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da je sud odbio zahtjev za izricanje zaštitnih mjera iako su se dogodili brojni slučajevi femicida, ubojstava žena i djevojaka od strane njihovih partnera.

-Znači, konstantno se ignoriraju slučajevi rodno zasnovanog nasilja od strane nadležnih institucija, čime se zapravo, daje poticaj svim tim potencijalnim počiniteljima tog kaznenog djela, upozorava Pehlić.

Problem „ogoljen“ jer sustav ne ispunjava svoju zadaću

Iz Udruženja ‘Novi put’ ističu kako su od početka pandemije počeli bilježiti povećanje zahtjeva za pružanje psiho-socijalne podrške zbog nasilja u obitelji, a čak su im se obraćale i djevojke i žene iz susjedne Hrvatske jer su u to vrijeme, zbog epidemioloških mjera, krenuli s ‘on-line’ podrškom, a održavane su i ‘on-line’ radionice.

-Tada smo zabilježili povećan broj zahtjeva, prosječno smo imali više od 200 poziva godišnje. Međutim, prošle godine počeli smo dobivati pozive žena na sširem području Hercegovine, iz HNŽ-a i ŽZH-a, ali većina njih nije bila u mogućnosti doći u Mostar, bilo iz financijskih ili nekih drugih razloga, tako da smo mi ove godine pokrenuli mobilni tim koji svaki tjedan obilaze gradove u ove dvije županije, govori Pehlić.

Ali, kako naglašava, do kraja srpnja ove godine, imali su čak 60 djevojaka i žena koje su zatražile psiho-socijalnu pomoć te da su to u većini bile žene i djevojke koje su već napustile svoje supružnike ili partnere, izašle iz nasilnih veza.

-No, imali smo jako puno poziva i žena koje su željele ostati anonimne i tražile pomoć kako mogu izaći iz nasilne veze. I to je sada veliki problem pred nama – nakon ovog svirepog ubojstva u Gradačcu našli smo se u teškoj situaciji jer su sada sve žene koje žive u nasilnim vezama bukvalno obeshrabrene da zatraže pomoć, pojašnjava Pehlić.

Nakon ubojstva u Gradačcu pojavio se novi, još ozbiljniji, zabrinjavajući proglem.

-Imali smo poziva žena koje kažu da joj muž prijeti da „ako ti padne na pamet napustit me, završiti ćeš kao ona ženska iz Gradačca“. To je vrlo zabrinjavajuće. Došlli smo u situaciju da žene koje žive u nasilnim vezama u potpunosti obeshrabrene da zatraže pomoć, upravo jer su zakazale nadležne institucije, a mi kao udruženje godinama smo radili na osnaživanju žena da zatraže pomoć, izađu iz takvih veza i zatraže pomoć institucija, zaštite sebe i djecu koja su takođr žertve nasilja. Nakon ovog ubojstva, smaknuća pred očima javnosti, vidimo da je taj problem „ogoljen“ jer sustav ne ispunjava svoju zadaću. Nadamo se da će nadležne insitucije konačno shvatiti koliko je problem nasilja u obitelji ozbiljan, upozorava predsjednica Udruženja ‘Novi put’.

Ona ističe da, s obzirom da je u nekoliko slučaja femicida počinitelj počinio samoubojstvo, to postaje svojevrsni, zabrinjavajući fenomen te ističe bojazan da će se upravo iz tog razloga žene u nasilnim vezama odlučivati na – šutnju.

-Takvih je na žalost jako puno, bojimo se da će mnoge od njih odlučiti ostati u takvim vezama upravo iz straha, možda ne toliko za vlastiti život nego pitanja što će se sutra dogoditi sa njihovom djecom, ako ju nasilnik ubije. To je ‘karta’ na koju igraju počinitelji nasilja i koriste kao ‘adut’ za ucjenjivanje, zakljućuje ona.

Prijedlozi za učinkovit i brz odgovor sustava na femicid i nasilje

Profesor Dizdarević daje i konkretne prijedloge za unaprijeđenje cjelokupnos sustava kada je riječ o femicidu i nasilju u obitelji.

1. Inicirati izmjene i dopune KZ F BiH. Femicid predvidjeti i propisati kao samostalno kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora od 10 godina do dugotrajnog zatvora. Moj odgovor na upite mnogih iz NVO kako dokazati femicid, pa upravo kroz prijave nasilja u obitelji nadležnim institucijama, koji uvijek prethode ubojstvu.

2. Inicirati izmjene ZKP F BiH, u pogledu obveznog pritvora. Trenutno imamo 101 osobu koje su se nakon pravomoćnosti presude našle u drugim državama na liječenjima, ili iz tko zna kojeg drugog razloga. Od 2003. godine se suočavamo s ovim problemom, mnogi na njega ukazuju, ali niti jedna politička vlast nije uradila ništa. Zato što im odgovora. Moj heroj nije zločinac? To se sustav vrijednosti koji njegujemo. Obvezni pritvor bi bio jedna od mjera kojom bi se spriječile ovakvi događaji, a istovremeno omogućilo provođenje postupka i izricanje presude.

