Neovisni američki institut Pew Research Centar poznat po svojim istraživanjima o vjerskoj demografiji proveo je između 2015. i 2017. niz anketa u 34 zemlje među 56.000 odraslih osoba starijih od 18 godina.
Po tom istraživanju, u gotovo čitavoj Zapadnoj Europi više od polovine građana reklo je da bi prihvatili muslimana kao člana obitelji (53 posto u Velikoj Britaniji, 66 posto u Francuskoj i 88 posto u Nizozemskoj).
Naprotiv, u Istočnoj i u Srednjoj Europi, “manje od polovine odraslih” ispitanika odgovorilo je da bi ih bili spremni prihvatiti (12 posto u Češkoj, 29 posto u Rumunjskoj i 43 posto u Srbiji).
“Slična razlika pojavljuje se između Srednje/Istočne Europe i Zapadne Europe kada je riječ o prihvaćanju Židova kao člana obitelji”, dodaje centar koji napominje da su katolička, protestantska i pravoslavna vjera većinske u većini od 34 istraživane zemlje.
Osim Bosne i Hercegovine, Rusije i Bugarske, gdje živi velik broj muslimana, u većini drugih zemalja “muslimani i Židovi su mali dio stanovništva koji ankete uglavnom teško mogu mjeriti”, dodaje.
Hrvatska se ipak razlikuje. Na pitanje bi li prihvatili muslimana kao dio obitelji, 57 posto anketiranih Hrvata je reklo da bi, a ta brojka je veća za deset posto kada je riječ o Židovima.
Druga je razlika što je “biti kršćanin (katolik ili pravoslavac) važna sastavnica” nacionalnog identiteta “u bivšem istočnom bloku” (osim u Češkoj), ali ne i u Zapadnoj Europi, ističe institut.
Što se tiče Hrvatske, 58 posto ispitanika reklo je kako je pripadnost religiji važan dio nacionalnog identiteta, a s tim se ne slaže 42 posto.
U gotovo svim zemljama Srednje i Istočne Europe većina je protiv legalizacije istospolnog braka (96 posto u Armeniji, 79 posto u Bugarskoj i 47 posto u Slovačkoj), za razliku od Zapadne Europe (88 posto ih je za takav brak u Švedskoj, 73 posto u Francuskoj i 59 posto u Portugalu).
Čak 64 posto Hrvata podupire da se istospolni parovi legalno vjenčaju. Tome se protivi 31 posto ispitanika.
Usto, u Zapadnoj Europi, pa i u katoličkim zemljama poput Irske, Italije i Portugala, “šezdeset posto odraslih kaže da bi pobačaj trebao biti legalan u svim, ili gotovo svim slučajevima”.
Na Istoku se stajališta prema pobačaju više razlikuju: velik broj mu je sklon u Češkoj, Estoniji i Bugarskoj, a neskloni su mu u Poljskoj, Rusiji i Ukrajini.
No, s time se ne slažu i anketirani Hrvati. Naime, 60 posto ih je izjavilo da podupire legalni pobačaj, a 37 posto smatra kako bi pobačaj trebalo zabraniti.
Istraživanje Pew Research Centera provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.400 ljudi u svakoj zemlji, telefonom ili u izravnom kontaktu, s marginom pogrješke od 2,7 do 3,4 postotna boda, ovisno o zemlji.
(Izvor:RTL.hr)