Iz Vlade HNŽ-a dali su prijedlog za povećanje koeficijenata, sindikati ga ne prihvaćaju i nastavljaju sa štrajkom tražeći svoja prava, dok se pravima građana, zdravstvenih osiguranika kojima je uskraćena zdravstvena zaštita unatoč što izdvajaju novac i financiraju zdravstvo, bavi malo tko ili nitko, piše Dnevni list. Dodatan udar na ionako oštećene građane je i aktualna pandemija COVID-19 zbog koje je ponovno zaustavljen tzv. hladni program na SKB-u, a liječnici upozoravaju i na porast broja pacijenata s malignim oboljenjima koji na preglede, zbog sveukupne situacije, ne dolaze blagovremeno te im je izravno ugrožen život. U HNŽ-u je skoro 180 tisuća zdravstvenih osiguranika-potencijalnih pacijenata koji, i zbog stanja po pitanju pandemijskih ograničenja kao i zbog štrajka zaposlenih u zdravstvu, ispaštaju. Taj broj raste ukoliko se sagleda činjenica da cijela Hercegovina, izuzev SKB-a, nema kliničku bolnicu te se liječe u istoj.
Od 10. prosinca Nezavisni sindikat zaposlenika SKB-a Mostar i Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu, njih oko 2.600, štrajkaju tražeći potpisivanje novog Kolektivnog ugovora i veće plaće. Pregovarački tim Vlade HNŽ-a kojeg vodi ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Goran Opsenica predložio je povećanje koeficijenata po kategorijama u rasponu od 27% do 36%, što je na mjesečnoj razini povećanje od 40 KM do 180 KM, a koje se predlaže tijekom dvije godine i što ovisi o koeficijentu složenosti poslova. Ovim prijedlogom, koje donosi Dnevni list, predviđa se 18 milijuna KM u dvije godine za povećanje plaća zaposlenih u zdravstvu.
Dnevni list doznaje da je značajan broj sindikalnog članstva bilo za ovaj vladin prijedlog, no da on ipak nije prihvaćen. Sindikati nastavljaju sa svojim zahtjevom za povećanje plaća 120% i najavljuju nove, svakodnevne, prosvjedne šetnje – iz nezavisnog sindikata uposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar najavili su nastavak prosvjednih šetnji i to, danas, u četvrtak i petak od 10.30 do 11.30 sati. Iz Vlade HNŽ-a dali su svoj prijedlog, sindikati ga ne prihvaćaju i nastavljaju sa štrajkom tražeći svoja prava, dok se pravima građana, zdravstvenih osiguranika kojima je uskraćena zdravstvena zaštita unatoč što izdvajaju novac i financiraju zdravstvo, bavi malo tko ili nitko.
Pacijente se upućuje u privatne ordinacije
Iako je javnost sa simpatijama i podrškom gledala na borbu sindikata za svoja prava, kojima je istekao Kolektivni ugovor i trebaju povećanje plaća, ta podrška počinje izostajati, a sve su češće i najave tužbi i to ponajviše zbog činjedice da već više od tri mjeseca pacijenti-zdravstveni osiguranici ne mogu uraditi potrebne specijalističke preglede unatoč uputnicama liječnika, onemogućeni su operativni zahvati koji nisu “žurni”, ma što to značilo, itd. Dodatan udar na ionako oštećene građane je i aktualna pandemija COVID-19 zbog koje je ponovno zaustavljen tzv. hladni program na SKB-u, a liječnici upozoravaju i na porast broja pacijenata s malignim oboljenjima koji na preglede, zbog sveukupne situacije, ne dolaze blagovremeno te im je izravno ugrožen život.
“Ako se ovako nastavi tužit ću predsjednike sindikata jer zbog njihovog štrajka ne mogu dobiti liječničku pomoć i moram platiti više od 100 KM za specijalistički pregled u privatnoj klinici. Zašto mi se onda za zdravstvo odbija od plaće? Tko će biti odgovoran ako se moje stanje pogorša i postane teško ili neizlječivo?”, samo je jedan o komentara nezadovoljnih građana koji nisu dobili traženu medicinsku pomoć.
“Upućuju me u privatnu kliniku. Tko je ovdje lud? Kako medicinska sestra može kazati da neće postupiti po liječničkoj uputnici?”, pita jedna od nezadovoljnih pacijentkinja.