3. Izmijeniti metodologiju istraživanja koje primjenjuje policija. Napraviti analizu u svakoj policijskoj službi koliko je policajaca pohađalo obuku međunarodnih i NVO vezanih za nasilje u obitelji, koliko tih obučenih operativaca radi na tim referatima. Odgovor će sam po sebi biti u najmanju ruku zabrinjavajući. Formirati tim od pet profesora i stručnjaka, onih profesora koji imaju najmanje 10 godina prakse u policijskim i pravosudnim institucijama, i isključivi kriterij bi bio radno iskustvo na cesti, u operativi, kako bi analizirali praksu djelovanja u kriznim situacijama i napravili prijedlog te rješenje za djelovanje svih službi u kriznim situacijama.

-Ovakvim rješenjem bi izbjegli, ono na što godinama ukazujem, da ne postoji uspostavljena suradnja već ista funkcionira na temelju privatnih poznanstava. Ovakvim rješenjima bi onemogućili situacije: kada je na terenu potraga i nužno je napraviti lociranje, a tu mjeru vrši druga agencija, da dobijete odgovor: “pošaljite službeni akt”. Nema službenog akta u kriznim situacijama, već nakon završetka, zaključuje profesor Dizdarević.

/Desk/

Objava ‘Ako ti padne na pamet napustiti me, završiti ćeš kao ona ženska iz Gradačca’ pojavila se prvi puta na Republika.

Diljem BiH, pa tako i u Mostaru, organiziraju se debate i edukacije s fokusom na trgovinu ljudima u cilju radnog iskorištavanja, kako tu opasnost prepoznati i zaštititi se.

Sjećamo li se ‘slučaja Azerbajdžan’?

“Cilj je animirati građane da prijave sumnjive oglase za posao, budu upućeni o njihovom pravima kao i institucijama i organizacijama kojima se mogu obratiti za pomoć nakon što se susretnu sa sumnjivim ponudama za posao ili kada se nalaze u zakonski neprihvatljivom radnom angažmanu”, rekla je Dijana Tadić, izvršna direktorica ‘Udruženja Žene BiH’.

Abida Pehlić iz ‘Udruženja Novi put’ skrenula je pozornost da ova kampanja dolazi u pravo vrijeme i to, kako je naglasila, kada su bh. državljani suočeni sa teškom ekonomskom situacijom pogoršanom i pandemijom koronavirusa. Ona je podsjetila kako je upravo BiH dugi niz godina prepoznata kao zemlja porijekla trgovine ljudima.

“Za razliku od početka 21. stoljeća od kada se bavimo ovom problematikom i kada je trgovina ljudima podrazumijevala u većini strane državljanke zbog seksualnog iskorištavanja, već dugi niz godina državljani BiH su žrtve trgovine ljudima u cilju radnog iskorištavanja. Mnogi od njih, čim im se ukaže prilika, zbog teške ekonomske situacije u BiH namjeravaju potražiti bolje poslovne prilike u inozemstvu. Možemo vidjeti i da su se trgovci ljudima intenzivno angažirali na obećavanju nevjerojatno dobrih poslovnih prilika i uvjeta za rad u inozemstvu. Obećavaju zaposlenje bez prethodno ishodovanih boravišnih i radnih dozvola itd. No, ljudi, suočeni sa strahom i neizvjesnošću u budućnosti, prihvaćaju i nasjedaju na takva obećanja i postaju žrtve trgovine ljudima, postajući iskorištavana radna snaga”, rekla je Pehlić.

Ona je podsjetila na najveći slučaj radnog izrabljivanja zabilježen u Europi u 21. stoljeću.

“Svi smo upoznati sa slučajem Azerbajdžan iz 2009. kadaje 627 muškaraca iz BiH bilo prisiljeno na prinudni rad na jednom gradilištu u toj zemlji. To je najbrojniji i najveći slučaj radne eksploatacije zabilježen u Europi 21. stoljeća. Međutim, naše vlasti nisu iskoristile taj slučaj kako bi djelovale preventivno i spriječile radno izrabljivanja naših ljudi diljem svijeta”, rekla je.

No, na žalost, situacija se ponavlja.

“Bili smo svjedoci radne eksploatacije naših radnika u Iraku, Sočiju, Kataru, dok značajan broj ljudi ne želi prijaviti da su bili žrtve radne eksploatacije, postoji velika bojazan da se naši državljani izrabljuju na radnim mjestima diljem zapadne Europe, ali i izvan njenih granica”, zaključila je predsjednica Udruženja ‘Novi put’

Manipulacije radnicima

Iako nedovoljno zastupljena u medijima, ova rastuća problematika i u suvremenom dobu prepoznata je podrškom EU-a i Vijeća Europe kroz zajednički program ‘Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022’ i projekata ‘Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u BiH’, a provodi ga Fondacija ‘Lara’ u suradnji sa članicama Mreže RING – u Mostaru sa Udruženjima ‘Žene BiH’ i ‘Novi put’.

