O novoj generaciji Samsungovih pametnih telefona čitamo i slušamo već mjesecima, a danas će južnokorejska kompanija službeno prikazati uređaje na kojima su naporno radili u posljednje vrijeme i s kojima kreću u osvajanje mobilnog tržišta. Ako su glasine istinite, Samsung je pripremio čak četiri modela smartphonea, od kojih će najviše pažnje privući savitljivi Z Flip.

Već tijekom dodjela Oscara Samsung je emitirao reklamu za taj uređaj i prikazao nam što možemo očekivati. Bit će telefon sa savitljivim ekranom poput Motorole Razra, koji će, nadamo se, imati izdržljiviji ekran. Galax Z Flip neće biti namijenjen masovnom tržištu (analitičari očekuju da će kompanija prodati maksimalno oko 5 milijuna telefona sa savitljivim ekranom), no tijekom godina, kada se tehnologija usavrši i telefoni postanu jeftiniji, Samsung bi kao jedan od pionira na tom tržištu mogao biti u prednosti nad konkurencijom.

Samsung Galaxy Z Flip

Samsung ponovno iznenadio na Oscarima: Premijerno pokazao svoj novi telefon
Što se konkretnog hardvera tiče, očekujemo Snapdragon 855 Plus, 8 GB RAM-a i 256 GB memorije, podršku za 5G, dok će dijagonala ekrana kada je telefon otvoren iznositi 6,7 inča. Spominje se cijena između 1400 i 1500 dolara, što je, naravno, previše u odnosu na klasične telefone, no ipak je jeftinije u odnosu na prve modele savitljivih uređaja.

Galaxy S20 Ultra

Tehnološki mediji opisuju ga kao najveći i najsnažniji telefon koji je Samsung dosad napravio, a pokretat će ga Snapdragon 865, imat će do 16 GB memorije te ekran dijagonale čak 6,9 inča, uz frekvenciju osvježavanja od 120 Hz. Dakle, govorimo o veličinama koje graniče s tabletima.

Sa stražnje strane uređaja trebale bi se nalaziti četiri kamere, uključujući i glavnu kameru od 108 MP koja bi, zahvaljujući softveru, trebala omogućiti kombinirani 100x zum (navodno su ga u Samsungu nazvali Space Zoom). Pored glavne kamere, sa stražnje strane nalazit će se i telefotokamera od 48 MO te širokokutna leća od 12 MP, kao i 3D senzor za dubinu. Za snimanje selfija s prednje strane nalazit će se kamera od 40 MP. Službenu cijenu, kao i za sve ostale modele, saznat ćemo večeras, no spominje se 1300 dolara.

S20 i S20 Plus

Pored Z Flipa i S20 Ultre, modeli S20 i S20 Plus ne doimaju se toliko zanimljivima, no riječ je o modelima iz top-kategorije koje također karakterizira odličan hardver i kvalitetne kamere. Ovisno o tržištu, isporučivat će se sa Snapdragonom 865 ili Exynosom 990 – svi modeli sa Snapdragonom trebali bi imati podršku za 5G, dok će modeli sa Samsungovim čipsetom imati verzije s 4G i 5G.

Koncept savitljivog telefona

Galaxy S20 imat će 6,2-inčni ekran, dok će model Plus imati 6,7-inčni ekran (oba modela imat će frekvenciju osvježavanja od 120 Hz). Osim po veličini ekrana, telefoni će se razlikovati i po kamerama jer će model Plus imati 3D dubinski senzor, a S20 neće ga imati. Ostale kamere trebale bi biti iste – glavna kamera od 12 MP, telefotokamera od 48 MO i ultraširoka kamera od 12 MP.

Što će sve Samsung predstaviti i hoće li nas iznenaditi nekim novitetom, saznat ćemo na konferenciji koja se održava u 20 sati po hrvatskom vremenu, a nadamo se da ćemo tada saznati kada možemo očekivati početak prodaje novih telefona u Lijepoj Našoj.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava Samsung predstavlja novi savitljivi uređaj te svoj najveći i najsnažniji smartphone pojavila se prvi puta na Republika.

