Izaslanik State Departmenta za promjenu izbornog zakona Matthew Palmer u Zagrebu se susreo s premijerom Andrejem Plenkovićem, kasnije poslijepodne predsjednik Zoran Milanović primio je srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na Pantovčaku, a predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u Beogradu je razgovarao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
“Hrvatska želi pomoći”
Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se u utorak s američkim izaslanikom za izborne reforme u BiH Matthew Palmerom. Plenković i Palmer su razgovarali o aktivnostima SAD-a i EU koje se provode u BiH kako bi se postigao dogovor političkih aktera o Izbornom zakonu u BiH. Kako je objavljeno na Plenkovićevom Twitteru uz fotografiju sastanka, “Hrvatska želi konstruktivno pomoći”. “Važno je da sva tri konstitutivna naroda budu legitimno zastupljena u najvišim institucijama BiH”, navedeno je.
Kako izvješćuje Večernji list HR, Palmer je nakon sastanka u razgovoru s novinarima ponovio minimum ispod kojeg SAD ne ide – oni i dalje inzistiraju na uklanjanju etničkih prefiksa s izbora. U ovom krugu fokus je na izmjenama zakona koje se tiču biranja Predsjedništva, dok je Dom Federacije sekundaran cilj i može pričekati neko vrijeme. Američki izaslanik rekao je kako SAD želi vidjeti ograničenu izbornu reformu u skladu s preporukama OSCE-a, GRECO-a i međunarodnih sudova, uz zadovoljenje principa: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda.
Palmer optimističan
SAD inzistira i da se pri izmjenama uzme u obzir presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u slučaju “Sejdić Finci” koja nalaže ukidanje etničke diskriminacije pripadnika manjinskih zajednica u BiH, poput Roma ili Židova, kako bi se apsolutno svi mogli kandidirati na najviše državne položaje. To bi, ako se provede, pretvorilo ipak BiH u neku vrstu građanske države, gdje konstitutivni narodi ne bi unaprijed imali zajamčenog predstavnika.
Palmer je optimističan i kaže da očekuje da bi se do kraja godine svi akteri u BiH mogli dogovoriti o izmjenama zakona te da SAD nije tu da ih prisili, već pomogne. “Lideri u toj državi svjesni su da je vrijeme za to i u koje bi opasnosti mogli dovesti državu ako se to propusti učiniti”, kazao je on.
Jamči li američki prijedlog i Predsjedništvo?
No jamči li takav američki prijedlog zastupljenost Hrvata, odnosno hoće li Hrvati imati svog predstavnika u Predsjedništvu? Detalji dogovora još se ne znaju, ali to pitanje ostaje u zraku. Već ranija najava Palmera o ukidanju etničkih prefiksa nije naišla na dobru reakciju kod Hrvata u BiH, a predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jasno je rekao je rekao da se o “etničkim prefiksima” pri izboru vlasti u Bosni i Hercegovini ne treba pregovarati.
Također, i Zagreb je, u najmanju ruku, suzdržan.
“BiH može bolje funkcionirati, može joj biti lakše na reformskom putu i može biti brža na putu prema EU samo ako su svi narodi zadovoljni – naglasio je premijer Andrej Plenković nakon sastanka u s Matthewom Palmerom. Mi smo izložili našu poziciju, saslušali njegov stav, rekao je hrvatski premijer.
“Hrvatska se zalaže za to da konstitutivni narodi biraju svoje legitimne predstavnike u najviša predstavnička tijela vlasti i u samo Predsjedništvo. Tu je posebno važna zastupljenost Hrvata kao konstitutivnog naroda na legitiman način, tj. da se ne događa anomalija da predstavnici drugog naroda u Federaciji BiH, odnosno Bošnjaci, biraju Hrvatima njihova člana Predsjedništva. To je nešto što traje od 2006. i nismo zadovoljni tom situacijom”, dodao je Plenković.