Pravnica Amela Burić Ovnović ovom prilikom je podsjetila da je Vijeće ministara BiH usvojilo strategiju zaštite i podrške žrtvama trgovine ljudima u periodu od 2020. do 2023. godine, ali je naglasila i činjenicu da se manipulacije i izrabljivanje radno sposobnih češće događaju u privatnom nego u javnom sektoru.

Kako je kazala, jedna od najčešćih primjera su ugovori o radu na određeno vrijeme gdje se, nakon isteka ugovora, radnika šalje na zavod za zapošljavanje te ih potom ponovno zapošljavaju – samo kako ne bi imali ugovor na neodređeno vrijeme i imali veća prava.

“Oštećeni radnik može podnijeti kazneni postupak i imovinsko-pravni zahtjev, ali u praksi se najčešće događa da je ta odšteta jako mala, a sudski proces dugotrajan i samim tim su u jako nepovoljnoj situaciji”, zaključila je odvjetnica Burić Ovnović.

BiH – paradoks i svijet sa 25 milijuna žrtava suvremenog ropstva

Prema riječima Abide Pehlić iz ‘Udruženja Novi put’, BiH se treći put našla na američkoj Nadzornoj listi State Departmenta zbog činjenice da ne ispunjava uvjete u suzbijanju trgovine ljudima. “To je svojevrstan paradoks jer vrijede pravila su da se degradira država koja je dvije uzastopne godine na listi degradira na nižu razinu. Međutim, BiH je učinjen ustupak zbog obećanja vlasti da će se realizirati pojedini planovi koji će doprinijeti suzbijanju trgovine ljudima”, ističe Pehlić.

Inače, Međunarodna organizacija rada procjenjuje da u svijetu postoji skoro 25 milijuna žrtava modernog ropstva.

(Izvor: Dnevni list)

Objava IZRABLJIVANJE RADNIKA U 21. STOLJEĆU: BH državljani sve brojnije žrtve suvremenog ropstva pojavila se prvi puta na Republika.

Udruženje je uradilo analizu najčitanijih i najutjecajnijih tiskarskih i elektronskih medija o zastupljenost i položaju žena u medijima u Bosni i Hercegovini, a istraživanje je realizirano u sklopu projekta pod nazivom “Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima u BiH”.

Glavni fokus spomenutog istraživanja je bio na predstavljanju žena u vijestima o miru i sigurnosti, ekonomiji i nasilju, ali obrađene su i druge vijesti koje se bave pitanjima bitnim za društvo i Bosnu i Hercegovinu, a u kojima se spominju žene.

-U vremenskom razdoblju od dva mjeseca uradili smo monitoring nad deset tisuća vijesti koje su objavljene i samo se njih oko 1 700 ticalo žena. Samo šest posto vijesti se odnosilo na teme vezane za mir, sigurnost, ekonomiju i nasilje. Žene se predstavljaju u manje bitnim sferama, kao što su sport umjetnost kultura i slično, a još uvijek prednjače kada je u pitanju crna kronika – istaknula je Abida Pehić iz Udruženja “Novi put”.

Po njezinim riječima, žene su brojnija populacija u BiH, ali imaju nedovoljnu zastupljenost u vodećim medijima.

-Činjenice pokazuju kako žene igraju važnu ulogu u bh. društvu,i svaki danom broj žena na nekim funkcijama je veći. Smatramo kako bi se trebao posvetiti veći medijski prostor takvim ženama i raditi na podizanju svijesti i ohrabrivanju žena da malo više istupaju u medijima – rekla je.

Pehić je naglasila kako treba više pažnje posvetiti istraživačkom novinarstvu kako bi se izišlo iz okvira crne kronike kada je u pitanju rodno zasnovano nasilje.

-Naša zamolba je da se pokuša prevladati način izvještavanja kada je riječ o nasilju nad ženama. Smatramo kako se treba posvetiti više pažnje oko samog problema, zbog čega je BiH imamo porast rodno zasnovanog nasilja, pa je u BiH zabilježeno čak šest ubojstava žena i djevojaka od strane njihovih partnera- mišljenja je.

Novinarka Vera Soldo rekla je kako obrađeni podatci pokazuju kako je prisutnost žena u vijestima, po bilo kojem osnovu ili sadržaju tek 17 posto.

– Ovo istraživanje je pokazalo da se samo nekoliko bh političarki pojavljuje u javnosti sa svojim izjavama. Stalno je prisutno desetak političarki dok su druge potpuno marginalizirane, što znači da moramo raditi na osnaživanju žena u svakom pogledu, a tu značajnu ulogu imaju mediji, zaključila je Soldo.

(Izvor: FENA)

Objava ISTRAŽIVANJE Nedovoljna zastupljenost žena u bh. medijima pojavila se prvi puta na Republika.