Zastupnici vladajuće koalicije u njemačkom Bundestagu izasli su sa zahtjevom prema njemačkoj vladi u kojem traže pružanje jače podrške Bosni i Hercegovini i to zbog, kako su naglasili, rastućih tencija i secesionističkih politika u zemlji. Zastupnici SPD-a, Saveza 90/Zeleni i FDP-a na tom temelju izašli su s prijedlogom rezolucije o kojoj bi se, nakon svih procedura koje zahtjeva izglasavanje takvog dokumenta, u Bundestagu odlučivalo sredinom ovog i početkom sljedećeg mjeseca.
U Rezoluciji se osvrće na protekli rat u BiH i Daytonski sporazum koji je okončao ratne sukobe, kao i brojne pričinjene zločine, a posebno genocid u Srebrenici te se ističe kako su rat u BiH i genocid u Srebrenici dokaz neuspjeha međunarodne zajednice da se odlučno suprotstavi politici koja konstuira navodne grupne pripadnosti, dijeli i okreće ljude jedne protiv drugih i ne zazire od pomicanja granica, protjerivanja i ubojstava.
“Daytonski sporazum ostavio BiH bez funkcionalnih državnih struktura i sačuvao etničke podjele”
Međutim, zastupnici vladajuće koalicije u Bundestagu, između ostaloga, zaključuju da je Daytonski sporazum ostavio zemlju bez funkcionalnih državnih struktura i sačuvao etničke podjele koje su se produbile kao rezultat rata umjesto da budu premoštene.
“Rezultat je ustav koji je djelomično nedemokratski, potiče klijentelizam i diskriminira mnoge građane BiH koja, stoga, ostaje zemlja s velikim izazovima. Nacionalističke političke elite zemlje u srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj stranci pojačavaju i iskorištavaju etničke razlike namjerno za samobogaćenje i održavanje vlasti. Dok su reforme bile blokirane desetljećima kako bi se održalo povoljno okruženje za korupciju i klijentelizam, pojedini politički lideri se sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje kako bi odvratili pozornost od zastoja i društvene frustracije za koje su te političke snage same odgovorne”, smatraju zastupnici SPD-a, Saveza 90/Zeleni i FDP-a.
Imenom i prezimenom – Dodik i Čović nacionalistički političari
Međutim, u dokumentu-prijedlogu Rezolucije u negativnom kontekstu posebno u navedeni Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a, kao i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji su navedeni kao nacionalistički političari čije “političke aktivnosti imaju za cilj uništiti BiH kao državu i dom raznolikog stanovništva” te ističu kako je to “prijetnja miru u jugoistočnoj Europi”, što je, zaključuju, “neprihvatljivo i zahtjeva odlučan, čvrst otpor Europske unije, njenih država članica i međunarodne zajednice.
U opširnom obrazloženju naglašava se i kako bh političari ne promoviraju političko i društveno suočavanje s ratnim zločinima u cilju pomirenja i izgradnje povjerenja, spominju se udžbenici u kojima su, kako navode, ratni zločinci prikazani kao heroji, a što pridonosi indoktrinaciji mladih i sprječavanju pomirenja.
Raširena korupcija, paravojni mimohodi, podrška održavanju izbora…
Zastupnici vladajuće koalicije u Bundestagu, osvrnuli su se i na odluku Narodne skupštine RS iz prosinca 2021. kada je izglasana podrška za povlačenje entiteta iz OS BiH i iz pravosudnog i poreznog sustava, spominju se “neustavni, paravojni mimohodi” i sve glasniji pozivi na secesiju. Zastupnici su se osvrnuli i na promjenu Izbornog zakona te navode kako je “važno spriječiti da se jednostavnom izmjenom izbornog zakona bez promjene Ustava samo prikrije postojanje etničke podjele ili da se ono čak pojača ili utemelji”.
“Predstojeći izbori na jesen ove godine zahtijevaju najveću međunarodnu pažnju i podršku. Opstrukcija, bojkot ili manipulacija izbora od strane ovih političkih snaga imalo bi ozbiljne posljedice.
