Kriza na ukrajinskoj granici bio je povod za moskovski sastanak i njemačkog kancelara Olafa Scholza sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dakako na dramatičnom odstojanju jer ni njemački kancelar, kao prije njega francuski predsjednik Macron, nije pristao na PCR testiranje od strane ruskih liječnika. I ovaj sastanak održao se za stolom dugim skoro šest metara. Putin je nakon sastanka izjavio kako njegova država ne želi rat, a Scholz je u obraćanju novinarima ocijenio da je razgovor s ruskim predsjednikom bio iskren.
Različiti uzroci i viđenja posljednjeg rata u Europi
Njemački kancelar Olaf Scholz danas je, odgovarajući na kritike ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je rekao da je “NATO pokrenuo rat u Europi, protiv Jugoslavije”, izjavio da je Alijansa to uradila kako bi spriječila genocid na Kosovu, javlja Reuters.
Putin je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon razgovora sa Scholzom, rekao da su mu “još uvijek svježa sjećanja na rat Sjevernoatlantske alijanse protiv Jugoslavije i na bombardiranje Beograda”, iako nije pojašnjavao uzroke i okolnosti.
“Što se tiče rata u Europi, njemački kancelar je upravo rekao da ljudi njegove generacije, a ja pripadam njima, teško da mogu zamisliti bilo kakav rat u Europi. To se odnosi na situaciju oko Ukrajine. Ali mi smo bili svjedoci rata u Europi koji je upravo NATO blok pokrenuo protiv Jugoslavije. To je bila velika vojna operacija uz bombardiranje jedne od europskih prijestolnica, Beograda. Dogodilo se bez dozvole Vijeća sigurnosti UN-a. Ovo je vrlo loš primjer, ali je bio”, rekao je Putin, prenosi RIA Novosti.
Dugoročna sigurnost u Europi samo s Rusijom
Mjesecima jača zabrinutost da Rusija, koja je nagomilala snage na ukrajinskoj granici, razmišlja o invaziji na Ukrajinu. Snage koje Rusija podržava već kontroliraju dijelove istočne Ukrajine, dok je Rusija 2014. anektirala ukrajinski poluotok Krim.
Međutim, Rusija negira planove za invaziju te izražava bojazan da je NATO ušao preblizu njene teritorije te zahtijeva da se taj vojni savez povuče s onoga što Rusija smatra prostorom svog utjecaja, a među zahtjevima je i taj da dobije pismene garancije da Ukrajina neće postati članicom NATO-a.
“Rusija ne želi rat u Europi. Iznijeli smo sigurnosne prijedloge da bi spriječili takvu mogućnost”, rekao je ruski lider pri tom naglasivši da “odlaganje pitanja članstva Ukrajine u NATO-u neće ništa promijeniti”, već da sada žele riješiti to pitanje.
Putin je rekao da zasad nije bilo konstruktivnog odgovora na te zahtjeve te da Moskva traži pravna jamstva da se NATO više neće širiti na istok i da u blizini Rusije neće postavljati raketne sustave.
Putin je kazao kako mu je rečeno da se Ukrajina neće u bliskoj budućnosti pridružiti NATO-u, no da Kremlj to ne smatra dovoljnom garancijom te da to pitanje želi potpuno i odmah.
Kazao je da je Rusija odlučila djelomično povući vojsku s ukrajinske granice te kako vidi dodatni prostor za nastavak pregovora sa Zapadom o sigurnosnim zahtjevima Moskve.
Govoreći o krizi na ukrajinskoj granici, ponovio je da je njegov cilj izbjegavanje bilo kakvih sukoba. Scholz je ocijenio pozitivnim korakom navode o povlačenju ruskih trupa sa ukrajinske granice te pozvao na mirno rješavanje ukrajinske krize.
“Pozdravljam vijesti o povlačenju trupa. Ovo je dobar znak i nadamo se da će se nastaviti. Ne bi trebali ulaziti u slijepu ulicu, to bi bila prava katastrofa”, rekao je Scholz, kazavši da se može postići diplomatsko rješenje sukoba između Rusije i Ukrajine.
“Ma koliko trenutna situacija izgledala teško i ozbiljno, odbijam je nazvati bezizlaznom i da nema nade”, dodao je.
Scholz je kazao kako je svjestan da se održiva sigurnost Njemačke i Europe može postići samo zajedno s Rusijom, a ne konfrontiranjem Rusiji koja je, kako je kazao, “ključan igrač za održavanje sigurnosti i stabilnosti u Europi” te da “mora ostati partner na tom polju”.
„Za Europljane je jasno da dugotrajna sigurnost ne može biti postignuta protiv Rusije, nego samo s njom“, rekao je njemački kancelar.
Sjeverni tok 2
Putin je rekao kako je dogovorio sa Scholzom da se pozabavi zabranom RT DE (Russia Today) u Njemačkoj, dok je Scholz kazao da RT mora poštovati procedure i podnijeti zahtjev za emitiranje u Njemačkoj.
Dvojica čelnika su razgovarali i o ekonomskim odnosima dviju država, a Putin je pritom podsjetio da su stotine njemačkih kompanija do sada investirale više od 20 milijardi dolara u Rusiji.
“Pokazalo se kako je energetika jedna od prioritetnih oblasti za nas. Rusija je već desetljećima pouzdan opskrbljivač energentima”, rekao je Putin.
S druge strane, Scholz je rekao kako je Njemačka predana “osiguravanju da plin i dalje prolazi kroz Ukrajinu, u vrijeme dok se čeka odobrenje Berlina za početak rada dovršenog plinovoda Sjeverni tok 2.
Njemačka je predana nastavku tranzita plina u Europu kroz Ukrajinu, Bjelorusiju, Poljsku i postojeći Sjeverni tok, „sukladno ugovorima koji postoje“, naglasio je Scholz.
No, podsjetimo da je prije samo tjedan dana njemački kancelar posjetio Bijelu kuću gdje se sastao sa američkim predjsednikom Joeom Bidenom.
Biden je nakon sastanka upozorio da “ako Rusija napadne Ukrajinu neće biti ništa od Sjevernog toka 2”, ali nije pojasnio kako bi osigurao da se taj kontroverzni plinovod ne koristi.
Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, Biden je izjavio: “Ako Rusija napadne…, ponovno, neće biti ništa od Sjevernog toka 2. Mi ćemo s tim završiti”.
Upitan kako će to osigurati, odgovorio je: “Obećajem vam da ćemo biti sposobni to učiniti”.
Najkontroverzniji europski energetski projekt, Sjeverni tok 2, izgradio je ruski energetski gigant Gazprom kako bi udvostručio količinu plina iz Rusije prema Njemačkoj, zaobilazeći tradicionalni tranzit kroz Ukrajinu.
/Republika/