Nacionalno razvojno i reformsko povjerenstvo objavilo je priopćenje u kojemu stoji da je cilj plana značajno smanjiti proizvodnju i upotrebu plastike do 2025. Kina je jedan od najvećih svjetskih zagađivača plastikom.

Zabrana plastičnih vrećica proširit će se i na manje gradove do kraja 2022., navodi se u planu povjerenstva.

Povjerenstvo je reklo da će Kina “zabraniti i ograničiti proizvodnju, prodaju i upotrebu nekih plastičnih proizvoda, aktivno promovirati alternativne proizvode, standardizirati recikliranje plastičnog otpada i redovno te efektivno kontrolirati zagađenje plastikom”.

Zabrana nerazgradivih plastičnih slamki predviđena je do kraja 2020. kao i zabrana uvoza plastičnog otpada, iako nije specificirano kada će to biti zabranjeno.

Planom je predviđena zabrana korištenja nerazgradivog pakiranja za neke dostavne službe u velikim gradovima, dok će ta zabrana biti proširena na cijelu zemlju do 2025.

(Izvor: HINA)

Objava Kina objavila plan za smanjenje upotrebe jednokratne plastike pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Johann Sattler/šef Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU u BiH

Pred samu Novu godinu posjetio sam Brčko i sa velikim zanimanjem slušao o planovima i nadama dužnosnika i poduzetnika u godini pred nama. Brčko mi daje nadu da 2020. godina može donijeti promjene.

Brčko distrikt je poduzetnički i s ponosom multietnički dio zemlje koji u martu ove godine obilježava 20. godina od svog uspostavljanja.

Ipak, uprkos inicijalnom valu ekonomskog rasta i očiglednim potencijalima, nedavne ankete pokazuju da oko polovine stanovnika želi napustiti Brčko distrikt i potražiti perspektivniju budućnost drugdje. Nažalost, ovo nije izolirani slučaj, već simptom sveprisutnijeg priželjkivanja perspektive svjetlije budućnosti koji se može osjetiti u cijeloj zemlji, posebno u manjim mjestima.

Strateško ulaganje u pogranične regije dio je proaktivnih politika EU, no u Bosni i Hercegovini koja se značajno oslanja na svoje odnose sa susjedima, pogranični krajevi mogu se osjećati neuobičajeno udaljenima od većih centara. Takve razlike dodatno produbljuju nedovoljno razvijena prometna povezanost, stoga je važno uskoro započeti sa radovima na projektima poput novog međudržavnog mosta u Brčkom.

Obnova luke u Brčkom je jedan od ključnih planiranih projekata koji bi trebao osigurati direktan poticaj privredi u cijeloj zemlji. EU je dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od 3,1 miliona eura kroz Okvir ulaganja za Zapadni Balkan, a kao dopuna zajmu EBRD-a.

Do 20. rođendana Brčko distrikta očekujem još više uspješnih priča iz ovog dijela zemlje, bila to realizacija inicijative Vlade Brčko distrikta i Studen Holdinga za unapređenje javnih usluga za poslovanje ili pak učinkovito funkcionisanje Kancelarije za borbu protiv korupcije u punom kapacitetu, usvajanje novih zakona o udruženjima i fondacijama, javnom okupljanju i reformi javne uprave u skladu sa standardima EU, što su samo neki od primjera. Posjetio sam i novu zgradu policije izgrađenu sredstvima EU koja bi ove godine konačno trebala postati u cijelosti operativna.

U 2020. godini se očekuje da će primjena novog zakona o budžetu Brčko distrikta osigurati snažniju fiskalnu odgovornost kao i veću transparentnost budžetskog procesa. Vlasti mogu potaknuti povjerenje građana i preduzeća isključivo djelovanjem u ovom smjeru i na način da se novac poreznih obaveznika raspodjeljuje pravično i u većem javnom interesu.

Brčko je tokom godina iskusilo brojne promjene. Uspostavljanje Distrikta početkom 2000-ih je ugrađeno u prve izmjene i dopune Ustava BiH. U istoj deceniji, Brčko postaje mjestom izgradnje preko 200 km puteva i otvaranja više hiljada novih radnih mjesta.