Raširena korupcija još jedna je ozbiljna kritika kojom su se bavili zastupnici vladajuće ljevice, a jedina pohvala išla je na adresu civilnog društva i aktivista u BiH, a ruski utjecaj u kontekstu invazije na Ukrajinu također je bilo nezaobilazno upozorenje u ovoj rezoluciji s jedinom temom, Bosnom i Hercegovinom.
“Postoji rizik da bi teška politička kriza u BiH mogla eskalirati u sigurnosnu krizu i da trenutna politička situacija i djelovanje dijelova političke elite ugrožavaju mukotrpno postignuti mir u jugoistočnoj Evropi. Članovi političkog vrha Srbije ne samo da pokazuju nedostatak distanciranja od etničko-nacionalističke ideje ‘Velike Srbije’, već svojim izjavama potpiruju takve ideje. Ne smije se ni potcijeniti energična podrška snagama podjela u regiji koje daje rusko rukovodstvo pod predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusija ima neskriveni interes da destabilizuje region zapadnog Balkana, a time i Europsku uniju. Kao suverena država, BiH ima pravo slobodno birati svoje saveze. U tom kontekstu, Bundestag pozitivno uzima u obzir volju zemlje da se približi NATO-u, što je, između ostalog, izraženo i usvajanjem Akcijskog plana za članstvo 2019. godine. EU stoga mora mobilizirati svu svoju snagu i potencijal kako bi se suprotstavila svim pokušajima destabilizacije i obrani demokraciju i mir u svom susjedstvu”, navodi se u rezoluciji o kojoj se uskoro glasovati zastupnici Bundestaga.
Navodeći “povijesnu odgovornost Njemačke za održavanje mira, stabilnosti i jačanje regije Zapadnog Balkana”, a ukoliko bi ovaj prijedlog bio prihvaćen, zastupnici vladajuće koalicije, Bundestag bi pozdravio da federalna vlada razmotri obnovu podrške operaciji EUFOR Althea kao doprinos stabilizaciji BiH i primjeni Daytonskog sporazuma (za kojeg su ovi zastupnici na početku kritički utvrdili da je “ostavio zemlju bez funkcionalnih državnih struktura i sačuvao etničke podjele koje su se produbile kao rezultat rata umjesto da budu premoštene”, op.au.).
‘Princip legitimnog predstavljanja mora biti odbačen’
Također, razmatrajući promjene Ustava i Izbornog zakona BiH, ističe se zabrinutost, a posebno se osvrću na “princip legitimnog predstavljanja” za kojeg smatraju da “treba biti odbačen”.
“Bundestag treba jasno dati do znanja da to koči ravnopravno učešće svih građana u političkom procesu i nije u skladu s vrijednostima i standardima EU i dodatno bi produbilo podjele u BiH i otežalo implementaciju relevantnih presuda Europskog suda za ljudska prava. Stvaranje čak i trećeg entiteta, pored postojeće Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ugrozilo bi teritorijalni integritet zemlje i masovno bi se suprotstavilo cilju pluralističkog građanskog društva. O budućnosti svoje zemlje odlučuju lokalni političari. Međutim, ne možemo i nećemo dozvoliti ponovnu eskalaciju nasilja u regiji. Također, odlučno odbacujemo svaki oblik etnonacionalizma i sugestiju pomjeranja granica po principu lokalnih većina. Integritet BiH se ne dovodi u pitanje. Bundestag izričito pozdravlja zakon koji kriminalizira negiranje genocida u Srebrenici, ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca”, ističe se.
