Po svemu, 2021. bila je najvažnija godina u životu Mate Rimca.
Mladi poduzetnik tada je uživao vrhunac popularnosti u Hrvatskoj, upravo je dobio bespovratnih 179,5 milijuna eura od Vlade, Porsche je baš investirao 70 milijuna eura u njegov biznis. Ne ide bolje. Mjesec dana nakon toga oženio se dugogodišnjom djevojkom Katarinom Lovrić, lansirao Neveru, pa najavio gradnju golemog kampusa u Svetoj Nedelji i, na kraju, izašao s ambicioznim planom robotaksija na zagrebačkim ulicama.
Tri godine poslije, sve se okrenulo naglavce: poduzetnik se razveo od supruge, radovi na 200 milijuna eura vrijednom kampusu kasne, otac mu je osuđen na tri godine zatvora zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, odustao je od gradnje 20 kuća za odmor u Livnu nakon pobune mještana. Povrh svega, više ne uživa slijepo obožavanje javnosti; većina građana, prema anketama, sumnja da će 36-godišnjak isporučiti robotaksije na ulicama Zagreba kako je obećao, većina se u tome ne bi ni vozila, a čak se i prezentacija prvog prototipa robotaksija početkom tjedna zakomplicirala na najgori mogući način. Dvaput je samovozeći automobil na podiju Rimac pokušao dozvati aplikacijom. I nije uspio. “Imamo problemčić”, rekao je.
Nije to neuobičajeno. Isto se dogodilo Billu Gatesu 1998. kad je predstavljao Windows 98 i Elonu Musku kad je demonstrirao izdržljivost Teslina Cybertrucka pa je čeličnom loptom razvalio “neprobojnu šajbu” vozila. Nazvali su to prezentacijski efekt, kada nešto probaš sto puta i radi, a onda u prezentaciji pred publikom – ne radi. Međutim, kod Rimca su se osim “prezentacijskog efekta” izgleda poklopili i Murphyjev zakon i kvaka 22. Jer kako drugačije objasniti da je Mate Rimac od mladog genijalca iz zagrebačkog predgrađa, “hrvatskog Elona Muska” koji je lansirao najbrže električne jurilice na svijetu i sklopio unosne poslove s velikim Porscheom i Hyundaijem, sada postao “muljator”, “prodavač magle” i “grebator za državnom lovom”, kako su ga neki počeli nazivati u javnosti?
Tom su sentimentu vjerojatno pridonijela Rimčeva ishitrena obećanja. Podsjetimo, poduzetnik je prije tri godine najavio robotaksije u Zagrebu. Najavio je terminal robotaksija na Savi – na livadi preko puta zagrebačkog Studentskog doma Stjepan Radić. Park, trg, spremište i punionica električnih samovozećih taksija, njih nekoliko stotina koji bi klizili gradom bez vozača, sve je to dokumentirano u planu koji je poduzetnik predao Vladi da bi dobio novac iz NPOO-a. Pisalo je unutra i da bi centar trebao biti gotov do 2022., a robotaksiji na ulici do početka 2024., o čemu je Jutarnji i pisao.
To se nije dogodilo, a problem je navodno bilo zemljište kod Save koje mu je Grad trebao prepisati. Neobično, na istom je zemljištu, od kojeg se na koncu odustalo, pukla koalicija SDP-a i platforme Možemo! u Zagrebu (možemosi su bili da mu se dodijeli, SDP protiv).
Nakon toga, Rimac je svoje ambicije korigirao. Broj robotaksija smanjio je sa 700 na stotinu, pa onda i na 60. Rok za gotove robotaksije prebacio je s početka 2024. godine, na kraj 2024., pa na prvi kvartal 2025., a sada bi sigurno 2026. godine u Zagreb trebala doći usluga koju su rebrendirano nazvali Verne.
