Prema riječima Jasmina Meškovića, predsjednika Saveza logoraša u BiH u Koštanoj bolnici zatvarani su pripadnici Armije RBIH i bošnjački civili njih između 3 000 i 3 500, od svibnja do listopada 1993. a formirao ju je HVO. Mešković je na obilježavanju kazao i kako su do sad samo tri izravna izvršitelja odgovarala za zločine u logoru Koštana bolnica, ali svi oni koji su organizirali, naredili formiranje i organizaciju zločina u Koštanoj bolnici još nisu dovedeni pred lice pravde.
Savez logoraša u BiH i Udruženje logoraša Stolac obilježili su 4. kolovoza 23 godišnjicu zločina u logoru “Koštana bolnica “ u Stocu.
Prema riječima Jasmina Meškovića, predsjednika Saveza logoraša u BiH u Koštanoj bolnici zatvarani su pripadnici Armije RBIH i bošnjački civili njih između 3 000 i 3 500, od svibnja do listopada 1993. a formirao ju je HVO. Mešković je na obilježavanju kazao i kako su do sad samo tri izravna izvršitelja odgovarala za zločine u logoru Koštana bolnica, ali svi oni koji su organizirali, naredili formiranje i organizaciju zločina u Koštanoj bolnici još nisu dovedeni pred lice pravde.
Vrhovni sud FBIH je prije nekoliko dana ukinuo presudu Županijskog suda u Mostaru kojom je Vlatko Jarak osuđen na godinu i pol zatvora za zločin počinjen 1993. u Stocu.
Koštana bolnica – “etničko čišćenje” i “genocidne namjere”
Vojno-sposobni muškarci Bošnjaci, pripadnici Armije BiH te umetnuti Bošnjaci u HVO-u koji su tada predstavljali opasnost, diverzantsko-terorističke grupe, ubojstva iz zasjede poput onih na Dubravskoj visoravni, nažalost, uzrokovali su formiranje Koštane bolnice kao mjesta gdje su bili zarobljeni mahom pripadnici Armije BiH, ali i nedužni bošnjački civili.
Koštana bolnica, prema dokumentaciji Vojne policije HB i MUP-a HRHB, nije za cilj imala istrebljenje bošnjačkog naroda nego privremeni zatvor za pripadnike Armije BiH koji su ranije spremali napade na Stolac što se jasno vidi kroz planove Arifa Pašalića kao komandanta 4. Korpusa Armije BiH.
Društveno – političke okolnosti u Stocu
Prije agresije VRS/JNA, HDZ BIH je pobijedio na lokalnim izborima u Stocu i uspostavio vlast u Općini te nudio lokalnom odboru SDA da se pridruži u vlasti što su SDA-ovci tada odbili po nalogu “viših organa”. Na samom početku sukoba HVO-a i VRS u Stocu, hrvatski su politički predstavnici uvjeravali bošnjačke kako se trebaju priključiti u obrani Stoca no čini se kako je te 92. na snazi Izetbegovićeva izjava iz Ravnog.
Verbalni sukobi i rasprave na sastancima bivale su sve češće a odnosi napetiji, kako između predstavnika Hrvata i tadašnjih Muslimana, tako i unutar samog SDA budući da je jedan dio stranke držalo vodstvo prokomunističke, a drugi islamske provinijencije. Lokalni SDA intenzivirao je ulične sukobe, zastrašivanja i redovito se prijetilo “krvoždernim Hrvatima”.
No, kada je VRS/JNA počela silovite napade na Stolac, određeni broj Bošnjaka priključio se HVO-u i postao dio Prve brigade HVO-a Knez Domagoj osnovane u kolovozu 1992. Bošnjaci su se priključili HOS-u, kako navode, zbog “vlastite zaštite”, međutim, lokalni SDA ponovo je odbio ponudu za zajedničkim djelovanjem kako zbog daljnjih planova tako i zbog sukoba unutar same stranke koji nisu jenjavale pa je osnovana Muslimansko-bošnjačka stranka (MBO), a potom Krizni štab. HVO je tada Bošnjacima nudio dogovor po kom bi se jedinici priključili I s vojnim i zapovjednim kadrom u obrani no sve su ponude redom odbijali – od obrane grada, sudjelovanja u općinskoj vlasti pa do stolačke policije.