U Brčkom je 2010. godina započeta svečanim ponovnim otvaranjem kompletno obnovljene zgrade Gradske vijećnice, simbola Brčkog i nacionalnog spomenika BiH. Objekat je projektovao Aleksandar Vittek, a otvorena je 1892, četiri godine prije Vijećnice u Sarajevu, što dosta govori o važnosti Brčkog kao jednog od prvih trgovačkih centara s jedinstvenim povoljnim geografskim položajem.

Politički lideri u Brčkom moraju nastupati ujedinjeno i pokazati spremnost za stvaranje boljeg života i poboljšanja socioekonomske situacije u Distriktu. Upravo je to dosljedna poruka koju je Brčko distriktu uputila ujedinjena međunarodna zajednica, EU i njene zemlje članice, kao i OHR i drugi međunarodni partneri. EU će i dalje snažno podržavati sve aktere koji su spremni ne samo na razgovor, već i na konkretno djelovanje.

Zapravo, mnogi od problema s kojima se susreću građani Brčko distrikta su isti oni koje vidimo širom BiH. Poboljšanje poslovnog okruženja, prometne povezanosti i smanjivanje odlaska sve većeg broja ljudi iz lokalnih zajednica stalno se ističu u razgovorima. Svi znaju šta treba učiniti i sada nam je potrebna akcija.

Bilo je ohrabrujuće slušati prvo izlaganje novog predsjedavajućeg Vijeća ministara u njegovom osvrtu po svim ovim pitanjima. Članstvo u Evropskoj uniji jedan je od glavnih strateških ciljeva BiH, za koji je potreban angažman cijelog društva i aktivno učešće svih nivoa vlasti. Sada je trenutak da svi zasuču rukave i započnu sa realizacijom.

Nakon jedne decenije u Brčko distriktu obilježene brojnim zastojima i dugo očekivanim imenovanjem novog saziva vlade na državnoj razini, 2020. godina može biti godina akcije i za Brčko i za cijelu zemlju. Promjena je nadohvat ruke, a Brčko još jednom može predvoditi ove napore.

Objava “Učinimo 2020. godinom akcije” pojavila se prvi puta na Republika.

Riječ je o tradicionalnom, 19. po redu istraživanju i predviđanjima Deloittea u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija u kojemu naglašavaju da u 2020. godini pojedinačne tehnologije postaju sve više međusobno povezane i ovisne, kao i da će pametni telefoni, računala, televizori, podatkovna središta i softver poduzeća te internet stvari biti zaslužni za većinu prihoda u industriji tehnologije, medija i telekomunikacija.

“Očekuje se da će nekada nezamislive usluge i proizvodi postati stvarnost u 2020., a industrijski igrači blisko surađivati zbog sve veće povezanosti pojedinačnih tehnologija. Sve će se više tražiti čipovi umjetne inteligencije (UI) za rubno računarstvo, roboti i privatna mreža 5G, ali i ostvariti inovacije kao primjerice niskoorbitalni sateliti”, poručuje direktor u hrvatskom uredu Deloittea Kruno Škrinjar.

Umjetnu inteligenciju, kao i drugi analitičari, u Deloitteu označavaju kao nositelja inovacija, pri čemu predviđaju da će se primjerice u 2020. prodati više od 750 milijuna UI čipova za rubno računarstvo, konkretno čipova ili dijelova čipova koji obavljaju ili ubrzavaju zadatke strojnog učenja na uređaju, a ne u podatkovnim središtima. UI čipovi za rubno računarstvo smanjit će naime, kako objašnjavaju, frustraciju uzrokovanu nedostatkom internetske povezanosti pametnih telefona uvođenjem UI-ja u uređaj.

Vezano za 5G, Deloitte predviđa da će do kraja 2020. više od 100 društava u svijetu početi s ispitivanjem privatno uvedene tehnologije 5G te zajednički uložiti nekoliko stotina milijuna dolara u rad i opremu, jer će, kako smatraju, za velik broj najvećih poduzeća na svijetu upravo privatna mreža 5G postati omiljena opcija, pogotovo za industriju odnosno proizvodne pogone te za logističke centre i luke.