Brojna su javna lica zbog toga bila skeptična oko Rimčevih najava. Najglasniji, Lucijan Carić, domaći poduzetnik poznat kao čovjek koji je odbio Zlatnu kunu Hrvatske gospodarske komore, već je onda, 2021. godine, poduzetniku ponudio okladu od 10 tisuća eura da nikakvih robotskih taksija neće biti do 2024. godine. Rimca je tada otvoreno nazvao “muljatorom i demagogom”. Okladu je prihvatio Marko Pejković, izvršni direktor Rimčeve tvrtke za robotaksije P3 Mobility. “Ako do kraja 2024. ne bude usluga robotaksija u Zagrebu uplaćujem vam 10.000 eura”, napisao je Pejković na LinkedInu.
Da su rokovi za sva obećanja gusti postalo je jasno još krajem 2022. godine. Do kraja te godine nikakve novosti iz Rimčevih tvrtki nisu stizale. Ipak, ustrajali su na tome da usluga dolazi 2024. Čak i kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen došla u posjet pa pitala gdje su robotaksiji, Rimac je rekao da sve oko projekta želi dovesti na veću razinu pa će robotaksije pokazati vjerojatno početkom sljedeće godine, dakle 2023.
Došla je i 2023., a robotaksiji nisu predstavljeni. U rujnu iste godine doznalo se da je hrvatska Vlada službeno tražila od Europske komisije da Rimcu produlji rok za proizvodnju 60 verifikacijskih prototipova robotaksija na prvi kvartal 2025. Vjerojatno ih neće proizvesti ni do tada jer je Rimac na predstavljanju početkom tjedna rekao da će “prva Verne usluga biti pokrenuta u Zagrebu 2026. godine”.
Paralelno s time, zbivala su se preuzimanja i spajanja firmi. Kad su izvještaji napokon došli, rezultati su bili zanimljivi: u sve tri tvrtke – Bugatti Rimac, Rimac Group i Rimac Technology – zabilježili su 260 milijuna eura prihoda, a ostvarili su ukupni gubitak od oko 90 milijuna eura. Povrh toga, dogodio se još jedan udarac – doznalo se da Porsche gasi njegovu tvrtku za proizvodnju električnih bicikala Greyp.
Inovator i poduzetnik Mate Rimac prezentirao je svoj novi proizvod, downhill bicikl, Greyp G6. Oko 40 biciklista iz cijelog svijeta vozili su bicikl Greyp G6 od Zracne luke Brač, preko Vidove Gore do mjesta Bol
S druge strane, cijelo to vrijeme Rimac je uživao povjerenje investitora i štancao automobile. Nakon što su Porsche, Hyundai i Kia 2021. u Rimca investirali stotine milijuna eura, on je kupio poznatu automobilsku kompaniju Bugatti. Potom je novac u Rimca uložilo i talijansko investicijsko društvo Investindustrial, koje ulaže u Ducati i Aston Martin, pa onda još Softbank i Goldman Sachs, ozbiljni igrači, čak 500 milijuna eura. Iste godine Rimac je predstavio svoj prvi Bugatti W16 Mistral i rekao da je 500 Bugattija rasprodano do 2024. godine. Također, 2023. rekao je da je prodano i isporučeno 50 njegovih Neveri, trećina od planiranih 150. Ove je godine, pak, došla vijest o novoj investiciji u tvrtku Project 3 Mobility – 100 milijuna eura od Public Investment Funda (PIF) iz Saudijske Arabije. I još jedan uspjeh: Rimac je prošli tjedan, prije robotaksija, uspješno predstavio novi Bugatti Tourbillon razvijen u Hrvatskoj, automobil koji je uglavnom dobio pozitivne kritike javnosti i stručnjaka.
Međutim, Rimac je imao i poslove izvan automobilskog svijeta. Naime, nedavno se doznalo da ulaže u turistički projekt u rodnom Livnu u BiH. Kako je Jutarnji već pisao, tvrtka Continental Adventure, u kojoj su livanjski fotograf Marin Mamuza i Mate Rimac (koji je uložio dva milijuna eura, tvrdi), pokušala je na 30 godina dobiti koncesije za turističko naselje u predjelu sela Miši i Golinjevo s pogledom na Buško jezero. Prvo su od Grada dobili 30.000 kvadrata građevinskog terena za jednu konvertibilnu marku po kvadratu, a onda su im ambicije porasle, pa su htjeli još 20 kućica uz pivnicu, siranu, ekovrtić, dakle jedno manje turističko naselje, za što im je trebalo još – 465.000 kvadrata. Naišli su, međutim, na neviđeni otpor stanovnika, toliki da je na javnu raspravu za tu koncesiju u gradsku vijećnicu, u koju obično ne dođe nitko, sada došlo više od 100 ljudi. Nakon toga su još protiv Mamuze i Rimca proveli peticiju, a onda je dvojac digao ruke od svega. Rimac je onda rekao da je njegova jedina vodilja bila pomoći gradu za koji kaže da odumire i iz kojega ljudi svakodnevno odlaze.
