Ročište koje je u tom predmetu trebalo biti održano jučer (16. lisopada), odgođeno je jer se, osim Grbavca, u sudu nije pojavila ni njegova obrana.
Prema podacima Tužiteljstva BiH, Grbavac se nalazi u Hrvatskoj, točnije u zagrebu gdje je i zaposlena u gradskoj Upravi Grada Zagreba.
On je zajedno s još 12 osoba uhićen u prosincu prošle godine, da bi nakon puštanja iz pritvora, u kojem je proveo tri mjeseca, prekršio mjere zabrane izrečene od Suda BiH.
Esada i Agana Ramića, Šefika Nikšića, Adnana Alikadića, Mitka Pirkića, Redžu Balića, Hameda Lukomirka, Safaudina Ćosića, Muhameda Cakića, Ismeta Hebibovića, Almira Padalovića, Enesa Jahića, Senadina Ćibu, Zdenka Grbavca, Željka Šimunovića te Omera Borića optužnica tereti da su 1992. i 1993. godine počinili progon srpskog stanovništva s područja Konjica, i to ubojstvom više desetina civila, silovanjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima.
Prema optužnici, Ramić i ostali su odgovorni i za protupravna zatočenja većeg broja žrtava srpske nacionalnosti iz grada Konjica i okolnih sela Bradina, Cerići, Zukići, Brđani, Džepi, Zagorice, Hum, Blace, Nevizdraci, Donje Selo, Vrdolje, Živanja, Sitnik, Bjelovčina, Zabrđani, Bijela i drugih naselja.
Ova djela, kako je navedeno, optuženi su počinili u svojstvu zapovjednika i pripadnika struktura Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), Teritorijalne odbrane (TO), Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i paravojnih formacija.
Inače, Grbavac je zet Bože Ljubića, predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora i zastupnika dijaspore u Hrvatskom Saboru.
Uhićen je u siječnju 2018. godine na graničnom prijelazu prilikom ulaska u BiH.
On je u pritvoru proveo tri mjeseca, a nakon što je Sud BiH prihvatio jamstvo i Grbavac pušten iz pritvora, on je pobjegao u Zagreb gdje živi od 1993. godine. Sud BiH prihvatio je od Grbavca jamstvo, koje se sastoji u upisu hipoteke na nekretnine u korist države (stan u Ljubuškom), a određene su mu mjere zabrane putovanja i napuštanja boravišta i sastajanja s određenim osobama kojih se Grbavac nije pridržavao.
Uz Grbavca je optužen i Željko Šimunović da su kao pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) od polovice svibnja 1992. do početka svibnja 1993. pomagali i počinili progon srpskog stanovništva na području općine Konjic i to ubojstvima, mučenjem, nanošenjem velikih patnji fizičke i psihičke prirode.
Kako je ranije priopćeno iz Državnog tužiteljstva, Grbavac i Šimunović su naoružani automatskim oružjem iz kolone izdvojili trojicu zarobljenih civila srpske nacionalnosti u mjestu Bradina.
“Zarobljene civile su odveli u pravcu pravoslavne crkve u Bradini, te je Grbavac u dvorištu jedne kuće pucajući iz vatrenog oružja osobno ubio trojicu muškaraca srpske nacionalnosti”, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH 5. travnja.
Šimunoviću Tužiteljstvo BiH na teret stavlja i da je sudjelovao u mučenju i premlaćivanju jednog zatočenika srpske nacionalnosti.
/Republikainfo.com/