Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Zbog duga RS-a prema Viaductu još nema usvajanja proračuna BiH – SNSD želi 200 milijuna iz Središnje banke
    • NEVJEROJATNI LISAC PUTIN – Kremlj: Rusija spremna posredovati između Izraela i Irana i preuzeti iranski uranij
    • State Department dao direktivu svim američkim veleposlanstvima i konzulatima: “SAD nije uključen u jednostranu akciju Izraela protiv Irana” – Trumpove izjave govore suprotno
    • Otvoreno Neumsko ljeto 2025.
    • MUP BiH traži pomoć MUP-a RH zbog identifikacije stradalih u prometnoj nesreći kod Trebinja
    • Njemačka, Francuska i Britanija predlažu Iranu trenutne pregovore
    • Na Buni obilježena 33. godišnjica oslobađanja
    • Trump zaprijetio Iranu ako napadne SAD: “Odgovoriti ćemo punom snagom i moći američkih oružanih snaga”
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    „Nestalo“ više od milijun Jugoslovena: Sada su među Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima

    republikaBy republika07.04.2022Updated:07.04.2022No Comments5 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Prema posljednjem popisu stanovništva BiH iz 2013. godine, SAMO 3,7% žitelja nije nacionalno izjasnilo. Naime, popis je donio ove rezultate: 1.769.592 ili 50,1% žitelja u BiH se deklariralo Bošnjacima, 1.086.722 ili 30,8% se izjasnilo Srbima, a 544.789 ili 15,4% se izjasnilo Hrvatima. Samo 130.054 ili 3,7% se izjasnilo kao “ostali” što, uostalom, pokazuje i nacionalni sastav žitelja BiH, ali i vrlo upitnu vjerodostojnost i iskrenost tzv. građanske politike za koju njeni zagovaratelji itekako moraju imati argumente za pojašnjenje s obzirom na činjenične statističke podatke ili dokazati kako provesti uređenje u zemlji gdje se strogo nacionalno izjašnjava skoro 96% njenih žitelja.

    Podsjećamo na tekst Dnevnog lista na temu promjene nacionalnosti kao načina zloupotebe u cilju osobnih, financijskih ili stranačkih ciljeva kojima se koriste pojedinci  – na jednom izbornom ciklusu, primjerice, izjašnjavaju se kao ‘Hrvati’, ‘Srbi’ ili ‘Bošnjaci’, a na drugom jednostavno promijene nacionalnost kako bi popunili nacionalne kvote i ostali u nezasluženim foteljama:

    “Nestalo milijun Jugoslavena”

    Bosnu i Hercegovinu potresaju skandali oko promjene izjašnjavanja o nacionalnosti dužnosnika, a sve kako bi ostvarili političke mandate ili bili imenovani ne neku dužnost. Srbin, Bošnjak, Hrvat ili, neodređeno, Ostali, nacionalni su početak i kraj bilo kakvog, a posebice političkog bivstvovanja u BiH. Međutim, na pitanje “A, gdje su se izgubili Jugoslaveni”, nitko niti postavlja, a još manje daje bilo kakav odgovor.

    Statistički podatci petog popisa stanovništva tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 1981. pokazuju da je ‘Juga’ tada imala 22.424.711 stanovnika i, do tada najbrojnije izjašnjavanje stanovništva Jugoslavenima – točno njih  1.219.045 tako se izjasnilo.

    Prema udjela u broju stanovništva, najviše Jugoslavena bilo je u Hrvatskoj i Vojvodini, po 8,2%, te potom u Bosni i Hercegovini, 7,9%.

    To je prema tadašnjem popisu, primjerice, izgledalo ovako: U Hrvatskoj sa 379.057 Jugoslavena to je bila treća, najbrojnija nacija, nakon 3.454.661 Hrvata i 531.502 Srba. (Muslimanima se opredijelilo 23.740).

    U BiH se tada Jugoslavenima izjasnilo 326.316 i bili su četvrta ‘nacionalnost’ po brojnosti: Srba je bilo 1.320.738, Muslimana-Bošnjaka 1.630.033, a Hrvata 758.140.

    Slično je bio i u tadašnjoj jugoslavenskoj Republici Srbiji gje je bilo 441.941 Jugoslavena koji su više od trostruko bili brojniji od Hrvata (149.368) i dvostruko više od Muslimana-Bošnjaka (215.166).

    Međutim, kako izgleda, za samo 10 godina “nestalo” je skoro  milijun Jugoslavena s prostora bivše Jugoslavije.

    Nakon 90-tih skoro nitko više nije želio biti Jugoslaven

    Uspoređujući popise samo iz tri današnje države, Hrvatske, BiH i Srbije iz 1991. godine dolazi se do zaključka da su se i tada Jugoslaveni, manje-više “dobro držali”, da bi potom i to samo za jedno desetljeće, skoro u potpunosti “isparili”.

    Naime, već te, 1991. godine, zamjetan je nagli “nestanak” Jugoslavena. Najviši pad broja stanovništva koji se tako izjašnjavao bilježi se u susjednoj Hrvatskoj, od nekadašnjih 379.058, po popisu iz 1991. Jugoslavenima se izjašnjavalo tek 106.041 stanovnika Hrvatske. U BiH se također drastično smanjio njihov broj i tada se Jugoslavenima izjasnilo 242.682 bh. državljanina, a u Srbiji njih 323.555. Međutim, po brojnosti, Jugoslaveni 1991. i dalje u Hrvatskoj po brojnosti bili treća nacija, ispred Bošnjaka (43.469). U BiH su po brojnosti na četvrtom mjestu, a u Srbiji su tek deveti.

