Kao razlog sazivanja izvanrednog sabora stranke je neopoziva ostavka aktualnog predsjednika stranke Stanka Primorca. Kako Republika neslužbeno doznaje, nekoliko osoba spominje se u kontekstu udućeg predsjednika ove pravaške opcije, kojoj je sporazum sa HDZ-om BiH bio i početak njenog političkog posrnuća.
Naime, Ljubušak s trenutačnom adresom u Makarskoj, Zdenko Lučić, brigadni general i odvjetnik, dugogodišnji pasivni član HSP-a već je u istupima za medije dao naznačiti svoju kandidaturu za predsjednika, ali i svoju ambiciju za državnog ministra pravde. Inače, Zdenko Lučić brat je javnosti poznatijeg Ive Lučića, povjesničara i profesora, nekadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost HR HB i pomoćnik ravnatelja Hrvatske izvještajne službe (HIS) Republike Hrvatske, general-bojnika HVO-a i stožernog brigadira HV-a.
Iako za to nema službene potvrde, nagađa se i o kandidaturi Maria Fofića, bivšeg voditelja odjela za odnose s javnošću JP Elektroprivrede HZ HB. Na tu dužnost Fofić je, kao HSP-ovac, imenovan u mandatu tzv. platforme, da bi nakon formiranja nove vlasti, bio “maknut” s te dužnosti, a njegovo mjesto preuzima Marija Buntić.
Nagađa se i o trećem kandidatu, Viktoru Kvesiću, dopredsjedniku HSP-a BiH i dugogodišnjem zastupniku te stranke u Skupštini ZH županije.
Za sada, stoga, govori se o tri navedena kandidata, no imaju li još neki te ambicije – ostaje za vidjeti.
Podsjetimo da je Primorac odluku o neopozivoj ostavci donio te o tome izvijestio nadležna tijela u stranci još u srpnju ove godine. Zašto se odlučio na taj korak, još nije pojašnjeno.
On je HSP BiH preuzeo na redovitom saboru u prosincu 2015. Prije njega stranku je vodio dr. Zvonko Jurišić koji se na proteklim izborima našao na listi za Skupštinu ZHŽ-a ispred HSP-a, reafirmirane stranke bivšeg predsjednika Zdravka Hrstića, nakon kojeg je za predsjednika te stranke imenovan Nikola Raguž.
Ova znatno zapetljana, priča dvije pravačke opcije sa vrlo sličnim nazivom ide dalje – Raguž je bio predsjednik mladeži u Primorčevom HSP-u, no zbog nezadovoljstva smjerom stranke odlazi u Hrstićev HSP i tamo biva izabran za predsjednika.
Hoće li se “osvježavanjem” HSP-a BiH novim predsjednikom mijenjati i odnos među brojnim, rascjepkanim pravaškim opcijama u BiH te, u konačnici, doći do njihovog objedinjavanja i jačanja – pitanje je na koje će odgovor biti poznat već za nekoliko mjeseci.
(Republikainfo.com/V.S.)