Velike promjene Deloitte očekuje i u području robotike te predviđa da će se u svijetu u 2020. za potrebe poduzeća prodati gotovo milijun robota, od kojih će polovica biti za pružanje stručnih usluga i ostvariti više od 16 milijardi američkih dolara prihoda ili čak 30 posto više nego u 2019. Time bi takvi roboti premašili one u industriji i prihod koji oni donose.

U 2020. se očekuje i da će sve više poduzeća u raznim sektorima sa željom da što jače utječu sadržajem svojih poruka na potrošače, pojačano koristiti video usluge s oglasima, od kojih Deloitte za ovu godinu predviđa porast globalnih prihoda na 32 milijarde dolara. Gotovo polovica trebala bi biti ostvarena u Aziji, uključujući Kinu i Indiju, gdje su videozapisi s oglasima dominantan model internetskog prijenosa sadržaja.
Uzlet kabelske televizije, raste i tržište e-bicikala

U medijskom svijetu, najviše se očekuje od kabelske televizije, koja će prema Deloitteu doživjeti uzlet te će bar 1,6 milijardi ljudi diljem svijeta ili 450 milijuna kućanstava određeni broj TV programa gledati na takvim platformama.

Od ostalih tehnološko-medijskih predviđanja za 2020., iz Deloittea izdvajaju još znatno povećanje niskoorbitalnih satelita, kojih bi do kraja 2020. moglo biti više od 700, radi pružanja usluga globalnog širokopojasnog interneta, za razliku od otprilike 200 koliko ih je bilo krajem 2019. godine.

Vjeruju i da će narasti globalno tržište audio knjiga i to za 25 posto, kao i globalno tržište podcasta za 30 posto te isporuka sadržaja putem interneta kao globalne mreže za 25 posto u odnosu na 2019., dok za tržište pametnih telefona predviđaju porast vrijednosti dodataka za te telefone i to do 10 posto godišnje do 2023. godine.

Povećat će se i globalno korištenje bicikala, i to, kako navode, “najviše u gradovima i za desetke milijardi dodatnih vožnji biciklom godišnje do 2022.”, slijedom čega od 2020. do 2023. očekuju i porast prodaje e-bicikala, na više od 130 milijuna u svijetu.

(Izvor: HINA)

Objava Tehnološki trendovi koji će obilježiti 2020. pojavila se prvi puta na Republika.

Također, dana je suglasnost na: Izmjene i dopune Financijskog plana za 2019. godinu, Financijski plan za 2020. godinu i Odluku o izvršenju Financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ.

Skupštinski zastupnici dali su suglasnost na: Izmjene i dopune Financijskog plana i Odluku o Izvršenju izmjena i dopuna Financijskog plana Službe za zapošljavanje HNŽ za 2019. godinu te na Financijski plan i Odluku o izvršenju Financijskog plana Službe za zapošljavanje HNŽ za 2020. godinu.

Suglasnost je dana i na Financijski plan i Odluku o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša HNŽ za 2020. godinu.

Govoreći pred skupštinskim zastupnicima, dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ kazao je kako Proračun za 2020. godinu iznosi 240.279.240 KM što predstavlja povećanje od 17,6 milijuna KM ili 7,3%, u odnosu na planirani Proračun HNŽ za 2019. godinu.

„Iznova podsjećam na to kako je riječ o Proračunu i projekcijama koje dalje jačaju i povećavaju održivost županijskih javnih financija uz istodobno osiguravanje potrebnih i dostatnih sredstava za sve potrebe nesmetanog funkcioniranja, ali i osiguravanje dodatnih sredstava za programe i projekte, prije svega u području demografije kroz zaštitu obitelji s djecom, socijale ali i realnog sektora kroz poticaje u gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu. Proračun ima i razvojni i socijalni karakter. Na taj način, uz redovita ulaganja u obrazovanje, znanost, kulturu i šport ojačavamo razvojnu dimenziju Proračuna, koju ćemo, iskreno vjerujem, kroz godinu dodatno osnaživati ako nastavimo dosadašnju praksu odgovornog upravljanja javnim financijama. Sukladno obvezama koje smo preuzeli potpisivanjem kolektivnih ugovora s našim socijalnim partnerima, nakon ovogodišnjeg povećanja za 5%, planiramo povećanje od 5% i za sljedeću godinu. Povećali smo i sredstva za izvansudske nagodbe i u 2020. na taj način planiramo za 5% smanjiti proračunski deficit.