Istaknuo je da SAD i Europska unija trebaju pomoći političkim strankama i liderima u BiH da se postigne dogovor o promjeni izbornog zakona do kraja 2021.
“Naša je želja da svaka takva izmjena prije svega bude prihvaćena ako je moguće konsenzusom svih aktera u BiH”, kazao je Plenković.
Ne mogu svi dobiti sve – traži se fleksibilnost
Palmer je novinarima kazao kako razumije stav Dragana Čovića o “legitimnom predstavljanju”, ali i istaknuo kako smatra da je “moguće iznaći rješenje ako svi akteri, a sada su u to uključene i oporbene stranke budući da izmjene Ustava treba ratificirati dvotrećinskom većinom, budu fleksibilni i odreknu se dijela svojih traženja kako bi se pronašla ravnoteža”.
Hrvatska agenda jest promjena izbornog zakona, ali ne bilo kakva.
Već ranije je Plenković kazao kako Palmer traži kompromise, ali da se Hrvatska protivi banalizaciji i simplifikaciji koja “otprilike ide od Daytona do Bruxellesa” i ona je “protivna i duhu i slovu i logici Daytonskog/pariškog sporazuma”. “Hrvatska ima ustavnu obvezu skrbiti se o Hrvatima izvan Hrvatske, bili oni konstitutivni narod ili nacionalna manjina”, rekao je hrvatski premijer, javlja Večernji list HR.
“Prozor se brzo zatvara”
Palmer je dao i zanimljivu izjavu u intervjuu za N1. On je rekao da “2021. godina nudi priliku, ali se taj prozor brzo zatvara”.
“Mi u SAD-u vidimo hitnost da se napokon krene u izbornu reformu, te ograničene i targetirane ustavne promjene koje će pratiti tu ustavnu reformu. Vidimo da 2021. nudi priliku, ali se taj prozor brzo zatvara. Radimo sa svim stranama kako bi ih ohrabrili na potrebne ustupke za postizanje sporazuma što prije”, naglasio je Matthew Palmer.
Palmer se složio sa konstatacijom kako je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lidera SNSD-a Milorad Dodik “destabilizirajući faktor”.
“Točno je. Retorika koja stiže od Dodika ne pomaže, stvara napetost i podriva Dejtonski sporazum. Nastavljamo vjerovatni da dogovor o izbornoj reformi koji je konzistentan s principom o jednoj državi, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, plus ostali, koji se također bavi presudama sudova, pomoći će u smirivanju napetosti. Neuspjeh u postizanju sporazuma učinit će stvari teškim. Nadam se da će se svi sudionici, posebno oni u Federaciji BiH, približiti kako bi došlo do sporazuma i implementacije. To bi moglo pomoći cjelokupnoj političkoj dinamici u BiH koja je u ovom trenutku zabrinjavajuća”, poručio je za N1 Matthew Palmer.
I Dodik s Milanovićem o BiH
U Zagrebu je u utorak večer održan sastanak srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.
Kako je prije sastanka za RTRS potvrdio srpski član Predsjedništva Milorad Dodik, tema razgovora je aktualna situacija u BiH.
Kako je priopćeno iz Ureda hrvatskog predsjednika, predsjednik Republike Zoran Milanović sastao se danas u Uredu predsjednika s Miloradom Dodikom, predstavnikom srpskog naroda u BiH.
Sastanak predsjednika Milanovića s gospodinom Dodikom nastavak je aktivnosti Predsjednika Republike u cilju stabilnosti i funkcioniranja BiH, te ostvarenja legitimnog predstavljanja sva tri konstitutivna naroda u skladu s Daytonskim sporazumom. S tim ciljem predsjednik Milanović je ranije održao sastanke s Bakirom Izetbegovićem, predstavnikom bošnjačkog naroda i Draganom Čovićem, predstavnikom hrvatskog naroda u BiH, navedeno je u priopćenju.