Kako Dnevni list doznaje, za petak, 26. ožujka, predviđeno je zasjedanje Zdravstvenog vijeća koje će pozvati na zaštitu prava osiguranika i to i zbog pandemijskih kao i okolnosti prouzročenih štrajkom u zdravstvu. Ovo je nastavak najave iz ZZO HNŽ-a iz kojeg su već ranije izašli sa reakcijom da je Zavod u 2021. za potrebe provođenja programa zdravstvene zaštite zaključio ugovore sa 12 domova zdravlja i tri bolnice prema kojima sve ugovorene obveze izvršava pravovremeno i u punom kapacitetu.
“Unatoč tome, Zavod svakodnevno zaprima prigovore osiguranika koji se suočavaju s nepružanjem ugovorenih usluga zdravstvene zaštite od strane zdravstvenih ustanova. Velik broj osiguranika, čeka na izvršenje operativnih zahvata i specijalističkih pregleda, radi čega se vode na dugotrajnim bolovanjima, što dodatno ugrožava njihovo zdravstveno stanje i život, te povećava troškove Zavoda. Zavod je duboko svjestan izvanredne situacije uzrokovane korona virusom, i apsolutno razumije i prihvaća potrebu postupanja zdravstvenih ustanova sukladno Naredbi Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva. Međutim, Zavod ne može prihvatiti da ugovoreni odnos između zdravstvenih ustanova kao poslodavca i njihovih djelatnika bude razlog neizvršavanja ugovora između Zavoda i zdravstvenih ustanova, odnosno da osiguranici ovoga Zavoda budu uskraćeni za usluge zdravstvene zaštite.
Ovakvim postupanjem zdravstvene ustanove krše odredbe Ugovora o reguliranju međusobnih odnosa u vezi s pružanjem usluga zdravstvene zaštite u 2021. godini potpisanih sa Zavodom.
ZZO HNŽ je sredinom veljače uputio upozorenje ugovornim zdravstvenim ustanovama o kršenju ugovora. “Niti jedna ugovorna zdravstvena ustanova čiji djelatnici su u štrajku nije se očitovala po istom. Ukoliko zdravstvene ustanove ne krenu s pružanjem ugovorenih usluga zdravstvene zaštite osiguranicima Zavod će biti primoran, u cilju zaštite prava osiguranika, poduzeti potrebne mjere iz svoje nadležnosti kako bi primjena potpisanih ugovora postala djelotvorna”, reagirali su iz ZZO HNŽ-a.
Trpe svi
U HNŽ-u je skoro 180 tisuća zdravstvenih osiguranika-potencijalnih pacijenata koji, i zbog stanja po pitanju pandemijskih ograničenja kao i zbog štrajka zaposlenih u zdravstvu, ispaštaju. Taj broj raste ukoliko se sagleda činjenica da cijela Hercegovina, izuzev SKB-a, nema kliničku bolnicu te se liječe u istoj.
Iz sindikata SKB-a Mostar pozivaju članstvo na jedinstvo i da ne odustaju. “Ne smijemo sad odustati. Cilj im je da nas obeshrabre i da dignemo ruke od svega. Moramo biti još uporniji i ostvarit ćemo pravo na povećanje plaće koju teško zaradimo. Molim vas, vrlo je važno da smo do kraja zajedno. Od srijede jedan dio zdravstvenih djelatnika ide u prosvjednu šetnju dok će drugi za to vrijeme izaći pred bolnice. Žalosno je, gospodo u Vladi HNŽ-a, da mi koji smo izabrali ovaj plemeniti poziv moramo provoditi vrijeme van svojih radnih mjesta. Mi želimo pomagati ljudima, liječiti ih i biti im na usluzi. Naši ljudi nisu zaslužili da ne mogu dobiti u ovim teškim vremenima zdravstvenu uslugu. Mi ne želimo štrajkati, vi ste nas primorali na to. Preuzmite odgovornost za sve! Nemate razumijevanja ni za zdravstvene djelatnike ni za ljude koji trebaju zdravstvenu uslugu”, poručuju, između ostaloga, iz Nezavisnog sindikata SKB-a.
Sindikati su prozvali premijera HNŽ-a, ministra zdravstva i financija te ih proglasili personama ‘non grata’.
“Jeste li raspoloženi da zadamo završni politički udarac Vladi HNŽ-a na čelu sa premijerom Nevenkom Hercegom zbog bahatog odnosa prema nama, zdravstvenim radnicima, herojima u bijelom. Svi koji ste ‘za’ molimo vas da objavu podijelite na svojim profilima”, glasio je prvobitni poziv sindikata SKB-a u kojem je naknadno obrisana riječ “politički”. Dugotrajnost nerješavanja problema, ali i zacementirani stavovi bez obzira na teške pandemijske okolnosti, prijete ozbiljnim posljedicama.
(Izvor: Dnevni list)