Nastavljamo i s trendom povećavanja izdvajanja za brojna područja: sufinanciranje rada Sveučilišta i Univerziteta (5% uvećavamo redoviti iznos sufinanciranja), stipendiranje studenata, prijam vježbenika, obnovu školskih zgrada, zdravstvenih ustanova i drugih javnih objekata.

Također, snažno podupiremo značajne infrastrukturne i druge prioritetne projekte u svim našim jedinicama lokalne samouprave.

Potpisani kolektivni ugovor u zdravstvu zahtijevao je dodatna proračunska sredstva, pored financijskog plana ZZO, te smo za iduću godinu predvidjeli dodatnih 2 milijuna KM za domove zdravlja i bolnice“, naglasio je predsjednik Herceg.

Obrazlažući financijske planove izvanproračunskih fondova istaknuo je kako se njihovim prihvaćanjem, uz Proračun HNŽ, zaokružuje županijska financijska konstrukcija za tekuću i sljedeću godinu.

„Rebalans Financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja iznosi 141.862.000 KM. Višak sredstava od oko 9,2 milijuna KM u odnosu na planirana bit će utrošen za poboljšanje materijalnog statusa naših bolničkih i zdravstvenih ustanova i uposlenika u njima te podizanje kvaliteta zdravstvenih usluga.

Prijedlog Financijskog plana Zavoda za 2020. godinu iznosi 148.250.000 KM što je za oko 10 milijuna KM ili 7,35% više u odnosu na plan za 2019. godinu.

Rebalans financijskog plana Službe za zapošljavanje iznosi 16.370.400 KM što je povećanje u odnosu na plan za 2.067.752 KM. Višak sredstava bit će utrošen za subvencije za zapošljavanje u privatnim i javnim poduzećima, te novčane naknade nezaposlenim osobama.

Kada je riječ o prijedlogu Financijskog plana Službe za zapošljavanje on iznosi 17.002.500,00 KM što je za oko 3 milijuna više u odnosu na 2019. godinu.

Prijedlog Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša HNŽ za 2020. godinu iznosi 4.480.000,00 KM te je, nakon uvećanja za oko 10% ove godine, zadržan na toj razini“, kazao je predsjednik Herceg.

/Republikainfo.com/

Objava Skupština HNŽ-a usvojila proračun za 2020. – 240.279.240 KM pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Boris Kálnoky/Deutsche Welle

Europska unija će se 2020. smanjiti a njezina politika će se zaoštriti. Britanci se definitivno opraštaju od zajednice država, a to će imati posljedice po odnose moći unutar EU-a.

Već je sad primjetan odmak od osovine Berlin-Pariz kao odlučujućeg centra moći uz istodoban povratak povijesnim strukturama. U taj proces spada i stvaranje jednog bloka u istočnoj i srednjoj Europi i to tamo gdje se nekad nalazila Habsburška monarhija. Tzv Višegradska skupina s Mađarskom, Češkom, Slovačkom i Poljskom sve više privlači i ostale zemlje u toj regiji.

Gdje je mjesto Njemačke unutar EU-a’

Njemačka se u ovoj konstelaciji mora zapitati gdje je njezino mjesto u ovoj Europi: O tome kako će se Berlin odlučiti uvelike ovise budući obrisi Europske unije. Njemački političari se ponašaju kao da nisu kormilari ovog kontinenta. No toga su uvelike svjesni u ostalim članicama EU-a. To je jedan od razloga zbog kojeg je i došlo do Brexita: Britanci su osjetili njemačku dominaciju i ne žele biti dio te strukture moći.