    Međutim, a brojke su neumoljivo činjenične, već po popisima iz 2011. i 2013. pokazalo se da Jugoslaven, jednostavno, više nije bilo ‘in’. Tako ih je po popisu iz 2011. godine, u Srbiji bilo tek 23.303, a u Hrvatskoj i BiH sveli su se u kategoriju ostalih – tek na nevjerojatno male brojke od oko 50 ili 100 (!).

    U periodu od samo 30 godina, Jugoslaveni su potpuno nestali. Ili ipak nisu?

    Poruka države

    “Identitet je nešto što varira kroz vrijeme. Devedesetih godina Jugoslaveni su nestali kao da ih Bog nikada nije dao i to pokazuje značaj utjecaja sredina i događaja oko nas. Netko je procijenio da se biti Jugoslaven više ne isplati i da se sada isplati biti Srbin, Bošnjak ili Hrvat i da je pitanje identiteta pitanje opstanka. Kao što je to bilo i sa “Jugoslavenima”. Ovdje mi imamo i poruku Države i Daytonskog ustava gdje, ako niste Bošnjak, Srbin ili Hrvat, ne možete ništa biti”, za Dnevni list ovaj fenomen “nestanka” Jugoslavena iz popisa stanovništva komentira Srđan Puhalo, psiholog, novinar i bloger.

    Puhalo smatra da je i samo današnje društveno uređenje takvo da bilo kakvu pripadnost okolini uvjetuje nacionalnom pripadnošću.

    “Koliko znam i poznajem, i Milorad Dodik i Dragan Čović prije 90-tih bili su poprilično anacionalni i u ta vremena nisu se posebno ili nikako dičili svojom nacionalnošću. Ali, danas je pitanje identiteta, a posebno nacionalnog, isključivo postalo političko pitanje. Jednostavno d  zaključim, Jugoslaven se više ne isplati biti, sada je neko drugo vrijeme i neke druge “isplativosti”, zaključuje Puhalo.

    Preobražaj od Jugoslovena do Hrvata, Bošnjaka i Srba

    “Naravno, to je poznato da su u bivšoj, zajedničkoj državi Jugoslaveni bili značajan udio u stanovništvu i da se to dupke mijenja nakon 90-tih godina i da su danas apsolutno “izvjetrili”. Jugoslaveni su se identificirali s državom, no danas u ovakvom uređenju, postoje druge identifikacije, nacionalne, koje se najčešće povezuju s konfesionalnim identitetom”, za Dnevni list kaže akademik, sociolog i čest komentator političkih prilika, Slavo Kukić.

    On također smatra da se dogodio “preobražaj”, možda i radikalniji nego onaj iz najslavnijeg djela Franza Kafke, kao odgovor na novonastale (ne)prilike, ali i ostanak “na površini” u novonastalim političkim tokovima.

    Jugoslovena imamo isto kao i Klingonaca

    Primjerice, u Federaciji BiH prema posljednjem popisu iz 2013. godine živi tek oko 10-ak Jugoslavena, isto kao i, zamislite Klingonaca. Sva raskoš slobode i prava na etničko izražavanje ogleda se i u Polutanima kako se izjasnilo 6 državljana BiH, Balkancima njih 5, isto koliko i Švabama, Rokerima, a imamo i 4 Kelta i Bušmana, ali i 3 Vulkanca. Imamo i samo 6 Ljudskih bića u cijeloj Federaciji, ali i po dva Voganca, Tatara, Mohikanca, Metalca, ali i po jednog Sijuksa, Suhodolca, Ćifuta, Hipika, Rimljanina, Bengalca, pa čak i jednog Mostarskog Hrvata i Trebižačanina, a na kraju, a možda i na sreću, tek jednog – Papka po nacionalnosti.

     

    /Republika/

    izdvojeno jugoslaveni nacionalnost popis
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Zbog duga RS-a prema Viaductu još nema usvajanja proračuna BiH – SNSD želi 200 milijuna iz Središnje banke

    16.06.2025

    NEVJEROJATNI LISAC PUTIN – Kremlj: Rusija spremna posredovati između Izraela i Irana i preuzeti iranski uranij

    16.06.2025

    State Department dao direktivu svim američkim veleposlanstvima i konzulatima: “SAD nije uključen u jednostranu akciju Izraela protiv Irana” – Trumpove izjave govore suprotno

    16.06.2025

    Comments are closed.

    Najnovije

    Zbog duga RS-a prema Viaductu još nema usvajanja proračuna BiH – SNSD želi 200 milijuna iz Središnje banke

    NEVJEROJATNI LISAC PUTIN – Kremlj: Rusija spremna posredovati između Izraela i Irana i preuzeti iranski uranij

    State Department dao direktivu svim američkim veleposlanstvima i konzulatima: “SAD nije uključen u jednostranu akciju Izraela protiv Irana” – Trumpove izjave govore suprotno

    Otvoreno Neumsko ljeto 2025.

    MUP BiH traži pomoć MUP-a RH zbog identifikacije stradalih u prometnoj nesreći kod Trebinja

    Kolumne

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Topić: Papa Franjo čuvar

    Politička kriza ili prostor za manipulaciju

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.