U Matine namjere su stanovnici moguće sumnjali zbog poslova njegova oca Ivana Rimca. Stariji Rimac, kako je potvrđeno na Županijskom sudu u Splitu, mora odslužiti tri godine bezuvjetnog zatvora zbog izvlačenja novca iz Slavonije DI, tvrtke iz Slavonskog Broda koja se bavila preradom drva. U Livnu je stariji Rimac bio poslovno aktivan kroz tri poduzeća u poslovima koji su se ticali obnovljivih izvora energije: Ivovik, Rimc i MI-VAL. Sva su se u jednom trenutku naslanjala na ulaganja u obnovljive izvore energije, odnosno koncesije na području Livna, uz napomenu da je MI-VAL također ušao u koncesiju za turistički projekt 2019. godine, konkretno – adrenalinski park, a već 2023. podnio je zahtjev za izdavanje energetskih dozvola za gradnju deset solarnih fotonaponskih elektrana.
– Oprostite, ja sam imao moždani udar i vrlo sam loše zdravstveno. Ja se ispričavam – rekao nam je Ivan Rimac, kojega smo molili za komentar na potvrđenu zatvorsku kaznu prije pet-šest tjedana. Iako to javnost nije znala, on je tada već bio pravomoćni osuđenik u slučaju Slavonija DI. Sve ove informacije koje smo objavili su ga uznemirile, pa nam je poslao poruku sljedećega sadržaja: “Poštovani gospodine, ne znam zašto vam moja obitelj smeta? Ne znam zašto blatite moju obitelj? Ne znam što smo mi vama nažao učinili, ili bilo kome drugome. Niti smo vlasnici niti imamo bilo kakvu funkciju u tim firmama, nego kao mnogi drugi dobri Livnjaci smo samo htjeli pomoći tome gradu. Bog vam bio na pomoći!
Inače, Ivana Rimca još su 2005. godine u Srbiji uhitili zbog Interpolove tjeralice i optužbi iz Njemačke za utaju poreza te su ga izručili. Samo šest godina kasnije opet je iza rešetaka, i to zbog sumnji na mešetarenje zemljištem koje je, darovano od države, bilo u vlasništvu Općine Sibinj pokraj Slavonskog Broda u poznatoj aferi u kojoj je jedan od osumnjičenika bio general Mladen Kruljac. Šteta počinjena Općini mjerila se na 58 milijuna kuna.
Ono što se zna o Ivanu Rimcu, rođenom Livnjaku i bivšem građevinskom radniku, jest da je povratnik iz Njemačke koji je 2000. u Samoboru pokrenuo građevinski biznis. Poduzeće Rimc d.o.o. bavilo se gradnjom velikih trgovačkih centara te je aktivno i danas te vrlo uspješno posluje. Otac ulaže i u sport, postaje najveći pojedinačni dioničar HNK Hajduk uloživši 11 milijuna kuna, koje će potom prodati.
Na kraju je, kako se govorilo, navodno i sinu Mati dao prvi novac i bio sponzor za prve inovacije – bili su to robotska rukavica koja zamjenjuje računalni miš i zeleni BMW “kockica” koji je ovaj preuredio u električno vozilo. Koliko ga je pratio, govori podatak da je jedno vrijeme bio predsjednik Nadzornog odbora u Rimac Automobilima, a i Mate je priznao koliko mu je značila očeva financijska injekcija, ali je uvijek naglašavao da je ocu kredit vratio do zadnje kune.
(izvor: jutarnji.hr)