2019. je bila i godina trzavica između Njemačke i Francuske što bi se moglo doživjeti kao početak borbe za dominaciju u novoj, kontinentalnoj Europi. I Francuzi osjećaju da bi Nijemci mogli zavladati Europom kao nikada do sada od Drugog svjetskog rata. I protiv toga se bore svim silama i sredstvima kojima su se već u povijesti služili De Gaulle, Mitterand i ostali francuski predsjednici. A to znači Njemačku uključiti u strukture u kojima ne postoji prostora za usamljene poteze Berlina koji bi rezultirali zauzimanjem što više ključnih pozicija. Jedan od francuskih poteza u tom smjeru je i Macronov poziv za formiranjem EU vojske u kojoj bi Francuska kao jedina atomska sila na kontinentu i kao jedina članica EU-a s jasnom ambicijom vojnog interveniranja na globalnom planu, zauzela vodeću poziciju.

Na istoku EU-a se Njemačka suočava s novim-starim realnostima: zemlje koje su se nekada nalazile u sastavu Habsburške monarhije nude svoju suradnju. Odlučujući razvoj posljednjih godina kada je u pitanju odnos ovih zemalja s Njemačkom nije, kako bi se to u prvi mah moglo pomisliti, sukob oko migracija, pravne države ili europskih integracija, nego snažna želja istočnoeuropskih zemalja da ih Berlin prizna kao strateške partnere. I time se vratiti realističnoj i pragmatičnoj politici širenja utjecaja i branjenja interesa umjesto stalnog moraliziranja i držanja propovijedi. Ove zemlje se Njemačkoj nude kao partner u ostvarenju jačanja moći Berlina unutar EU-a. No samo ako od Njemačke dobiju nešto zauzvrat.

Pritisak Višegradske skupine

Ovaj pritisak se iza kulisa formira još od 2014/15. I sve su brojniji znakovi da Berlin prihvaća ovu opciju. Ministar vanjskih poslova Heiko Maas doduše javno još uvijek drži moralne propovijedi ali iza kulisa teži trezvenoj novoj “istočnoj politici”. I on se pojačano otvara Višegradskim zemljama. U tom smjeru ide i zahtjev Liberalno-demokratske stranke Njemačke (FDP) koja je jesenas u Bundestagu zatražila instucionalnu stratešku suradnju sa zemljama Višegrada. Iako ovaj zahtjev, zbog malobrojnosti zastupnika FDP-a u Bundestagu nije imao izgleda za prolazak, mnogi političari vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije su dali do znanja da podržavaju ovu inicijativu. I na njima je sada da preko parlamentarnih odbora implementiraju što je moguće više od liberalane inicijative.

Njemačka se mora nakon Brexita okrenuti članicama EU-a u srednjoj i istočnoj Europi. I to kao protuteža Francuskoj, ali i kako bi Višegradske zemlje vezala uz sebe i time ih istodobno udaljila od desnih pokreta u Italiji i Francuskoj. Najveću prepreku ovoj strategiji je postavila sama Njemačka i to pokretanjem državno-pravnog postupka po Članku 7 protiv Poljske i Mađarske. Kako okončati ovaj postupak? Nitko to ne zna. Osloboditi “grešnike” se trenutno ne usudi nitko i to iz straha da sam ne bude napadnut. No do osude isto tako neće doći jer ona unutar EU-a iziskuje jednoglasnost.

Nada u nove državno-pravne mehanizme

Rješenje bi možda trebalo potražiti u novom prijedlogu Europske komisije glede državno-pravnog mehanizma koji bi se mogao primijeniti na postojeći postupak protiv Poljske i Mađarske. Novi postupak iziskuje mnogo osjetljiviji pristup. A potrebno je baciti pogled na ostatak EU-a: recimo na pitanje neovisnosti francuskog Ustavnog suda i njegove povezanosti s politikom. Ili austrijskim sustavom kojeg u dobroj mjeri prožima stari mehanizam veza i poznanstava. Ili da se ne spominje Grčka i politika podjele EU novca. Lista je duga. Nitko nije bez grijeha.

2020. bi mogla postati godina rođenja jedna kontinentalne Europske unije čija politika bi trebala biti u duhu pragmatizma, a ne propovijedi.

(Boris Kálnoky za dnevnik “Die Welt” i nekoliko njemačkih medija djeluje kao dopisnik iz Budimpešte)

Objava Hoće li 2020. biti rođena kontinentalna EU? pojavila se prvi puta na Republika.

