Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Musk osnovao stranku
    • Uloga ravnatelja OSA-e u Dodikovoj predaji Sudu BiH: ‘Deal’ za odlazak?
    • Koncert Marka Perkovića Thompsona protekao mirno, bez crnih scenarija – Promet u Zagrebu normaliziran
    • Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom
    • Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu
    • Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela
    • Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka
    • Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Top teme

    Šantića se Emina sjećala do kraja života

    republikaBy republika28.05.2017No Comments4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

     

    Aleksa Šantić rođen je 27. svibnja 1868. godine u Mostaru i tu, u srcu Hercegovine, proveo je veći dio svog života. Otac Risto rano je preminuo, pa se nad Aleksom starao stric Miho, poznatiji kao Adža. Aleksa Šantić imao je i dva brata, Peru i Jakova, i sestru Radojku koja se udala za Aleksinog prijatelja, pjesnika Svetozara Ćorovića. Trgovačka obitelj u kojoj je rastao nije imala razumijevanja za poetski talent mladog Šantića, pa je završio trgovačke škole u Trstu i Ljubljani i potom se vratio u Mostar.

    Slavni mostarski pjesnik poznat je po rodoljubnoj, ali i po ljubavnoj poeziji koju je pisao pod velikim utjecajem bosanskih sevdalinki. Najpoznatija takva jeste “Emina”, pjesma koja govori o vječitoj ljubavnoj boli pjesnika.

    Naime, blizu kuće imama Sefića živjeli su Šantićeva sestra i zet. Aleksa je neobično volio svoju sestru kojoj se ispovijedao i često je posjećivao njen dom – Tako je jednog dana u susjedstvu sreo imamovu kćer. Emina Sefić tek se “zacurila”, a priče o njoj kružile su po cijeloj čaršiji. Mladići su govorili da Sefićeva kćer nije žensko, već “dženetska hurija” – ljepotica iz raja.

    “Po sokacima i mahalama krenu priča o hafizovoj kćeri, ljepotici. Kako joj bujna kosa spletena u teške zlatnosmeđe pletenice igra po leđima; kako su joj oči od žežene kadife, usne – zrele trešnje, alice; dva reda zuba – dvi niske bisera; kako joj je Alah podario lice zarudjele breskve; kako joj pod bijelom košuljom zakopčanom sedef – pucetom do pod vrat i pod svilenim, cvjetnim dimijama igra jedro, zdravo tijelo, tanko u struku, mamno u hodu”, pričalo se tad o Emini.

    Tako je te čarobne noći 1903. godine nastala jedna od najljepših pjesama srpske ljubavne poezije. Brat Pero naljutio se na Aleksu zbog “Emine”. Glava kuće Šantića smatrao je da je njegov mlađi brat žestoko zabrljao time što je “po novinama telalio” o kćerki imama Sefića. Plašio se da će ovaj potez mladog pjesnika otjerati mušterije iz radnje i da će Šantići morati maltene da bježe iz Mostara. Međutim, imam Salih Sefić ostao je mušterija u “magazi” Šantića, a Mostar nije zamjerio na pjesmi ispjevanoj, a “anđelu na zemlji”. Štoviše, sve glasnije se pjevalo sokacima ovog hercegovačkog grada.

    Udala se sa 16 godina za jednako lijepog Avdagu Koludara i rodila mu je četrnaestoro djece. Kako je i sama pričala svojoj djeci, sa Aleksom Šantićem nikada ni riječ nije razmijenila, ali sjećala ga se do kraja života. Njega i njegovih uglancanih cipela i hlača tako ispeglanih da se o njih čovjek mogao posijeći. Sjećala se žalovitog glasa kojim je pjevao u avliji, kao i da mu muslimani Mostara nikad neće zaboraviti činjenicu da je poštujući njihova vjerska pravila zazidao prozore svoje nove kuće jer su u susjedstvu bila ženska djeca.

    Koluder Emina preminula je 1967. godine. Po predanju, kada je poznati bosanski pjevač sevdalinki Himzo Polovina čuo da je Emina preminula otišao je kod Sevde Katice iz Donje mahale, koja je bila poznata po usmenom kazivanju narodnih pesama. Tako i tada nastala je poslednja strofa sevdalinke o Emini.

    Umro stari pjesnik, umrla Emina,

    Ostala je pusta bašča od jasmina,

    Salomljen je ibrik, uvelo je cvijeće,

    Pjesma o Emini nikad umrijet neće…

    Praunuka lijepe Emine je ništa manje lijepa Alma Ferović-Fazlić, magistrica londonske Kraljevske glazbene akademije, koja je nastupala i sa Eltonom Johnom. Prije dvije godine snimila je “Eminu”, pjesmu posvećenu njezinoj prabaki.

    (Izvor: Dnevno.rs)

     {youtube}CZR2OUYZ4I8{/youtube}

     

     

    EMINA

    Sinoć, kad se vratih iz topla hamama,
    Prođoh pokraj bašte staroga imama;
    Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina,
    S ibrikom u ruci stajaše Emina.

    Ja kakva je, pusta! Tako mi imana,
    Stid je ne bi bilo da je kod sultana!
    Pa još kad se šeće i plećima kreće…
    – Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!…

    Ja joj nazvah selam. Al’ moga mi dina,
    Ne šće ni da čuje lijepa Emina,
    No u srebren ibrik zahitila vode
    Pa po bašti đule zalivati ode;

    S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste
    Rasplete joj one pletenice guste,
    Zamirisa kosa ko zumbuli plavi,
    A meni se krenu bururet u glavi!

    Malo ne posrnuh, mojega mi dina,
    No meni ne dođe lijepa Emina.
    Samo me je jednom pogledala mrko,
    Niti haje, alčak, što za njome crko’!…

    1903. / ALEKSA ŠANTIĆ

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    SAD i Kina na rubu novog geopolitičkog sukoba: Kome će se prikloniti Azija?

    30.06.2025

    Donald Trump želi nagradu koja je Josipu Brozu Titu izmaknula za jedan jedini glas!

    29.06.2025

    Nakon summita NATO-a i povećanja izdavanja za naoružanje, papa Lav kritizirao globalnu militarizaciju: “Umjesto za bolnice i škole, novac završava u rukama trgovaca smrću”

    26.06.2025
    Leave A Reply Cancel Reply

    Najnovije

    Musk osnovao stranku

    Uloga ravnatelja OSA-e u Dodikovoj predaji Sudu BiH: ‘Deal’ za odlazak?

    Koncert Marka Perkovića Thompsona protekao mirno, bez crnih scenarija – Promet u Zagrebu normaliziran

    Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom

    Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu

    Kolumne

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.