Zahtjevi za vladu Njemačke
U slučaju da prijedlog rezlucije bude usvojen u formi koju su ‘skicirali’ zastupnici vladajuće koalicije, odnosno bez izmjena i dopuna, Bundestag bi pozvao saveznu vladu na djelovanje u čak 22 točke:
1. Pozove političko rukovodstvo BiH na deeskalaciju i smanjenje unutarnjih tenzija;
2. Nastavi da se unutar EU energično zalaže se za uvođenje sankcija, u bliskoj koordinaciji sa SAD-om i Velikom Britanijom, koje bi bile usmjerene na pojedince, institucije i tvrtke koje:
a) narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni pravni subjektivitet Bosne i Hercegovine,
b) ozbiljno ugrožavaju sigurnost u BiH ili
c) dovode u pitanje Daytonsko-pariški Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse, uključujući mjere uvedene tijekom njegove implementacije;
3. Pozove političke lidere Srbije, također s obzirom na tekući proces pristupanja EU i Hrvatske, da se jasno distanciraju od etničko-separatističkih snaga u BiH;
4. Razmotri obnovljenu podršku njemačkih oružanih snaga operaciji EUFOR Althea kao jasan signal podrške Njemačke;
5. Zagovara jačanje Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR), tj. da se zalaže za izvještavanje u tijelima međunarodne zajednice te da pruži podršku u implementaciji agende 5+2 i da se zalaže za povećanje resursa za njega;
6. Promovira predaju malokalibarskog oružja pod kontrolom države kako bi se obuzdala ilegalna trgovina oružjem;
7. Teži jačanju operativne suradnje, posebno u oblasti policijskog rada i nacionalne otpornosti, s njemačkim osobljem;
8. Aktivno prati približavanje BiH NATO-u i aktivno je podržavati u primjeni Akcijskog plana za članstvo;
9. Aktivno nastavi “Berlinski proces”;
10. Snažno inzistira na implementaciji presuda Europskog suda za ljudska prava kako bi se pomoglo u premošćivanju etničkih podjela u zemlji i eliminirao ozbiljni demokratski deficit;
11. Da se zalaže zajedno sa OHR-om, Vijećem Europe, Europskom unijom i OSCE-om za integritet izbornog procesa na predstojećim izborima za Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu BiH, parlamente F BiH i RS i deset županije u listopadu 2022. godine;
12. Da podrži i pruži tehničku pomoć za održavanje slobodnih, tajnih i poštenih izbora 2. listopada 2022. godine;
13. Da razmotri jače uvjetovanje za fondove bilateralne razvojne saradnje, višegodišnji financijski okvir, posebno IPA pretpristupnu pomoć, u cilju demokratizacije i integriteta BiH, kao i da se zalaže za reviziju korištenja sredstava međunarodnih financijskih institucija, posebno od strane MMF-a i EBRD-a;
14. Zalaže na europskoj razini za intenzivno praćenje procesa reformi u BiH od strane europskih institucija na terenu i da zahtijeva intenzivnu suradnju između specijalnog predstavnika EU i demokratskih aktera u politici i civilnom društvu koji su spremni provoditi reforme;
15. Promovira suradnju civilnog društva i demokratskih aktera u Bosni i Hercegovini puno više nego prije i podrži inicijative za suočavanje s prošlošću i za trajno pomirenje među ljudima;
16. Posebno dalje pojača podršku ženama i mladima;
17. Da se zalaže za kontinuirano i osjetljivo procesuiranje seksualnog ratnog nasilja, trauma koje su nastale iz toga, kao i za odgovarajuće propise za kompenzaciju i psihološko savjetovanje i podršku za pogođene;
18. Da nastavi bilateralno podržavati Regionalni ured za suradnju mladih (RYCO) financijski i politički i da se u Europskoj komisiji zalaže za institucionalnu podršku za RYCO;
19. Da doprinose stvaranju perspektiva u pogledu obrazovanja i rada za mlade u BiH kako bi se suprotstavilo ogromnoj emigraciji;
20. Da se zalaže kod Vlade BiH za socijalnu integraciju, stvaranje radnih mjesta i medicinsku integraciju civila invalida rata;
21. Da podrži mjere za klimatski prihvatljivu energetsku industriju i veću energetsku učinkovitost;
22. Da osigura da se projektima sa zemljama zapadnog Balkana pruži veća financijska i institucionalna podrška kroz sopstvene mjere i europsku podršku u sljedećim oblastima:
a) Programi razmjene za novinare, predstavnike civilnog društva i znanosti,
b) Razmjena iskustava u području dualnog obrazovanja,
c) istraživačka i sveučilišna suradnja,
d) projekti civilnog društva u oblasti jačanja vladavine prava,
e) rad njemačkih političkih fondacija,
f) Programi za jačanje medijske pismenosti i otpornosti na kampanje dezinformacija.