Toliko da danima deponiju drže u blokadi, tražeći da se pristupi adekvatnom rukovođenju i saniranju. I dok inspekcijske službe provjeravaju stanje na terenu, FTV je istražila šta je to što ugrožava zdravlje građana Mostara i samog HNK-a, odnosno od čega najviše obolijevaju.
“U 2018. godini na području HNK-a je registrirano 1.429 novooboljelih, dok je, npr., 2014. bilo samo 905 novooboljelih”, navodi Erdin Alajbegović, šef Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a, prenosi federalna.ba.
Ovim podacima o broju oboljelih od karcinoma možemo dodati i one iz Federalnog zavoda za osiguranje i reosiguranje – u samo dvije godine, od 2016. do 2018, za citostatičke lijekove oboljelima iz Hercegovačko-neretvanskog kantona izdvajanja su povećana za milion maraka. A veći je i broj onih kojima Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja snosi troškove dijagnostičke PET CT pretrage u ustanovama izvan ovog kantona.
“Na primjer, samo za tu uslugu u 2018. godini Zavod je izdvojio oko 160.000 KM, a u prvom tromjesečju 2019. godine oko 62.000 KM”, kaže Alenka Ban, glasnogovornica Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a.
Zastupnik u prošlom sazivu Skupštine HNŽ-a Amer Zagorčić više je puta tražio konkretne mjere kojima bi se pokušalo utvrditi što je to što škodi zdravlju ljudi.
“Da se vrše ispitivanja na Uborku i na Avijatičarskom mostu zraka, vode i zemlje. Tražio sam da mi se dostave podaci i o ispitivanju hrane. Šta je to što mi jedemo, da vidimo uzroke zbog čega se to dešava”, navodi Zagorčić.
No, niti se ozbiljnije istraživalo niti se građanima o rizikofaktorima govorilo. Resorno ministarstvo zdravstva pokrenulo je tek program prevencije karcinoma dojke.
“Šta je s drugim karcinomima? Šta je s karcinomom pluća, karcinomom kolorektuma? To su u nas dva vodeća karcinoma kontinuirano, iz godine u godinu”, naglašava Alajbegović.
U izvještajima Zavoda zdravstvenog osiguranja i Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a zabilježeno je povećanje broja oboljelih od karcinoma želuca i gušterače, kao i pluća i kolorektuma. Na udaru su, dakle, prvenstveno respiratorni i probavni trakt. Da li stradaju od, između ostalog, nečistog okoliša i neadekvatne prehrane – pitanja su koja mogu biti dobra polazna osnova ukoliko se nadležni javnom zdravlju žele posvetiti.
(Izvor: Dnevni list)