Općina Prozor-Rama je na sjednici Općinskog vijeća održanoj 19. prosinca 2019. godine dobila Proračun za 2020. godinuu iznosu od 32.669.100,00 KM.

34. sjednica Općinskog vijeća Prozor-Rama održana je 19. prosinca 2019. godine gdje se najprije raspravljalo o Izmjenama i dopunama Proračna za 2019. godinu. Nakon rasprave izmjene su usvojene, izvješćuje Ramski portal.

Sljedeća točka je svakako bila najzanimljivija kada se raspravljalo od Proračunu za 2020. godinu. Nakon što je 33. sjednici usvojen Nacrt održana je Javna rasprava o tom Nacrtu te je upućen na 34. sjednicu.

Nakon završene rasprave o Prijedlogu proračuna stavljen je na glasovanje te je usvojen s 13 glasova i 4 protiv. Usvojeni Proračun za 2020. godinu je 32.669.100,00 KM.

U drugom dijelu sjednice raspravljalo se o Odluci o izmjeni i dopuni Odluke o privremenom obavljanju gospodarske djelatnosti na području općine Prozor-Rama koja je također usvojena.

Proračun općine Stolac za 2020.godinu 8,589.380 KM

Općinsko vijeće Stolac usvojilo je na današnjoj XXII. sjednici Proračun općine Stolac za 2020. godinu. Usvojeni Proračun općine Stolac za 2020.
godinu planiran je u iznosu od 8.589.380,00 KM i sastoji se od prihoda (8.229.380,00 KM) primitaka (360.000,00 KM) i rashoda (6.087.780,00 KM)
kapitalnih izdataka (2.427 800,00 KM) proračunske pričuve (15.000,00 KM) pokrića deficita (28.500,00 KM) i otplate dugova (30.300,00 KM).

Proračun za 2020 godinu je u odnosu na Nacrt doživio značajne izmjene, jer je Nacrt za 2020. iznosio 7.341.900,00 KM, pa je tako Proračun je
dosegao iznos od 8.589.380,00 KM te je za 1.247.480,00 KM veći odNacrta.

Kako su istaknuli iz ove općoine, razvojni segment Proračuna općine Stolac za 2020. godinu kojeg su vijećnici usvojiti na sjednici može se prepoznati u nizu kapitalnih projekata koji se planiraju realizirati u 2020. godini. Od kapitalnih projekata koji su već započeti ili će se tek pokrenuti sljedeće godine ističemo; nastavak radova na vodoopskrbnom sustavu na Dubravskoj visoravni, izgradnju amfiteatra na Starom gradu, nastavak izgradnje sustava za navodnjavanje Dolumi II. Faza. Radi se i glavni projekt za Gradsku športsku dvoranu u Stocu, projekt iluminacije Starog grada, nastavlja se s i izgradnjom infrastrukture u Gospodarskoj zoni Hodovo.

Spomenimo posebno obnovu Srednje škole Stolac i Dječjeg vrtića Stolac, te rekonstrukciju Ulice kneza Domagoja kao rekonstrukciju i sanaciju lokalnih cesta u općini Stolac.

U Proračunu su također osigurana sredstva za stipendije, volontere, prijevoz učenika kao i za projekte iz kulture i sporta. Iz svega navedenog vidi se da općina Stolac u narednoj godini posebno ulaže u stvaranje boljih uvjeta u predškolskim i školskim ustanovama na području svoje općine, priopćeno je iz Općine.

Ljubuški za skoro 1,3 milijuna uvećao proračun za 2020.

U četvrtak, 20. prosinca i Gradsko vijeće Ljubuški, između ostaloga, jednoglasno je usvojilo Prijedlog Odluke o proračunu Grada Ljubuški za 2020. godinu u iznosu od 13.149.000,00 KM što je povećanje za 1.299.500,00 KM u odnosu na prošlogodišnji iznos proračuna, što je više nego značajan iznos. Podsjećamo da je proračun Grada Ljubuškog za 2019. godinu iznosio 11.849.500,00 KM nakon rebalansa.

/Republikainf.com/

Objava Općine Prozor-Rama, Ljubuški i Stolac usvojile proračun za 2020. – Rekordni iznosi i kapitalna ulaganja pojavila se prvi puta na Republika.