Prije ulaska VRS u Stolac, muslimanska vojna postrojba sa sedamdesetak vojnika povukla se u Vrgorac i Međugorje. Barikade VRS-a postavljene su već krajem ožujka 1992. a progoni lokalnog hrvatskog i bošnjačkog stanovništva su počeli – paljenje kuća, protjerivanje, odvođenje civila, ekspolozije na javnim mjestima.
Vijeće općina Hercegovine s muslimanskom provincijom u dolini Neretve
U prvoj polovici 1992. SDA Hercegovine je osnovao Nacionalno vijeće Muslimana kao krovnu organizaciju čiji su rad podržali i Muftijstvo Hercegovina, Preporod, Muslimanski omladinski savez i druge organizacije i institucije. Nacionalno vijeće Muslimana zalagalo se za Vijeće Općina Hercegovine, s naglaskom na središnju Hercegovinu, a već krajem 1992. Aliju Izetbegovića upoznaju s ciljevima i dugoročnim planovima. Nacionalno vijeće Muslimana u dopisu Izetbetoviću piše kako je “imperativ podjela Hercegovine na tri provincije sa središnjom muslimanskom provincijom u dolini Neretvi” te kako su “spremni učiniti sve za potpunu mobilizaciju Muslimana na ovom prostoru”.Pored tog, cilj je bio osnivanje Općine Počitelj a kasnije i formalno administrativno – teritorijalne jednice u Hercegovini.
Brigada Bregava
Nakon što je HVO obranio Stolac 1992. , na tajnom sastanku sredinom kolovoza iste godine donesena je odluka o formiranju Armije BiH gdje je odlučeno kako će dio mobiliziranih boraca ostati u HVO-u, a dio se priključiti Armiji BiH u Stocu. Mobilizacijsko mjesto bilo je Južni logor u Mostaru a brigada Bregava sastavljena od bivših MUP-ovih i JNA kadrova. Službeno postrojavanje i prisega bili su tek u travnju 1993. godine. Prije otvorenog sukoba Hrvata i Bošnjaka u Stocu, krajem 1992. u džamiji u mjestu Uzinovići otkriveno je tajno skladište oružja a Bošnjacima koji su odbijali pristupanje u ABIH , prijetilo se kaznenom odgovornošću.
Napad pripadnika HVO-a bošnjačke nacionalnosti na Bijelo polje označio početak sukoba
Kaos u Stocu počeo je nakon napada Armije BIH, preciznije, pripadnika HVO-a bošnjačke nacionalnosti na Bijelo polje 30. lipnja 1993., a paralelno s tim, ofenzivni napadi Armije BiH od sjevera ka jugu i ezgodus Hrvata Bosne ( poglavito Kakanj, Zenica, Travnik i Bugojno) koji su smještani na jugu, bili su upravo, rezultati napada Armije BiH na ta područja.
Nakon Bijelog polja, izdaje i napada, Bošnjaci napuštaju HVO i formiraju diverzantsko – terorističke grupe koje su u Konjicu ubile 9 pripadnika HVO-a od kojih je 8 bilo Bošnjaka želeći time dodatno potaknuti sukobe. Tako su na području Stoca, Gubavice i Dubravske visoravni ubili medicinsku sestru i drugo medicinsko osoblje koje je tada nosilo hranu i pomoć ranjenim vojnicima HVO-a, hrvatske nacionalnosti.
“Uzećemo mi njima i Lišticu i Grude”
U sukobu na Gubavici 19. travnja 1993. kada je HVO obranio to područje pred “Bregavom”, pronađeno je na desetine vojnih iskaznica Armije BiH i HVO-a napisanih na isto ime i prezime. Predsjednik stolačkog HVO-a, dr. Anđelko Marković i zapovjednik brigade Knez Domagoj, Božo Pavlović, u pismu Bobanu, navode, između ostalog: “ Pri zaplijeni vojne dokumentacije brigade Bregava, jasno su definirane namjere,planovi Ii zapovijedi zauzimanja cijelog područja obale Neretve do Neuma.Jasno je kako Arif Pašalić cijelu akciju koordinira s Glavnim štabom Vrhovne komande muslimanske vojske uz puno znanje i odobravanje Alije Izetbegovića” To dokazuje i razgovor između Alije Izetbegovića i Ališpage Zulfikara u kom Zulfikar kaže: “ Što se tiče Stoca i tih krajeva dola, budite ubjeđeni, budu li bezobrazni (…), uzećemo mi njima i Lišticu i Grude, mi to možemo,(…), sve ćemo mi njima uzeti gospodine predsedniče.”
(Izvor: Dnevnik.ba)